[{"Article":{"id":"311688","title":"Voja Brajović dobitnik Zlatne antene za doprinos regionalnoj produkciji drama i serija","slug":"voja-brajovic-dobitnik-zlatne-antene-za-doprinos-regionalnoj-produkciji-drama-i-serija","intro":"Glumac Vojislav Voja Brajović ovogodišnji je dobitnik prestižne nagrade Zlatna antena za sveukupan doprinos regionalnoj produkciji drama i serija na 14. međunarodnom Festivalu drama i serija FEDIS.","intro_image":"\/storage\/2024\/10\/03\/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI.jpg","date":"2024-10-03 20:05:00","author":"j.m.","publish_date":"2024-10-03 20:05:00","content":"<p><strong>Nakon čitave plejade najznačajnijih imena regionalnog glumi&scaron;ta i televizijskog stvarala&scaron;tva, počev&scaron;i od Velimira Bate Živojinovića i Sini&scaron;e Pavića, preko Milana Gutovića, Mikija Manojlovića, Mire Banjac, Seke Sablić, pa do pro&scaron;logodi&scaron;njeg laureata Rada &Scaron;erbedžije, ovogodi&scaron;nja Zlatna antena ide u ruke legendarnog Tihog.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Vojislav Voja Brajović, srpski i jugoslovenski glumac rođen je u Beogradu, 11. maj 1949 godine. Studije glume otpočeo je 1967. na Fakultetu dramskih umetnosti u klasi prof. Predraga Bajčetića, a diplomirao je 1971. godine.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Tokom svoje bogate karijere, Brajović je ostvario mnoge zapažene uloge koje su ostavile dubok trag u regionalnoj kinematografiji i televiziji, na kojoj je u TV dramama i serijama, ostvario vi&scaron;e od 50 značajnih uloga.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Glumačku karijeru u TV serijama otpočeo je davne 1970. u seriji&nbsp;Mirina TV stupica, a svakako je najdublji trag ostavio u ostvarenjima&nbsp;Otpisani&nbsp;i&nbsp;Povratak otpisanih, kao Tihi,&nbsp;Bolji život&nbsp;kao Terminator ili&nbsp;Metla bez dr&scaron;ke&nbsp;u ulozi Srećkovića.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Poslednih godina Voja Brajović tumači uloge u brojnim TV serijama a ove godine u čak četiri koje su u zvaničnoj selekciji 14. FEDIS festivala. Dobitnik je brojnih najznačajnijih glumačkih nagrada kao &scaron;to su Dobriničin prsten, Sterijina nagrada, Zoranov brk, nagrada Pavle Vuisić, Joakim Vujić i brojnih drugih priznanja.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Četrnaesti Festival drama i serija FEDIS održava se od 8. do 10. oktobra 2024. u Domu omladine Beograda, gdje se nalazi u okviru zvaničnog filmskog programa ove institucije.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:DAN<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/10\/03\/thumbs\/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/10\/03\/thumbs\/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/10\/03\/thumbs\/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/10\/03\/thumbs\/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/10\/03\/thumbs\/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/10\/03\/thumbs\/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/10\/03\/thumbs\/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/10\/03\/thumbs\/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/10\/03\/thumbs\/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/10\/03\/thumbs\/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/311688\/voja-brajovic-dobitnik-zlatne-antene-za-doprinos-regionalnoj-produkciji-drama-i-serija"}},{"Article":{"id":"311587","title":"Predstava „Autobiografija“ u sali Doma kulture „Vladimir Popović Španac“","slug":"predstava-autobiografija-u-sali-doma-kulture-vladimir-popovic-spanac","intro":"Pozorišna predstava „Autobiografija“, u produkciji Okret Teatra iz Beograda, biće odigrana u sali Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ u srijedu, 9. oktobra, sa početkom u 20 sati.","intro_image":"\/storage\/2024\/10\/02\/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT.jpg","date":"2024-10-02 11:38:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-10-02 11:38:00","content":"<p>Po tekstu Branislava Nu&scaron;ića, komad je režirao Jovan Grujić.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;<strong>Ne &scaron;tedeći samog sebe, Nu&scaron;ić opisuje svoje odrastanje, &scaron;kolske dane, prve ljubavi i prve kontakte sa autoritetima koji su bili bolni za njega. Prateći njegov životni put, možemo prepoznati kakav su uticaj na njega kao pisca i čovjeka ostavile sve situacije kroz koje je pro&scaron;ao i formirale ga do ličnosti koja je ostavila istorijski trag u pozori&scaron;nom i književnom životu&rdquo;, navodi se u najavi komada.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Igraju Nikola Krneta, Marko Nikolić, Milan Vrane&scaron;ević, Marija Ćeranić i Danijela Tanasković.<\/p>\r\n\r\n<p>Karte se prodaju po cijeni od 7 eura na biletarnici Doma kulture.<\/p>\r\n\r\n<p>Radno vrijeme biletarnice srijeda, četvrtak i petak od 15 - 21 sat i subota i nedelja 10 do 12 sati i 16 - 21 sat.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Ponedjeljkom i utorkom kada organizujemo dodatne projekcije i pozori&scaron;ne predstave, biletarnica radi od 15 sati&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor: RTCG<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/10\/02\/thumbs\/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/10\/02\/thumbs\/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/10\/02\/thumbs\/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/10\/02\/thumbs\/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/10\/02\/thumbs\/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/10\/02\/thumbs\/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/10\/02\/thumbs\/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/10\/02\/thumbs\/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/10\/02\/thumbs\/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/10\/02\/thumbs\/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/311587\/predstava-autobiografija-u-sali-doma-kulture-vladimir-popovic-spanac"}},{"Article":{"id":"311488","title":"Portret pronađen u podrumu kuće u Kapriju zapravo je originalni Pikaso","slug":"portret-pronaden-u-podrumu-kuce-u-kapriju-zapravo-je-originalni-pikaso","intro":"Portret otkriven u podrumu kuće u Kapriju, decenijama je u jeftinom ramu visio na zidu trgovca otpadom i korišćenih stvari dok ga je njegova supruga opisivala kao „odvratan“, a čitava porodica navijala da ga se riješi.\r\n\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/10\/01\/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso.jpg","date":"2024-10-01 11:51:00","author":"S.D.","publish_date":"2024-10-01 11:51:00","content":"<p>Nakon &scaron;to je na njega nai&scaron;ao 1962. godine Luiđi Lo Roso je uzeo platno i odnio ga kući u Pompeju, gdje ga je stavio u jeftini ram i okačio u dnevnu sobu gdje je slika visila narednih nekoliko decenija.<\/p>\r\n\r\n<p>Portret, za koji se sad vjeruje da je iskrivljen prikaz Dore Mar, francuske fotografkinje i slikarke koja je bila Pikasova ljubavnica i muza, imao je umjetnikov prepoznatljivi potpis u gornjem lijevom uglu. Lo Roso, međutim, nije znao ko je on. Tek je mnogo kasnije njegov sin Andrea počeo da se raspituje nakon &scaron;to je proučavao enciklopediju umjetnost koju mu je poklonila njegova ujna.<\/p>\r\n\r\n<p>Porodica je na kraju potražila pomoć stručnjaka, uključujući i dobro poznatog detektiva za umjetnost Mauricija Seraćinija. Nakon složene dugogodi&scaron;nje istrage, grafolog &Scaron;incija Altieri potvrdilla je da je potpis na slici zaista Pikasov. Slika danas vrijedi oko &scaron;est miliona eura. &bdquo;Nakon &scaron;to su sva ostala ispitivanja obavljena dato mi je da proučim potpis. Radila sam na njemu mjesecima, upoređujući ga sa onima na drugim originalima. Nema nikakve sumnje da je potpis njegov. Ne postoje dokazi da je lažiran&ldquo;, rekla je Altieri za Gardijan.<\/p>\r\n\r\n<p>Pikaso je često posjećivao ostrvo Kapri, a vjeruje se da je slika nastala između 1930. i 1936. godine. Lo Roso je preminuo, ali njegov sin Andrea, koji sad ima 60 godina, zacrtao je cilj da otkrije umjetnika koji stoji iza slike.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Moj otac je sa Kaprija sakupljao bi otpad i trgovao kori&scaron;ćenim stvarima. Sliku je prona&scaron;ao prije nego &scaron;to sam se rodio i nije imao pojma ko je bio Pikaso. Nije bio pretjerano obrazovan čovjek. Dok sam čitao o Pikasovim radovima gledao sam u sliku i upoređivao potpis. Uporno sam govorio ocu da su slični, ali on nije razumio&ldquo;, istakao je Andrea Lo Roso.<\/p>\r\n\r\n<p>Dodao je i da je bilo trenutaka kada je slika umalo zavr&scaron;ila u đubretu.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Moja majka nije željela da je zadržimo, stalno je govorila da je odvratna,&ldquo; kazao je Andrea.<\/p>\r\n\r\n<div>\r\n<blockquote class=\"twitter-tweet\">\r\n<p dir=\"ltr\" lang=\"it\">Il rigattiere lo prese da una cantina che stava sgombrando in una villa di Capri<br \/>\r\nPOMPEI - Una scoperta incredibile, ma mai quanto la storia che c&#39;&egrave; dietro: un uomo ha trovato pi&ugrave; di sessant&#39;anni fa una tela di Picasso che ha poi appeso in casa sua,<a href=\"https:\/\/t.co\/lJizIJGlUc\">https:\/\/t.co\/lJizIJGlUc<\/a> <a href=\"https:\/\/t.co\/NWUcTKu4KX\">pic.twitter.com\/NWUcTKu4KX<\/a><\/p>\r\n&mdash; Etrurianews (@Etrurianews) <a href=\"https:\/\/twitter.com\/Etrurianews\/status\/1840999099388018829?ref_src=twsrc%5Etfw\">October 1, 2024<\/a><\/blockquote>\r\n<script async=\"\" charset=\"utf-8\" src=\"https:\/\/platform.twitter.com\/widgets.js\"><\/script>\r\n<\/div>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/10\/01\/thumbs\/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/10\/01\/thumbs\/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/10\/01\/thumbs\/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/10\/01\/thumbs\/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/10\/01\/thumbs\/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/10\/01\/thumbs\/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/10\/01\/thumbs\/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/10\/01\/thumbs\/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/10\/01\/thumbs\/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/10\/01\/thumbs\/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/311488\/portret-pronaden-u-podrumu-kuce-u-kapriju-zapravo-je-originalni-pikaso"}},{"Article":{"id":"311180","title":"Filmovi \"Leto kad sam naučila da letim\" i \"Čuvari formule\" na ljetnjoj pozornici u Staroj Varoši","slug":"filmovi-leto-kad-sam-naucila-da-letim-i-cuvari-formule-na-ljetnjoj-pozornici-u-staroj-varosi","intro":"Projekcije filmova \"Leto kada sam naučila da letim\" i \"Čuvari formule\" održaće se 30. septembra i 1. oktobra na ljetnjoj pozornici u Staroj Varoši. Program se organizuje u susret 10. Internacionalnom sajmu knjiga, Podgorica 2024. - Grad koji diše knjigama","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/27\/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA.jpg","date":"2024-09-27 17:21:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-27 17:21:00","content":"<p>U ponedjeljak, 30. septembra, u 20 časova, biće prikazan film &lsquo;&rsquo;Leto kada sam naučila da letim&rsquo;&rsquo;, rađen prema istoimenoj knjizi Jasminke Petrović, u režiji Radivoja Andrića.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Kako navode u saop&scaron;tenju organizatora, film je nježna priča o odrastanju i pomirenju.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Dvanaestogodi&scaron;nja Sofija ma&scaron;ta o kampovanju sa ekipom i svom prvom poljupcu. Ipak, primorana je da ljetovanje provede u tro&scaron;noj porodičnoj kući na Hvaru, sa svojom pomalo napornom bakom Marijom i luckastom baba-tetkom Luce. Bez dru&scaron;tva, dometa i interneta, Sofijin život na Hvaru je &lsquo;&rsquo;pa ka o&rsquo;&rsquo;, ali monotoniju ubrzo prekida neobično pona&scaron;anje bake Marije. Sofija naslućuje da je u pitanju nekakva tajna romansa, ali velika istraga babinog ljubavnog života zapravo rezultira otkrićem dugo čuvane porodične tajne. Sa novim prijateljstvima, simpatijama i avanturom, Sofija dobija svoje ljetovanje iz snova, ali i mnogo vi&scaron;e nego &scaron;to je mogla da izma&scaron;ta&quot;, navode u kratkom opisu radnje filma.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Uloge tumače<\/strong>: Klara Hrvanović, Olga Odanović, Snježana Sinovčić, Žarko Lau&scaron;ević, Nađa Mazalica<\/p>\r\n\r\n<p>Druge večeri, u istom terminu, biće prikazan film &quot;Čuvari formule&quot;, inspirisan romanom &bdquo;Slučaj Vinča&ldquo; kojeg je prije nekoliko godina napisao književnik i doktor Goran Milo&scaron;inović, u režiji Dragana Bjelogrlića.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Čuvari formule&quot; prati grupu naučnika u Institutu Vinča, koja u jeku hladnoratovske krize sprovodi tajni projekat koji predvodi profesor Dragoslav Popović. Sticajem nepredviđenih okolnosti, oni bivaju izloženi smrtonosnoj dozi zračenja, zbog čega ih jugoslovenska tajna policija odvodi na liječenje u Kliniku Kiri u Parizu.<\/p>\r\n\r\n<p>Francuski doktorski tim na čelu sa profesorom Žoržom Mateom zaključuje da je njihovo stanje kritično i da su im dani odbrojani. Iako je profesor Mate cijeli svoj život posvetio borbi protiv nuklearnog naoružanja i duboko prezire projekat na kojem su radili jugoslovenski naučnici, on predlaže da se po prvi put u istoriji izvede delikatna i neizvjesna intervencija zamjene ko&scaron;tane srži ozračenih pacijenata. Da li je u pitanju eksperiment nad živim ljudima ili on zaista želi da im pomogne - postaje mučno pitanje za jugoslovenske naučnike.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Uloge: Alexis Manenti, Radivoje Bukvić, Lionel Abelanski, J&eacute;r&eacute;mie Laheurte, Olivier Barth&eacute;l&eacute;my, Ognjen Mićović, Jovan Jovanović, Anne Serra, Alisa Radaković, Jean-Louis Coulloc&#39;h, C&eacute;dric Appietto, Miki Manojlović i Dragan Bjelogrlić.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:RTCG<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/311180\/filmovi-leto-kad-sam-naucila-da-letim-i-cuvari-formule-na-ljetnjoj-pozornici-u-staroj-varosi"}},{"Article":{"id":"311167","title":"Senada Beglerović Leković promoviše knjigu u Budvi","slug":"senada-beglerovic-lekovic-promovise-knjigu-u-budvi-1","intro":"Autobiografska knjiga Senade Beglerović Leković \"Toplinom duše\" biće promovisana večeras od 19 časova, u Modernoj galeriji \"Jovan Jovo Ivanović\", u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktorka mr Lucija Đurašković.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/27\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA.jpg","date":"2024-09-27 15:25:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-27 15:25:00","content":"<p><strong>O knjizi će govoriti: prof. Danica Lončarević, dipl. novinar i dramaturg Milo&scaron; Boreta kao i autorka, a moderator je novinar Miodrag Migo &ETH;urović.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Muzički gosti na promociji knjige su: Mirsada &Scaron;abanović (Tuzla), &Scaron;efćet-&Scaron;ećo Hasani (Podgorica) i Harmonija (Budva).<\/p>\r\n\r\n<p>Senada Beglerović Leković, rođena u Sarajevu, jedna je od najpoznatijih interpretatora sevdalinke i izvornih narodnih pjesama. Karijeru je započela kao solista na RTV Sarajevo gdje se i dalje čuva perko stotinu njenih arhivskih snimaka.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:DAN<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/311167\/senada-beglerovic-lekovic-promovise-knjigu-u-budvi-1"}},{"Article":{"id":"311166","title":"Senada Beglerović Leković promoviše knjigu u Budvi","slug":"senada-beglerovic-lekovic-promovise-knjigu-u-budvi","intro":"Autobiografska knjiga Senade Beglerović Leković \"Toplinom duše\" biće promovisana večeras od 19 časova, u Modernoj galeriji \"Jovan Jovo Ivanović\", u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktorka mr Lucija Đurašković.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/27\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA.jpg","date":"2024-09-27 15:25:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-27 15:25:00","content":"<p><strong>O knjizi će govoriti: prof. Danica Lončarević, dipl. novinar i dramaturg Milo&scaron; Boreta kao i autorka, a moderator je novinar Miodrag Migo &ETH;urović.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Muzički gosti na promociji knjige su: Mirsada &Scaron;abanović (Tuzla), &Scaron;efćet-&Scaron;ećo Hasani (Podgorica) i Harmonija (Budva).<\/p>\r\n\r\n<p>Senada Beglerović Leković, rođena u Sarajevu, jedna je od najpoznatijih interpretatora sevdalinke i izvornih narodnih pjesama. Karijeru je započela kao solista na RTV Sarajevo gdje se i dalje čuva perko stotinu njenih arhivskih snimaka.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:DAN<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/27\/thumbs\/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/311166\/senada-beglerovic-lekovic-promovise-knjigu-u-budvi"}},{"Article":{"id":"310947","title":"Objavljen novi trejler za film ”Gladijator 2”","slug":"objavljen-novi-trejler-za-film-gladijator-2","intro":"Radnja dugoočekivanog nastavka Gladijatora događa se 20 godina nakon završetka prvog filma i prati Lucija (Pol Meskal), sina Lusile (Koni Nilzen) iz prvog filma","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/24\/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR.jpg","date":"2024-09-24 20:29:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-24 20:29:00","content":"<p><strong>Paramount Pictures objavio je novi trejler za film &ldquo;Gladijator 2&rdquo;, Ridlija Skota.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Radnja dugoočekivanog nastavka Gladijatora događa se 20 godina nakon zavr&scaron;etka prvog filma i prati Lucija (Pol Meskal), sina Lusile (Koni Nilzen) iz prvog filma.<\/p>\r\n\r\n<p>Lucije je sa svojom porodicom živio u Numidiji, na sjeveru Afrike, kada su vojnici Rimskog Carstva pod vođstvom generala Marka (Pedro Paskal) pokrenuli invaziju na njegovu pokrajinu i odveli ga u ropstvo. Lucije zatim postaje rob i u gladijatorskoj areni traži osvetu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Za razliku od prvog trejlera za film, koji je podijelio obožavaoce jer je u pozadini svirala pjesma &ldquo;No Church in the Wild&rdquo; repera Jay-Z-ja i Kanjea Vesta, novi trejler je hit na dru&scaron;tvenim mrežama.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"490\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/Ts0N8swyWFI\" title=\"Gladiator II | New Trailer (2024 Movie) - Paul Mescal, Pedro Pascal, Denzel Washington, Ridley Scott\" width=\"872\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/310947\/objavljen-novi-trejler-za-film-gladijator-2"}},{"Article":{"id":"310934","title":"Moameru Kasumoviću otkazao saradnju bjelopoljski Centar za kulturu","slug":"moameru-kasumovicu-otkazao-saradnju-bjelopoljski-centar-za-kulturu","intro":"Bjelopoljski Centar za kulturu prekinuo je saradnju sa glumcem Moamerom Kasumovićem, nakon što je otkriveno da je on 2021. godine osuđen zbog krivičnog djela bludničenja nad maloljetnikom.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/24\/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8.jpeg","date":"2024-09-24 18:59:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-24 18:59:00","content":"<p><strong>V.d. direktora&nbsp;Edin Smailović&nbsp;potvrdio je Anteni M da je Kasumović sarađivao sa Centrom neke tri godine, od kada se vratio u Bijelo Polje, kao i da je institucija na čijem je čelu Smailović mjesec i po dana, odmah nakon ovih saznanja prekinula svaku saradnju sa Kasumovićem.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Skinuli smo s repertoara predstave koje je režirao kao i projekte na kojima je, na bilo koji način, učestvovao&rdquo;, kazao je Smailović.<\/p>\r\n\r\n<p>O ovom kontroverznom slučaju oglasio se i crnogorski pisac i reditelj&nbsp;Obrad Nenezić&nbsp;koji je režirao predstavu u kojoj glume Moamer Kasumović i&nbsp;Omar Bajramspahić.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&ldquo;Saznao sam iz medija. &Scaron;ok. Iskrena osuda, a otkazivanje saradnje je jedina moguća ispravna odluka&rdquo;, rekao je Nenezić medijima.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Na pitanje zna li gdje je Kasumović, koji se uop&scaron;te nije ogla&scaron;avao otkako se saznalo za krivično djelo koje je počinio, Nenezić je odgovorio: &ldquo;Ne. Nisam se čuo sa njim. Ne znam gdje je. Samo smo &quot;ugasili&quot; predstavu i zavr&scaron;ili s tim za sva vremena&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Podsjećamo, Kasumović je iz Bijelog Polja, ali je godinama živio i radio u Sarajevu. Prije nekoliko godina, otprilike u isto vrijeme kada je izvr&scaron;io seksualno nasilje nad maloljetnikom, napustio je Sarajevo i vratio se u rodni grad. Upravo je sa Bajramspahićem i Nenezićem pokrenuo nezavisni OMO teatar, koji je, nakon &scaron;to se saznala istina, uga&scaron;en.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Kasumović, iako je pravosnažno osuđen, nije služio zatvorsku kaznu jer zakon BiH dopu&scaron;ta da se kazna, ukoliko je do godinu zatvora, može otkupiti.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Antena m<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/24\/thumbs\/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/310934\/moameru-kasumovicu-otkazao-saradnju-bjelopoljski-centar-za-kulturu"}},{"Article":{"id":"310837","title":"Vujović: Kada se baština vrednuje i poštuje, ona postaje most između kultura","slug":"vujovic-kada-se-bastina-vrednuje-i-postuje-ona-postaje-most-izmedu-kultura","intro":"Manifestacija Dani evropske baštine podsjeća na bogatstvo našeg kulturnog nasljeđa i naglašava važnost njegovog očuvanja, jer kada se baština pravilno vrijednuje i poštuje, ona postaje most između kultura, omogućavajući bolje razumijevanje među zajednicama i sprječavajući strah od nepoznatog. To je poručila ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović na obilježavanju Dana evropske kulturne baštine, upriličenom u Ministarstvu kulture i medija.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/23\/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1.jpg","date":"2024-09-23 18:06:00","author":"A.P.","publish_date":"2024-09-23 18:06:00","content":"<p>Ona je kazala da je ova manifestacija, koja se tradicionalno organizuje u preko 50 zemalja Evrope, postala snažan simbol zajedni&scaron;tva, kulturnog bogatstva i raznolikosti na&scaron;eg kontinenta.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Ovogodi&scaron;nja tema &bdquo;Ba&scaron;tina koja povezuje &ndash; kulturne rute i mreže&ldquo; ističe jedan od najvažnijih aspekata kulturne ba&scaron;tine &ndash; njenu sposobnost da povezuje ljude, zajednice i narode kroz vrijeme i prostor. Kulturna ba&scaron;tina ne poznaje granice; ona je univerzalna vrijednost koja nas uči o pro&scaron;losti, inspiri&scaron;e nas u sada&scaron;njosti i pomaže nam da gradimo bolju budućnost,da živimo sa ba&scaron;tinom i znanjima predaka i sačuvamo ih za budućnost&ldquo;, navela je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>U tom duhu je, kako je dodala, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore ove godine podržalo 22 projekta u ukupnom iznosu od 19.230,00 eura, navodeći da svaki od ovih programa ima za cilj da prezentuje i osnaži na&scaron;e zajedničko nasljeđe, od lokalnih do evropskih kulturnih ruta.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Ideja o obilježavanju Evropskih dana kulturne ba&scaron;tine rođena je prije 40 godina u Francuskoj. U sredi&scaron;tu ovogodi&scaron;nje teme je ideja da na&scaron;e nasljeđe u svojim materijalnim i nematerijalnim oblicima ima mnogo toga da nam kaže o tome kako su evropski narodi, zajednice, zemlje i kulture dugo bili povezani i kako nastavljaju da budu, kroz zajedničke vrijednosti i prakse, kao i želje da za&scaron;titimo i podijelimo priče i mjesta koji čine na&scaron;u individualnu i kolektivnu istoriju&ldquo;, rekla je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Prema njenim riječima, ove godine, mi, kao dio Evropskog naroda, slavimo vi&scaron;e od jedne posebne godi&scaron;njice.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Prije 75 godina ustanovljen je Savjet Evrope, a prije 70 godina usvojena je Evropska kulturna konvencija. Ovo su čvrsti temelji na kojima na&scaron;a Evropska kultura i kulturna ba&scaron;tina počivaju, a godinama su ovi temelji postajali samo jači. I danas se podsjećamo da nas na&scaron;e zajedničko nasljeđe povezuje, obogađuje na&scaron; evropski identitet i gradi temelje evropske demokratije&ldquo;, istakla je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Kazala je da se očuvanjem ba&scaron;tine borimo se i protiv ksenofobije, jer njegovanjem kulturnog nasljeđa podsjećamo na bogatstvo različitosti koje čini identitet jednog naroda.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarka je ukazala da zajedničke kulturno-istorijske vrijednosti predstavljaju temelje koji trajno povezuju i umrežavaju pojedince i zajednice, bez obzira na geografske, političke ili etničke razlike.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Zahvaljujući očuvanju i preno&scaron;enju zajedničke ba&scaron;tine, pojedinci i zajednice mogu da se prepoznaju u &scaron;irim, regionalnim ili čak globalnim okvirima. Tako ba&scaron;tina ne samo da osnažuje pojedinačne identitete već i doprinosi umrežavanju i saradnji između različitih zajednica. Kulturne rute, festivali, manifestacije i razmjena znanja omogućavaju neprekidni dijalog između kultura, podsjećajući nas da su te vrijednosti trajni stubovi zajedni&scaron;tva&ldquo;, rekla je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Smatra da nas ovogodi&scaron;nja tema posebno podsjeća na to koliko je važna na&scaron;a zajednička istorija, te koliko kulturne rute &ndash; koje nas vode kroz pro&scaron;lost &ndash; mogu biti putevi buduće saradnje i zajedničkog razvoja.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Bez obzira da li se radi o starim putevima, trasama koje povezuju države, mobilnosti umjetnika ili tehnolo&scaron;kom napretkom koji stvara nove mreže&ldquo;, rekla je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Kazala je da joj predstavlja zadovoljstvo &scaron;to je Crna Gora jedna od devet država čija djeca mogu učestvovati na takmičenju Young European Heritage Makers koje organizuju Dani evropske kulturne ba&scaron;tine podstiču njihovu zainteresovanost za nasljeđe i kulturnu ba&scaron;tinu.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Zato vas, draga djeco pozivam da nam pokažete na koji način vi vidite bogatu kulturnu ba&scaron;tinu Crne Gore&ldquo;, rekla je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Generalna direktorica Direktorata za kulturnu ba&scaron;tinu u Ministarstvu kulture i medija,&nbsp;Dobrila Vlahović, istakla je da cilj tog resora nije samo finansijsko ulaganje u očuvanje na&scaron;e kulturne ba&scaron;tine, već i inspirisanje mladih generacija da prepoznaju sebe kao buduće stručnjake, koji će u vremenu koje dolazi biti spremni da doprinesu očuvanju najdragocjenijih vrijednosti svakog dru&scaron;tva &ndash; kulturnog nasljeđa.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Zato je važno podijeliti sa vama i to da ovo Ministarstvo u cilju jačanja kadrovskih kapaciteta od 2020. godine finansira studijski program konzervacije i restauracije na Univerzitetu Crne Gore. Dakle, pružamo mladim stručnjacima mogućnosti da steknu akademsko obrazovanje i znanja potrebna za očuvanje na&scaron;ih najvrednijih kulturnih vrijednosti pokretne, nepokretne i nematerijalne kulturne ba&scaron;tine&ldquo;, istakla je Vlahović.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"17271039831321068x712\" src=\"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f1925a-a3fc-4933-a25f-9ba30a0a0a65-17271039831321068x712-previewOrg.jpg\" title=\"17271039831321068x712\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Kazala je da danas ne ne slavimo samo na&scaron;e nasljeđe, već i buduće generacije koje će ga čuvati i obogaćivati, posebno ističući ulogu koju konzervatori i restauratori imaju u za&scaron;titi i očuvanju njegovih autentičnih vrijednosti, kroz prijemjenu tradicionalnih, ali i savremenih metoda koje donosi novo vrijeme.<\/p>\r\n\r\n<p>Direktor Državnog arhiva Crne Gore,&nbsp;Danilo Mrvaljević, kazao je da je povodom obilježavanja Dana evropske ba&scaron;tine, u Ministarstvu kulture i medija predstavljena izložba\/prezentacija rada Odjeljenja za tehničku za&scaron;titu Državnog arhiva, sa ciljem isticanja značaja konzervacije i restauracije arhivske građe.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Prezentacija je pripremana za manifestacije koju organizujemo na teritoriji cijele države u posljednjoj nedelji maja, kao jedan od preko 100 programa i aktivnosti ovogodi&scaron;nje manifestacije. Inače je ovo osma izložba koju organizujemo od početka ove godine. Ideja je da se istakne važnost konzervacije i restauracije za očuvanje arhivskog nasljeđa, na&scaron;e pisane kulturne ba&scaron;tine i kulturne ba&scaron;tine uop&scaron;te i da se &scaron;iroj javnosti, a u prvom redu mladima, pred kojima je nastavak obrazovanja, upis studija i izbor budućeg zanimanja, približi ova izuzetna profesija i poziv konzervatora&ldquo;, istakao je Mrvaljević.<\/p>\r\n\r\n<p>Pojasnio je da je na 40 panoa prikazan presjek rada Odjeljenja posljednjih 15 godina i najznačajniji fondovi na kojima su radili.<\/p>\r\n\r\n<p>U okviru programa, Pomorski muzej je predstavio projekat &bdquo;Zabacimo udicu&ldquo;, koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija, u okviru obilježavanja Dana evropske kulturne ba&scaron;tine.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"17271039831211200x800\" src=\"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f19296-726c-484f-a4f1-9ba90a0a0a65-17271039831211200x800-previewOrg.jpg\" title=\"17271039831211200x800\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Nakon obilaska izložbe na kojoj je predstavljen proces konzervatorskog tretmana pokretne kulturne ba&scaron;tine-arhivske građe koja se čuva u Državnom arhivu, ministarka Vujović je zajedno sa učesnicima događaja posjetila Centar za konzervaciju i arheologiju, biv&scaron;e Francusko poslanstvo, u kojem je upriličena izložba povodom 140 godina od rođenja Pera &Scaron;oća, a koju je organizovala Nacionalna biblioteka &ldquo;Đurđe Crnojević&rdquo; i Državni arhiv Crne Gore. Ova posjeta je omogućila učesnicima događaja da se upoznaju sa ulogom koju ove institucije imaju u očuvanju istorijskih, arheolo&scaron;kih i bibliotečkih dragocjenosti Crne Gore.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/23\/thumbs\/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/310837\/vujovic-kada-se-bastina-vrednuje-i-postuje-ona-postaje-most-izmedu-kultura"}},{"Article":{"id":"310668","title":"Kako do zajedničke „matice“ Bosne i Hercegovine?","slug":"kako-do-zajednicke-matice-bosne-i-hercegovine","intro":"Vrlo složenog sistema i uređenja i po tome verovatno jedinstvena u svetu, BiH se, između ostalog, definiše i kao država u kojoj žive tri konstitutivna naroda - Srbi, Bošnjaci, Hrvati i ostali, kao najmalobrojniji. Ali, često su i konstitutivni u ulozi \"ostalih\" - zavisno u kojem delu BiH žive gde su manjina u odnosu na većinsku nacionalnu skupinu.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/21\/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA.jpg","date":"2024-09-21 15:10:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-21 15:10:00","content":"<p>U Republici Srpskoj (RS) neprijatnostima i vređanju su izloženi Bo&scaron;njaci i Hrvati, u Federaciji Srbi, i uop&scaron;te, nacionalna grupa koja je u određenom području u manjini. I niko nije previ&scaron;e srećan u svojoj vlastitoj domovini te se često okreću &bdquo;gravitiranju svojima&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>To učvr&scaron;ćuje dalje &quot;zbijanje redova&quot; kod nacionalističkih političara, a &scaron;to potvrđuju i sagovornici DW. I daju recept za lek, ali...<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Manjine i &quot;matice&quot;<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Etničke grupe koje su u manjini na određenim područjima na marginama su dru&scaron;tva&quot;, kaže za DW dr. Srđan Puhalo, psiholog, bloger i novinar s posebnim zanimanjem za istraživanje javnog mnijenja, socijalne i političke psihologije.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Klone se bilo kakve vrste nacionalizma i nastoje biti deo dru&scaron;tva koji ne stvara probleme. To ne znači da su srećni i zadovoljni svojim statusom. Prepu&scaron;teni su sami sebi i poku&scaron;avaju živeti mirno ne praveći probleme, a to znači da nisu previ&scaron;e politički aktivni i bave se re&scaron;avanjem životnih pitanja&quot;, smatra on.<\/p>\r\n\r\n<p>On skreće pažnju na jo&scaron; jednu, specifičnnu, vrstu problema - mladi odlaze na &scaron;kolovanje u veća mesta i ne vraćaju se, a povratnici, tj. manjine, postaju sve stariji.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Političke elite usmerene su na svoju etničku grupu i tamo gde su većina, a svoje sunarodnjake gde su manjina, zaboravljaju. Ipak, vrlo često se događa da se manjine i njihovi problemi koriste za političke igre i dokazivanje ugroženosti svoga naroda, bez stvarne želje za suočavanjem ili re&scaron;avanjem problema&quot;, smatra Puhalo.<\/p>\r\n\r\n<p>Pri tom posebno pominje susedne države, kako ih karakterizuje - &quot;matice&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Srbi i Hrvati, znatno manje Bo&scaron;njaci, Srbiju i Hrvatsku opažaju kao &quot;matice&quot; i za svoje političke avanture traže njihovu podr&scaron;ku i najče&scaron;će je dobijaju&quot;, zaključuje on, &quot;jer na taj način Srbija i Hrvatska kontroli&scaron;u političke procese u BiH&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>&Scaron;to se tiče Bo&scaron;njaka, smatra kako postoji deo koji neguje poseban odnos prema Turskoj, ali kako njihov broj nije previ&scaron;e uticajan.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Možemo kazati da upravo ta usmerenost na druge zemlje, &quot;matice&quot;, komplikuje život svih nas u BiH, a pogotovo manjina, jer one su izložene celokupnom nezadovoljstvu onih koji su u većini&quot;, zaključuje Puhalo.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Dok ne &#39;rastabirimo&#39; 90-te nama napretka nema&quot;<\/p>\r\n\r\n<p>Milkica Milojević, dugogodi&scaron;nja novinarka i aktivistkinja iz Banja Luke, približno deli ovaj stav, ali ga artikuli&scaron;e na ne&scaron;to drukčiji, način.<\/p>\r\n\r\n<p>[Milkica Milojević]<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Kada govorim o &quot;manjinskoj&quot; poziciji često kažem, pomalo povr&scaron;no, anegdotski, da nikad napredak nije donijela većina, nego hrabri i samosvesni manjinci, koji su bili neshvaćeni, isključeni, pa i progonjeni. Đordano Bruno nije bio pripadnik većine, nego prezreni manjinac kojeg je spalila dominantna većinska politika. Antif&scaron;isti nisu bili većina, ali su pobedili najveće zlo u istoriji čovečanstva&quot;, poja&scaron;njava za DW ova novinarska.<\/p>\r\n\r\n<p>Komplikovanost ovog pitanja sažima u nekoliko rečenica: &quot;Sigurna sam da samosvestan Bo&scaron;njak otvorenog uma, može puno bolje sagledati &scaron;ta se zaista događa u RS, nego prosečan Srbin, uljuljkan u udobnosti većinskog statusa. To može i bilo koji Srbin otvorenog uma u RS. Ali, oni su u većoj opasnosti da ih &quot;proguta&quot; većinski narativ, ili upla&scaron;i opasnost od progla&scaron;enja &quot;izdajnicima&quot; ili &quot;auto&scaron;ovinistima&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Milojević kaže kao bi manjine svoj položaj mogle gledati kao &quot;priliku da stvarnost sagledaju iz drukčijeg ugla&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&quot;Posebno je pitanje za&scaron;to su ti ljudi, koji su u &quot;manjini&quot;, marginalizovani u svojoj državi i za&scaron;to mnogi od njih, BiH ne doživljavaju kao svoju domovinu&quot;.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Na pitanje koji je &quot;lek&quot;, Milojević zaključuje: &quot;Dok ne &#39;rastabirimo&#39; 90-te, ali onako temeljnoo, po&scaron;teno, ne obazirući se na tabue, nama napretka nema. Nećemo moći objasniti sebe ni sebi samima, a kamoli strancima, kojih se sve ovo, na kraju krajeva, najmanje tiče. Neka jedu na&scaron;e bureke i ćevape, raftinguju na&scaron;im rekama, dive se na&scaron;im sevdalinkama, i nek se malo potrude da nas shvate. Nama je dosta i nas samih&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&bdquo;Je li nama stalo do leka?&quot;<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Marko-Antonio Brkić iz Ureda za organizaciju i osiguranje kvalitete Sveučili&scaron;ta Hercegovina uveren je kako su u BiH preopterećeni politikama identiteta, ali drži kako je moguće okrenuti smer koji imaju dominantne, kolektivne politike nabijene antagonizmima u BiH.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Pitanje je, je li nama do lijeka stalo?&quot;, kaže Brkić. On u re&scaron;enju ovog pitanja povlači paralelu s multinacionlanim firmama i fokusiranju na efikasno upravljanje sistemima i dva glavna načina pristupa - kroz principe identiteta i resursa.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Mislim da bi za nas u BiH puno važniji i zdraviji bio pristup na principu resursa, nego na principu identiteta. Ali, kako rekoh, previ&scaron;e smo opterećeni politikama identiteta. Zbog toga smo u problemu koji je nere&scaron;iv ukoliko koristimo pristupe koji od rata, već skoro pune tri decenije, razaraju zdravo tkivo jednog stabilnog dru&scaron;tva koje smo imali&quot;, komentira.<\/p>\r\n\r\n<p>Svoju tezu Brkić poja&scaron;njava primerima nere&scaron;enih pitanja državne imovine koja propada, kako se koristi i ko je zloupotrebljava, umesto beskonačnog određivanja titulara, ali i sferi vladavine prava gde ne bi trebalo da bude selektivne pravde i selektivnog sprovođenja presuda, omalovažavanja sudova i sudija, korumpiranih i politički motivisanih tužilaca i sudija, a &scaron;to se u BiH konstantno događa.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&quot;Većina lidera u političkom establi&scaron;mentu svakog od tri konstitutivna naroda, postavlja glavni problem - ko ima pravo, ko je titular, ko glavni stanar, a ko podstanar, ko je autentičan, ko ima većinu...Rezultat takvog pristupa je proces balkanizacije - namerno razbijanje funkcionalnih celina na manje, nefunkcionalne delove, neprijateljski okrenuti jedni prema drugima. Dakle, re&scaron;enje bi moglo biti pristup utemeljen na resursima&quot;, smatra Brkić.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Dok god smo usmereni na politike identiteta, vrtećemo se u krug i jureći svoj rep, a pametniji i zreliji od nas nastaviće da beru jabuke iz na&scaron;e ba&scaron;te i prodaju ih nama za skupe novce&ldquo;, zaključuje Brkić.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:DW<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/21\/thumbs\/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/21\/thumbs\/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/21\/thumbs\/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/21\/thumbs\/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/21\/thumbs\/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/21\/thumbs\/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/21\/thumbs\/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/21\/thumbs\/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/21\/thumbs\/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/21\/thumbs\/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/310668\/kako-do-zajednicke-matice-bosne-i-hercegovine"}},{"Article":{"id":"310569","title":"Preminula glumica Radmila Živković","slug":"preminula-glumica-radmila-zivkovic","intro":"Glumica Radmila Živković preminula je u 72. godini u Beogradu, potvrđeno je za Nova.rs iz Narodnog pozorišta.\r\n\r\nRadmila Živković (Kruševac, 14. januar 1953) bila je filmska, pozorišna i televizijska glumica.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/20\/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia.jpg","date":"2024-09-20 12:37:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-09-20 12:37:00","content":"<p>Karijeru je počela krajem &scaron;ezdesetih, da bi otad igrala u nekoliko desetina filmova.<\/p>\r\n\r\n<p>Najpoznatiji među njima su Naivko, Sabirni centar, Mrtav &rsquo;ladan i Polažajnik.<\/p>\r\n\r\n<p>Poznata je i po ulogama Đilde u TV seriji Srećni ljudi, Jovanke Ljutić u Stižu dolari, ali i po Ulici lipa, gdje je igrala glavnu ulogu.<\/p>\r\n\r\n<p>Živkovićeva je svakako bila najpoznatija kao tetka Doka u velikom bioskopskom hitu Zona Zamfirova.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:AntenaM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/20\/thumbs\/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/20\/thumbs\/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/20\/thumbs\/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/20\/thumbs\/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/20\/thumbs\/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/20\/thumbs\/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/20\/thumbs\/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/20\/thumbs\/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/20\/thumbs\/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/20\/thumbs\/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/310569\/preminula-glumica-radmila-zivkovic"}},{"Article":{"id":"310483","title":"Objavljen trejler za novi film reditelja „Parazita\"","slug":"objavljen-trejler-za-novi-film-reditelja-parazita","intro":"Studio Warner Bros objavio je prvi zvanični trejler za dugoočekivani naučno-fantastični film Mickey 17. Trejler je brzo postao viralan, sakupivši više od dva miliona pregleda na Jutjubu za tek nekoliko sati.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/19\/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ.jpg","date":"2024-09-19 11:38:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-19 11:38:00","content":"<p><strong>Mickey 17 je trebalo da bude premijerno prikazan u martu, ali je odložen do sledeće godine jer postprodukcija nije zavr&scaron;ena.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>To je najnoviji film priznatog korejskog reditelja Bong Joon-hoa, kojeg većina zapadnih fanova poznaje po trileru &quot;Parazit&quot; nagrađenim Oskarom. Mickey 17 je adaptacija romana Mickey7 Edvarda E&scaron;tona.<\/p>\r\n\r\n<p>Glavnu ulogu u predstojećem filmu igra Robert Patinson, koji je igrao Mikija, zaposlenog u kompaniji koja poku&scaron;ava da kolonizuje ledenu planetu Niflhajm. Svaki put kada Miki umre, kompanija ga klonira, a njegov klon zadržava većinu njegovih uspomena. Uz Patinsona, u filmu glume i Stiven Jeun, Naomi Aki, Toni Kolet i Mark Rufalo. Reakcije na trejler su pozitivne<\/p>\r\n\r\n<p>Ljubitelji filma koji jedva čekaju Joon-hoov novi film odu&scaron;evljeni su trejlerom, a svoja mi&scaron;ljenja su podijelili na raznim dru&scaron;tvenim mrežama.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&quot;Bong Joon-ho je pravi vizionar. Nikad nisam mislio da će ovo biti tako smije&scaron;no&quot;, &quot;Ovaj film mi treba sada&quot;, &quot;Patinson je već poznat kao jedan od najboljih glumaca mlađe generacije, a ovo izgleda nevjerovatno&quot;, &quot;Jedva čekam&quot;, samo su neki od komentara na mreži X.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Mickey 17 produciraju Offscreen, Plan B Entertainment i Kate Street Picture Company, a distribuira Warner Bros. Film će premijerno biti prikazan 28. januara sledeće godine u Južnoj Koreji, a u ostatku sveta biće prikazan 31. januara.<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"335\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/osYpGSz_0i4\" title=\"Mickey 17 | Official Trailer\" width=\"596\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:DAN<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/310483\/objavljen-trejler-za-novi-film-reditelja-parazita"}},{"Article":{"id":"310482","title":"Film \"Planeta 7693\" Gojka Berkuljana: Uzbudljiva porodična avantura uskoro u bioskopima","slug":"film-planeta-7693-gojka-berkuljana-uzbudljiva-porodicna-avantura-uskoro-u-bioskopima","intro":"“Planeta 7693” novi film reditelja Gojka Berkuljana, u kojem će podjednako uživati i mlađi i stariji gledaoci, imaće svoju crnogorsku premijeru u oktobru ove godine.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/19\/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL.jpg","date":"2024-09-19 11:32:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-19 11:32:00","content":"<p><strong>&quot;Planeta 7693&rdquo; je film o ma&scaron;tovitom devetogodi&scaron;njem dječaku koji poku&scaron;ava da popravi naru&scaron;ene porodične odnose uz posebnu pomoć svoje neobične drugarice 7693. Film prati Lukinu borbu sa izazovima unutar porodice nakon bolnog gubitka, dok traži utoči&scaron;te u svijetu ma&scaron;te. Smje&scaron;ten u &scaron;armantnom predgrađu, film prodire kroz emotivne slojeve odrastanja prateći Lukine avanture u napu&scaron;tenom hotelskom kompleksu, gdje otkriva svoje &quot;super moći&quot; i sklapa posebno prijateljstvo s misterioznom djevojčicom.&nbsp;<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Uz nježan spoj fantazije i iskrene emocije, &ldquo;Planeta 7693&rdquo; pružiće publici dirljivu priču o snazi ma&scaron;te i ljubavi koja će izliječiti i najdublje porodične rane.<\/p>\r\n\r\n<p>Glavnog junaka igra&nbsp;Ilija Pejaković, a u glumačkoj ekipi su i&nbsp;Andrija Kuzmanović, Kristina Obradović, Hana Ivani&scaron;ević&nbsp;i&nbsp;Mara Rakčević.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Producent filma je&nbsp;Marko Jaćimović, scenario je napisala&nbsp;Ana Vujadinović Tomić, direktor fotografije je&nbsp;Aleksandar Jakonić&nbsp;dok montažu potpisuje&nbsp;Vladimir Pavlovski. Originalnu muziku komponovali su&nbsp;Petar Wagner&nbsp;i&nbsp;Luka Jovanović&nbsp;a dizajner zvuka je&nbsp;Milo&scaron; Drndarević. Autorsku ekipu čine i scenografkinja&nbsp;Tamara Tričković&nbsp;i kostimografkinja&nbsp;Lina Leković. Koproducenti iz Srbije i Sjeverne Makedonije su&nbsp;Ivica Vidanović&nbsp;i&nbsp;Tomi Salkovski.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Film je nastao u produkciji&nbsp; &quot;Giggling Goat&quot;, u saradnji sa &quot;Cinnerentom&quot; iz Srbije i &quot;Skopje Film Studiom&quot; iz Sjeverne Makedonije. Projekat su podržali Filmski centar Crne Gore, Filmski centar Srbije, Agencija za film Sjeverne Makedonije, kao i SEE Cinema Network.&nbsp;<\/strong><\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"335\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/hIZ93hy-wvA\" title=\"PLANETA 7693 - Teaser\" width=\"596\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:DAN<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/19\/thumbs\/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/310482\/film-planeta-7693-gojka-berkuljana-uzbudljiva-porodicna-avantura-uskoro-u-bioskopima"}},{"Article":{"id":"310454","title":"Crnogorski štand oduševio posjetioce sajma u Parizu","slug":"crnogorski-stand-odusevio-posjetioce-sajma-u-parizu","intro":"Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) zajedno sa Ministarstvom turizma Crne Gore učestvuje na sajmu “IFTM Top Resa 2024” u Parizu u periodu od 17. do 19. septembra.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/18\/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ.jpg","date":"2024-09-18 21:31:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-18 21:31:00","content":"<p><strong>Riječ je o jednom od glavnih događaja za sve koji posluju u industriji putovanja i turizma i jedini B2B sajam specijalizovan za turizam u Francuskoj, koji svake godine posjeti preko 30 hiljada profesionalaca iz te oblasti i oko hiljadu predstavnika medija, te je uče&scaron;če na sajmu bila jedinstvena prilika za promociju Crne Gore na ovom emitivnom trži&scaron;tu.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Delegaciju Crne Gore predvodila je ministar Simonida Kordić, a događaju su ispred Ministarstva turizma prisustvovali i državni sekretari&nbsp;Vuk Žižič&nbsp;i&nbsp;Petar Dra&scaron;ković.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Ministar turizma,&nbsp;Simonida Kordić&nbsp;je ovom prilikom ukazala na ogroman potencijal francuskog trži&scaron;ta, te poručila da ima velika - Ovo je prilika za dodatnu promociju destinacije, uspostavljanje novih kontakata i dogovore o saradnji turističke privrede u predstojećem periodu. Trži&scaron;te Francuske je jedno od značajnih evropskih trži&scaron;ta za Crnu Goru, posebno u pred i postsezoni, sa potencijalom za dalji rast. To će svakako zavisiti od napora koji budu uloženi u pogledu kreiranja proizvoda koji će biti u skladu sa zahtjevima turista, ali istovremeno i od aktivnije promocije na&scaron;e zemlje na ovom trži&scaron;tu. Turisti iz Francuske su već godinama među najbrojnijim gostima sa trži&scaron;ta EU. Uz izgrađeno povjerenje, učvr&scaron;ćene bilateralne odnose, te podr&scaron;ku na na&scaron;em integracionom putu ka EU, smatram da je potrebno unaprijediti investicije u turizmu -&nbsp;poručila je ministar Kordić.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Da je Crna Gora uveliko poznata destinacija među Francuzima danas, potvrđuje i princ Nikola Petrović Njego&scaron;, koji kaže, da je je ranije imao pote&scaron;koća da svojim sugrađanima dočara ljepotu na&scaron;e zemlje i gostoprimstvo na&scaron;eg naroda.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>NTO na sajmu turizma u Parizu<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>- Prije dvadesetak godina sam se susretao sa pitanjima, da li je Crna Gora jedna od američkih zemalja, a sad uživam slu&scaron;ajući o mojoj domovini od mojih sugrađana i francuskih državljana. To me neizmjerno raduje, kao i činjenica da uočavam napredak po pitanju&nbsp;&nbsp;vidljivosti Crne Gore kao turističke destinacije &scaron;irom svijeta. Takođe, moram pomenuti da se itekeko vidi rezultat angažovanja Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, &scaron;to se i danas moglo vidjeti na sajmu, koji je bio veoma posjećen, sa puno interakcije sa posjetiocima. Uživao sam u atmosferi danas na sajmu - rekao je princ Petrović.<\/p>\r\n\r\n<p>Du&scaron;anka Pavićević, savjetnica direktorice NTO CG, iskazala je zadovoljstvo povodom velikog interesovanja značajnih turoperatora, te istakla da trži&scaron;te Francuske spada u red prioritetnih trži&scaron;ta. Ona je poručila da su svi participanti imali veoma zapažene sastanke, te se nada da će pored individualnih putovanja, Crna Gora imati sve veći broj organizovanih dolazaka.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Francuska je značajno emitivno trži&scaron;te za Crnu Goru sa vi&scaron;e od 96.000 dolazaka i 417.000 noćenja ostvarenih u 2023. godini, &scaron;to je rast od preko 27% u odnosu na 2022. Posebno je značajno da rezultati istraživanja gostiju koje je sprovela NTO CG pro&scaron;le godine pokazuju da su turisti iz Francuske zadovoljni boravkom u Crnoj Gori, da se vraćaju destinaciji i da bi je preko 95% njih preporučilo kao destinaciju za odmor. Ovo trži&scaron;te je od strate&scaron;ke važnosti za turizam Crne Gore pa će NTO CG posebna ulaganja na ovom trži&scaron;tu imati u pažljivo osmi&scaron;ljene marketin&scaron;ke kampanje putem digitalnih kanala. Naravno, pažnja će biti posvećena i drugim kanalima promocije, poput organizacije studijskih posjeta renomiranih medija, turoperatora i uče&scaron;ća na B2B događajima -&nbsp;poručila je Pavićević.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"SSSAJAJAJAJJAJ\" src=\"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2cc8-300c-4e2b-9955-250e0a0a0a65-SSSAJAJAJAJJAJ-previewOrg.jpg\" title=\"SSSAJAJAJAJJAJ\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>O uspje&scaron;nosti uče&scaron;ća NTO CG na sajmu, govori održanih 35 sastanaka sa predstavnicima turističke industrije iz Francuske, među kojima su renomirani turoperatori, kompanije iz oblasti marketinga i komunikacija i mnogobrojne turističke agencije, specijalizovane za razne segmente turizma,kao &scaron;to su:&nbsp;Bloom Consulting, Webedia, Edreams, Hello Travel, Perfectstay, Marco Vasco, Lastminute, NG Travel, Easy Jet, Arts et Vie, Sojern, Voyage Prive, Neogusto, Secrest du Monde, Nomades, La quotidienne, Evaneos, Top of Travel i mnogi drugi.<\/p>\r\n\r\n<p>Iris Lucidarme, predstavnica agencije N&eacute;ogusto koja je fokusirana na putovanja koja promovi&scaron;u gastronomsku ponudu destinacije, ističe da Crna Gora zaslužuje da bude znatno poznatija na francuskom trži&scaron;tu.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"PARIZSAJAM\" src=\"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2c86-5be4-4915-a5a8-250b0a0a0a65-PARIZSAJAM-previewOrg.jpg\" title=\"PARIZSAJAM\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>-<strong> Mi smo veoma zainteresovani da Crnu Goru predstavimo na&scaron;im građanima, posebno kroz va&scaron;u&nbsp;&nbsp;gastronomsku ponudu i kroz bogato kulturno nasljeđe. Ne postoji poseban period za dolazak, jednostavno je gastro turizam uvijem aktuelan. Preferencije francuskih turista su u otkrivanju novih destinacija i Crna Gora im je u samom vrhu željenih destinacija i moram vam ovom prilikom najaviti prve goste već početkom sljedeće godine. Takođe, ovom prilikom se zahvaljujem Nacionalnoj turističkoj organizaciji koja nam je pružila sve neophodne informacije i dragocjene kontakte - kazala je Iris<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Ponudu destinacije su na sajmu prezentovali strate&scaron;ki partner NTO CG &ndash; nacionalna avio kompanija Air Montenegro i HG Budvanska rivijera, lokalne turističke organizacije Podgorice i Bara, hoteli: HG Montenegro Stars, Karisma hotels Adriatic Montenegro, Lustica bay residences, Beppler&amp; Jacobson, Tara i Voco, turističke agencije: Gold Travel DMC, Montenegro Tourist Service, Luminalis Events, Fun Trip Montenegro, Montenegro Tour Organization, Venn Tour i Gulliver Montenegro.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\"><strong>Izvor:DAN<\/strong><\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/310454\/crnogorski-stand-odusevio-posjetioce-sajma-u-parizu"}},{"Article":{"id":"310438","title":"Odustajanje nije u duhu FIAT-a","slug":"odustajanje-nije-u-duhu-fiat-a","intro":"Odustajanje nije u duhu FIAT-a","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/18\/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca.jpg","date":"2024-09-18 19:22:00","author":"j.m.","publish_date":"2024-09-18 19:22:00","content":"<p>FIAT je kao vrhunski crnogorski, odnosno podgorički umjetnički brend odavno pozicioniran na evropskoj festivalskoj mapi, inovativan, savremen, u konceptu otvoren i raznovrstan, vodi nas ka slobodi uma i demistifikaciji malograđan&scaron;tine i inspiri&scaron;e promjene &ndash; kazala je Vujo&scaron;ević<\/p>\r\n\r\n<p>i&scaron;ta manje interesantni nijesu bili ni programi u off selekciji, koju su, pored pozori&scaron;ta, obilježili likovni, filmski i muzički program. Podgorica je tako, barem nakratko, odisala duhom kosmopolitizma ugostiv&scaron;i renomirane umjetnike iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Francuske, Italije, Njemačke...<\/p>\r\n\r\n<p>ODGOVOR<\/p>\r\n\r\n<p>Selektorka FIAT-a, crnogorska glumica Ana Vujo&scaron;ević, jo&scaron; uoči festivala najavila je da će predstave biti svojevrstan odgovor na posrnuće civilizacije. To je ne&scaron;to, kako je kazala, sa čime ozbiljno moramo da se suočimo i ne&scaron;to na &scaron;to moramo da reagujemo i da preuzmemo odgovornost. Sada, nakon zavr&scaron;etka festivala, na kojem je u svim segmentima trijumfovala predstava &bdquo;Vrpca&ldquo; umjetnice Aleksandre Arizanović, u produkciji Udruženja baletskih umetnika Srbije, Vujo&scaron;ević je za Pobjedu izjavila da umjetnost mora biti dru&scaron;tveno angažovana.<\/p>\r\n\r\n<p>- U tom smislu FIAT je kao vrhunski crnogorski, odnosno podgorički umjetnički brend odavno pozicioniran na evropskoj festivalskoj mapi, inovativan, savremen, u konceptu otvoren i raznovrstan, vodi nas ka slobodi uma i demistifikaciji malograđan&scaron;tine i inspiri&scaron;e promjene &ndash; kazala je Vujo&scaron;ević.<\/p>\r\n\r\n<p>Odustajanje nije u duhu FIAT-a<\/p>\r\n\r\n<p>Ona je istakla da ćemo ovogodi&scaron;nje izdanje FIAT-a pamtiti po tematskoj koherentnosti, tretiranju aktuelnih dru&scaron;tvenih i političkih problema, raznolikosti izraza i poetika, te dinamici koju je nametnula brojnost događanja. Posebno se osvrnula na izazove koje sa sobom nosi selektovanje predstava putem video-materijala.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Način na koji je video-snimak predstavljen, editovan i režiran u percepciji može biti značajno drugačiji od scenskog izvođenja uživo. Uvijek je primaran autentičan izraz, zanimljiv pristup, umjetnička hrabrost. Selekcija svakako zavisi i od kvaliteta ponude, nažalost i od mogućnosti uspostavljanja saradnje, kao i same organizacije festivala - kazala je Vujo&scaron;ević.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Prema njenim riječima, FIAT njeguje drugačije i to &bdquo;jeste dragocjenost potrebna na&scaron;oj publici&ldquo;. S tim u vezi, ovaj festival je uvijek poklanjao pažnju nezavisnoj crnogorskoj sceni, čiji akteri su često bili inspirisani osobenim rediteljskim ili glumačkim promi&scaron;ljanjima koja su mogli vidjeti na repertoaru ove manifestacije.<\/p>\r\n\r\n<p>- Važno je da se na&scaron;a nezavisna scena može osloniti na FIAT kako u smislu inspiracije i motivacije, tako i u uspostavljanju saradnje u cilju kvalitetnijeg promi&scaron;ljanja umjetničkog stvaranja &ndash; istakla je Vujo&scaron;ević.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>ZASLUŽILI STATUS<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Vujo&scaron;ević je kazala da je i ove godine bilo &bdquo;biti ili ne biti&ldquo; za FIAT, pitanje koje je posebno potencirano i na konferenciji za novinare, kada je direktorica festivala Ana Vukotić kazala da se FIAT ove godine održava u ,,nikada težim finansijskim uslovima&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Vujo&scaron;ević na to ima jednostavan odgovor - odustajanje nije u duhu FIAT-a!<\/p>\r\n\r\n<p>-<strong> Izuzetno je važna ozbiljna i kontinuirana podr&scaron;ka kulturnih institucija za opstanak i kvalitetno funkcionisanje i organizovanje jednog ovako sadržajnog međunarodnog festivala. Festivalska ekipa je mukotrpno radila da sve bude besprekorno. Moram ponoviti da je FIAT, koji će naredne godine slaviti 40 godina od osnivanja, odavno zaslužio status kulturne manifestacije od nacionalnog značaja, a samim tim zagarantovan budući umjetnički život &ndash; rekla je Vujo&scaron;ević.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Pitanje manifestacije od nacionalnog značaja, koje pominje Vujo&scaron;ević, postavlja se kao relevantno svake godine. I ove godine, kao prethodnih, sa državnih adresa stiglo je obrazloženje kako se traži najbolji model za takvu podr&scaron;ku i reorganizaciju. Organizatori FIAT-a će, uprkos četrdesetogodi&scaron;njoj tradiciji, očigledno morati jo&scaron; da se bore da bi donosioce odluka ubijedili da ovakav jedan festival zaslužuje veću podr&scaron;ku države, budući da Crnu Goru i na&scaron;u kulturu decenijama promovi&scaron;e van granica, podstiče alternativno stvarala&scaron;tvo i uvijek donosi kvalitet vi&scaron;e.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/18\/thumbs\/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/310438\/odustajanje-nije-u-duhu-fiat-a"}},{"Article":{"id":"310319","title":"Izložba Milana Džinga “Moja Makedonija”","slug":"izlozba-milana-dzinga-moja-makedonija","intro":"Na platou između Narodne biblioteke \"Radosav Ljumović\" i gradskog parlamenta, danas u 18 časova, biće otvorena izložba \"Moja Makedonija\", autora Milana Džinga.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/17\/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900.jpg","date":"2024-09-17 17:31:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-17 17:31:00","content":"<p>Kako navode u Sekretarijatu za kulturu Glavnog grada, kroz 84 odabrane fotografije u koloru, nastajale tokom gotovo pet decenija, Džingo crnogorskoj javnosti predstavlja turističku ponudu, arheolo&scaron;ke znamenitosti, te istoriju<br \/>\r\ni kulturu Sjeverne Makedonije.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Izložba se organizuje u saradnji makedonske ambasade i Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, povodom obilježavanja Dana nezavisnosti te zemlje.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor;RTCG<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/17\/thumbs\/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/17\/thumbs\/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/17\/thumbs\/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/17\/thumbs\/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/17\/thumbs\/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/17\/thumbs\/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/17\/thumbs\/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/17\/thumbs\/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/17\/thumbs\/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/17\/thumbs\/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/310319\/izlozba-milana-dzinga-moja-makedonija"}},{"Article":{"id":"310119","title":"Osvrt na Plavsku kulturnu jesen, 47. književne susrete i 22. Likovnu koloniju","slug":"osvrt-na-plavsku-kulturnu-jesen-47-knjizevne-susrete-i-22-likovnu-koloniju","intro":"Pod okriljem hrama kulture, ove godine smo imali priliku da na najljepši način oslikamo sve ono što čini Plavsku kulturnu jesen posebnom i autentičnom. 47. Književni susreti i 22. Likovna kolonija, manifestacije sa dugogodišnjom tradicijom, donijeli su bogatstvo programa koji su odjekivali ne samo kroz ovu generaciju već i kroz prošle decenije, pa čak i vjekove.","intro_image":"\/storage\/2022\/03\/29\/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film.jpg","date":"2024-09-15 11:40:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-15 11:40:00","content":"<p><strong>Program smo započeli 11. septembra kada su brojni likovni umjetnici na obalama Plavskog jezera započeli 22. Likovnu koloniju u duhu ljepote prirode i stvarala&scaron;tva. Okupili su se akademski slikari: Mirko Dragović, Žarko Plav&scaron;ić, Alisa Teletović, Kaltrina Hoti i Mladen Blažević, koji su stvarali likovne kolorite ispunjene živopisnim bojama.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>U srcu događaja, 12. septembra, Koncertna dvorana Centra za kulturu ,,Husein Ba&scaron;ić&ldquo; postala je pozornica posvećena sjećanju na dva velikana kulture i pisane riječi &ndash; Du&scaron;ana Kostića i Esada Mekulija, jednih od osnivača ove kultne manifestacije. Atmosfera je bila ispunjena emocijama i po&scaron;tovanjem, a istaknuti pjesnici i književnici Bogić Rakočević i Zuvdija Hodžić svojim nadahnutim govorima podsjetili su nas na neizmjerni doprinos koji su Kostić i Mekuli dali književnosti i kulturi uop&scaron;te.<\/p>\r\n\r\n<p>Tokom večeri prikazani su dokumentarni filmovi o ovim velikanima, koji su na poseban način dočarali njihov životni i stvaralački put. Publika je imala priliku da se jo&scaron; jednom prisjeti njihovih nadahnutih stihova, koje je, sa izvanrednom izražajno&scaron;ću, govorio bard glume i teatra Slobodan Marunović. U prepunoj sali odjekivale su riječi koje su prevazilazile prostor i vrijeme, spajajući decenije i emocije, čime je ovaj omaž dobio posebnu težinu i značaj.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Ovaj događaj, kao dio Plavske kulturne jeseni, nije bio samo omaž pojedincima, već i kulturi koja se ovdje njeguje, čuvajući duh književnosti i umjetnosti u njegovoj najčistijoj formi. Manifestacije kao &scaron;to su Književni susreti i Likovna kolonija nastavile su svoju misiju u slavu stvarala&scaron;tva, okupljajući ljubitelje umjetnosti i kulture, čime su Plav i njegovi kulturni događaji postali pravi hram umjetničkog izraza i inspiracije.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Takođe, 13. septembra su pisci: Veljko Veljović, Slobodan-Zoran Obradović, Milo&scaron; Kecojević, prof. Alija Redžematović i Božidar Proročić obi&scaron;li &scaron;kole u Plavu i Murinu, gdje su sa učenicima razmijenili utiske o svojoj poeziji i razgovarali o značaju dječje poezije za izgradnju mladih umova. Djeca su imala čast da recituju sopstvene stihove, kao i poeziju poznatih dječjih pisaca, takođe i da učestvuju u razgovorima o ljepoti poezije i njenom značaju za njihov kulturni i intelektualni razvoj.<\/p>\r\n\r\n<p><br \/>\r\nIstog dana sa početkom 19:30 časova održano je veče Zavičajnih pisaca, koje je bilo ispunjeno posebnim duhom i emocijama. Na ovom literarnom susretu učestvovali su istaknuti autori: prof. Senada Đe&scaron;ević, prof. Afan Latić, prof. Sajma Feratović, dr Senadin Pupović, akademska slikarka i pjesnikinja Kaltrina Hoti, Zuvdija &Scaron;ahmanović i aforističar Mi&scaron;ko Jokić. Božidar Proročić, u ulozi moderatora, briljantno je vodio razgovor sa njima o njihovim djelima, poeziji i prozi, ve&scaron;to usmjeravajući diskusiju ka temama koje su obuhvatile i bogatu kulturnu ba&scaron;tinu plavsko-gusinjskog kraja.<\/p>\r\n\r\n<p>U toploj i prijateljskoj atmosferi, prisutni su imali priliku čuti stihove velikana čiji je stvaralački duh, bezvremeno, bio prisutan i te večeri. Kroz mini pjesničke omaže, evocirane su uspomene na Radovana Zogovića, Ahmeda Pupovića, Ja&scaron;ara Redžepagića, Ismeta Markovića, Du&scaron;ana Kostića i Esada Mekulija, čiji su stihovi osvijetlili prostor i ispunili srca svih prisutnih. Publika je često, uz gromoglasne aplauze, prekidala govornike, odajući priznanje ne samo piscima večeri već i naslijeđu koje su ovi velikani ostavili. Ovaj događaj je bio i svojevrsno sjećanje na ljude i vrijeme koji su oblikovali kulturni identitet ovog kraja a njihova svjetlost nastavila je da provijava kroz stihove i riječi izgovorene te večeri.<\/p>\r\n\r\n<p><br \/>\r\nCENTRALNO VEČE PLAVSKE KULTURNE JESENI<\/p>\r\n\r\n<p>Centralno veče Plavske kulturne jeseni, 47. Književnih susreta i 22. Likovne kolonije, započelo je svečano u subotu, 14. septembra, u 19 časova, kada je upriličeno otvaranje izložbe radova slikara učesnika 22. Likovne kolonije. Postavka izložbe, koja je ispunila prostoriju vibrantnim bojama i bogatstvom različitih stilova, privukla je pažnju brojnih posjetilaca, ljubitelja umjetnosti i predstavnika kulturne scene.<\/p>\r\n\r\n<p>U ime domaćina, učesnike i publiku je srdačno pozdravio prof. Alija Redžematović, koji je istakao važnost ovakvih manifestacija za kulturni razvoj Plava i očuvanje umjetničke tradicije ovog kraja. U svom obraćanju, Redžematović je naglasio značaj Likovne kolonije kao mosta koji spaja različite generacije slikara, omogućavajući im da kroz kreativni izraz razmjenjuju ideje i obogaćuju međusobna iskustva. &bdquo;Svaka slika je priča, a svaka priča nosi dio na&scaron;eg zavičaja, na&scaron;e prirode i na&scaron;e du&scaron;e&ldquo;, rekao je, pozivajući prisutne da uživaju u jedinstvenim djelima izloženim te večeri.<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon njega, riječ je preuzeo akademski slikar Mirko Dragović, koji je podijelio svoja iskustva sa ovogodi&scaron;nje 22. Likovne kolonije. Dragović je naglasio koliko je inspirativno stvarati u prirodnom ambijentu Plavskog jezera, đe su boje prirode, mir i ti&scaron;ina imale dragocjenu ulogu u procesu stvaranja. &bdquo;Ova kolonija nam pruža priliku da se povežemo sa prirodom, ali i jedni sa drugima, u zajedničkom kreativnom procesu&ldquo;, istakao je, osvrćući se na raznličitost umjetničkih izraza prisutnih autora.<\/p>\r\n\r\n<p>Izložba je, uz veliki broj posjetilaca i ljubitelja umjetnosti, svečano otvorena, a radovi učesnika odu&scaron;evili su prisutne, pružajući im priliku da uživaju u likovnim djelima koja su svjedočila o bogatstvu i različitosti umjetničkog izraza. Postavka je bila ne samo vizuelno impresivna, već i emotivna refleksija duha koji kolonija njeguje već 22 godine, ostavljajući neizbrisiv trag u kulturnom životu Plava.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Centralno veče 47. Književnih susreta i 22. Likovne kolonije započelo je svečano, a čast da ga otvorim pripala je meni. Uz najavu moderatorke Aleksandre Laban, obratio sam se prisutnima i između ostalog istakao: &bdquo;Velika je čast i zadovoljstvo &scaron;to smo večeras zajedno, na ovom značajnom događaju koji čuva i njeguje kulturni identitet na&scaron;eg kraja. U duhu veličanstvenih riječi Huseina Ba&scaron;ića, &#39;Ko sazida kuću &ndash; s njom će porasti,&#39; mi smo ovdje da nastavimo graditi tu kuću &ndash; na&scaron; hram kulture, koji nas sve okuplja.&ldquo; Večeras smo se okupili na Centralnoj večeri 47. Plavske kulturne jeseni, Književnih susreta i 22. Likovne kolonije, manifestaciji koja nije samo običan kulturni događaj. Ona je postament jednog dugog puta koji je započeo 1976. godine i traje do danas, svjedočeći o na&scaron;em zajedničkom trudu, predanosti i viziji. Centar za kulturu &bdquo;Husein Ba&scaron;ić&ldquo;, koji je stub ovih aktivnosti, predstavlja čuvara kulturne ba&scaron;tine ovog kraja. On nije samo institucija, već svetionik kulture, mjesto koje povezuje ljude, generacije i narode, čuvajući bogatstvo na&scaron;eg kulturnog identiteta.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Put koji smo pre&scaron;li ispunjen je ljubavlju prema umjetnosti i kulturi, zahvaljujući generacijama osnivača, intelektualaca, pisaca i pjesnika, čiji je rad postao neizbrisivi dio na&scaron;eg kulturnog tkiva. Večeras, dok stojimo ovdje, možemo biti ponosni na zlatne plodove tog rada, na nasljeđe koje nam je povjereno da čuvamo i unapređujemo. Ovo je prilika da se prisjetimo koliko je važno gajiti kulturu, koja nadilazi granice i vremena, i koja nas okuplja u zajedni&scaron;tvu.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako nas je podsjetio i na&scaron; velikan Zuvdija Hodžić: &quot;Zavičaju dugujem sve &scaron;to sam kao čovjek i pisac postigao.&quot; Te riječi neka budu na&scaron; putokaz i motivacija da nastavimo stvarati i njegovati ono &scaron;to nas čini zajednicom &ndash; u duhu multikulturalnog prožimanja i kulturnog bogatstva. Kultura je, zaista, du&scaron;a jednog naroda, a kroz manifestacije poput ove, mi potvrđujemo svoju posvećenost njenom očuvanju i daljem razvoju. Neka ovo veče bude ispunjeno najljep&scaron;im emocijama, poezijom koja nas okuplja, umjetno&scaron;ću koja nas inspiri&scaron;e i duhom svih onih koji su nas ovdje okupili. Neka sijamo, blistamo i trajemo, duhom, du&scaron;om i riječju, stvarajući zajedno nove vrijednosti koje će buduće generacije s ponosom nositi dalje.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Nakon mog uvodnog govora, uslijedio je poetski karusel u kojem su učestvovali istaknuti pjesnici i književnici: Aida Orahovac-Kuč, Veljko Veljović, Kaltrina Hoti, Slobodan Zoran Obradović, Božidar Proročić, Afan Latić, Milo&scaron; Kecojević, dr Senadin Pupović, Munevera Sutović, Melida Travančić, Umilhana Krilčević-Omerović, Nada Matović i Beća Kujević. Posebnu čast su nam učinili književnici s Kosova, prof. Shygri Galica i Flori Bruqi, čiji su nastupi dali dodatnu dimenziju večeri.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Veče je bilo obogaćeno i poetsko-proznim spotovima Beće Kujevića, Jelene Joevetić i Jelene Božović, &scaron;to je cijelom događaju dodalo posebnu težinu i ljepotu. Svaki od učesnika je, kroz svoj doprinos, unio djelić svoje du&scaron;e i stvarala&scaron;tva, čineći ovo veče jedinstvenim doživljajem, ispunjenim toplinom i umjetničkim nadahnućem.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/03\/29\/thumbs\/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/03\/29\/thumbs\/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/03\/29\/thumbs\/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/03\/29\/thumbs\/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/03\/29\/thumbs\/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/03\/29\/thumbs\/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/03\/29\/thumbs\/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/03\/29\/thumbs\/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/03\/29\/thumbs\/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/03\/29\/thumbs\/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/310119\/osvrt-na-plavsku-kulturnu-jesen-47-knjizevne-susrete-i-22-likovnu-koloniju"}},{"Article":{"id":"310118","title":"Dodjeljene nagrade na IX izdanju Džada Film Festa","slug":"dodjeljene-nagrade-na-ix-izdanju-dzada-film-festa","intro":"Sinoć je u Podgorici, u Bloku 5, održana svečana dodjela nagrada IX izdanja Džada Film Fest-a, pred mnogobrojnom publikom.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/15\/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST.jpg","date":"2024-09-15 11:36:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-15 11:36:00","content":"<p>Žiri u sastavu Christopher Thoke, Melina Pota Koljević i Nata&scaron;a Pavlović donijeli su odluku o ovogodi&scaron;njim dobitnicima.<\/p>\r\n\r\n<p>Najbolji igrani debitantski film devetog izdanja DžFF-a je &ldquo;Supermarket&rdquo; crnogorskog reditelja Nemanje Bečanovića, najbolji reditelj debitant je Ivan Marinović, autor filma &ldquo;Živi i zdravi &ldquo;, a posebno priznanje žirija pripalo je srpskom reditelju Luki Mihailoviću za film &ldquo;Indigo kristal&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Njemački producent i predsjedavajuću žirija Christofer Thoke u obrazložanju odluke o najboljem debitantskom filmu istakao je: &ldquo;Glavni junak ove izrazito filozofske filmske priče provodi noć u supermarketu, i tokom filma gledalac postaje svjestan da je to slika su&scaron;tine života savremenog čovjeka. Film &scaron;alje poruku o ispraznosti i konzumerizmu koji u sve većoj mjeri oblikuje na&scaron;u egzistenciju.<br \/>\r\nZbog izuzetno originalnog pristupa jednoj univerzalnoj temi, žiri dodijeljuje nagradu filmu Supermarket, reditelja Nemanje Bečanovića.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p>U obrazloženju odluke o nagradi za najboljeg debitantskog reditelja, Nata&scaron;a Pavlović je izjavila da: &ldquo; Reditelj filma ŽIVI I ZDRAVI vrlo duhovito i sa puno simpatije prema akterima, preispituje su&scaron;tinu jednog rituala, suprotstavljajući je formi, koju svi fanatično ispunjavaju. Tema je Bergmanovska, a rediteljski pristup se rukovodi razumijevanjem mediteranskog podneblja.<br \/>\r\nNagradu za najbolju režiju stoga dodeljujemo crnogorskom reditelju Ivanu Marinoviću.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&ldquo;Žiri želi da posebno pohvali film koji na životno i umjetnički istinit način istražuje stvarnost mladih ljudi na dru&scaron;tvenoj margini. Filmska priča prati ritam stvarnosti u ubrzanom tempu koji nam otkriva su&scaron;tinu i pozadinu svijeta na koji su osuđeni dru&scaron;tveni otpadnici.<br \/>\r\nSpecijalno priznanje žiri dodeljuje filmu Indigo Kristal reditelja Luke Mihailovića.&rdquo;- istakla je Melina Pota Koljević u svom obraćanju.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Predstavnica pokrovitelja i sponzora nagradnog fonda Universal Capital banke, gospođa Ozana Popović, uručila je čekove dobitnicima nagrada za najbolji debitantski filma i najboljeg režisera debitanta. &ldquo;Universal Capital Banka je godinama unazad dio ove uspje&scaron;ne priče koja objedinjuje strasti ka sedmoj umjetnosti, ali i predanost i viziju ka izgradnji boljeg, inkluzivnijeg i pravednijeg dru&scaron;tva za sve nas. Ova saradnja, koja je iz godine u godinu sve uspje&scaron;nija ostavlja trajan pečat i inspiri&scaron;e, pružajući neprocjenjiva iskustva svima koji su dio ove filmske avanture.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Radujemo se nastavku sjajne saradnje koju imamo sa predstavnicima Džada Film Festiva, koji ulazu svoje maksimalne napore i svake godine prevazidju očekivanja svojim profesionalnim pristupom i ljubavi koju prenose na ovaj događaj.&rdquo;- istakla je gospođa Popović.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Novčani ček i statuu za najbolji debitantski film primio je Nemanja Bečanović, dok je u ime dobitnika nagrade najboljeg režisera debitanta nagradu preuzeo protagonista filma &ldquo;Živi i zdravi&rdquo; Goran Slavić. Zbog sprečenosti da prisustvuje dodjeli nagrada reditelju Luki Mihailoviću će biti naknadno dostavljeno Special Mention priznanje.<\/p>\r\n\r\n<p>Poslije dodjele nagrada emitovan je film &ldquo;Živi i zdravi&rdquo;, a publici su se prije početka poklonili Sejdo Alilaj, Stefan Vuković i Goran Slavić.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Danas u nedjelju, 15. septembra, u Dječjem parku, od 18 časova sve mali&scaron;ane čeka Džada Junior program, a njima je namijenjen i hrvatski film sa engleskim titlom &ldquo;Dnevnik Pauline P&rdquo; koji će biti prikazan oko 19 časova.<\/strong><br \/>\r\n<br \/>\r\nOvom projekcijom se i zavr&scaron;ava IX izdanje Džada Film Fest-a koje je organizovala marketing agencija Link Creative Studio, uz podr&scaron;ku pokrovitelja Ministarstva kulture i medija, Glavnog grada Podgorice, Sekretarijata za kulturu Podgorice, Francuskog instituta i ambasade u Crnoj Gori, kao i partnera UNDP, kompanije Nik&scaron;ićka pivara i Glovo, i prijatelja festivala Marienplatz, Educo centar i Arhimed.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:RTCG<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/15\/thumbs\/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/15\/thumbs\/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/15\/thumbs\/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/15\/thumbs\/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/15\/thumbs\/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/15\/thumbs\/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/15\/thumbs\/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/15\/thumbs\/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/15\/thumbs\/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/15\/thumbs\/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/310118\/dodjeljene-nagrade-na-ix-izdanju-dzada-film-festa"}},{"Article":{"id":"309925","title":"Boban Batrićević laureat nagrade ,,Milovan Đilas“","slug":"boban-batricevic-laureat-nagrade-milovan-dilas","intro":"U Podgorici otvoren Festival savremene književnosti ,,Bookiranje“\r\n\r\nGitarskom obradom crnogorske himne u izvođenju dua koji čine Srđan Bulatović i Darko Nikčević, u bašti Book Caffe-a u Podgorici svečano je otvoren drugi Festival savremene književnosti ,,Bookiranje“. Potom je profesoru Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Bobanu Batrićeviću uručena godišnja nagrada ,,Milovan Đilas“ koju dodjeljuje istoimena akademija. ","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/13\/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban.jpg","date":"2024-09-13 09:33:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-09-13 09:33:00","content":"<p>Moderatorka programa svečanog otvaranja Jelka Malović je kazala da je ovogodi&scaron;nji laureat prepoznat po hrabrim istupima u javnosti i po tome &scaron;to je tokom jednog sudskog procesa u Podgorici postao simbol građanskog otpora.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>SLOBODA GOVORA<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Podsjetila je da je protiv Batrićevića 22. januara ove godine zbog kritike stavova visokih sve&scaron;tenika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori pred Sudom za prekr&scaron;aje otvoren proces, u kome je tužila&scaron;tvo po prijavi SPC teretilo Batrićevića za vrijeđanje po vjerskoj pripadnosti u kolumni objavljenoj na Anteni M.<\/p>\r\n\r\n<p>- Nakon početnih roči&scaron;ta, Vi&scaron;e državno tužila&scaron;tvo odustalo je od gonjenja, a odluka je donijeta 25. marta, dan uoči nastavka suđenja. Izlazeći iz sudnice kao pobjednik nad tužiteljima, prof. Boban Batrićević je makar kratkoročno odbranio pravo svih nas na slobodu izražavanja, čime je nedvosmisleno zaslužio da bude laureat nagrade koju dodjeljuje Akademija ,,Milovan Đilas&ldquo; &ndash; kazala je Malović.<\/p>\r\n\r\n<p>Batrićević je u emotivnom obraćanju zahvalio na dodijeljenoj nagradi.<\/p>\r\n\r\n<p>- Ovo priznanje ne doživljavam kao ličnu svojinu, već ga dijelim sa svim ljudima s kojima dijelim zajedničku borbu za slobodnije, pravednije i otvorenije dru&scaron;tvo. Dru&scaron;tvo li&scaron;eno kolonijalnih stega, mračne i zatrovane ideologije koja slavi razne zločince i uni&scaron;tava toleranciju &ndash; kazao je Batrićević, dodav&scaron;i da je nagradu posvetio ,,svom dragom, iznenada preminulom kumu i porodičnom prijatelju Mići Pejoviću, čovjeku koji je bio uz mene od kad sam se rodio&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>RADIO RAT<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Festival je nastavljen promocijom Fokalizatorovoga izdanja pjesničke knjige ,,Radio Rat&ldquo;, čija je autorka ukrajinska pjesnikinja Darina Gladun, koja se video-porukom obratila prisutnima. U promociji su učestvovali predstavnik Ambasade Ukrajine Anatolij Deme&scaron;čuk, prevoditeljka Anđela Radovanović i predsjednik Dru&scaron;tva crnogorskih izdavača i Akademije ,,Milovan Đilas&ldquo; prof. dr Vladimir Vojinović.<\/p>\r\n\r\n<p>Radovanović je istakla da je imala čast da bude ta koja će poetski svijet savremene Ukrajine donijeti na crnogorskom jeziku. Vojinović je kazao da je poezija u zbirci &bdquo;Radio Rat&ldquo; po mnogo čemu inovativna, a ipak se oslanja na određene pjesničke tradicije.<\/p>\r\n\r\n<p>- U svakom slučaju komunicira sa onim &scaron;to jeste eksperimentalno u sferi pjesničkog - kazao je Vojinović, izražavajući žal &scaron;to Darina Gladun nije bila u mogućnosti da dođe u Crnu Goru.<\/p>\r\n\r\n<p>Deme&scaron;čuk je kazao da je ukrajinska kultura danas svjetski simbol otpora, ljubavi prema slobodi i svojoj otadžbini.<\/p>\r\n\r\n<p>- Zahvaljujući umjetnosti, svijet vidi Ukrajinu ne samo kao zemlju problema već kao zemlju bogatih kulturnih vrijednosti i zemlju slobode &ndash; rekao je Deme&scaron;čuk, koji je govor zavr&scaron;io parolom ,,Slava Ukrajini, da je vječna Crna Gora&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon promocije zbirke ,,Radio Rat&ldquo; predstavljene su dvije nove knjige izdavačke kuće Fokalizator &ndash; ,,Pod o&scaron;trim uglom&ldquo; književnika i prevodioca Afana Latića i ,,Ispod glasa&ldquo; književnice i kritičarke Dragane Erjav&scaron;ek. Uslijedila je promocija knjige pripovjedaka ,,Đačka četa&ldquo; istoričara i književnika Srđe Martinovića. Prvi festivalski dan zaključen je promocijom nove sveske časopisa za književnost i kulturu Fokalizator.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/13\/thumbs\/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/13\/thumbs\/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/13\/thumbs\/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/13\/thumbs\/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/13\/thumbs\/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/13\/thumbs\/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/13\/thumbs\/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/13\/thumbs\/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/13\/thumbs\/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/13\/thumbs\/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/309925\/boban-batricevic-laureat-nagrade-milovan-dilas"}},{"Article":{"id":"309904","title":"Novi rad umjetnice samo za crnogorski muzej","slug":"novi-rad-umjetnice-samo-za-crnogorski-muzej","intro":"Muzej savremene umjetnosti Crne Gore organizator je samostalne izložbe bosansko-hercegovačke umjetnice Šejle Kamerić pod nazivom \"Firstborn\". Izložba će biti otvorena večeras, 12. septembra, u 20 časova u Dvorcu Petrovića na Kruševcu i Perjaničkom domu","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/12\/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA.jpg","date":"2024-09-12 19:57:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-12 19:57:00","content":"<p>Kamerić kroz svoje radove, koji uključuju film, fotografiju, objekte, crteže i instalacije, istražuje teme identiteta, rodnih stereotipa i dru&scaron;tvenih normi. Poseban fokus stavlja na percepciju i žensko naslijeđe, oslanjajući se na izrazitu empatičnost kao ključni element njenog stvaralačkog izraza.<\/p>\r\n\r\n<p>Izložba je nastala u idejnoj kolaboraciji umjetnice sa kustoskinjom Milicom Bezmarević, iz čijeg zajedničkog kreativnog dijaloga u vi&scaron;egodi&scaron;njem procesu osmi&scaron;ljavanja izložbe nastaje i njihov zajednički razgovor, objavljen u &Scaron;ejlinoj monografiji &quot;Mother is a bitch&quot;, čiji je izdavač njemačka izdavačka kuća &quot;Distanz&quot;, a u čijem je publikovanju jedan od partnera bio i MSUCG.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Na izložbi će prvi put biti prikazan novi rad, koji je umjetnica producirala za MSUCG, a koji se direktno bavi temama retrogradne percepcije rodnog nasljeđa.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Izložbu je podržao Crnogorski Telekom.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:DAN<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/309904\/novi-rad-umjetnice-samo-za-crnogorski-muzej"}},{"Article":{"id":"309903","title":"U čast Branka Radičevića","slug":"u-cast-branka-radicevica","intro":"Jesenji književni program Tribina \"Riječ\" Udruženja književnika Crne Gore počinje obilježavanjem jubileja – 200 godina od rođenja Branka Radičevića pod nazivom \"Lutam, još, vitak, sa srebrnim lukom...\" Veče će se održati u četvrtak, 12. septembra od 19 časova u Plavoj sali Srpske kuće u Podgorici\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/12\/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi.jpg","date":"2024-09-12 19:51:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-12 19:51:00","content":"<p><strong>O Branku Radičeviću i njegovom djelu govoriće književnci, potpredsjednici UKCG: Perivoje Popović i Milica Kralj, urednica Tribine &quot;Riječ&quot; UKCG, dok će Brankove pjesme čitati Ljubisav Bjelić, sekretar UKCG<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Začetnik srpske moderne lirike i jedan od najznačajnijih na&scaron;ih pjesnika XIX vijeka, Branko Radičević (1824-1853) odlučno je raskinuo sa dotada&scaron;njim načinom pjevanja i svojim djelom (lirskim i epskim pjesmama, spjevovima, satirom, romansama, elegijama) obznanio slobodu stvarala&scaron;tva, svježinu neposrednog narodnog jezika i treptavu melodiju, neposrednu životnu ljepotu i lakosani uzlet ka sferama životne radosti i izobilja, stoji u najavi za događaj.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Na kraju programa svoje stihovane posvete Branku Radičeviću, vječnom mladiću srpske lirike, čitaće članovi UKCG.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:DAN<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/12\/thumbs\/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/309903\/u-cast-branka-radicevica"}},{"Article":{"id":"309683","title":"Nikšić: U JU \"Zahumlje\" gostuje književnik Gojko Đogo","slug":"niksic-u-ju-zahumlje-gostuje-knjizevnik-gojko-dogo","intro":"U okviru tribine „Svobodijada“ Javne ustanove „Zahumlje“ u Nikšiću, koja je dio „Septembarskih dana“, večeras sa početkom u 19 h biće organizovano veče književnika Gojka Đoga.\r\n","intro_image":"\/storage\/2018\/08\/01\/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330.jpg","date":"2024-09-10 12:55:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-10 12:55:00","content":"<p><strong>Nik&scaron;ić: U JU &quot;Zahumlje&quot; gostuje književnik Gojko Đogo<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>U okviru tribine &bdquo;Svobodijada&ldquo; Javne ustanove &bdquo;Zahumlje&ldquo; u Nik&scaron;iću, koja je dio &bdquo;Septembarskih dana&ldquo;, večeras sa početkom u 19 h biće organizovano veče književnika Gojka Đoga.<\/p>\r\n\r\n<p>O njegovom djelu govoriće književnik&nbsp;Budimir Dubak. Urednica tribine je pjesnikinja&nbsp;Milica Bakrač, dok će&nbsp;odlomke iz Đogovog djela čitati saradnice u nastavi sa Studijskog programa za srpski jezik i književnost u Nik&scaron;iću,&nbsp;Teodora&nbsp;Čukić&nbsp;i Ksenija&nbsp;Đukić.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Gojko Đogo&nbsp;rođen je 21. septembra 1940. godine u Vlahovićima kod LJubinja, u Hercegovini. Osnovnu &scaron;kolu pohađao je u rodnom mestu, a gimnaziju u Stocu. Op&scaron;tu književnost sa teorijom književnosti na Filolo&scaron;kom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1964. godine.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Nakon hap&scaron;enja i sudskog procesa 1981. zbog knjige&nbsp;Vunena vremena, Okružni sud u Beogradu osudio ga je na dvije godine zatvora. Vrhovni sud Srbije smanjio mu je kaznu na godinu dana, koju je jednim dijelom izdržao. Iako je sudskom odlukom vraćen na posao, nekoliko godina nije mogao objavljivati niti javno nastupati. Ovaj &bdquo;slučaj&ldquo; bio je povod za zabranu ili &bdquo;povlačenje iz prodaje&ldquo; vi&scaron;e knjiga, listova i časopisa koji su se solidarisali sa pjesnikom. Odlazak pjesnika u zatvor 1983. godine bio je povod za organizovanje značajnih protestnih večeri.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Objavio je, u vi&scaron;e izdanja, knjige pjesama:&nbsp;Tuga pingvina, Modrica, Kukuta, Vunena vremena, Izabrane i nove pesme, Crno runo, Vunena vremena sa Optužnicom i Odbranom na sudu&nbsp;i mnoge druge. Njegove pjesme i eseji prevedeni su na petnaestak jezika među kojima su engleski, francuski, nemački, ruski i &scaron;panski.&nbsp;<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\"><strong>Izvor:DAN<\/strong><\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2018\/08\/01\/thumbs\/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2018\/08\/01\/thumbs\/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2018\/08\/01\/thumbs\/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330-small.jpg","138x108":"\/storage\/2018\/08\/01\/thumbs\/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2018\/08\/01\/thumbs\/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2018\/08\/01\/thumbs\/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2018\/08\/01\/thumbs\/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2018\/08\/01\/thumbs\/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2018\/08\/01\/thumbs\/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2018\/08\/01\/thumbs\/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/309683\/niksic-u-ju-zahumlje-gostuje-knjizevnik-gojko-dogo"}},{"Article":{"id":"309676","title":"Međunarodni simpozijum “Vidoje Žarković – Život i djelo” sjutra u Podgorici","slug":"medunarodni-simpozijum-vidoje-zarkovic-zivot-i-djelo-sjutra-u-podgorici","intro":"Vidoje Žarković je cijeli svoj život posvetio najhumanijim idejama čovječanstva, boreći se za slobodu, nezavisnost naroda, univerzalnu jednakost i pravdu, antifašizam. Stoga promovišući njegov životni opus na direktan i utemeljen način promovišemo upravo te univerzalne civilizacijske vrijednosti i ideje.  ","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/10\/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE.jpeg","date":"2024-09-10 12:08:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-10 12:08:00","content":"<p><strong>Udruženje Pivljana u Podgorici i Savez boraca NOR-a i antifa&scaron;ista Crne Gore organizuju Međunarodni simpozijum &ldquo;Vidoje Žarković &ndash; Život i djelo&rdquo;, koji će se održati sjutra u hotelu &ldquo;Hilton&rdquo; od 10 &ndash; 15h, saop&scaron;tili su organizatori.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Gosti i učesnici simpozijuma biće: Milan Kučan, Milo Đukanović, akademici:&nbsp;Radovan Radonjić, Ljubi&scaron;a Stanković, Blagota Eraković,&nbsp; Nenad Vuković,&nbsp;prof. dr&nbsp;Živko Andrija&scaron;ević, Prof.dr Milivoj Be&scaron;lin, Akademik Radenko Pejović&nbsp;&ndash; predsjednik udruženja Pivljana u Podgorici, Akademik&nbsp;Zuvdija Hodžić-predsjednik Saveza boraca NOR-a i antifa&scaron;ista Crne Gore,&nbsp;Slobodan Delić&nbsp;&ndash; presjednik Op&scaron;tine Plužine, Doc. dr&nbsp;Dragan Žarković, general major&nbsp;Dragutin Dakić&nbsp;&ndash; biv&scaron;i načelnik Genetal&scaron;taba Vojske Crne Gore, kćerka Vidoja Žarkovića&nbsp;Branislava V. Žarković, biv&scaron;i guverner Centralne banke CG&nbsp;Milojica Dakić, Stevan Radunović&nbsp;i brojni drugi autori radova i gosti.<\/p>\r\n\r\n<p>Vidoje Žarković je cijeli svoj život posvetio najhumanijim idejama čovječanstva, boreći se za slobodu, nezavisnost naroda, univerzalnu jednakost i pravdu, antifa&scaron;izam. Stoga promovi&scaron;ući njegov životni opus na direktan i utemeljen način promovi&scaron;emo upravo te univerzalne civilizacijske vrijednosti i ideje.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Moderatorke simpozijuma su novinarke:&nbsp;Snežana Burzan Vuksanović&nbsp;i&nbsp;Snežana Rakonjac. Medijski sponsor događaja je RTCG.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Uz dvije planirane sesije, biće emitovan kratki dokumantarni film o životu tog velikog crnogorskog i jugoslovenskog državnika, a simpozijum će pjesmom pozdraviti podgorički KIC pop hor.<\/p>\r\n\r\n<p>Planirano je da učesnici Međunarodnog simpozijuma &ldquo;Vidoje Žarković &ndash; Život i djelo&rdquo; u četvrtak, 12. septembra posjete Nedajno, rodno selo Vidoja Žarkovića, a obiđu njegov spomenik,&nbsp; vidikovac kanjona Su&scaron;ice,&nbsp; Muzej Lazara Sočice, manastir Piva.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:RTCG<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/309676\/medunarodni-simpozijum-vidoje-zarkovic-zivot-i-djelo-sjutra-u-podgorici"}},{"Article":{"id":"309666","title":"Podgorički Dom omladine","slug":"podgoricki-dom-omladine","intro":"Kulturno - informativni centar \"Budo Tomović\" dio odabranih fotografija iz sopstvenog fundusa predstaviće kroz izložbu \"Foto priča - Dom omladine osamdesetih\" koja se može pogledati u izložbenom holu KIC-a od 9. do 20. septembra","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/10\/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA.jpg","date":"2024-09-10 11:12:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-09-10 11:12:00","content":"<p><br \/>\r\nPostavka&nbsp;&quot;Foto priča - Dom omladine osamdesetih&quot; obuhvata oko 60 fotografija koje je uradio Momir Matović, a koje su svjedočanstvo i presjek veoma plodnog perioda, kada je Dom omladine bio respektabilan faktor na mapi kulturnih zbivanja grada i države. Dom omladine je 1980-ih godina bio institucija koja je imala presudnu ulogu u kreiranju kulturne fizionomije grada.[image]<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Koncert &quot;Suncokrila&quot;<\/strong><br \/>\r\n<strong>-KIC &quot;BUDO TOMOVIĆ&quot;<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Ova retrospektiva omogućiće publici da se osvrne na jedno bogato razdoblje. U okviru postavke biće prezentovane fotografije na kojima su svi oni ugledni Titograđani koji su svojim dru&scaron;tvenim i stvaralačkim angažmanom značajno uticali, ali i ostali prepoznati kao kulturni inovatori i animatori, kao i brojni gostujući umjetnici i ansambli.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:DAN<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/10\/thumbs\/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/309666\/podgoricki-dom-omladine"}},{"Article":{"id":"309146","title":"“Mislim da treba da razgovaramo” za kraj","slug":"mislim-da-treba-da-razgovaramo-za-kraj","intro":"Prvi festival komedije i zabave “FunFest Cetinje” završava se odloženom predstavom “Mislim da treba da razgovaramo” koja će se održati na Ljetnjoj pozornici u neđelju, 8. septembra sa početkom u 20:30 sati.","intro_image":"\/storage\/2024\/09\/04\/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0.jpeg","date":"2024-09-04 13:49:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-09-04 13:49:00","content":"<p>Organizatori su saop&scaron;tili da će kupljene ulaznice i paket ulaznica za prethodni termin važiti i za ovo igranje.<\/p>\r\n\r\n<p>Prema njihovim riječima, predstava govori o ljudskosti, intimi i smislu života, pruža otpor otuđenju, odljuđenju i ide u susret potrebi da se ispliva sa dna digitalnog bazena, gdje je čovjek najmanja jedinica mjere.<\/p>\r\n\r\n<p>Predstava je rađena u režiji&nbsp;Danila Marunovića&nbsp;a igraju&nbsp;Milivoje Obradović,&nbsp;Vanja Jovićević,&nbsp;Milo&scaron; Pejović,&nbsp;Jelena Nenezić,&nbsp;Ivona Čović Jaćimović&nbsp;i&nbsp;Pavle Popović.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:AntenaM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/09\/04\/thumbs\/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2024\/09\/04\/thumbs\/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2024\/09\/04\/thumbs\/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2024\/09\/04\/thumbs\/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2024\/09\/04\/thumbs\/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2024\/09\/04\/thumbs\/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2024\/09\/04\/thumbs\/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2024\/09\/04\/thumbs\/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2024\/09\/04\/thumbs\/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2024\/09\/04\/thumbs\/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/309146\/mislim-da-treba-da-razgovaramo-za-kraj"}},{"Article":{"id":"308555","title":"Veče posvećeno Božidaru Miloševiću večeras na Barskom ljetopisu","slug":"vece-posveceno-bozidaru-milosevicu-veceras-na-barskom-ljetopisu","intro":"Večeras u 21 čas na platou Doma revolucije promocijom knjige Božidara Miloševića „Bar: Svjetionici jednog vremena, knj. 1“ biće zaokružena i bARS selekcija ovogodišnjeg „Barskog ljetopisa“.","intro_image":"\/storage\/2017\/11\/03\/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6.jpg","date":"2024-08-27 21:11:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-08-27 21:11:00","content":"<p><strong>O knjizi će govoriti glavni i odgovorni urednik Radio Bara Milan Vujović, Miroslav Stojanović, danas u penziji, nekad zamjenik glavnog i odgovornog urednika &ldquo;Politike&rdquo;, priređivač djela, urednik i izdavač -novinar i publicista Željko Milović.<\/strong><br \/>\r\n<br \/>\r\nDjelo &bdquo;Bar: Svjetionici jednog vremena, knj. 1&ldquo; je knjiga članaka prvog barskog novinara Bo&scaron;ka Milo&scaron;evića, iz perioda 1961&ndash;1979, čovjeka koji je utemeljio ovu profesiju u gradu pod Rumijom. Članci su objavljivani u &bdquo;Politici&ldquo; i &bdquo;Pobjedi&ldquo;, a prikupio ih je i za &scaron;tampu pripremio Željko Milović. Nastanak dvotomne knjige članaka Bo&scaron;ka Milo&scaron;evića (naredna se očekuje u novembru ove godine) dogovaran je gotovo deceniju.<br \/>\r\n<br \/>\r\n<strong>&bdquo;To su dirljive storije o na&scaron;im ljudima, gradu, moru, maslinama, beočug u lancu koji je dokazivao da je njihov autor bezgranično bio zaljubljen u Bar i da su najljep&scaron;i njegovi radovi bili oni koje je pisao naizgled nehajno, srećući poznate i nepoznate po kafanama, stanicama, ulicama, ispred kuća&hellip; Radovi koji su fotografski precizno bilježili životne priče mu&scaron;karaca i žena pored kojih se prolazilo kao da ne postoje, kao da se uop&scaron;te ne vide. E, Bo&scaron;ko ih je nepogre&scaron;ivo vidio. I prepoznavao. Željeli smo, uređivački tim ove knjige i njegova porodica, da objavimo te Bo&scaron;kove čuvene priče o Baranima, pisane od 1961. do smrti. U ovoj dvotomnoj knjizi ponovo će, uz Bo&scaron;kovu pomoć, oživjeti Bar kojeg su gotovo svi zaboravili, onaj sa nekoliko ulica i ljudima koji su brinuli jedni za druge, kao velika porodica&ldquo;, stoji u uvodniku knjige.<\/strong><br \/>\r\n<br \/>\r\n<br \/>\r\nBožidar Bo&scaron;ko Milo&scaron;ević je prvi etablirani novinar Bara, čovjek čiji su tekstovi postavili grad na mapu Crne Gore i Jugoslavije. Rodio se 1937. godine u Starom Baru, gdje je zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu, a Učiteljsku započeo u Nik&scaron;iću i dovr&scaron;io u Kragujevcu. Na Filozofski fakultet (grupa za jugoslovensku književnost) u Beogradu upisao se 1957. godine i na njemu apsolvirao 1961. Iste godine zaposlio se kao novinar u Radio Titogradu. Nikada nije zavr&scaron;io fakultet, ali mu ta diploma, pokazalo se poslije, nije bila neophodna.<\/p>\r\n\r\n<p>Na sebe je skrenuo pažnju efektnim tekstovima sa crnogorskog primorja, koje je objavljivao u &bdquo;Pobjedi&ldquo;, nedugo zatim počeo se javljati člancima u beogradskoj &bdquo;Politici&ldquo;, da bi 1968. godine postao stalni saradnik najuglednijeg jugoslovenskog dnevnog lista za područje Ulcinja, Bara, Budve i Kotora. Postao je tako dopisnik &bdquo;Politike&rdquo; iz najmanjeg mjesta u kojem je novina imala svog čovjeka &ndash; Bar je tada brojao tačno 3.840 stanovnika.<br \/>\r\n<strong>Prva vijest o katastrofalnom zemljotresu, 15. aprila 1979. godine, bila je upravo Bo&scaron;kova, nepunih sat vremena nakon kobnog udara. Čitava zemaljska kugla saznala je ono &scaron;to je Milo&scaron;ević javio &ndash; sve su veze bile prekinute, pa se odlučio da sve saop&scaron;ti putem radio-telegrafske stanice. Taj mu je novinarski podvig donio Godi&scaron;nju nagradu &bdquo;Politike&rdquo; 1979. godine.<\/strong><br \/>\r\n<br \/>\r\nNakon &scaron;to je 15. aprila utkao sebe u svjetsko novinarstvo, dva dana kasnije je dao nemjerljiv doprinos barskom, pomažući u nastanku lokalne radio stanice &ndash; Radio Bara. Prvu vijest koju je emitovao Radio Bar &bdquo;odradila&rdquo; su trojica novinara, svaki svoj dio: urednik u &bdquo;Politici&rdquo; Kosta Kostadinović, dopisnik &bdquo;Pobjede&rdquo; Momčilo Popović i dopisnik &bdquo;Politike&ldquo; Božidar Milo&scaron;ević. Za svoj požrtvovani rad odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem 1980. godine. Nagradu za životno djelo Udruženja novinara Crne Gore primio je 1987. godine. Godinu dana kasnije uručena mu je i Posebna nagrada &bdquo;Politike&rdquo; za vi&scaron;egodi&scaron;nje izvanredne rezultate u radu i doprinos unapređenju kompanije.<br \/>\r\n<br \/>\r\n<strong>Bio je ključna ličnost sportskog novinarstva Bara, izvje&scaron;tač &bdquo;Pobjede&ldquo; sa fudbalskih utakmica &scaron;ezdesetih i sedamdesetih. Jedan je od malobrojnih &scaron;to su javno digli glas protiv izgradnje fabrike sintermagnezita u barskom Polju, iako je to bila odluka i direktiva partije kojoj je svim bićem pripadao. Naročito je volio da pi&scaron;e o moru, brodovima i mornarima, te luci i radnicima koji su je znojem oblikovali&hellip;<\/strong><br \/>\r\n<br \/>\r\nMilo&scaron;evićevi prsti bili su nezaobilazni u formiranju dva najznačajnija barska kulturna festivala &ndash; &bdquo;Festivala pod Starom maslinom&ldquo; i &bdquo;Barskog ljetopisa&ldquo;. Napisao je tekst za himnu manifestacije &bdquo;Crvene ko&scaron;ulje&ldquo;. Njegovim je direktnim posredovanjem objavljen prvi album barske grupe &bdquo;Katapult&ldquo;.<br \/>\r\n<br \/>\r\n<strong>Umro je od srčanog udara 5. aprila 1994. godine, u &bdquo;preživjeloj&ldquo; kafani nekada&scaron;njeg hotela &bdquo;Agava&ldquo;, čiji je svjedok izgradnje, uspona i ru&scaron;enja u zemljotresu bio.<\/strong><br \/>\r\n<br \/>\r\nModerator večeri je novinar Radomir Petrić.<br \/>\r\n<br \/>\r\n<span style=\"color:#D3D3D3\">&nbsp;Izvor: Primorski portal<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2017\/11\/03\/thumbs\/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2017\/11\/03\/thumbs\/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2017\/11\/03\/thumbs\/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6-small.jpg","138x108":"\/storage\/2017\/11\/03\/thumbs\/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2017\/11\/03\/thumbs\/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2017\/11\/03\/thumbs\/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2017\/11\/03\/thumbs\/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2017\/11\/03\/thumbs\/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2017\/11\/03\/thumbs\/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2017\/11\/03\/thumbs\/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/308555\/vece-posveceno-bozidaru-milosevicu-veceras-na-barskom-ljetopisu"}},{"Article":{"id":"308276","title":"Svevremene poruke nacrtanog Vitovog lika","slug":"svevremene-poruke-nacrtanog-vitovog-lika","intro":"Kolašin: Završno veče Međunarodnog festivala karikature\r\n\r\nVeliko interesovanje za ovogodišnji Festival je potvrda uspjeha novog koncepta gdje je tema značajno ime kulture Crne Gore – prošle godine je bio Uroš Tošković a ove Vito Nikolić.Još kada međunarodno dokazani kulturni događaj, ne bi imao samo podršku – 6.000 eura – od kolašinske opštine, kazao je Darko Drljević, dominantno ime svjetske karikature i organizator Festivala ","intro_image":"\/storage\/2024\/08\/24\/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600.jpg","date":"2024-08-24 12:44:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-08-24 12:44:00","content":"<p>Besmrtni pjesnik Vito Nikolić dobio je i zvanično jo&scaron; jednu formu svoga &bdquo;vječnog trajanja&ldquo;. Na jo&scaron; jedan način traju njegovi stihovi kao pravila, kao prinicipi, kao ljubavi, kao sjećanja. Kao poku&scaron;aj da čovjek obnavlja sebe i traži u nekim narednim vremenima. Lik Vita Nikolić bio je tema Devetog Međunarodnog festivala karikatute &bdquo;Kola&scaron;in 2024&ldquo; čija je zavr&scaron;na izložba otvorena sinoć i Domu kulture u Kola&scaron;inu.<\/p>\r\n\r\n<p>Kao &scaron;to smo već objavili prva nagrada je pripala Gabrielu Rusuu iz Rumunije, druga Ivailu Tsvetkovu iz Bugarske a treća Huang Ronghaiu iz Kine. Otvorema je izložba najboljih radoba na temu &ndash; Vito Nikolilć, dodijeljeno je sedam specijalnih nagrada dok je na temu &bdquo;Moja najsmije&scaron;nija karikatura&ldquo; prva nagrada pripala Muhamedu Đerleku iz Srbije.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"1724495990karik2024prvanagradagabrielrusurumunija\" src=\"\/storage\/2024\/08\/24\/thumbs\/66c9b9f8-1da4-4015-aef2-469c0a0a0a65-1724495990karik2024prvanagradagabrielrusurumunija-previewOrg.jpg\" title=\"1724495990karik2024prvanagradagabrielrusurumunija\" \/><\/p>\r\n\r\n<p><strong>Prvonagrađena karikatura, rad Gabriela Rusua iz Rumunije<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Dominantno ime svjetske karikature, rođeni Kola&scaron;inac Darko Drljević, svojim autoritetom i sa dobrim timom svoji saradnika, &bdquo;gradi&ldquo; Međunarodni Festival karikature koji postaje prepozntaljiv ne samo u regionu nego i &scaron;ire.<\/p>\r\n\r\n<p>- Poslednja dva festivala su imala poseban koncept, tako &scaron;to smo ih umjesto nekim temama, posvetili poznatim i originalnim imenima kulture Crne Gore. Pro&scaron;le godine svijet je &bdquo;crtao&ldquo; slikara Uro&scaron;a To&scaron;kovića a ove godine pjesnika Vita Nikolića.Sa takvom praksom ćemo nastaviti jer je to kvalitetan i trajan način da se svojet upozna sa bardovima crnogorske kulture za koje je prije na&scaron;eg Festivala premalo znala. Jer kada nekoga upoznaju karikaturisti i kada nekoga predstave karikaturisti, onda cijeli svijet zna za njega, kazao je Darko Drljević.<\/p>\r\n\r\n<p>On je podsjetio da lokalna uprava Kola&scaron;ina Međunarodni festival karkature pomogne sa 6.000 eura ali da je to nedovoljno za ovako ambiciozan kulturni projekat i događaj.<\/p>\r\n\r\n<p>- Da je vi&scaron;e sredstava Festival bi dobio na značaju i omogućio da najpoznatiji svjetski karikaturisti dođu u Kola&scaron;in.Sredstva su potrebna za nagrade ali i za to da pobjednici dođu u Kola&scaron;in a to je trenutak kojim se stvara promocija grada za pamćenje o za trajanje.Imam ideju da naredne godine u okviru festivala organizujemo &bdquo; izložnu belgijskih umjetnika&ldquo; i da tako &bdquo;svijet dovedemo&ldquo; u Kola&scaron;in.Ovakvi sogađaji u svijetu ko&scaron;taju vi&scaron;e stotina hljada eura sa značajnim nagradama koje finansiraju poznati brendovi,podsjetio je Darko Drljević, dodajući da učesnike kola&scaron;inskog Festivala okupljaju imena organizatora i dva čuvena imena svjetske karikature &ndash; Darko Drjević i Luka Lagator.<\/p>\r\n\r\n<p>Dragan Mitov Đurović je ocijenio da ovim Festivalom, Kola&scaron;in sija na mapi svijeta ne samo kao slobodarska i turistička već i kao metropola svjetske karikature.<\/p>\r\n\r\n<p>- Uz sve muke koje prate kulturni podvizi u Crnoj Gori, Festival je iznjedrio, sjajni umjetnik i čovjek Darko Drljević.Potvrda toga su da je 252 autora iz 50država, poslalo radove na temu &ndash; Vito Nikolić. Probrana kola&scaron;inska publika je srćano pozdravila izložbu i odanost svom Kola&scaron;incu kojim se ponose &ndash; Darku Drljeviću. Nažalost, Festival je potvrdio crnogorsku kulturnu zbillju u kojoj sredstava ima koliko treba za pjevanje po Trgovima jer narodu treba &bdquo;hljeba i igara&ldquo;. Dobro prolaze zvijezde iz regiona i neki domaći umjetnici. Festival je podržala lokalna uprava uz dobru organizaciju Centra za kulturu. Impresije nikoga nijesu ostavile ravnodu&scaron;nim, gledali smo Vitove likove, slu&scaron;ali i prisjećali se Vitovih pjesama, stigla je i skulptura Vita Nikolića od poznatog umjetnika Slavenka Rakočevića. Sve su to novi potencijali ovoga Međunarodng festivala karikature koje treba iskoristiti, poručio je Dragan Mitov Đurović.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/08\/24\/thumbs\/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/08\/24\/thumbs\/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/08\/24\/thumbs\/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/08\/24\/thumbs\/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/08\/24\/thumbs\/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/08\/24\/thumbs\/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/08\/24\/thumbs\/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/08\/24\/thumbs\/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/08\/24\/thumbs\/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/08\/24\/thumbs\/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/308276\/svevremene-poruke-nacrtanog-vitovog-lika"}},{"Article":{"id":"308255","title":"Otvoren Hercegnovski filmski festival: Suptilan i dostojanstven, svoj i poseban već 37 godina","slug":"otvoren-hercegnovski-filmski-festival-suptilan-i-dostojanstven-svoj-i-poseban-vec-37-godina","intro":"Voditeljski trio - glumci Sanja Popović, Andrija Kuzmanović i Milan Marić, znalački su uveli publiku u još jednu filmsku smotru koja je stilom i glamurom, te kvalitetom preko 70 filmova koji će za sedam dana biti prikazani, potvrdila da s pravom nosi titulu najvećeg festivala filma u Crnoj Gori.","intro_image":"\/storage\/2024\/07\/05\/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN.jpg","date":"2024-08-24 08:57:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-08-24 08:57:00","content":"<p><strong>Hercegnovski filmski festival, 37. po redu, svečano je otvoren večeras u Herceg Novom, na prepunoj Kanli kuli. Prvi put od osnivanja, ceremoniji je prethodila &scaron;etnja crvenim tepihom stepeni&scaron;tem ispod Sat kule gdje su se na&scaron;le glumačke ekipe, članovi Savjeta festivala i žirija, predstavnici op&scaron;tinske i državne vlasti.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Voditeljski trio - glumci Sanja Popović, Andrija Kuzmanović i Milan Marić, znalački su uveli publiku u jo&scaron; jednu filmsku smotru koja je stilom i glamurom, te kvalitetom preko 70 filmova koji će za sedam dana biti prikazani, potvrdila da s pravom nosi titulu najvećeg festivala filma u Crnoj Gori.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala jeda je bez obzira na vremena i okolnosti, festival uvijek i&scaron;čekivan sa istim žarom.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Ovaj Festival je nosio različite slogane, u različitim državama, pod raznim bojama neba. Penjali smo se uz ove skale i svaki put donosili ne&scaron;to novo, ne&scaron;to drugačije. Kroz ove godine, možda smo pro&scaron;li kroz mnoge transformacije, eksperimente i konceptualna lutanja, ali jedno je ostalo nepromijenjeno &ndash; na&scaron;a strast prema filmu. Bez obzira na to koliko su se vremena mijenjala, koliko su se prilike i okolnosti mijenjale, mi smo uvijek sa istim žarom i&scaron;čekivali festival i s ljubavlju gledali filmove &ndash; poručila je Vujović.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Kazala je da su se neki filmski festivali, poput Sarajevskog, izdigli do svjetskog brenda od kojeg možemo učiti.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>-Drugi, poput Pule, Ni&scaron;a ili Vrnjačke Banje, nastavili su da donose raznolik sadržaj i time obogaćuju regionalnu kulturnu scenu. Ali na&scaron; festival, ovdje u Herceg Novom, ima svoju posebnu čaroliju &ndash; on je nepretenciozan, svoj, a opet dovoljno snažan da ostavi dubok trag na sve nas. Jer Hercegnovski filmski festival je, poput samog Herceg Novog, suptilan, dostojanstven, ali sposoban da vas dodirne, da vam ne&scaron;to novo prenese, da pomjeri granice va&scaron;eg razmi&scaron;ljanja. Možda je to kroz film koji vas inspiri&scaron;e, možda kroz susret sa nekim bardom glumi&scaron;ta u omiljenom kafeu, ali svako od nas ovde doživi ne&scaron;to &scaron;to će pamtiti &ndash; poručila je ministarka.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Vujović je podsjetila da ovogodi&scaron;nja glavna selekcija predstavlja ono najbolje &scaron;to regionalni film ima da ponudi.<\/p>\r\n\r\n<p>-Tu su dokumentarni i studentski filmovi sa ozbiljnim selekcijama, a na Forte Mare ćemo vidjeti &scaron;ta je svjetska kinematografija najbolje donijela pro&scaron;le godine. Pohvale idu na&scaron;im selektorima, čiji je predani rad dao rezultate koji su u potpunosti u skladu sa ciljevima festivala. Oni su, sa pažnjom i ljubavlju, odabrali ono &scaron;to vjerujemo da će biti poseban filmski doživljaj za sve nas. Ovaj filmski festival koji svjedoči kvalitet svojim trajanjem, koji, osim mojih duboko sentimentalnih razloga, čini ovaj grad centrom kulture, etabliranom u vremenu velikih festivala, projavljuje ljepotu i novinu koja se razvija zajedno sa savremenom crnogorskom kulturom. Sa svojim raznolikim programom, ali prvenstveno sa svojim raznolikim artrizmom, inicira i potvrđuje cio jedan život svih nas koji smo zaraženi ovom umjetno&scaron;ću, nagoneći nas da svaki film odživimo u toku njegovog trajanja, a i poslije. Svoj visoki nivo kredibiliteta i kvaliteta duguje kontinuitetu &ndash; navela je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Predsjednik Op&scaron;tine Herceg Novi, Stevan Katić podsjetio je da se u Herceg Novom, odvijao značajan dio istorije kinematografije na&scaron;eg regiona.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>-Plod po&scaron;tovanja filmske tradicije i istinskog rada na njegovom razvijanju je čitava plejada stvaralaca od reditelja, scenarista do glumaca i tehničkog osoblja koji su potekli iz Herceg Novog. Neki od njih bili su osnivači ove smotre, drugi su svoje znanje i umijeće ugradili u festival, uz njega su rasle i stasavale generacije, a sasvim je sigurno da je Festival obogatio živote svih nas &ndash; podsjetio je Katić.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Katić je ocijenio da se je uprkos promjenama koje je vrijeme nametnulo, Festival uspijevao da ostane posvećen prije i iznad svega filmskoj umjetnosti, promociji kinematografije, afirmaciji i povezivanju stvaralaca, susretu publike sa magijom filmova iz cijelog svijeta.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>-Ove godine, napravljen je i korak vi&scaron;e. Herceg Novi će prvi put biti mjesto susreta crnogorske i evropske filmske industrije zahvaljujući novom segmentu pratećeg programa koji će omogućiti edukaciju i razmjenu iskustava filmskim stvaraocima &ndash; naveo je prvi čovjek grada.<\/p>\r\n\r\n<p>Festival je zvanično otvorio glumac Rade &Scaron;erbedžija, kojem je ovom prilikom uručena nagrada &quot;Milan Žmukić&ldquo; za izuzetan doprinos regionalnoj i evropskoj filmskoj umjetnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>Otvarajući festival, &Scaron;erbedžija je poručio da mu je velika čast držati nagradu u rukama, koju su, kako je rekao, primili mnogi veliki umjetnici prije njega.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Milan Žmukić je bio pravi filmski upravnik, osnivač mnogih festivala, jedan od direktora Ateljea 212, sjajan čovjek i moj prijatelj, tako da sam zaista srećan. Dobre su nagrade, dobro je proslavljati dane kada je sve oko nas tako crno, pa makar malo da se smijemo i uživamo &ndash; kazao je &Scaron;erbedžija, dodajući da je snimio preko dvije stotine filmova, te da se nada da su neki od njih zaslužili nagradu.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>-Radio sam sa puno svjetskih imena, sa na&scaron;im božanstvenim režiserima i moram da priznam - film je za mene ipak redateljska umjetnost &ndash; poručio je &Scaron;erbedžija.<\/p>\r\n\r\n<p>On je za kraj obraćanja imao i snažnu poruku, uz stihove velikog pjesnika Branka Miljkovića, pozivajući da rate prestane.<\/p>\r\n\r\n<p>-Nekako, dok sve ovako mi živimo, držimo festivale, moram da kažem, ne mogu mirno spavati u svijetu u kojem se odvijaju stra&scaron;ni ratovi. Ovog časa, dok mi filmujemo, možda neko dijete u Gazi pogiba. Mislim se, kome uputiti na&scaron;u poruku da ratovi prestanu &ndash; Bogu, Ujedinjenim nacijama...Nikome. Zato, prije nego kažem da otvaram festival, želim vam reći nekoliko stihova Branka Miljkovića: &bdquo;Ne napu&scaron;taj me svete, ne idi naivna lasto, ne povredite zemlju, ne dirajte vazduh, ne učinite nikakvo zlo vodi, pustite me da koračam prema sebi kao prema svome cilju. Pustite me da govorim vodi, da govorim zemlji i ptici koja živi od vazduha. Moj glas ispružen ko živac. Ne napu&scaron;taj me svete, ne idi naivna lasto! Ovaj festival je otvoren! &ndash; istakao je &Scaron;erbedžija.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Uslijedila je premijera filma &bdquo;Pontonovo srce&ldquo; reditelja Senada &Scaron;ahmanovića čija se ekipa i poklonila publici.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Do 29. avgusta, publika će u okviru 37. Filmskog festivala Herceg Novi imati priliku da na četiri lokacije na otvorenom uživa u vi&scaron;e od 70 filmskih ostvarenja iz cijelog svijeta, podijeljenih u tri takmičarske i dvije vantakmičarske selekcije.<\/p>\r\n\r\n<p>Pokrovitelji festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Op&scaron;tina Herceg Novi, a izvr&scaron;ni producent Javna ustanova kulture Herceg fest.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:M PORTAL<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/07\/05\/thumbs\/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/07\/05\/thumbs\/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/07\/05\/thumbs\/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/07\/05\/thumbs\/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/07\/05\/thumbs\/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/07\/05\/thumbs\/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/07\/05\/thumbs\/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/07\/05\/thumbs\/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/07\/05\/thumbs\/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/07\/05\/thumbs\/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/308255\/otvoren-hercegnovski-filmski-festival-suptilan-i-dostojanstven-svoj-i-poseban-vec-37-godina"}},{"Article":{"id":"308181","title":"Đurašković: Izvjesni Miroljub Petrović saopštio brutalne neistine i gluposti","slug":"duraskovic-izvjesni-miroljub-petrovic-saopstio-brutalne-neistine-i-gluposti","intro":"Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je brutalna neistina da je dao bilo kakvu podršku za snimanje spota „Srce Srbije“.","intro_image":"\/storage\/2024\/08\/23\/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54.jpeg","date":"2024-08-23 11:33:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-08-23 11:33:00","content":"<p>On je reagovao nakon izjave predsjednika udruženja &bdquo;Pleme Kuči&ldquo;,&nbsp;Miroljuba Petrovića, na čijem je YouTube kanalu objavljena pomenuta pjesma. Takođe, Đura&scaron;ković je odlučno demantovao navode da je u prijateljskim odnosima sa Petrovićem, naglasiv&scaron;i da ga nikada u životu nije vidio, niti na fotografiji, a kamoli na bilo koji drugi način.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&bdquo;Prijestonici Cetinje, kao ni meni lično, niko se nije obraćao sa zahtjevom za dozvolu snimanja spota &ldquo;Srce Srbije&rdquo;. Nijesmo bili informisani o snimanju, niti bi ga, u bilo kom slučaju dozvolili. Kao &scaron;to sam najavio, podnijećemo tužbu i razmotriti da li ima krivične odgovornosti svih koji su učestvovali u kreiranju tog sramnog sadržaja&ldquo;, kazao je Đura&scaron;ković.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Kako je zaključio, &ldquo;Petrović je ovim neistinama pokazao da je očigledno riječ o ličnosti koja ima hitnu potrebu za nekom drugom vrstom savjetovanja i podr&scaron;ke&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:CDM<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/08\/23\/thumbs\/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2024\/08\/23\/thumbs\/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2024\/08\/23\/thumbs\/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2024\/08\/23\/thumbs\/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2024\/08\/23\/thumbs\/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2024\/08\/23\/thumbs\/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2024\/08\/23\/thumbs\/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2024\/08\/23\/thumbs\/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2024\/08\/23\/thumbs\/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2024\/08\/23\/thumbs\/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/308181\/duraskovic-izvjesni-miroljub-petrovic-saopstio-brutalne-neistine-i-gluposti"}},{"Article":{"id":"308004","title":"Povezivanje crnogorske i evropske filmske industrije","slug":"povezivanje-crnogorske-i-evropske-filmske-industrije","intro":"Prvi Montenegro Film Rendezvous od 24. do 27. avgusta u Herceg Novom","intro_image":"\/storage\/2024\/08\/20\/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY.jpg","date":"2024-08-20 19:00:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-08-20 19:00:00","content":"<p>Prvi Montenegro Film Rendezvous biće održan od 24. do 27. avgusta u Herceg Novom, u okviru 37. Filmskog festivala Herceg Novi, a organizator je Filmski centar Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>Pažljivo osmi&scaron;ljen trodnevni program uključuje prezentacije crnogorskih filmskih projekata u različitim fazama razvoja, Q&amp;A sesije, radionice sa uglednim stručnjacima iz industrije i diskusije sa predstavnicima filmskih fondova kako bi se istražile nove mogućnosti za međunarodne koprodukcije.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Crnogorski autori će, kroz dvije sesije planirane za 25. i 26. avgust, predstaviti ukupno 21 projekat u različitim fazama razvoja, od scenarija do post-produkcije. Učesnici će imati priliku da svoje projekte prezentuju pred predstavnicima ključnih evropskih filmskih fondova, uključujući Eurimaž, Francuski nacionalni centar za kinematografiju i pokretne slike (CNC), Austrijski filmski fond, kao i predstavnike turske nacionalne televizije TRT.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>- Ova prilika omogućava autorima da uspostave veze sa važnim institucijama, otvore vrata za koprodukcije i osiguraju dodatnu finansijsku podr&scaron;ku &ndash; saop&scaron;teno je iz Filmskog centra.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Ostali segmenti događaja uključuju master klas koji će voditi proslavljeni reditelj Goran Marković, panel diskusije sa predstavnicima evropskih filmskih fondova, kao i posebnu diskusiju sa predstavnicom evropskog fonda Eurimaž. Učesnici će takođe imati priliku da prisustvuju razgovorima o prodaji filmova, produkciji i filmskim festivalima. Prisustvo predstavnika prestižnih filmskih festivala kao &scaron;to su Berlinale, Roterdam i Black Nights iz Talina omogućava crnogorskim autorima da predstave svoje projekte pred ključnim akterima evropske filmske scene.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>- Montenegro Film Rendezvous smi&scaron;ljen je da izgradi trajnu vezu između crnogorske, regionalne i evropske filmske industrije. Aktivno uključujući Crnu Goru u evropski audio-vizuelni prostor, ova inicijativa teži da podigne standarde lokalne filmske industrije i poveća prepoznatljivost crnogorskih autora i profesionalaca među evropskim filmskim stručnjacima. Uče&scaron;će renomiranih filmskih profesionalaca iz čitave Evrope pružiće crnogorskim autorima dragocjene prilike za razvoj karijere, omogućavajući im umrežavanje s evropskim filmskim institucijama i stručnjacima, kao i unapređenje njihovih projekata kroz sve faze razvoja, produkcije i distribucije &ndash; navodi se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Ovaj događaj nastaje kao inicijativa Filmskog centra Crne Gore, a realizuje se u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija, Op&scaron;tinom Herceg Novi i JUK Herceg Fest, koja je ujedno i producent Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro Film Festivala.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:POBJEDA<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/08\/20\/thumbs\/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/08\/20\/thumbs\/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/08\/20\/thumbs\/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/08\/20\/thumbs\/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/08\/20\/thumbs\/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/08\/20\/thumbs\/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/08\/20\/thumbs\/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/08\/20\/thumbs\/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/08\/20\/thumbs\/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/08\/20\/thumbs\/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/308004\/povezivanje-crnogorske-i-evropske-filmske-industrije"}},{"Article":{"id":"307889","title":"Lazaru Dagojeviću nagrada “Zvijezda u usponu” na Sarajevo film festivalu","slug":"lazaru-dagojevicu-nagrada-zvijezda-u-usponu-na-sarajevo-film-festivalu","intro":"Podgoričkom glumcu Lazaru Dragojeviću sinoć je uručena nagrada “Zvijezda u usponu” na Sarajevo film festivalu.","intro_image":"\/storage\/2024\/08\/19\/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600.jpg","date":"2024-08-19 09:19:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-08-19 09:19:00","content":"<p>On je to značajno priznanje dobio za ulogu u seriji &ldquo;Znam kako di&scaron;e&scaron;&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Ova serija je apsolutni pobjednik nagrada za TV serije &ndash; pripalo joj je sedam priznanja.<\/p>\r\n\r\n<p>Počasno Srce Sarajeva dodijeljeno je i reditelju Polu &Scaron;rejderu, koji je večeras stigao u bosansko-hercegovačku prijestonicu.<\/p>\r\n\r\n<p>Pored toga, večeras je na SFF, između ostalog, Žarku Lau&scaron;eviću posthumno dodijeljeno Srce Sarajeva za ulogu u seriji &ldquo;Vreme smrti&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/08\/19\/thumbs\/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/08\/19\/thumbs\/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/08\/19\/thumbs\/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/08\/19\/thumbs\/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/08\/19\/thumbs\/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/08\/19\/thumbs\/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/08\/19\/thumbs\/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/08\/19\/thumbs\/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/08\/19\/thumbs\/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/08\/19\/thumbs\/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/307889\/lazaru-dagojevicu-nagrada-zvijezda-u-usponu-na-sarajevo-film-festivalu"}},{"Article":{"id":"307678","title":"Tihi, Prle, Šurda, Giga, Rođa, Riska, Šojić: Sva +filmska djeca Siniše Pavića","slug":"tihi-prle-surda-giga-roda-riska-sojic-sva-filmska-djeca-sinise-pavica","intro":"Vijest da je preminuo Siniša Pavić u 92. godini rastužila je mnoge, ali ono što je sigurno, jeste da se jedna veličina kao što je bio on, u svakom smislu te riječi, nikada neće zaboraviti zbog svih svojih djela i likova koje je stvorio.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/08\/16\/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900.jpg","date":"2024-08-16 19:52:00","author":" M. B.","publish_date":"2024-08-16 19:52:00","content":"<p>Jedna je od najplodnijih TV autor u biv&scaron;oj Jugoslaviji. Pisao je scenarija za neke od najpoznatijih domaćih serija, poput &bdquo;Pozori&scaron;ta u kući&ldquo;, &bdquo;Otpisanih&ldquo;, &bdquo;Vrućeg vjetra&ldquo;&hellip; Scenarista je i filmova &quot;Tijesna koža&ldquo; i &quot;Laf u srcu&ldquo;, pi&scaron;e Telegraf.<\/p>\r\n\r\n<p>Osim serija koje je stvorio, ostaće upmaćen i po tome &scaron;to je &ldquo;otac mnogih likova&rdquo;, koji će zahvaljujući njegovom umijeću zauvijek ostati da žive među nama.<\/p>\r\n\r\n<p>U nastavku teksta pogledajte ko su &ldquo;filmska djeca&rdquo; Sini&scaron;e Pavića:<\/p>\r\n\r\n<p>Prvi lik koji je uspio da stvori jo&scaron; na samom početku svoje karijere jeste legendarni Rođa Petrović u seriji &ldquo;Pozori&scaron;te u kući&rdquo;, davne 1972. godine, kojeg je maestralno odigrao Vlastimir Đuza Stojiljković.<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"529\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/1X_vFF4Qf34\" title=\"Tihi i Prle jure Ciletove pacove\" width=\"940\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>Nakon njega stižu Tihi i Prle u seriji Otpisani i Povratak otpisanih. Za ove maestralne uloge bili su zaslužni Voja Brajović i Dragan Nikolić.<\/p>\r\n\r\n<p>Samo &scaron;est godina nakon Otpisanih, stigao je i novi lik, koji je tada osvojio čitavu Jugoslaviju &ndash; novo Pavićevo filmsko dijete, čuveni &Scaron;urda iz Vrućeg vjetra, kojeg je tumačio Ljubi&scaron;a Samardžić.<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon 1987. godine, kreće njegovo, ali i zlatno doba RTS-a, tokom kojeg je narednih godina stvorio ne&scaron;to &scaron;to se i danas reprizira i gleda.<\/p>\r\n\r\n<p>U seriji Bolji život, iznjedrio je Gigu Moravca, kojeg je tumačio Marko Nikolić, zatim i serija &ldquo;Srećni ljudi&rdquo; i likovi kao &scaron;to su Riska i Vuka&scaron;in Golubović, koje su tumačili Radmila Savićević i Desimir Stanojević.<\/p>\r\n\r\n<p>I za sam kraj, lik koji je vjerovatno i najomiljeniji, a jedan od posljednjih koje je stvorio je i čuveni Srećko &Scaron;ojić, kojeg je dočarao Lane Gutović.<\/p>\r\n\r\n<p>Osim ovih, stvorio je jo&scaron; mnogih likova, ali i serija, kojima je zadužio čitavu kinematografiju biv&scaron;e Jugoslavije.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/08\/16\/thumbs\/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/08\/16\/thumbs\/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/08\/16\/thumbs\/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/08\/16\/thumbs\/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/08\/16\/thumbs\/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/08\/16\/thumbs\/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/08\/16\/thumbs\/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/08\/16\/thumbs\/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/08\/16\/thumbs\/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/08\/16\/thumbs\/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/307678\/tihi-prle-surda-giga-roda-riska-sojic-sva-filmska-djeca-sinise-pavica"}},{"Article":{"id":"307200","title":"Zapitanost o misteriji života","slug":"zapitanost-o-misteriji-zivota","intro":"Nenad Šaponja na Gradu teatru u Budvi predstavio zbirku poezije ,,Psihologija gravitacije”\r\n\r\nPjesnik, esejista i književni kritičar Nenad Šaponja predstavio je najnoviju zbirku poezije ,,Psihologija gravitacije” Na Trgu pjesnika u budvanskom Starom gradu, u okviru književnog programa festivala ,,Grad teatar”. Moderator večeri bila je lingvistkinja i književnica Slavica Perović.","intro_image":"\/storage\/2024\/08\/10\/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600.jpg","date":"2024-08-10 16:23:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-08-10 16:23:00","content":"<p>Perović se posebno osvrnula na naslov zbirke, koji je opisala kao oksimoron - spoj psihologije i gravitacije, dviju naizgled nespojivih kategorija.<\/p>\r\n\r\n<p>- Naslovna pjesma zbirke je vi&scaron;eznačna i otvara prostor za različita tumačenja, od fizičkih zakona do metaforičkog razumijevanja gravitacije u kontekstu emocija, odnosa, pa čak i smrti. &Scaron;aponjina poezija zahtijeva čitanje na prenesenom nivou, gdje svaki stih nosi duboku simboliku i traži od čitaoca aktivno sudjelovanje u de&scaron;ifrovanju značenja - rekla je Perović.<\/p>\r\n\r\n<p>&Scaron;aponja je, odgovarajući na njeno izlaganje, istakao važnost intuicije i osjećaja u interpretaciji poezije, napominjući da pjesnici često kreiraju djela koja prepoznaju ono nevidljivo, povezujući etiku i estetiku na način koji prelazi granice racionalnog.<\/p>\r\n\r\n<p>- Imamo mi neke druge organe osim ovih pet čula; imamo estetske organe, imamo etičke organe. Kod nekih su zakržljali, kod drugih hipertrofiraju. Oni kod kojih etika hipertrofira često se te&scaron;ko snalaze u savremenom svijetu, ali možda upravo takvi njeguju svoju du&scaron;u na pravi način. Živimo u racionalnom svijetu, ali postoji i iracionalan svijet, svijet impulsa, koji mogu biti agresivni ili dobri. Sve je to sjajan materijal za pjesnika i sve to pjesnik prerađuje na svoj poetski način - kazao je &Scaron;aponja.<\/p>\r\n\r\n<p>Perović je pitala &Scaron;aponju ko je ,,onaj drugi&rdquo; u njegovoj poeziji, na &scaron;to je on odgovorio da smo svi mi ,,drugi&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>- Mi smo isti i drugi, zar ne? Ali, u poeziji i u životu moramo imati metafizičkog sagovornika. Sagovornici se mijenjaju, neki traju duže, neki kraće, ali mora postojati stvarnost, komunikacija i prepoznavanje - istakao je on.<\/p>\r\n\r\n<p>Sagovornici su se saglasili da, iako &Scaron;aponjina poezija nije religiozna, poezija jeste njihova religija, te da je poezija ne&scaron;to najsuptilnije i najbolje &scaron;to imamo na Zemlji.<\/p>\r\n\r\n<p>- Pjesma ne mora biti duboka; može biti najplića i najjednostavnija emocija koju je neko napisao i poslao nekome, bilo vidljivom ili nevidljivom. To je ta poruka u boci koja je pu&scaron;tena negdje i koja do nekog stiže. Međutim, koliko god &scaron;iroko ili usko shvatimo pojam &lsquo;drugog&rsquo;, on može biti dobar čitalac, neko ko nas razumije, ili neko ko nas ne razumije. Možda će neko uz pomoć poezije bolje razumjeti sebe. Moj ideal je nerepetitivnost poezije, pjesma koja se svaki put čita kao drugačija, koja je nepotro&scaron;iva. Poezija je jezički konstrukt slike, zvuka, ritma - postoji ta muzika jezika. Mnogo puta sam bio u situaciji gdje mi se ne&scaron;to dopada, ali nakon &scaron;to otkrijem sve njegove strane, to vi&scaron;e ne osjećam. Ideal je stalno se vraćati poeziji koja je uvijek drugačija - kazao je &Scaron;aponja.<\/p>\r\n\r\n<p>Perović je zaključila veče istakav&scaron;i da je zbirka pjesama ,,Psihologija gravitacije&rdquo; o čovjekovoj biti bez obzira na njegovu dob.<\/p>\r\n\r\n<p>- Svaka pjesma je kompaktna i zgusnuta cjelina o smislu, kao da je staklarskim nožem rezana. Čak i kad bi se pjesme iz ove zbirke na&scaron;le među stihovima drugih autora, one bi se izdvojile kao da nose taj dijamantski rez. Tematika su&scaron;tine, poetika zgusnutog stiha, estetika koja zadržava komprimiranu misao - sve to čini poeziju Nenada &Scaron;aponje osobenom i moćnom. Ona sabira misao i emociju, refleksiju i filozofiju, uz zapitanost o misteriji života i snažan estetski doživljaj. Stoga je rijetka i dragocjena - kazala je Perović.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/08\/10\/thumbs\/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/08\/10\/thumbs\/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/08\/10\/thumbs\/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/08\/10\/thumbs\/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/08\/10\/thumbs\/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/08\/10\/thumbs\/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/08\/10\/thumbs\/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/08\/10\/thumbs\/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/08\/10\/thumbs\/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/08\/10\/thumbs\/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/307200\/zapitanost-o-misteriji-zivota"}},{"Article":{"id":"307005","title":"Stand up komičar Peđa Bajović gostuje u Kotoru","slug":"stand-up-komicar-peda-bajovic-gostuje-u-kotoru","intro":"Ovo je predavanje o neupitnoj superioronosti ženskog roda, protkano instukcijama za muškarce – kako sve to preživjeti te usput i uživati!","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/07\/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor.jpg","date":"2024-08-08 11:00:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-08-08 11:00:00","content":"<p>Stand up komedija &ldquo;Mu&scaron;karac&rdquo; fantastičnog&nbsp;Peđe Bajovića&nbsp;biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra subotu 17. avgusta od 21h.<\/p>\r\n\r\n<p>Ovo je predavanje o neupitnoj superioronosti ženskog roda, protkano instukcijama za mu&scaron;karce &ndash; kako sve to preživjeti te usput i uživati!<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Peđa Bajović je mu&scaron;karac. Ponekad i on s&acirc;m posumnja u to, ali biologija to ipak potvrđuje &ndash; barem u onom tehničkom smislu! Oženjen, dvostruko razmnožen, vlasnik starog auta i stambenog kredita&hellip;<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Jedno sasvim normalno i moderno mu&scaron;ko!<\/p>\r\n\r\n<p><strong>U svojoj komediji objasniće koliki je IQ zaljubljenog mu&scaron;karca, koliko to glasova ima žena, da li je brak stvarno institucija, za&scaron;to je i kako batina iz raja iza&scaron;la, jesu li djeca početak kraja ili kraj početka?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura biće u kancelarijama Kulturnog centra od ponedjeljka 12. avgusta od 10h do 12h, a na dan predstave, na blagajni Kulturnog centra od 19h.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">IZVOR:AKTUELNO<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/07\/thumbs\/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/07\/thumbs\/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/05\/07\/thumbs\/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/07\/thumbs\/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/07\/thumbs\/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/07\/thumbs\/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/07\/thumbs\/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/07\/thumbs\/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/07\/thumbs\/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/07\/thumbs\/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/307005\/stand-up-komicar-peda-bajovic-gostuje-u-kotoru"}},{"Article":{"id":"306749","title":"Preminuo glumac Stevan Radusinović","slug":"preminuo-glumac-stevan-radusinovic","intro":"Preminuo je poznati crnogorski glumac Stevan Radusinović u 47. godini.","intro_image":"\/storage\/2024\/08\/04\/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae.jpg","date":"2024-08-04 21:32:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-08-04 21:32:00","content":"<p>Radusinović je rođen je u Podgorici 1977, a Fakultet dramskih umjetnosti zavr&scaron;io je na Cetinju, u klasi profesora Bora Stjepanovića.<\/p>\r\n\r\n<p>Od otvaranja nove zgrade CNP, 1997.,&nbsp; igrao je brojnim u predstavama: &bdquo;Lažni car &Scaron;ćepan Mali&ldquo;, &bdquo;Smrt&ldquo;, &bdquo;Poludjela lokomotiva&ldquo;, &bdquo;Nova zemlja&ldquo;, &bdquo;Smrtni grijesi&ldquo;, &bdquo;Don Žuan&ldquo;, &bdquo;Ribarske svađe&ldquo;, &bdquo;&Scaron;ćeri moja&ldquo;, &bdquo;Zločin i kazna&ldquo;, &bdquo;Art Export&ldquo;, &bdquo;San ljetnje noći&ldquo;, &bdquo;Prosidba i medvjed u jednom činu&ldquo;, &bdquo;Rasprava&ldquo;, &bdquo;Očevi su grad(ili)&ldquo;, &bdquo;Predstava Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo;...<\/p>\r\n\r\n<p>Glumio je u filmovima, uglavnom strane produkcije (francuske, američke, ruske), i nekoliko domaćih.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:AntenaM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/306749\/preminuo-glumac-stevan-radusinovic"}},{"Article":{"id":"306694","title":"Plemenito odricanje od djetinjstva","slug":"plemenito-odricanje-od-djetinjstva","intro":"Džudi Garland bila je savršen izbor za Doroti. U svakoj, čak i najvećoj radosti i ličnoj hrabrosti i radoznalosti, tamo u Ozu, u glasu je nosila patinu iskrene tuge","intro_image":"\/storage\/2024\/08\/04\/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg.jpg","date":"2024-08-04 11:10:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-08-04 11:10:00","content":"<p>Znate onaj momenat, kada prvi put shvatite da ste stigli van doma&scaron;aja tatine ruke i maminog pogleda? Kad vam se učine nestvarno daleko, na toj nepoznatoj teritoriji, na kojoj se nijeste na&scaron;li svojom krivicom &ndash; jer, zar može biti ikakve krivice u dječjoj radoznalosti?<\/p>\r\n\r\n<p>E, jednog takvog osjećaja tiče se &bdquo;Čarobnjak iz Oza&ldquo; (&bdquo;The Wizard of Oz&ldquo;, Viktor Fleming, 1939).<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Opečena vje&scaron;tica<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Kao prelazak sa crno-bijelog na film u koloru. Takav je taj momenat, koji jednu Doroti katapultira pravo iz Kanzasa u Oz. Eto, to je magija starog, klasičnog Holivuda, kakvu ovaj novi i moderni nikad neće pronaći, a imao ju je i ima je kao na tacni serviranu u &bdquo;Čarobnjaku iz Oza&ldquo;, tog 10. avgusta 1939. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>Sve to je uvijek i u svakoj od 85 godina bilo mnogo vi&scaron;e od trivije; to je filmska mitologija. Recimo, da je Ričard Torp, prvoizabrani režiser, lansiran sa produkcije nakon 12 godina. Da je i veliki režiser Džordž Kjukor maltene dobio nogu u dupe nakon tri dana na setu, nakon &scaron;to je zahtijevao od Džudi Garland da &bdquo;makne tu periku i &scaron;minku&ldquo;. Da je Fleming upao zbrda zdola, a da zbog nekih drugih mnogo bitnih obaveza nije ni snimao one scene u Kanzasu...<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Dalje, prvi izabrani glumac za Limenka otpu&scaron;ten je poslije alergijske reakcije na srebrnastu &scaron;minku, a Margaret Hamilton, famozna i stra&scaron;na Vje&scaron;tica Zapada, dobila je že&scaron;će opekotine u jednoj sceni sa dimom... Čak je i pas Toto morao dvije sedmice da odmori od snimanja, nakon &scaron;to ga je slučajno nagazio jedan od snimatelja!<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Sve to i mnogo vi&scaron;e od toga dio je mitologije filmskog &bdquo;Oza&ldquo; koja se 85 godina pamti, prepričava i koja je filmofilima bitna. Naravno, ne samo zato &scaron;to se radi o divnom i epohalnom filmu; niti zbog toga &scaron;to toliko miliona ljudi, iz različitih generacija, vezuje za fascinaciju iz ranog djetinjstva.<\/p>\r\n\r\n<p>Bitno je tu ono drugo, ona su&scaron;tina koja se tiče zauvijek prekinute vrpce od svijeta roditelja; a to je ne&scaron;to &scaron;to slutimo, od čega strahujemo i &scaron;to ostane da nas žulja, jo&scaron; od djetinjstva. Sa jedne strane, sva lagodna čarolija jednog doma &bdquo;izvan svakog zla&ldquo;; a sa druge, jedna nepoznata teritorija koja mami, zove, nudi radost otkrića, ali i prijeti, stra&scaron;i jednako koliko fascinira...<\/p>\r\n\r\n<p>I na tom, njenom kraju, na kraju od Oza &ndash; odrastanje. Put bez povratka, koliko god jednu Doroti na samom kraju ubjeđivali, da se to u Kanzas vratila.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Ljekovi za smirenje<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Džudi Garland bila je savr&scaron;ena za Doroti: u svakoj, čak i najvećoj radosti i ličnoj hrabrosti i radoznalosti, tamo u Ozu, u glasu je nosila patinu iskrene tuge. Džudi je bila ta, koja je savr&scaron;eno mogla da uhvati svu melanholiju jednog nevoljnog, a neminovnog opra&scaron;tanja od djetinjstva.<\/p>\r\n\r\n<p>I da &ndash; daleko od toga da je Garland imala srećno djetinjstvo. Prije svega, kao tinejdžerka koju su, sa 17 godina, tjerali da od jutra, &scaron;to prije i brže, skoro manijakalno radi na filmskom setu, da bi je popodne kljukali ljekovima za smirenje i &bdquo;dovodili u red&ldquo; za naredni dan snimanja...<\/p>\r\n\r\n<p>Veliki pisac Salman Ruždi, onaj koji je na najsuroviji način naučio i doživio koliko nečija umjetnost za pojedine može da djeluje kao prijetnja, nikad ne bi ni počeo da pi&scaron;e, da nije bilo &bdquo;Čarobnjaka iz Oza&ldquo;. I glavni utisak, u toj priči o odrastanju, bio je koliko su svi odrasli tu beskrajno nekompetentni i beznadežni. I jo&scaron; vi&scaron;e &ndash; koliko uporno izbjegavaju da slu&scaron;aju, &scaron;to im to Doroti radi. Pa su sve njihove slabosti i glavni razlog, da jedno dijete preuzme sudbinu u svoje ruke. &Scaron;to ispadne fantastično i tragično, u onoj mjeri u kojoj to može činiti jedna sasvim i, ne svojom krivicom, usamljena djevojčica.<\/p>\r\n\r\n<p>Zato je Doroti na startu filma (jer, dolazak i buđenje u Ozu jeste njegov su&scaron;tinski početak) u ulozi one kojoj je potrebna pomoć od svih. Ali je ne dobija, pa zavr&scaron;i tako &scaron;to ona pomaže svima. I to, nimalo slučajno, jednom Limenku koji uop&scaron;te ne zna da li je stvaran i živ, pa jednom Stra&scaron;ilu koje strijepi od toga da li je ružno ili nekom smije&scaron;no.... I jednom Lavu Stra&scaron;ku, koji poku&scaron;ava da shvati, kako da postane dovoljno hrabar, da učini ne&scaron;to sam u životu.<\/p>\r\n\r\n<p>Tako je, nimalo slučajno... jer Doroti je ta, koja kroz njih ru&scaron;i i savladava sve najveće strahove djetinjstva. Pa pomažući njima, su&scaron;tinski pomaže sebi, u jednoj zbilji i komediji savr&scaron;ene lakoće i simbolike koja, opet, pripada samo klasičnom Holivudu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Crvene cipelice<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Čarobnjak iz Oza&ldquo; i nakon 85 godina bez gre&scaron;ke djeluje kao lijep, rasko&scaron;an film. Kakav kontrast u odnosu na neke blokbastere koji su nam se prije samo deset godina činili &bdquo;vau&ldquo;, a da nam već sada ti specijalni efekti djeluju kao &bdquo;ni&scaron;ta posebno&ldquo; ili sasvim prevaziđeno. Razlog? Svi specijalni efekti modernih filmova trude se da prikažu ne&scaron;to kako bi stvarno izgledalo. U klasičnom Holivudu, koji se jo&scaron; tukao na razmeđu crno-bijelog i filma u boji, specijalni efekti oslikavali bi ne&scaron;to &ndash; onako kako izgleda u na&scaron;oj ma&scaron;ti.<\/p>\r\n\r\n<p>Pa su tako i veliki režiser Fleming, i četa snimatelja, scenarista i glumaca &ndash; kroz &bdquo;Čarobnjaka iz Oza&ldquo; dobili i proživljavali ono isto iskustvo, kroz koje prolazi i Doroti i svako od nas iz filmske publike, u ovih 85 godina. A to je &ndash; na koji filmski sat i trenutak &ndash; povratak u Oz, u djetinjstvo, u onaj svijet koji smo jednom morali nevoljno napu&scaron;tati. Pa naučiti, kako da koračamo &bdquo;sa druge strane&ldquo;, gdje dom vi&scaron;e nije dom, isto kao &scaron;to Kanzas vi&scaron;e nije Kanzas za Doroti, na kraju filma i njenog najluđeg sna.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Oči u oči sa&nbsp;Vje&scaron;ticom Zapada (FOTO: parade.com)<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Zato je, opet, nimalo slučajan, način na koji se Doroti vraća kući. Tek kada prihvati da obuje svoje prve crvene cipelice. To jest onda, kad shvati da su njenoj nozi savr&scaron;eno prikladni neki koraci odraslih ljudi.<\/p>\r\n\r\n<p>E, na tom mjestu, gdje od same Doroti i njenih zebnji i strahova nastaje jedan neustra&scaron;ivi i plemeniti tornado &ndash; stanuje sam Čarobnjak iz Oza... Pa se od jednog filma, u kom je studio &bdquo;MGM&ldquo; tehnikolorom poku&scaron;ao da odgovori na uspjeh &bdquo;Snežane i sedam patuljaka&ldquo; i svih obojenih animacija &bdquo;Diznija&ldquo; &ndash; načini filmska magija. &Scaron;to je, samo po sebi, čudo, imajući u vidu da je, na primjer, kompanija koja je proizvodila te rane filmske kamere u boji, na svaki set slala svoje službenike, da oni dugo snimateljima obja&scaron;njavaju i pode&scaron;avaju, sa kakvim svjetlom i pod kojim uglovima najbolje da snimaju... I tako od scene do scene.<\/p>\r\n\r\n<p>Na kraju i pri povratku u Kanzas &ndash; nema boje za jednu Doroti. I film je u zavr&scaron;nici plemenit u onoj mjeri, u kojoj je i tragično tužan. Jedna djevojčica, spremna da se odrekne djetinjstva, da obuje cipele i nauči sve korake odraslih &ndash; da bi ona njima pomogla, da bi bila tu za njih. Jasno vam je, da to može samo i isključivo jedno nepopravljivo dijete?<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/08\/04\/thumbs\/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/306694\/plemenito-odricanje-od-djetinjstva"}},{"Article":{"id":"306597","title":"\"Noć velikog pijeska\" 7. avgusta na barskom šetalištu","slug":"noc-velikog-pijeska-7-avgusta-na-barskom-setalistu","intro":"Tradicionalna manifestacija \"Noć velikog pijeska\" održaće se u srijedu, 7. avgusta, na šetalištu u Baru sa početkom u 21h.","intro_image":"\/storage\/2024\/08\/03\/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE.jpg","date":"2024-08-03 10:45:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-08-03 10:45:00","content":"<p>Cilj manifestacije, kako su saop&scaron;tili iz Turističke organizacije Bar, je dodatna promocija na&scaron;ih turističkih mjesta i želja da omogućimo sadržajniji i kvalitetniji boravak gostima na barskoj rivijeri.<\/p>\r\n\r\n<p>Posjetioci će imati priliku da čuju pjevače Peđu Jovanovića i Dina Beharoviča.&nbsp;&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Organizator manifestacije je NVO &quot;Mrkojevići&quot;, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i Op&scaron;tine Bar.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor;RTCG<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/08\/03\/thumbs\/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/08\/03\/thumbs\/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/08\/03\/thumbs\/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/08\/03\/thumbs\/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/08\/03\/thumbs\/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/08\/03\/thumbs\/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/08\/03\/thumbs\/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/08\/03\/thumbs\/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/08\/03\/thumbs\/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/08\/03\/thumbs\/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/306597\/noc-velikog-pijeska-7-avgusta-na-barskom-setalistu"}},{"Article":{"id":"306463","title":"„Oluju“ obilježavaju kroz priču o Srbinu i Hrvatici iz Knina","slug":"oluju-obiljezavaju-kroz-pricu-o-srbinu-i-hrvatici-iz-knina","intro":"Na teritoriji opštine Nikšić počelo snimanje serije ,,Tvrđava“, u koprodukciji RTS-a i ,,Režima“","intro_image":"\/storage\/2024\/08\/01\/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja.jpg","date":"2024-08-01 13:49:00","author":"j.m.","publish_date":"2024-08-01 13:49:00","content":"<p>Iz Ministarstva kulture i medija su nam 19. jula odgovorili da nijesu dobili zvaničan zahtjev za dozvolu snimanja serije ,,Tvrđava&ldquo;, već su ,,imali usmene upite putem telefonskog poziva&ldquo;. Iz producentske kuće ,,Režim&ldquo;, međutim, dobili smo odgovor da su ,,poslali zvaničan dopis Ministarstvu kulture&ldquo;, te da je &bdquo;sve u proceduri&ldquo;<\/p>\r\n\r\n<p>Snimanje serije ,,Tvrđava&ldquo;, čiji je glavni producent Radio-televizija Srbije (RTS), a izvr&scaron;ni beogradski &bdquo;Režim&ldquo;, počelo je u nedjelju u Vilusima. Serija će imati 11 epizoda, a jedan dio biće sniman na vi&scaron;e lokacija u Nik&scaron;iću - dominantno u varo&scaron;ici Velimlje, ali i na Grahovu, Vilusima, tvrđavi Onogo&scaron;t (u narodu popularnoj kao Bedem) i centru Nik&scaron;ića.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Pojedine scene biće snimljene i u Manastiru Piva i na jezeru Krupac, a serija će biti snimana i na lokacijama u Srbiji, pretežno u Beogradu.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"boemminiki\" src=\"\/storage\/2024\/08\/01\/thumbs\/66ab7763-ddc4-4c2e-beec-4a330a0a0a65-boemminiki-previewOrg.jpg\" title=\"boemminiki\" \/><\/p>\r\n\r\n<p><strong>VELIKA EKIPA<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Direktor produkcijske kuće ,,Režim&ldquo; Milo&scaron; Avramović je Pobjedi saop&scaron;tio da će serija biti snimana od kraja jula do prve polovine septembra, te da prati ljubavnu priču Srbina i Hrvatice iz Knina, ,,od njihovog prvog poljupca do borbe za opstanak i stvaranje porodice u ratom razorenoj biv&scaron;oj Jugoslaviji&ldquo;. Scene koje će snimiti u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, provlače se kroz cijelu seriju i sigurno je u pitanju bar trećina materijala.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Kazao nam je i da će na projektu raditi velika i iskusna ekipa, a ,,biće angažovano i preko dvadeset glumaca iz Crne Gore, oko hiljadu statista, mnogo lokalnih biznisa, zanatlija i privrednika&ldquo;. ,,Tvrđavu&ldquo; će režirati Sa&scaron;a Hajduković, autor banjalučke trilogije &ndash; serija &bdquo;Meso&ldquo;, &bdquo;Kosti&ldquo; i &bdquo;Koža&ldquo;.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/08\/01\/thumbs\/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/08\/01\/thumbs\/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/08\/01\/thumbs\/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/08\/01\/thumbs\/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/08\/01\/thumbs\/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/08\/01\/thumbs\/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/08\/01\/thumbs\/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/08\/01\/thumbs\/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/08\/01\/thumbs\/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/08\/01\/thumbs\/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/306463\/oluju-obiljezavaju-kroz-pricu-o-srbinu-i-hrvatici-iz-knina"}},{"Article":{"id":"306326","title":"Priča o ljudima u kojima ništa nije ostalo da umre","slug":"prica-o-ljudima-u-kojima-nista-nije-ostalo-da-umre","intro":"Na „Barskom ljetopisu“ premijerno izvedena predstava „Egzekutor“, u režiji Milije Šćepanovića","intro_image":"\/storage\/2024\/07\/30\/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando.jpg","date":"2024-07-30 19:28:00","author":"j.m.","publish_date":"2024-07-30 19:28:00","content":"<p><strong>Prvo igranje u Crnoj Gori bilo je fascinantno ponajvi&scaron;e zbog ambijenta Starog grada, ali i vjetra koji je počeo da duva i dao poseban &scaron;timung svemu. Glumci su sjajno odradili svoj posao, reditelj je imao fantastičnu viziju, presrećan sam &ndash; rekao je autor teksta Vojislav Savić.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>ozori&scaron;na predstava &bdquo;Egzekutor&ldquo;, u režiji Milije &Scaron;ćepanovića, premijerno je izvedena na Maloj sceni u Starom gradu, u okviru 37. festivala &bdquo;Barski ljetopis&ldquo;. Riječ je o samostalnom produkcijskom ostvarenju JU Kulturni centar Bar, koje je rađeno po tekstu Vojislava Savića.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Drama &bdquo;Egzekutor&ldquo; je crnohumorni apsurdni prikaz isprepletanih sudbina troje bezimenih, istro&scaron;enih ljudi u jednom propalom i zaboravljenom prostoru, u kojem su primorani da igraju do kraja svoje sudbinski predodređene i nepromjenljive uloge. U Savićevoj drami osjećaju se elementi atmosfere horor filma, napetosti i crnog humora, &scaron;to sve zajedno gradi uzbudljiv i autentičan jezik ove drame, primijenjene na trenutak u kome danas živimo. Glumačku podjelu čine Branko Ilić, Mirjana Đurđević i Mirko Vlahović.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>DOBILI NAJBOLJE<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Pisac Vojislav Savić izrazio je zadovoljstvo &scaron;to je publika uživala i s pažnjom pratila tekst.<\/p>\r\n\r\n<p>- Prvo igranje u Crnoj Gori bilo je fascinantno ponajvi&scaron;e zbog ambijenta Starog grada, ali i vjetra koji je počeo da duva i dao poseban &scaron;timung svemu. Glumci su sjajno odradili svoj posao, reditelj je imao fantastičnu viziju, presrećan sam &ndash; rekao je Savić.<\/p>\r\n\r\n<p>Otkrio je da je ideja nastala prije tri godine u kancelariji Milije &Scaron;ćepanovića.<\/p>\r\n\r\n<p>- Pročitao mi je tekst, izložio svoju viziju i odu&scaron;evio me. Ima dosta stvari koje je ubacio u tekst, pa je time teži&scaron;te pomjerio u dramu i horor s elementima apsurda, a ima i smijeha, tako da sam zaključio da sa Milijom treba da radim i bio sam u pravu. Dobili smo ono najbolje moguće, na najljep&scaron;i mogući način i na najljep&scaron;em mjestu - naglasio je Savić, uz konstataciju da u srpskoj, a i u svjetskoj dramaturgiji ima veoma malo drama na ovu temu.<\/p>\r\n\r\n<p>To, kako je rekao, oslikava citat na početku teksta koji glasi: &bdquo;Većina ljudskih smrti je obična prevara. Ni&scaron;ta tu nije ostalo da umre&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Ovo je priča o ljudima u kojima ni&scaron;ta nije ostalo da umre. To je ono &scaron;to je specifično i najbolje &scaron;to sam napisao &ndash; rekao je Savić, najavljujući i filmsku adaptaciju drame &bdquo;Egzekutor&ldquo;.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Reditelja Miliju &Scaron;ćepanovića raduju pozitivne reakcije publike, posebno zbog činjenice da je u prvom redu sjedio tekstopisac.<\/p>\r\n\r\n<p>- Živi pisac u publici za mene je bio i najveći strah i najveći izazov jer smo uradili adaptaciju teksta koja se znatno udaljila od originala. To je, zapravo, neka drama apsurda s elementima komedije. Potrudili smo se da bude i trilera i elemenata horora, te da napravimo filmsku estetiku sa svjetlom i scenografijom i nadam se da smo uspjeli. Prva čestitka je do&scaron;la od pisca tako da mi je to posebno zadovoljstvo jer je ovo dramski tekst koji je samo jednom izvođen na teritoriji biv&scaron;e Jugoslavije, igran je u inostranstvu, kod nas ne. Želio sam da se ovdje odigra ne&scaron;to &scaron;to je drugačije, &scaron;to nije često igrano, da dočaramo neku malo drugačiju stranu teatra &ndash; rekao je &Scaron;ćepanović.<\/p>\r\n\r\n<p>On nije krio zadovoljstvo &scaron;to Kulturni centar ponovo ima samostalnu produkciju i &scaron;to može to da iznese sa svojim ljudskim i ostalim kapacitetima, mada smatra da je sve jo&scaron; u procesu uhodavanja i da je veoma važna istrajnost u kontinuitetu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>PAŽLJIVO BIRAO<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Egzekutor&ldquo; je &Scaron;ćepanovićeva prva profesionalna pozori&scaron;na predstava. Kao dječak je bio zaljubljen u film, volio režiju, radio na radiju, televiziji... i uvijek je, kako je rekao, želio da ima svoju cjelovečernju predstavu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Pažljivo sam birao tekst, ali i saradnike sa kojima želim da radim. To je bilo važno i zbog Kulturnog centra, kuće u kojoj sam već četiri godine i gdje rukovodim bioskopom, ali i zbog posebne obaveze prema gradu. Ova će predstava, kad se prilagodi pozori&scaron;noj kutiji gdje i pripada, imati svoj život &ndash; rekao je &Scaron;ćepanović, dodajući da već imaju ugovorena igranja u Podgorici, ali i van Crne Gore.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Producentkinja pozori&scaron;ne predstave &bdquo;Egzekutor&ldquo; je Milena Charan, scenografkinja Andreja Rondović, kostimografkinja Lina Leković, autor muzike Enes Tahirović, a dizajn svjetla potpisuje Danilo Malović.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/07\/30\/thumbs\/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/07\/30\/thumbs\/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/07\/30\/thumbs\/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/07\/30\/thumbs\/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/07\/30\/thumbs\/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/07\/30\/thumbs\/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/07\/30\/thumbs\/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/07\/30\/thumbs\/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/07\/30\/thumbs\/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/07\/30\/thumbs\/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/306326\/prica-o-ljudima-u-kojima-nista-nije-ostalo-da-umre"}},{"Article":{"id":"305829","title":"KotorArt vraća pozorišni segment na festival, danas počinje i akademija za mlade muzičare i teatarske profesionalce","slug":"kotorart-vraca-pozorisni-segment-na-festival-danas-pocinje-i-akademija-za-mlade-muzicare-i-teatarske-profesionalce","intro":"Povratak na istraživačko, inovativno i autentično","intro_image":"\/storage\/2024\/07\/24\/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor.jpeg","date":"2024-07-24 11:37:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-07-24 11:37:00","content":"<p>Od 2017. godine, sticajem različitih okolnosti i nedostatka komunikacije sa Ministarstvom kulture, vratili smo se na&scaron;im korijenima i muzici, ali ne odustajući od ideje ovog multidisciplinarnog pristupa, koji zapravo ove godine predstavljamo i podižemo na vi&scaron;i nivo &ndash; kazao je Ratimir Martinović.<\/p>\r\n\r\n<p>Međunarodni festival KotorArt, u okviru segmenta KotorArt teatar, predstaviće monodramu &bdquo;Nina&ldquo; autorke projekta i glumice Nikoline Vujović, večeras u 21.30 sati u Samostanskom kompleksu Sv. Nikole u Prčanju. To će označiti i svojevrsni povratak pozori&scaron;nog segmenta na KotorArt, o čemu je juče, između ostalog, bilo riječi i na konferenciji za novinare.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Organizatori i urednici KotorArta, pored segmenta KotorArt teatra, najavili su i Akademiju za mlade muzičare i teatarske profesionalce koja će biti održana od 24. do 29. jula u Kotoru.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>POVRATAK IDEJI<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Direktor KotorArta Ratimir Martinović podsjetio je da je od samog počeka ideja bila da se napravi veliki, multidisciplinarni festival.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Multidisciplinarni program je bio ideja od starta i realizovao se u periodu od 2009. godine do 2014\/15., kada je KotorArt na neki način prigrlio brojne druge programe koji su nezavisno od nas postojali. Međutim od 2017. godine, sticajem različitih okolnosti i zbog nedostatka komunikacije sa Ministarstvom kulture, vratili smo se na&scaron;im korijenima i muzici, ali ne odustajući od ideje ovog multidisciplinarnog pristupa, koji zapravo ove godine predstavljamo i podižemo na vi&scaron;i nivo. Pored postojećih segmenata festivala, ove godine imamo nekoliko značajnih segmenata koji su podrazumijevali ozbiljnu uredničku ekipu. Čast nam je i ponos da smo okupili profesionalce u svojim poljima djelovanja, a koji su prepoznali potencijal i vrijednost onog &scaron;to mi radimo - kazao je Martinović.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>On je naveo da ovogodi&scaron;nji program treba da nastavi ono &scaron;to KotorArt od samog starta radi.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Iako smo formalno festival, mi doživljavamo KotorAt kao ozbiljnu platformu koja je umjetničkog, edukativnog i inovativnog profila, platformu koja ima za potrebu da propita kapacitete Kotora koji je sam po sebi jedna velika pozornica, a vjerujem da će to programi ove godine dokazati, ali isto tako da propita i potrebe publike - kazao je Martinović.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Urednik KotorArt teatra, reditelj i profesor Boris Lije&scaron;ević, kazao je da je riječ o specifičnom i jedinstvenom projektu, te da se odazvao pozivu Martinovića prije godinu da osmisle ne&scaron;to &scaron;to će na neki način da vrati pozori&scaron;te na KotorArt, a da to bude istraživačko, inovativno i autentično. Riječ je o četiri monodrame, odnosno autobiografskim, autorskim projektima.<\/p>\r\n\r\n<p>- Radi se o glumcu koji inspiraciju i materijal za rad pronalazi u vlastitom životu, vlastitoj biografiji i on zapravo ne igra nikog drugog do sebe samog. Autorski projekat je drugi dio ove sintagme zato &scaron;to je glumac sam svoj autor, kreator i inicijator scene i cijelog projekta. Ovo je zapravo jedan poseban koncept i rijedak koji se zadnjih godina razvija u regionu. Ovo sada na KotorArtu je prilika da se to na neki način formalizuje, kapitalizuje, da se ti autobiografski projekti ne posmatraju kao neke pojedinačne, usamljene predstave, nego da to dobije neki teatarski, poetički, formalni okvir, neko svoje ime i prezime. Prepoznali smo da KotorArt ima tu vrstu fleksibilnosti da može da isproba potpuno novi koncept, ali i da je publika KotorArta do te mjere fleksibilna i otvorena - kazao je Lije&scaron;ević.<\/p>\r\n\r\n<p>Nikolina Vujović će izvesti monodramu &bdquo;Nina&ldquo;, koja se igra u Narodnom pozori&scaron;tu iz Subotice, Marija Medenica autorski projekat &bdquo;Neodustajanje&ldquo;, koji je njena doktorska disertacija, a igra se u Srpskom narodnom pozori&scaron;tu u Novom Sadu. Potom, 26. jula Lucija Bari&scaron;ić će izvesti svoj komad &bdquo;Final Act&ldquo;, koji se igra u ZKM Zagrebu, a 28. jula svoj autorski projekat igra crnogorska umjetnica Mirjana Medojević, koja već nekoliko godina živi i radi u Ljubljani, gdje je i nastao njen projekat &bdquo;Požrtvovana koza&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>VELIKI NAPOR<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Najavljujući renomirane profesionalce iz regiona i Evrope, urednica KotorArt akademije za muzičare i teatarske profesionalce Sara Mandić kazala je da ideja koja stoji iza ovog segmenta jeste da se producentima i menadžerima u kulturi poku&scaron;a pružiti pregled različitih aktivnosti iz domena izvođačke umjetnosti, sa fokusom na teatru i muzici.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Tim festivala je s uredničkim timom uložio veliki napor da u Kotoru u ovom periodu, ba&scaron; u ovaj prostor kreativnog haba, dovedemo eksperte i profesionalce iz oblasti kulturnog menadžmenta i politike, kao i produkcije u kulturi - kazala je Mandić.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Kako je objasnila, akademiju će pratiti 13 polaznika iz Crne Gore i regiona, a odabrani su putem otvorenog poziva.<\/p>\r\n\r\n<p>Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Op&scaron;tine Kotor, kao i uz podr&scaron;ku Evropske unije.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Glumac konačno izlazi iz svoje pasivne uloge<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Urednik segmenta KotorArt teatar Boris Lije&scaron;ević kazao je da su monodrame, koje će vidjeti kotorska publika, značajne jer pokazuju da se pozori&scaron;te mijenja, da traži novi materijal, nove prostore, nove izvore i novu osjećajnost. Značajne su, kako je rekao, i po tome jer glumac konačno izlazi iz te svoje pasivne uloge u kojoj čeka da bude prepoznat, pozvan, da mu se da tekst, uloga, lik.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Ovdje se glumac okreće sam sebi, uzima stvar u svoje ruke, okreće se svom životu, svojoj svakodnevici i onome &scaron;to ga na svakodnevnom nivou obuzima, pronalazi dramatiku i materijal za pozori&scaron;ni rad &ndash; kazao je Lije&scaron;ević.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/07\/24\/thumbs\/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2024\/07\/24\/thumbs\/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2024\/07\/24\/thumbs\/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2024\/07\/24\/thumbs\/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2024\/07\/24\/thumbs\/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2024\/07\/24\/thumbs\/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2024\/07\/24\/thumbs\/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2024\/07\/24\/thumbs\/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2024\/07\/24\/thumbs\/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2024\/07\/24\/thumbs\/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/305829\/kotorart-vraca-pozorisni-segment-na-festival-danas-pocinje-i-akademija-za-mlade-muzicare-i-teatarske-profesionalce"}},{"Article":{"id":"305771","title":"Senad Bašić se oglasio nakon dugo vremena usljed borbe sa zdravstvenim problemima","slug":"senad-basic-se-oglasio-nakon-dugo-vremena-usljed-borbe-sa-zdravstvenim-problemima","intro":"Cijenjeni bh. glumac Senad Bašić se oglasio nakon dugo vremena. Kao što je poznato, on se već duži period bori sa zdravstvenim problemima.","intro_image":"\/storage\/2024\/07\/23\/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD.jpeg","date":"2024-07-23 15:56:00","author":"j.m.","publish_date":"2024-07-23 15:56:00","content":"<p><strong>U novom snimku je iskoristio priliku da najavi igranje kultne predstave &quot;Umri mu&scaron;ki&quot; u Sarajevu.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Tanja, Ako i ja 26. 7. u Bosanskom kulturnom centru igramo komediju &#39;Umri mu&scaron;ki&#39;. Vidimo se&quot;, kazao je. Predstava će biti izvedena u okviru festivala Ba&scaron;čar&scaron;ijske noći s početkom u 20 sati.<\/p>\r\n\r\n<p>Mnogi pratitelji su mu u komentarima poželjeli brzo ozdravljenje.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&quot;Legendo, ne daj se. Svako dobro&quot;, &quot;Drži se, budi jak&quot;, &quot;Maestro, djeluje mi da si bolje. Svako dobro ti želim&quot;, &quot;Samo zdravlje da bude dobro. Nema vi&scaron;e tvog osmijeha. Vjerujem da je gadno to &scaron;to proživljava&scaron;&quot;, neki su od njih.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Podsjećamo, glumac je ranije za IN Magazin rekao da je tokom snimanja filma &quot;Bosanski lonac&quot; dobio ozbiljnu upalu pluća zbog čega je boravio 21 dan u bolnici u Zagrebu. Međutim, prije toga je posjetio ljekara zbog promuklosti.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>S obzirom na to da su ljekari željeli otkloniti mogućnost raka pluća, odmah su mu napravili bronhoskopiju te su mu tada na lijevoj glasnici otkrili leukoplakiju, tzv. leziju usne &scaron;upljine. Zatim je i&scaron;ao na operaciju.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\">Izvor:KLIX.BA<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/07\/23\/thumbs\/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2024\/07\/23\/thumbs\/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2024\/07\/23\/thumbs\/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2024\/07\/23\/thumbs\/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2024\/07\/23\/thumbs\/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2024\/07\/23\/thumbs\/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2024\/07\/23\/thumbs\/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2024\/07\/23\/thumbs\/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2024\/07\/23\/thumbs\/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2024\/07\/23\/thumbs\/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/305771\/senad-basic-se-oglasio-nakon-dugo-vremena-usljed-borbe-sa-zdravstvenim-problemima"}},{"Article":{"id":"305297","title":"Šta može da pođe po zlu u idealnoj porodici?","slug":"sta-moze-da-pode-po-zlu-u-idealnoj-porodici","intro":"Netfliks je objavio trejler za seriju „Savršen par“. Šta može da pođe po zlu u idealnoj porodici?\r\n\r\nKada zakopane tajne bogate porodice iz Nantaketa izađu na površinu.\r\n\r\n„Savršen par“ je adaptacija istoimene knjige misterija ubistva Elin Hilderbrand.","intro_image":"\/storage\/2024\/07\/17\/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII.jpg","date":"2024-07-17 18:49:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-07-17 18:49:00","content":"<p><strong>Romanopisac Grir Garison Vinburi (Nikol Kidman) i njen suprug Tag Vinburi (Liev Schrieber), su naizgled savr&scaron;ena porodica. Amelija Saks (Iv Hjuson) treba da se uda za člana njihovog bogatog &bdquo;klana&ldquo;.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Grir (Kidman) mama Amelijinog vjerenika Bendžija Vinberija (Bili Haul) platila je njihovo vjenčanje, ali, čini se da porodica ima neke tajne, prenosi Variety.<\/p>\r\n\r\n<p>Prije vjenčanja para, pojavljuje se tijelo na plaži. Po&scaron;to se očigledno slučajno udavila, istraga o smrti te osobe počinje da liči na istragu sa stranica jednog od Grirovih romana.<\/p>\r\n\r\n<p>Zvijezda filma &bdquo;Bijeli lotos&rdquo; Megan Fahi, I&scaron;an Katar, Džek Rejnor, Sem Nivola, Mia Ajzak, Dona Lin Čamplin i Izabel Ađani zaokružuju glumačku ekipu misterioznog serijala.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:CDM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/07\/17\/thumbs\/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/07\/17\/thumbs\/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/07\/17\/thumbs\/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/07\/17\/thumbs\/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/07\/17\/thumbs\/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/07\/17\/thumbs\/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/07\/17\/thumbs\/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/07\/17\/thumbs\/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/07\/17\/thumbs\/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/07\/17\/thumbs\/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/305297\/sta-moze-da-pode-po-zlu-u-idealnoj-porodici"}},{"Article":{"id":"305030","title":"Filmska muzika napunila glavni gradski trg u Budvi","slug":"filmska-muzika-napunila-glavni-gradski-trg-u-budvi","intro":"Trg ispred Starog grada sinoć je odisao emocijom, nostalgijom, pobjedom i herojstvom, a sve zbog filmske muzike uz koju je veliki broj posjetilaca proslavljao 13. jul – Dan državnosti Crne Gore. ","intro_image":"\/storage\/2024\/07\/14\/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr.jpeg","date":"2024-07-14 10:59:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-07-14 10:59:00","content":"<p>- Vodimo vas u jednu filmsku avanturu, u izvođenju revijskog orkestra, pod dirigentskom palicom Fedora Vrtačnika. Sigurna sam da će Bojana Stamenov, Marijana &Scaron;ovran, Dado Topić, Matija Canata i Sini&scaron;a Radan uspjeti da probude odavno zakopane emocije koje su u svima nama, te da će nas vratiti u mladost i neke lijepe trenutke - istakla je, uoči koncerta, predstavnica TO Budva Ljubica Pribilović.<\/p>\r\n\r\n<p>Tako je i bilo. Pun gradski trg uživao je uz svjetsku i jugoslovensku filmsku muziku koju je sinoć u Budvu doveo novosadski orkestar Big bend. Numera iz filma &bdquo;Ratovi zvijezda&quot; koja već 50 godina slavi hrabrost, nadu i avanturu, otvorila je filmsko veče. Uslijedila je kompozicija iz italijanskog filma &bdquo;Život je lijep&quot; &ndash; o žrtvovanju u najtežim vremenima tokom Drugog svjetskog rata. Zatim se publika podsjetila i koliko su Jugosloveni doprinijeli borbi protiv fa&scaron;izma i to kroz muziku iz filma &bdquo;Valter brani Sarajevo&quot;. Dirigent Fedor Vrtačnik ponosan je &scaron;to je u ovaj projekat u&scaron;ao sa TO Budva.<\/p>\r\n\r\n<p>- Ovo je nastavak jedne divne saradnje sa TO i Op&scaron;tinom Budva. Na sceni imamo fantastične muzičare novosadskog Big benda i gudački orkestar opere pozori&scaron;ta iz Novog Sada. Fantastičan i dinamičan program domaće muzike. &Scaron;ta je film bez muzike? Filmska muzika u Jugoslaviji ostavila je trag kao jedan trend, koji se izvodi i kod nas i u svijetu - istakao je Vrtačnik.<\/p>\r\n\r\n<p>Program je vodila jedna od omiljenih glumica u regionu Sloboda Mićalović. Koncertu je dala posebnu čar i magiju. Filmska muzika je najveća podr&scaron;ka glumcu, kaže Mićalović. A sinoć, inspiracija je bila u budućnosti bez rata, istakla je Mićalović.<\/p>\r\n\r\n<p>- Sve ono &scaron;to ne možemo da prenesemo kako treba ili nam je potrebna pomoć, muzika je ta koja nas podrži. I muzika i gluma su usko povezane i na pozori&scaron;tu i na filmu. Filmska muzika je ne&scaron;to &scaron;to zauvijek ostaje kada je numera dobra. Ostaje kao ne&scaron;to &scaron;to ti vraća sjećanja, emocije na dobre filmove, likove. I mi glumci doživljavamo da na&scaron;i likovi doživljavaju besmrtnost. I kada nijesmo ovdje, kroz muziku možemo da vratimo sva ta sjećanja - poručila je Mićalović.<\/p>\r\n\r\n<p>Jedno od lijepih sjećanja donijela je muzika iz čuvenog jugoslovenskog filma &bdquo;Balkan ekspres&quot;. Bojana Stamenov, džez i soul umjetnica, pjevala je čuvene hitove iz filma. Nagla&scaron;ava da je u ovim vremenima važno promovisati kulturu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Meni je jako drago &scaron;to Crna Gora svoj dana&scaron;nji dan, pogotovo u Budvi, obilježava na ovaj način. Nijesmo ni svjesni koliko znamo dobre muzike. Go, Budva! Svaka čast za ovaj koncert. Srećan praznik - poručila je Stamenov.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Publiku je odu&scaron;evila i operska diva Marijana &Scaron;ovran. Ističe da je sinoćnji koncert uspio da vrati posjetioce u vrijeme kada su hitovi, poput &quot;Over the rainbow&quot; iz Čarobljaka iz Oza, postali popularni. Zahvaljuje TO Budva &scaron;to je uvidjela značaj toga.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Posebno sam srećna &scaron;to ću sa TO Budva da proslavim 20 godina njihovog postojanja, jer 20 godina i veoma uspje&scaron;no sarađujem sa njima. Saradnja sa TO Budva je zaista fenomenalna. Veliki su profesionalci. Vrlo su gostoljubivi, &scaron;to je važno za turizam - rekla je &Scaron;ovran i dodala da je sinoćni koncert učinio veliku stvar za Crnu Goru, posebno za Budvu.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Uslijedili su i hitovi EX YU muzike poput Devojko mala, Flojd, Odlazim, a volim te. Uvertira u filmsko veče bio je orkestar Gradska muzika Budva. Nizale su se starogradske melodije, ali i popularni hitovi koji su učinili da već u 21 sat glavni trg bude pun.<\/p>\r\n\r\n<p>Elena Vukčević, članica je orkestra već osam godina. Za Mediabiro kaže da je ponosna &scaron;to je sinoć bila dio proslave Dana državnosti i jubileja TO Budva.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Na koncertu smo imali zabavne i ritmične pjesme kao &scaron;to su rok, pop i latino. Nadam se da turisti vole na&scaron;u gradsku muziku, a vidi se i da im se sviđamo. Gradska muzika Budva ima veliki značaj za na&scaron;u zajednicu, za na&scaron; grad, zato &scaron;to smo mi porodica koja traje jako dugo. Gradska muzika je i zajednica koju svi treba da dožive barem jednom u svom životu. Mi sviramo za svakog. Repertoar nam je takav da ima dosta žanrova i da svako može da se pronađe - navela je Vukčević.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>U TO Budva ističu da su od svog osnivanja 2004. godine fokusirani na kulturu i manifestacioni turizam u gradu, čemu je sinoć i svjedočio pun trg ispred Starog grada.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Možemo reći da smo za sve ove godine, zahvaljujući vizionarskom timu, uspjeli da se izdignemo na jedan zavidan nivo, prateći svjetske trendove. Tako je i ovog puta. U tom stilu proslavljamo Dan državnosti, a ujedno i jubilej TO Budva - zaključila je predstavnica TO Ljubica Pribilović.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/07\/14\/thumbs\/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2024\/07\/14\/thumbs\/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2024\/07\/14\/thumbs\/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2024\/07\/14\/thumbs\/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2024\/07\/14\/thumbs\/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2024\/07\/14\/thumbs\/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2024\/07\/14\/thumbs\/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2024\/07\/14\/thumbs\/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2024\/07\/14\/thumbs\/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2024\/07\/14\/thumbs\/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/305030\/filmska-muzika-napunila-glavni-gradski-trg-u-budvi"}},{"Article":{"id":"304956","title":",,Demon Slayer“: Uputstvo za milovanje ožiljaka","slug":"demon-slayer-uputstvo-za-milovanje-oziljaka","intro":"Zbog čega je ,,Hashira Training“ mnogo više od uvertire za završnicu kultne priče","intro_image":"\/storage\/2024\/07\/13\/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst.jpg","date":"2024-07-13 15:01:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-07-13 15:01:00","content":"<p>Na razmeđu svega &scaron;to je bilo i svega &scaron;to može biti, na sastavima nekih umornih, &scaron;kripavih, izranjavanih zglobova, nastavlja se ,,Demon Slayer&ldquo;. Pa je sve to i mnogo vi&scaron;e od jednog običnog treninga, ili akademije za borce protiv natprirodnog zla.<\/p>\r\n\r\n<p>osljednje mjesto iz anime, ili bilo kog animiranog svijeta, na kom bi željeli da se nađete je Dvorac beskraja. Na mjestu na kom vlada Muzan, najstariji i najmoćniji od svih demona, nema ničeg sem propadanja. Nikakvog oslonca ni zaklona tu nema.<\/p>\r\n\r\n<p>Ta vjetrometina na kojoj ste potpuno ogoljeni, to je ultimativna opasnost serije ,,Demon Slayer&ldquo;. Mrak kojem se ne može pobjeći.<\/p>\r\n\r\n<p>Finalni okr&scaron;aj<\/p>\r\n\r\n<p>Za junake najpopularnije anime iz reda onih koje se i dalje prikazuju &ndash; to nije ni mjesto, ni vrijeme, nego cijeli jedan život. Igra mačke i mi&scaron;a u kojoj, najče&scaron;će, sami sebi ulovite rep. Pa postanete lovina kad to najmanje očekujete. Zato je posao onih iz klana ubica demona tako ciničan. Cinično surov. I zato je uzvi&scaron;en &ndash; jer ga oni, znajući sve, i dalje rade. Uprkos svemu. Posebno ako ste ,,hashira&ldquo; &ndash; najveći od svih njih, ubica demona.<\/p>\r\n\r\n<p>Sve se u ,,Demon Slayer&ldquo; de&scaron;ava tako, da znate unaprijed ka kojoj tački ta priča klizi. Ka ,,konačnom obračunu&ldquo;, gdje će svi oni &ndash; mali Tanđiro i svi njegovi prijatelji koje smo u tri prethodne sezone zavoljeli &ndash; poku&scaron;ati da se suprotstave Muzanu, vladaru i prvom od demona. Ni&scaron;ta vas tu, kao, ne može iznenaditi. Ali je ,,Demon Slayer: Hashira Training&ldquo;, četvrta sezona u osam epizoda &ndash; iznenađenje, po mnogo čemu. I mnogo je vi&scaron;e od uvertire za zavr&scaron;nicu velike priče, animirane adaptacije kultne i u stomilionskim (!) tiražima prodate mange.<\/p>\r\n\r\n<p>Nego, znate &scaron;to je akutni problem za toliko anime serijala, posebno za one koje ciljaju ,,shonen&ldquo;, malo mlađu publiku? To &scaron;to uđu u zamku žanrovskih stereotipa. Recimo (,,My Hero Academia&ldquo; i ,,Jujutsu Kaisen&ldquo; bi bili idealni moderniji primjeri) &ndash; tu treba da se desi neki okr&scaron;aj, pa ,,dobrice&ldquo; među likovima tu treba pripremiti. Pa oni prolaze neku manje ili vi&scaron;e očiglednu obuku, kao &scaron;kolske časove sa stra&scaron;no mudrim profesorima i instruktorima, koji, opet, imaju neke svoje muke... Do momenta kad se treninzi pretvore u takmičenja učenika (je li, da bi oni na taj način jo&scaron; vi&scaron;e i br&scaron;e napredovali). A onda, kao naprečac i na prepad, sav taj divni proces učenja prekinu neki mnogo zli likovi. Ozbiljno, koliko puta ste sve to vidjeli u animama? Unazad dvije ili vi&scaron;e decenija?<\/p>\r\n\r\n<p>Ubice demona u vrtlogu borbe dobra i zla u četvrtoj sezoni (foto: crunchyroll.com)<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>E, ,,Demon Slayer&ldquo; uspijeva, da u rigidnoj formi takve pripreme za ,,finalni okr&scaron;aj sa ultimativnim zlom&ldquo; &ndash; ispriča mnogo vi&scaron;e. A tiče se, prije svega, onih okidača i damara koji nas pokreću da se borimo. Ozbiljno, &scaron;to ćera tog Tanđira, izranjavanog, umornog, izre&scaron;etanog ličnim gubicima, da i dalje istrajava kao neko sunce radosti i pravičnosti i drugarstva? Ili, &scaron;to je to &scaron;to ćera sve njih? Recimo jednog Gjomei Himeđimu, ,,ha&scaron;iru kamena&ldquo; &ndash; da nakon stra&scaron;nih gubitaka i jo&scaron; stra&scaron;nijih optužbi i samoće &ndash; bude najtvrđi i najlojalniji vjernik u pohodu tih ratnika svjetlosti? Sve odgovore kriju ovih osam epizoda.<\/p>\r\n\r\n<p>Stvarne osobe<\/p>\r\n\r\n<p>Samo kratko o tom Gjomeiju: ne želimo da otkrivamo pretjerano radnju četvrte sezone &ndash; ali, od svih ha&scaron;ira ratnika koje smo do sada upoznali, on djeluje ubjedljivo najkompleksnije i najstvarnije. Taj osjećaj, da su ovi ,,lovci na demone&ldquo; - u osvit ,,Meiđi ere&ldquo; i rapidne industrijske revolucije u Japanu krajem 19. vijeka &ndash; na neki svoj otkačeni način sasvim stvarne osobe &ndash; je najbolji u ,,Demon Slayer&ldquo;. Pa i onda, kad je jasno da su i ciljano oslikani kao simboli nekih konkretnih karakternih crta, ili tipova ličnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>Nego &ndash; u centru svega je, naravno, i dalje mali Tanđiro. Dijete kojem su demoni od porodice napravili samo krvavo zgari&scaron;te od uspomena. I na njemu (to već znate od početka) &ndash; ostavili samo sestru Nezuko, na putu da se i sama pretvori u demonku. Samo &scaron;to Tanđiro, evo godinama, to nikako ne dozvoljava; i zajednički se bore, da se ta transformacija ipak ne desi. Da sačuvaju ne&scaron;to ljudsko u njoj. Kakav je to trijumf i kakvo čudo od života i djetinje ljubavi &ndash; vidjeli ste na kraju prethodne, treće sezone.<\/p>\r\n\r\n<p>Na počeku četvrte, zna se &ndash; treba platiti cijenu skupih pobjeda. Suočiti se sa nekim stra&scaron;nim gubicima. Izvidati duboke, stare i neke novije ožiljke. I nastaviti dalje; pronaći novi motiv za borbu. Vi&scaron;e, jače, brže &ndash; jer, zna se, najteži obračuni tek predstoje. Neki od junaka, prvi sam Tanđiro, ni ne znaju da li su bili dostojni nekih prethodnih trijumfa. Ili &ndash; zbog čega su ba&scaron; oni preživjeli, a neki drugi ne... I gdje je tu sve smisao. To su dileme koje će pred sobom, kao nepremostive prepreke, postavljati i mnogo stariji, iskusniji &ndash; ako hoćete i plemenitiji borci od Tanđira.<\/p>\r\n\r\n<p>E tu, na tom razmeđu, svega &scaron;to je bilo i svega &scaron;to može biti, na sastavima nekih umornih, &scaron;kripavih, izranjavanih zglobova &ndash; nastavlja se ,,Demon Slayer&ldquo;. Pa je sve to i mnogo vi&scaron;e od jednog običnog treninga, ili akademije za borce protiv natprirodnog zla. U jednom momentu postaje i divna balada o prolaznosti &ndash; jedna velika simfonija i pjesma o tome kako prolaznost valja prigrliti, da bi ne&scaron;to drugo, mnogo vrednije od vječnosti života, ipak trajalo.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Ha&scaron;ira ljubavi<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Jasno vam je, konačno, da ,,Demon Slayer&ldquo; postaje mnogo ozbiljna priča. Ne u onim konotacijama o vječitim i potrebnim ratovima, o sukobima kao nezaobilaznom dijelu na&scaron;e prirode, u takođe kultnoj ,,Attack on Titan&ldquo; animi zavr&scaron;enoj pro&scaron;le godine. Nego, u jednom intimnijem, realno ličnijem tonu. Koji u pravim momentima zna da bude obojen tonovima sjajne duhovitosti. Onda kad se, recimo, na istom treningu nađu stari drugovi Tanđiro, Zenicu i Inosuke. Ili onda kad ,,ha&scaron;ira ljubavi&ldquo; Micuri, uz muziku, svoj trening za najstra&scaron;nije ratnike pretvori u &ndash; neke mnogo opasne i otkačene pilates vježbe.<\/p>\r\n\r\n<p>Ovaj dio adaptacije mange Kojoharu Gotugea samo je na prvu loptu vi&scaron;e meditativan, sporiji... A u pravim, sasvim neočekivanim momentima, dočekuje pravu eksploziju i pandemonijum, vrtlog od akcije. Zavr&scaron;na epizoda sezone (u skoro duplo dužem trajanju od uobičajenih 24 minuta) je najbolji primjer i otprilike demonstracija i reklama, &scaron;to nas sve čeka u narednim obračunima sa Muzanom... Zlom, koje u ogledalu jedne uzvi&scaron;ene umiruće mladosti &ndash; u jednom bitnom momentu ispane i potpuno bijedno i siću&scaron;no.<\/p>\r\n\r\n<p>Ključna riječ za ,,Demon Slayer&ldquo; tako postaje, u četvrtoj sezoni &ndash; onaj oslonac, teži&scaron;te, o kom pobožno i u molitvi govori jedan ,,ha&scaron;ira kamena&ldquo; Gjomei. A taj oslonac &ndash; to je, u konačnici, jedan temelj od ličnog iskustva i svega onog &scaron;to su na&scaron;i junaci od sebe ugradili i pružili &ndash; za druge ljude. Gledajte ,,Demon Slayer&ldquo;: naučićete tu, &scaron;to za Japance i sve te ljude Istoka zaista znači &ndash; biti uzvi&scaron;eno. I zbog čega jedan mali Tanđiro vjeruje, da ima kraja jednom hiljadugodi&scaron;njem zlu i ko&scaron;maru, zvanom Muzan.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/07\/13\/thumbs\/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/07\/13\/thumbs\/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/07\/13\/thumbs\/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/07\/13\/thumbs\/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/07\/13\/thumbs\/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/07\/13\/thumbs\/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/07\/13\/thumbs\/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/07\/13\/thumbs\/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/07\/13\/thumbs\/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/07\/13\/thumbs\/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/304956\/demon-slayer-uputstvo-za-milovanje-oziljaka"}},{"Article":{"id":"304590","title":" Senzacionalno otkriće na Duklji: Arheolozi iskopali \"životinjsku sahranu\"","slug":"senzacionalno-otkrice-na-duklji-arheolozi-iskopali-zivotinjsku-sahranu","intro":"\"Životinjska sahrana\" ubraja se u jedan od najrjeđih arheoloških nalaza, a tim arheologa Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore (CZKACG) koji ovih dana radi na arheološkom lokalitetu Duklja može se upravo pohvaliti njime\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/07\/08\/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024.jpg","date":"2024-07-08 18:57:00","author":"S.D.","publish_date":"2024-07-08 18:57:00","content":"<p>Kako je za &bdquo;Dan&rdquo; rekao arheolog Milo&scaron; Živanović, rukovodilac ovih arheolo&scaron;kih iskopavanja koja su na Duklji počela u maju, a zavr&scaron;avaju 20. jula, slobodno se može reći da je riječ o senzacionalnom otkriću. Naročito ako se ima u vidu da po sada&scaron;njim saznanjima, preliminarno, ovaj grob datuje u IV vijek.<br \/>\r\n&ndash; Imamo nalaz životinjske sahrane u kojem je nađen potpuno očuvan skelet konja i psa. Pored konja je postavljeno i koplje &scaron;to nam potvrđuje povezanost sa imućnom i cijenjenom osobom toga vremena bez svake sumnje ratnikom. Ovakav nalaz je i generalno rijedak u svijetu - kaže Živanović.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"1937705\" src=\"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668c1b43-4404-41e5-b0a4-43ee0a0a0a65-1937705-previewOrg.jpg\" title=\"1937705\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Na ovaj grob, i ovaj tip sahrane, nai&scaron;li su na takozvanoj &quot;ko&scaron;turnici&quot;, na zapadnoj nekropoli nekada&scaron;nje antičke Duklje, gdje su na relativno malom prostoru, na parceli 10 x 20 metara, nai&scaron;li na blizu 180 grobova.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Imamo jako veliki broj, blizu 180 grobova, &scaron;to spaljenih, &scaron;to inhumiranih, znači skeletnih pokojnika, sa raznim bogatim prilozima, pa pored keramičkih posuda, stakla, ima i nakita i svega ostaloga. Jako je zanimljiva nekropola, jako brojna i imamo po prvi put neke stvari sa kojima se ranije nismo susretali. Senzacionalan je nalaz ova &quot;životinjska sahrana&quot;. Vide se kompletno sačuvani skeleti, &scaron;to znači da su sahranjeni sa namjerom da budu sahranjeni, nisu žrtvovani. U tom grobu je i ostatak koplja, koje je, osim izuzetnih dimenzija, dijelom ukra&scaron;eno u donjem dijelu s jednom bronzanom žicom. Cijeli nalaz je jedinstven, i ovakvih nalaza nema mnogo ni u svijetu, a pogotovo malo u rimskom periodu. Običajne životinjske sahrane sa konjima i psima vezuju se za varvarske narode, za veliku seobu naroda. No, ovaj grob nije iz velike seobe naroda. Nalazi se ispod jednog dječijeg groba, najvjerovatnije djevojčice, koja je imala ukra&scaron;ene stvari na garderobi, i koja je imala srebrne nau&scaron;nice, a pored nje su bile dvije posude. Jedna od tih posuda može se datovati u IV vijek. Znači, ovaj konj i pas takođe mogu biti jedino IV vijek nove ere i vrlo moguće da su u vezi sa grobom djevojčice. Jo&scaron; uvijek radimo, i tek će uslijediti mnogobrojne analize, kako bi rije&scaron;ili misteriju ovoga groba, ali za sada, osim &scaron;to je jedinstven, nalaz pokreće i niz pitanja o čemu su stvari zapravo ovdje radi - kaže Živanović. On ističe jo&scaron; jedan raritet - po prvi put imaju i skeletne sahrane iz II vijeka kada je uobičajen način sahranjivanja bio spaljivanjem pokojnika.<\/p>\r\n\r\n<p>Arheolog napominje i da gustina gorbova na ovako maloj parceli može da uputi i na veličinu nekada&scaron;nje antičke Duklje. Odnosno, kaže Živanović, na osnovu &quot;grada mrtvih&quot; da se pretpostavi i veličina &quot;grada živih&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Živanović kaže i da su pored ovih prona&scaron;li jo&scaron; oko 70 ljudskih skeleta tokom istraživanja, kao i velikih broj ljudskih kostiju u grobovima u kojima su sahranjivani ljudi koji su spaljivani, &scaron;to govori i o različitim običajima sahrane. A, i grobovi, kao i urne su različiti. Najveći broj je sahranjivan po paganskim obredima. Nađen je i znatan broj ostataka životinjskih kostiju.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Već u početku ovog istraženja primijetili smo da je iznad nivoa grobova ovdje otkrivena daća. Znači daća u pogledu da smo na&scaron;li raznovrsno posuđe koje je izlomljeno i stakleno i keramičko i životinjske kosti koje su inače jako rijetke na nekropolama. Znači sada imamo arheolo&scaron;ku potvrdu da se u rimskom periodu iznad grobova vr&scaron;ila ta obredna &quot;gozba&quot;, obredno konzumiranje hrane i pića. To je i rijedak nalaz, ali je jako interesantan zbog samog kulta koji se ovdje vr&scaron;io - dodaje Živanović.<\/p>\r\n\r\n<p>Dodajmo da u ovoj kampanji istraživanja na Duklji radi tim koji broji &scaron;est arheologa, konzervatora, i dva studenta arheologije iz Slovenije - saradnja sa Primorskim Univerzitetom u Kopru i iz Srbije - saradnja sa Fakultetom u Beogradu. Iskopavanje dijelom finansira Glavni grad - Sekretarijat za kulturu, a ostatak Centar za konzervaciju i arheologiju iz sopstvenih sredstava.<\/p>\r\n\r\n<p>Ahrheolog najavljuje da će krajem godine u podgoričkim Muzejima i galerijama biti organizovana izložba s najinteresantnijim artefaktima pronađenim prilikom ovih iskopavanja.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/304590\/senzacionalno-otkrice-na-duklji-arheolozi-iskopali-zivotinjsku-sahranu"}},{"Article":{"id":"304526","title":"Šćepanović, u žurbi, kršio zakon i hiljade eura potrošio na autore izvan Crne Gore","slug":"scepanovic-u-zurbi-krsio-zakon-i-hiljade-eura-potrosio-na-autore-izvan-crne-gore","intro":"Muzej savremene umjetnosti Crne Gore potrošio je 160.734 eura za predstavljanje Crne Gore na Bijenalu umjetnosti u Veneciji, a od te sume su desetine hiljada eura otišle na honorare i razne naknade autorima iz Srbije, Evrope i svijeta. Štoviše, nijedan kreativni, ni građevinsko-zanatski posao, iako smo imali potencijala i školovani kadar, direktor MSUCG Vladislav Šćepanović nije dodijelio autorima iz Crne Gore, već ljudima koje je već poznavao ili na neki način sa njima bio povezan u Srbiji i inostranstvu. ","intro_image":"\/storage\/2024\/07\/08\/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600.jpg","date":"2024-07-08 07:32:00","author":"A.P.","publish_date":"2024-07-08 07:32:00","content":"<p>To pokazuje finansijska dokumentacija crnogorskog predstavljanja na Bijenalu, koju je Pobjeda dobila od MSUCG na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.<\/p>\r\n\r\n<p>Primjera radi, skoro 30.000 eura &Scaron;ćepanović je potro&scaron;io za građevinsko-zanatske radove u crnogorskom paviljonu u Veneciji, a taj posao je dodijelio novoosnovanoj firmi &bdquo;ARTE Lab&ldquo; iz Beograda. Kr&scaron;eći Zakon o javnim nabavkama, jer je Muzej bio dužan da raspi&scaron;e tender i kroz proceduru jednostavne nabavke odabere najboljeg ponuđača, &Scaron;ćepanović je taj posao povjerio firmi koju je osnovala studentkinja ge&scaron;talt psihoterapije Milica Krstić. Čitalac se ovdje opravdano može zapitati kakve veze imaju ge&scaron;talt psihoterapija i građevinsko-zanatski radovi?! Imaju u onoj mjeri koliko je potrebno da se firma osnuje 11. decembra 2023, u jeku priprema Crne Gore za Bijenale, potom od Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore u januaru i februaru ove godine naplati najveći pojedinačni posao od skoro 30.000 eura, te zatvori u maju 2024, nakon zavr&scaron;etka zvaničnog predstavljanja na&scaron;e države u Veneciji.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"1720416308faktureartelab\" src=\"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7a49-51d4-47f8-bbba-45db0a0a0a65-1720416308faktureartelab-previewOrg.jpg\" title=\"1720416308faktureartelab\" \/><\/p>\r\n\r\n<p><strong>PUT NOVCA<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Prema javno dostupnim podacima Agencije za privredne registre Srbije, vidi se da je Milica Krstić, kao preduzetnik, u decembru 2023. registrovala firmu &bdquo;ARTE Lab&ldquo; da bi se bavila &bdquo;drugim umjetničkim djelatnostima u izvođačkoj umjetnosti&ldquo;. Potom je 3. januara 2024. godine pripremila fakturu za Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i od ove javne ustanove naplatila 25.882,21 eura za &bdquo;uslugu nabavke scenskog materijala i izradu izložbe, produkciju izložbene instalacije u paviljonu Crne Gore u Veneciji&ldquo;. Uz fakturu je priložila i opis toga &scaron;to podrazumijeva ta usluga, a riječ je zapravo bila o građevinsko-zanatskim radovima: struganju zidova i maltera, demontaži postojeće rasvjete i led traka, izradi novog gipsanog zida, gletovanju i bojenju, elektroinstalacijama, ugradnji led rasvjete, za&scaron;titi prostora, ugradnji garni&scaron;ni i drapera, odvozu građevinskog otpada, kao i nedjeljnom najamu stana za četiri osobe...<\/p>\r\n\r\n<p>Nekoliko dana nakon &scaron;to je Muzej savremene umjetnosti Crne Gore u arhivi zaveo ovu fakturu, Milica Krstić je 30. januara ove godine Agenciji za privredne registre Srbije podnijela novu registracionu prijavu kojom je promijenila podatke o poslovnom imenu firme &bdquo;ARTE Lab&ldquo;, te je &bdquo;druge umjetničke djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti&ldquo; zamijenila sa &bdquo;arhitektonska djelatnost&ldquo;. Već 15. februara 2024. Muzeju savremene umjetnosti ispostavila je fakturu od 2.245 eura za &bdquo;izradu projektne dokumentacije i totema, za uče&scaron;će Crne Gore na Venecijanskom bijenalu&ldquo;. Čitalac se, takođe, ovdje može zapitati kakva je povezanost ge&scaron;talt psihoterapije, umjetničkih djelatnosti, arhitekture, totema i projektne dokumentacije?! Veoma velika ukoliko vam je suprug arhitekta Predrag Krstić.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"1720416304predragimilicakrstic\" src=\"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7a8a-8e7c-4e4b-94e3-44c30a0a0a65-1720416304predragimilicakrstic-previewOrg.jpg\" title=\"1720416304predragimilicakrstic\" \/><\/p>\r\n\r\n<p><strong>Predrag Krstić i Milica Krstić u Veneciji, nakon zvaničnog predstavljanja Crne Gore (FOTO: Instagram)<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>On je, naime, sa Muzejom savremene umjetnosti Crne Gore sklopio dva ugovora o djelu. Prvi, koji je sklopljen 18. decembra 2023. godine, odnosio se na izradu glavnog i izvođačkog arhitektonskog projekta za radove u paviljonu Crne Gore u Veneciji, a podrazumijevao je i adaptaciju projekta elektroinstalacija, izradu plana evakuacije, projekta nesmetanog kretanja osoba s invaliditetom itd. Za tu uslugu Muzej savremene umjetnosti Crne Gore mu je platio neto 3.200 eura, dok je bruto iznos 3.631,73 eura. Krstić je potom 2. aprila 2024. godine sa MSUCG sklopio drugi ugovor o djelu i obavezao se da za 3.361 euro izvr&scaron;i tehnički nadzor građevinsko-zanatskih radova u paviljonu Crne Gore u Veneciji. U ova dva ugovora o djelu nigdje ne pi&scaron;e &scaron;ta je Predrag Krstić po zanimanju, osim da mu je dato da se bavi arhitektonsko-građevinskim radovima. Takođe se ne može steći nikakav utisak o njegovoj povezanosti sa Milicom Krstić osim &scaron;to, očigledno, nose isto prezime. Međutim, u dnu posljednje stranice fakture firme &bdquo;ARTE Lab&ldquo;, u kojoj se opisuju građevinsko-zanatski radovi, sitnim slovima navodi se da iza opisa radova stoji &bdquo;KAI Architecture Interior Design&ldquo;, odnosno firma Predraga Krstića, muža Milice Krstić, koju je u Beogradu registrovao 10. januara 2019. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>Predrag Krstić je, dakle, samo za potrebe jednog projekta u paviljonu Crne Gore u Veneciji preko svoje supruge Milice registrovao firmu &bdquo;ARTE Lab&ldquo;, koja je potom od MSUCG naplatila dvije fakture u ukupnom iznosu od 28.127,21 eura. Nakon &scaron;to se Crna Gora na Bijenalu u Veneciji i zvanično predstavila 18. aprila, Milica Krstić je 13. maja podnijela prijavu za brisanje firme iz registra privrednih subjekata Srbije.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>IZBJEGAVAO PDV<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Na pitanje da pojasni poslovnu logiku da kao vlasnik firme &bdquo;KAI Architecture&ldquo; preko koje je mogao da posluje, ipak osnuje firmu &bdquo;ARTE Lab&ldquo; u decembru pro&scaron;le godine, a potom je zatvori u maju ove godine, Predrag Krstić je Pobjedi odgovorio da je &bdquo;&#39;KAI Architecture&#39; arhitekstonski biro koji je preseljen iz Italije u Beograd prije nekoliko godina&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>- Posluje kao preduzetnik, &scaron;to ograničava promet do nekih 50.000 eura godi&scaron;nje. Kako bi se izbjegao ulazak u PDV sistem, otvorena je firma &bdquo;ARTE Lab&ldquo;. Milica Krstić je supruga i osoba koja se bavi finansijama, ali i sa velikom stra&scaron;ću zavr&scaron;ava studije na psihoterapiji. U mjesecu maju 2024 godine, zbog drugih projekata, &bdquo;KAI Architecture&ldquo; je u&scaron;ao u sistem PDV-a i samim tim uga&scaron;ena je firma &bdquo;ARTE Lab&ldquo; &ndash; rekao je Krstić koji je, kako je naglasio, arhitekturu diplomirao u Veneciji, te od 2015. radio na Bijenalu.<\/p>\r\n\r\n<p>Potvrdio je da direktora MSUCG Vladislava &Scaron;ćepanovića poznaje od 2017. godine, te da se to poznanstvo &bdquo;zasniva isključivo u Italiji&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>- Prvo sam ga upoznao kao umjetnika na Bijenalu, kasnije u ulozi komesara 2019. godine. Nakon toga nijesmo imali nove susrete kao ni saradnje - rekao je Krstić, dodajući da za kr&scaron;enje Zakona o javnim nabavkama i protivzakonito dodjeljivanje posla firmi &bdquo;ARTE Lab&ldquo; od MSUCG treba da upitamo tu javnu ustanovu.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Sa druge strane, direktor MSUCG Vladislav &Scaron;ćepanović Pobjedi je prećutao povezanost Predraga Krstića i Milice Krstić, kao i povezanost Predraga Krstića i firme &bdquo;ARTE Lab&ldquo; iz Beograda, tvrdeći da kada je riječ o izboru saradnika, jedini kriterijum kojim se vodio su stručne reference i prethodno radno iskustvo.<\/p>\r\n\r\n<p>- Ono je posebno važno kada je riječ o predstavljanju Crne Gore na prestižnim svjetskim manifestacijama. Tu nemamo pravo na gre&scaron;ke i eksperimente. Dakle, moji izbori se ne temelje ni na kakvim prikrivenim, prijateljskim ili poslovnim odnosima - rekao je &Scaron;ćepanović.<\/p>\r\n\r\n<p>Objasnio je da je realizaciju crnogorskog uče&scaron;ća na Bijenalu počeo mjesec dana nakon dolaska u Crnu Goru, tj. u Muzej savremene umjetnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>- Imali smo praktično tri mjeseca da zatražimo uče&scaron;će, nađemo novi prostor, realizujemo procedure izbora autorskog tima i realizujemo opredijeljeni budžet. Kratki rokovi mi, nažalost, nijesu dali mogućnost da tragam za novim saradnicima. Zbog izuzetne odgovornosti koju sam preuzeo kao komesar, oslonio sam se na prethodno iskustvo i saradnike u čije sam se rezultate i postignuća uvjerio. Takvi su i Jelena Medaković (komesarka srpskog paviljona u Veneciji, nap. aut.) i Predrag Krstić, arhitekta sa licencom za rad u Italiji, koja je neophodna, prema pravilima Venecijanskog bijenala, za izradu projektne dokumentacije za izložbu, baner i totem radi dobijanja dozvole. Pretežna djelatnost firme koja je realizovala ugovorene radove u samom paviljonu u Veneciji &ndash; &bdquo;ARTE Lab&ldquo; je &bdquo;druge umjetničke djelatnosti u okviru izvođačke umjetnosti&ldquo;, &scaron;to je lako provjeriti, pa cijenim da je suvi&scaron;no polemisati sa Va&scaron;om tezom o ,,ge&scaron;talt psihoterapiji&ldquo; &ndash; rekao je &Scaron;ćepanović.<\/p>\r\n\r\n<p>Na pitanje Pobjede da li je upoznat sa činjenicom da je firma &bdquo;ARTE Lab&ldquo; osnovana 11. decembra 2023. godine, a uga&scaron;ena 13. maja 2024, odgovorio je da nije &bdquo;obavije&scaron;ten o tome da li je i kada firma uga&scaron;ena&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>- Predmet mog interesovanja bili su ugovoreni radovi u paviljonu Crne Gore koji su realizovani kvalitetno i blagovremeno - kazao je &Scaron;ćepanović.<\/p>\r\n\r\n<p>On nije odgovorio na ponovljeno pitanje na osnovu kojih referenci je odabrao novoosnovanu firmu &bdquo;ARTE Lab&ldquo; iz Beograda, koje uspje&scaron;ne i srodne projekte je ta firma realizovala i &scaron;to ga je, u krajnjem, ubijedilo da je ta firma (koju je registrovala studentkinja ge&scaron;talt psihoterapije) sposobna da izvede sve u fakturi pobrojane građevinsko-zanatske radove. Na taj način &Scaron;ćepanović je ujedno poku&scaron;ao da prikrije vezu između Predraga Krstića i novoosnovane firme, a nije odgovorio ni na pitanje da li je taj posao ponudio i nekome u Crnoj Gori, budući da takođe imamo na desetine arhitekata i građevinskih inžinjera koji su sposobni da realizuju slične poslove u Veneciji, a da ne govorimo o tome da je slične poslove u Veneciji tokom prethodnog predstavljanja na&scaron;e države realizovala tehnička služba Centra savremene umjetnosti Crne Gore. No, da je taj posao ponuđen jedino Krstiću i njegovoj novoosnovanoj firmi &bdquo;ARTE Lab&ldquo; nameće se iz mejl korespondencije Muzeja savremene umjetnosti, u kojoj Predrag Krstić zaposlene u MSUCG oslovaljava sa &bdquo;Dragi Svi&ldquo;, a oni njega sa &bdquo;Peđa&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Nije &Scaron;ćepanović konkretno odgovorio ni na pitanje za&scaron;to je kr&scaron;io Zakon o javnim nabavkama, odnosno za&scaron;to MSUCG nije raspisao tender i u proceduri jednostavne nabavke izabrao najboljeg ponuđača, osim &scaron;to je uzgred prokomentarisao da je bio pritisnut kratkim rokovima.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;NI&Scaron;TA NOVO&ldquo;<\/p>\r\n\r\n<p>U odgovorima Pobjedi, &Scaron;ćepanović je pomenuo i aktuelnu komesarku srpskog paviljona u Veneciji i direktoricu Muzeja grada Beograda Jelenu Medaković, koju je angažovao da za 500 eura pripremi nacrt javnog poziva za izbor projekta kojim će se Crna Gora predstaviti na Bijenalu u Veneciji?! Ovom odlukom &Scaron;ćepanović kao da je sugerisao da su se Crna Gora, njene institucije, javne ustanove i kadar, ali i njeno prisustvo na Bijenalu, pojavili na zemaljskoj kugli između septembra 2023. i maja 2024. godine, te nijesu bili u stanju da sastave i jedan javni poziv?! Iako ju je pomenuo, &Scaron;ćepanović nije konkretno odgovorio za&scaron;to taj poziv nije sastavio neko iz Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore ili neke druge srodne ustanove sa većim iskustvom.<\/p>\r\n\r\n<p>Nadalje, &Scaron;ćepanović je angažovao i Marijanu Janković iz Srbije da za 500 eura fotografi&scaron;e umjetničke radove za katalog za izložbu radova umjetnice Darje Bajagić, koja nas je predstavljala na Bijenalu u Veneciji. Takođe, angažovao je i Anđelu Čpajak iz Srbije da za 2.000 eura dizajnira katalog za izložbu radova Darje Bajagić. I Janković i Čpajak su biv&scaron;e studentkinje Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu, na kojem Vladislav &Scaron;ćepanović radi kao profesor.<\/p>\r\n\r\n<p>- Ispo&scaron;tovao sam i izbor saradnika na&scaron;eg autorskog tima, umjetnice Darje Bajagić i kustoskinje Ane Simone Zelenović, čije su saradnice, poput onih koje ste izdvojili - Marijana Janković i Anđela Čpajak - svoje zadatke realizovale kvalitetno i uspje&scaron;no, u skladu sa standardima struke - rekao je &Scaron;ćepanović.<\/p>\r\n\r\n<p>Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, takođe, angažovao je Džesiku Kadivi iz Sjedinjenih Američkih Država da za 500 eura lektori&scaron;e i uredi katalog za izložbu radova Darje Bajagić, a Ingrid Liked-Gad iz Pariza da za 1.000 eura pripremi tekst za katalog izložbe. Heraj Santana Mena iz Madrida je za 1.000 eura imao obavezu da realizuje fotografije izložbe radova Darje Bajagić, dok je Kvaran Gunar Benedikt od 1. novembra 2023. godine primao po 1.000 mjesečno za uče&scaron;će u pripremi predstavljanja Crne Gore u Veneciji. Isti iznos novca i za isti posao, od 1. novembra pro&scaron;le godine primao je i Nikola Božović iz Srbije. Daniele Kapra iz Treviza (Italija) bila je dužna da za 1.500 eura istraži slobodne izložbene prostore u Veneciji i predloži adekvatan prostor za paviljon Crne Gore, dok je njen sunarodnik Niko Kovre za 700 eura fotografisao izložbu i njeno otvaranje u paviljonu Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>Jedine dvije osobe iz Crne Gore, koje su preko ugovora o djelu bile angažovane u pripremi crnogorskog predstavljanja u Veneciji, bile su prevoditeljke Mirjana Delić iz Podgorice i Marija Jojić sa Cetinja. Delić je, prevodeći razne tekstove sa crnogorskog na engleski i obratno, ukupno zaradila neto 1.213,78 eura, dok je Jojić za slične poslove dobila 232 eura. I jedna i druga, naravno, svoje usluge naplatile su po standardnoj prevodilačkoj tarifi (broj karaktera) koje se manje-vi&scaron;e drže svi prevodioci u Crnoj Gori. No, &Scaron;ćepanoviću nijesu bila dovoljna dva prevodioca iz Crne Gore, pa je 18. marta 2024. angažovao Marka Mladenovića iz Beograda da za 350 eura prevede sa engleskog na crnogorski jezik tekstove za katalog izložbe radova Darje Bajagić.<\/p>\r\n\r\n<p>- Nema ničeg novog u tome &scaron;to su u saradničkom timu Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore za realizaciju uče&scaron;ća Crne Gore na 60. Venecijanskom bijenalu umjetnosti stručni i referentni autori iz Srbije, Evrope i svijeta. Ova praksa je prisutna u svim dosada&scaron;njim predstavljanjima Crne Gore, ali i, naravno, kod brojnih drugih zemalja. Ovo do sada nije izazivalo u na&scaron;oj javnosti pitanja i polemiku, &scaron;to cijenim opravdanim jer svi želimo saradnike sa kojima smo sigurni da ćemo postići najbolje rezultate. Na kraju, program Muzeja savremene umjetnosti, plan da se crnogorski stvaraoci predstave u regionu i svijetu već u 2025. godini, posvećenost projektu izgradnje nove zgrade za Muzej demantuju i poku&scaron;aj da se predstavim kao neko ko zanemaruje autore i stvaraoce u Crnoj Gori - rekao je &Scaron;ćepanović, odgovarajući na pitanja Pobjede, kao da se ne podrazumijeva da je jedna od temeljnih aktivnosti Muzeja, usred Crne Gore, predstavljanje i promocija domaćih autora?!&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>ŽIRI I PUTOVANJA<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&Scaron;to se tiče drugih poslova u okviru projekta uče&scaron;ća Crne Gore na Bijenalu u Veneciji, svakom članu stručnog žirija za izbor predstavnika Crne Gore na Bijenalu, u kojem su, između ostalih, bili Daniele Kapra (Italija), Jovanka Popova (Makedonija) i Gunar Kvaran (Norve&scaron;ka), jednom odlukom isplaćeno je po 1.000 eura. Muzejskoj savjetnici u MSUCG Marini Čelebić, posebnom odlukom je za rad u žiriju isplaćeno 500 eura. U žiriju je bio i direktor MSUCG Vladislav &Scaron;ćepanović, ali Pobjeda nije dobila odluku o isplati njegovog honorara, osim da je kao komesar paviljona Crne Gore, preko ugovora o dopunskom radu koji je sklopio sa Savjetom ustanove, prihodovao 4.000 eura. Njegova pomoćnica za op&scaron;te poslove Danica Bogojević, takođe preko ugovora o dopunskom radu, prihodovala je 2.000 eura zato &scaron;to je bila dio organizacije uče&scaron;ća Crne Gore na Bijenalu.<\/p>\r\n\r\n<p>Prvi ljudi Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, takođe, boravili su i nekoliko puta u Veneciji, a gotovo svi zaposleni ove javne ustanove nekoliko dana bili su u ovom poznatom turističkom mjestu, kako bi prisustvovali i otvaranju crnogorskog paviljona. Za njihove putne tro&scaron;kove, smje&scaron;taj i dnevnice, zajedno sa tro&scaron;kovima puta i smje&scaron;taja Darje Bajagić i Ane Simone Zelenović, Muzej je potro&scaron;io 34.971,63 eura. Zanimljivo je da su kustosi MSUCG, sa novinarkama Dana i Vijesti, morali da se do Venecije &bdquo;pate&ldquo; u autobusu prevoznika BLT iz Podgorice, dok su &Scaron;ćepanović, Bogojević, te pomoćnica direktora za muzejske poslove Ma&scaron;a Vlaović i rukovoditeljka odjeljenja za dizajn, produkciju i odnose s javno&scaron;ću Milena Mijović-Durutović putovali avionom.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Pobjeda ne može da garantuje da je suma od 160.734 eura zaista i konačna &scaron;to se tiče tro&scaron;kova predstavljanja Crne Gore na Bijenalu u Veneciji (izložba se zatvara u novembru), ali može da smo sabrali svaki cent u finansijskoj dokumentaciji koja nam je dostavljena na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Uz ovo, treba podsjetiti i da je crnogorsku delegaciju na otvaranju na&scaron;eg paviljona na Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji, koju je predvodila ministarka Tamara Vujović, od 17. do 20. aprila činilo čak deset zaposlenih u Ministarstvu kulture i medija, koje je inače i pokrovitelj ovog projekta. Za put, smje&scaron;taj i dnevnice zajedno su potro&scaron;ili 13.291,51 eura, pa se cijena predstavljanja Crne Gore na Bijenalu trenutno može zaokružiti na 174.025 eura.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Darji Bajagić čak 14.000 eura za predstavljanje Crne Gore u Veneciji<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Muzej savremene umjetnosti Crne Gore isplatio je umjetnici Darji Bajagić, koja je nakon rođenja u Podgorici gotovo cijeli život provela u Egiptu i SAD, a u Crnu Goru se vratila 2021. godine, čak 14.000 eura za projekat predstavljanja na Bijenalu umjetnosti u Veneciji. Prvi ugovor o djelu, od 7.000 eura neto (bruto 7.944,41 eura), Bajagić je potpisala 23. novembra pro&scaron;le godine i to praktično samo zato &scaron;to će svojim imenom i prezimenom predstavljati Crnu Goru. Drugi ugovor, od takođe 7.000 eura, istog dana potpisala je da bi za potrebe predstavljanja Crne Gore koncipirala izložbu, producirala umjetničke radove i realizovala arhitektonsko prilagođavanje izložbe izlagačkom prostoru u Veneciji. Kustoskinji izložbe Ani Simoni Zelenović iz Beograda &Scaron;ćepanović je po ugovoru o djelu isplatio neto 5.500 eura (bruto 6.242,04 eura). Zanimljivo je da je MSUCG, odlukom od 29. februara ove godine, na privatni račun Darje Bajagić uplatio jo&scaron; 1.772 eura, a na račun Zelenović 1.500 eura &bdquo;na ime boravka u Veneciji, kako bi učestvovale u pripremi izložbe i prisustvovale otvaranju iste&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>- Kao direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore i komesar Crne Gore na 60. Venecijanskom bijenalu umjetnosti odgovoran sam za realizaciju kompletnog projekta, budžeta, pa i za iznos autorskog honorara Darje Bajagić i za finansijska sredstva koja su opredijeljena za produkciju &scaron;est umjetničkih radova. Već naredne godine Muzej kreće sa pripremom predstavljanja Crne Gore na 61. Venecijanskom bijenalu umjetnosti, &scaron;to će biti prilika da se kroz budžet izborim za jo&scaron; veća finansijska sredstva u namjeri da se makar približimo standardima i međunarodnim praksama - odgovorio je Pobjedi direktor MSUCG Vladislav &Scaron;ćepanović.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor: Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/07\/08\/thumbs\/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/304526\/scepanovic-u-zurbi-krsio-zakon-i-hiljade-eura-potrosio-na-autore-izvan-crne-gore"}},{"Article":{"id":"304506","title":"Konferencija ,,Antiratni pokret u Crnoj Gori (1991-2001)“ biće održana 11. jula","slug":"konferencija-antiratni-pokret-u-crnoj-gori-1991-2001-bice-odrzana-11-jula","intro":"Hrabri književnici koji su digli glas protiv rata","intro_image":"\/storage\/2024\/07\/07\/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551.jpg","date":"2024-07-07 19:23:00","author":"j.m.","publish_date":"2024-07-07 19:23:00","content":"<p><strong>Bivajući u izgnanstvu ili u domovini pod prijetnjama vlasti i pripadnika kriminalnih struktura, i time dodatno ugrožavajući sigurnost svoju i članova porodica, ti hrabri ljudi dižu glas protiv rata &ndash; navodi se u saop&scaron;tenju<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>onferencija ,,Antiratni pokret u Crnoj Gori (1991-2001)&ldquo; biće održana 11. jula u &bdquo;Book Caffeu&ldquo; u Podgorici (zgrada &bdquo;Maksim&ldquo;), u organizaciji Dru&scaron;tva crnogorskih izdavača.<\/p>\r\n\r\n<p>U prvom dijelu konferencije, u 18 sati, biće organizovana promocija zbornika ,,Književnost protiv rata&ldquo;, koju je priredio dr Vladimir Vojinović, profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost i direktor izdavačke kuće &bdquo;Fokalizator&ldquo;, a u promociji će osim priređivača učestvovati književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis, književnik i kolumnista Bal&scaron;a Brković, književnik i profesor Dragan Radulović i moderatorka Jelka Malović. Zbornik ,,Književnost protiv rata&ldquo; sačinjen je uz pomoć i saglasnosti porodica autora čiji su tekstovi zastupljeni u ovom izboru. U pogovoru publikacije, između ostaloga, zapisano je kako su književnici, svako na svoj način, reagovali odmah po izbijanju rata u biv&scaron;oj Jugoslaviji.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Bivajući u izgnanstvu ili u domovini pod prijetnjama vlasti i pripadnika kriminalnih struktura, i time dodatno ugrožavajući sigurnost svoju i članova porodica, ti hrabri ljudi dižu glas protiv rata. Slavne su već pjesme Vitomira Vita Nikolića i Jevrema Brkovića, kojima se osuđuje varvarski napad na Dubrovnik i Konavle. I drugi književnici reaguju na razaranja &scaron;irom Dalmacije, ali i Bosne i Hercegovine. Marko Ve&scaron;ović, &scaron;tovi&scaron;e, građanin je okupiranoga Sarajeva, u kome pi&scaron;e ,,Poljsku konjicu&ldquo; i prozne izvje&scaron;taje kasnije objedinjene u knjizi ,,Smrt je majstor iz Srbije&ldquo;. Husein Ba&scaron;ić već u avgustu 1995. godine zapisuje poemu o Srebrenici - zapisano je u pogovoru zbornika, u kojem je navedeno da su svojim ostvarenjima reagovali i književnici Sreten Asanović, Branko Banjević, Mladen Lompar, Milika Pavlović, Zuvdija Hodžić, Ljubomir Đurković, Jovan Nikolaidis, Sreten Perović, Momir M. Marković i drugi.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Drugi dio konferencije počinje u 19.40 sati panelom ,,Dometi antiratnog pokreta u politici i kulturi&ldquo;. Učestvovaće novinar &Scaron;eki Radončić, istoričar Filip Kuzman, građanski aktivista Du&scaron;an Pajović, dok će moderator biti istoričar Milo&scaron; Vukanović.<\/p>\r\n\r\n<p>Konferencija je, kako pi&scaron;e portal Fokalizator, dio projekta &bdquo;Crnogorska antiratna književnost&ldquo;, koji se realizuje u sklopu programa &bdquo;Podr&scaron;ka lokalnim organizacijama civilnog dru&scaron;tva &ndash; inicijative tranzicione pravde i izgradnje povjerenja na Zapadnom Balkanu &ndash; REKOM mreža pomirenja&ldquo; koji sprovodi Fond za humanitarno pravo (Srbija), Fond za humanitarno pravo Kosovo (Kosovo), Udruženje za tranzicionu pravdu, pomirenje i sjećanje (BiH) Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (BiH), Centar za građansko obrazovanje (Crna Gora) i Institut za evropsku politiku (Sjeverna Makedonija), a finansira ga Evropska komisija.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/304506\/konferencija-antiratni-pokret-u-crnoj-gori-1991-2001-bice-odrzana-11-jula"}},{"Article":{"id":"304481","title":"Preminuo oskarovac Džon Landau, producent \"Titanika\" i \"Avatara\"","slug":"preminuo-oskarovac-dzon-landau-producent-titanika-i-avatara","intro":"Oskarovac Džon Landau, producent najuspješnijih filmova na svijetu, uključujući \"Titanik\" i \"Avatar\", preminuo je u 63. godini, javlja BBC.","intro_image":"\/storage\/2024\/07\/07\/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk.jpg","date":"2024-07-07 15:51:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-07-07 15:51:00","content":"<p>Njegovu smrt na dru&scaron;tvenim mrežama potvrdila je producentova sestra Tina.<\/p>\r\n\r\n<p>Landau je radio na stvaranju filma &bdquo;Titanik&ldquo; iz 1997. godine, koji je bio prvi film koji je pre&scaron;ao granicu od milijardu dolara na svjetskoj blagajni.<\/p>\r\n\r\n<p>Kasniji filmovi &bdquo;Avatar&ldquo; i njegov nastavak &bdquo;Avatar: Put vode&ldquo;, koji su objavljeni 2009. i 2022. godine, oborili su rekord &bdquo;Titanika&ldquo;.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:AntenaM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/07\/07\/thumbs\/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/304481\/preminuo-oskarovac-dzon-landau-producent-titanika-i-avatara"}},{"Article":{"id":"303828","title":"Nekoliko kandidata za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu smatra da je žiri izveo očigledne zloupotrebe prilikom odlučivanja o laureatima","slug":"nekoliko-kandidata-za-ovogodisnju-trinaestojulsku-nagradu-smatra-da-je-ziri-izveo-ocigledne-zloupotrebe-prilikom-odlucivanja-o-laureatima","intro":"Burić: Bruka će ostati, ali se makar odluka može opozvati","intro_image":"\/storage\/2024\/06\/29\/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur.jpg","date":"2024-06-29 08:22:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-06-29 08:22:00","content":"<p>Niko od državnih zvaničnika, niti Ministarstvo kulture i medija, nije se oglasio povodom apela i zahtjeva dijela kandidata da se izbor opozove uz obrazloženje da je sporno brzopotezno odlučivanje, a da su imena nagrađenih bila poznata i prije nego su objavljena, kao i zbog nejasnih kriterijuma kojima se rukovodio žiri prilikom odlučivanja<\/p>\r\n\r\n<p>rof. dr Mihailo Burić, član Akademije inženjerskih nauka i učesnik konkursa za Trinaestojulsku nagradu, podržao je inicijativu fizičara Dragana Hajdukovića da se opozove odluka za izbor ovogodi&scaron;njih laureata, zbog &bdquo;očigledne zloupotrebe komisije&ldquo;, odnosno žirija.<\/p>\r\n\r\n<p>- Urađena bruka će ostati, ali se jo&scaron; uvijek može zaustaviti i spriječiti &ndash; naveo je Burić u reagovanju dostavljenom Pobjedi kritikujući brzinu i ishod odlučivanja o kandidatima, kojim je, kako je ukazao manifestovano nepo&scaron;tovanje rezultata, rada, reference, kao i materijala koji su upućeni uz prateće prijedloge o kandidatima.<\/p>\r\n\r\n<p>On se time pridružio stavovima Hajdukovića koji je uputio otvoreno pismo predsjedniku države Jakovu Milatoviću, lideru parlamenta Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću u kojem je zatražio poni&scaron;tenje i ponovno odlučivanje o kandidatima, uz napomenu da bi se on lično, u tom slučaju, povukao sa liste kandidata.<\/p>\r\n\r\n<p>I Branka &Scaron;ćepanović, poznata estradna umjetnica, koja je bila kandidatkinja, istakla da je nedopustivo za jedno ovakvo priznanje da prije zvanične objave, već nakon zaključenja konkursa, budu poznati ovogodi&scaron;nji dobitnici.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarstvo kulture i medija u &scaron;turom saop&scaron;tenju za javnost objelodanilo je prije dva dana da je žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade 27. juna (samo dan nakon &scaron;to je utvrđena lista kandidata) odlučio da su dobitnici književnik Andrija Radulović, akademski slikar i dugogodi&scaron;nji pedagog Branislav Bane Sekulić, kao i paroh nik&scaron;ićki iz Eparhije budimljansko-nik&scaron;ićke SPC Nikola Marojević, dok je ovo prestižno priznanje za životno djelo zavrijedio redovni univerzitetski profesor dr Dragan Koprivica.<\/p>\r\n\r\n<p>- Književnik Andrija Radulović dobio je nagradu za knjigu poezije &bdquo;Otkup&ldquo;, akademski slikar mr Branislav Bane Sekulić, redovni profesor u penziji za izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore praćenu monografijom, kao i Nikola Marojević, doktor bogoslovskih nauka za ukupnu godi&scaron;nju aktivnost na razvoju kulture &ndash; bilo je sve &scaron;to je u obrazloženju navelo Ministarstvo.<\/p>\r\n\r\n<p>Odluku je većinskim odlučivanjem, u tajnom glasanju, donio žiri u sastavu: prof. dr Nikola Vukčević, predsjednik, i članovi Želidrag Nikčević, doc. dr Miloje &Scaron;undić, Sulejman Kujević, prof. Miloje Aranitović, prof. Nikola Rakočević i doc. dr Adnan Prekić. O laureatima se odlučivalo na sjednici žirija u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju, dan nakon &scaron;to je utvrđena lista kandidata, po njih 28 u dvijema kategorijama &ndash; za životno djelo, i nagradu za ostvarenja u minuloj godini.<\/p>\r\n\r\n<p>Predsjednik žirija od kojeg smo tražili komentar i obrazloženje odluka naveo je da se u propisanoj proceduri možemo obratiti i tražiti zapisnik o odlučivanju i obrazloženja od Ministarstva kulture i medija.<\/p>\r\n\r\n<p>Iz Ministarstva kojem smo, nakon objelodanjivanja odluke žirija, uputili dopis, juče su nas obavijestili da žiri shodno Poslovniku o radu ima rok od tri dana od dana održavanja sjednice (27. juna), za dostavljanje obrazložene odluke Ministarstvu i Skup&scaron;tini.<\/p>\r\n\r\n<p>- U odnosu na zapisnik sa sjednice upućujemo Vas na proceduru propisanu Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (Sl. list CG, br. 44\/12 i 30\/17) po kojem se ostvaruje pravo na pristup informacijama u posjedu organa vlasti &ndash; odgovoreno je iz Ministarstva Pobjedi.<\/p>\r\n\r\n<p>Niko od državnih zvaničnika, niti Ministarstvo, nije se oglasio povodom apela i zahtjeva dijela kandidata.<\/p>\r\n\r\n<p>Javnost da vidi konkursne materijale<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Profesor Burić je u reagovanju naveo da mu je bilo ispod elementarnog ljudskog dostojanstva baviti se &bdquo;specijalnom operacijom ovogodi&scaron;nje komisije&ldquo; za, kako je naveo, Trinaestojulsku &bdquo;nagrdu&ldquo;, ali da je nakon stava prof. dr Dragana Hajdukovića promijenio odluku.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>On je naglasio da je prof. Hajduković u svom reagovanju otkrio elementarno važnu stvar &ndash; da komisija nije mogla za ovako kratko vrijeme pregledati materijal svih učesnika u konkursu, te da je jasno da je odluka donijeta bez uvida u konkursne materijale i &bdquo;time je počinjeno ozbiljno krivično djelo&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>- Ako se tome doda da je nagradu dobio profesor, &scaron;ef parkinga Podgorice, sa sposobnostima pisanja &bdquo;skečeva&ldquo; i doktor teologije, sa sposobnostima &bdquo;&scaron;irenja kulture&ldquo;, slika odlučivanja se kompletira. A postaje potpuno kompletna kada se zna da su svi drugi kandidati bolji od predloženih, jer se radi o op&scaron;tepoznatim stvaraocima &ndash; kazao je Burić navodeći da se u to može lako uvjeriti uvidom u konkursne materijale.<\/p>\r\n\r\n<p>Smatra da &bdquo;nakon užasnog postupka&ldquo; žirija, sve konkursne materijale treba istaći na sajtu Ministarstva kulture, da narod vidi &scaron;to su učinjeli &bdquo;članovi komisije&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Bilo bi po&scaron;teno da Ministarstvo to uradi, a da li će, njihova je stvar. U materijalima se nalaze prijave svih kandidata, koje ispado&scaron;e niže vrijedne od predloženih dobitnika, &scaron;to je i tužno i smije&scaron;no - kazao je Burić, koji je na uvid poslao i obrazloženje njegove kandidature koju su podnijeli profesori Radenko Pejović, Vukić Pulević i &Scaron;erbo Rastoder.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Burić ukazuje da ukoliko Ministarstvo kulture i medija ne objavi konkursne materijale, to bi trebalo, zbog važnosti događaja, da urade mediji.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Ono &scaron;to je za sada poprilično jasno jeste da su svi ostali učesnici, koji nijesu dobili nagradu, bolji od onih koji su je dobili. To ne bi smjelo ostati tako, jer je to velika bruka i u državi i pred svijetom. Pa i da sada&scaron;nja vlast odluči da ostane ovako, zahvaljujući prof. Hajdukoviću, ostaće zapisano &scaron;to se desilo, kako bi se omogućilo nekome u budućnosti da se ovo ispravi &ndash; kazao je Burić<\/strong>.<\/p>\r\n\r\n<p>Crnogorski naučnik i ovogodi&scaron;nji kandidat za Trinaestojulsku nagradu Dragan Hajduković revoltiran procedurom i brzopoteznim odlučivanjem žirija uputio je otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Skup&scaron;tine Crne Gore Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.<\/p>\r\n\r\n<p>U njemu je naveo da pored neosporne povr&scaron;nosti i neodgovornosti, vjeruje da je žiri zloupotrijebio svoja ovla&scaron;ćenja i da u njihovim odlukama pored neozbiljnog rada postoje elementi nacionalne i vjerske diskriminacije.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/06\/29\/thumbs\/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/06\/29\/thumbs\/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/06\/29\/thumbs\/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/06\/29\/thumbs\/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/06\/29\/thumbs\/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/06\/29\/thumbs\/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/06\/29\/thumbs\/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/06\/29\/thumbs\/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/06\/29\/thumbs\/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/06\/29\/thumbs\/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/303828\/nekoliko-kandidata-za-ovogodisnju-trinaestojulsku-nagradu-smatra-da-je-ziri-izveo-ocigledne-zloupotrebe-prilikom-odlucivanja-o-laureatima"}},{"Article":{"id":"303675","title":"Audio-knjiga poezije Vitomora Nikolića na otvaranju","slug":"audio-knjiga-poezije-vitomora-nikolica-na-otvaranju","intro":"Međunarodni književni festival ,,Odakle zovem“, biće otvoren večeras. Najprije će u Banji knjižare „Karver“, u 19 sati, nastupiti Accordion duo Ilić na harmonici. U 19.30 počinje program posvećen Vitomiru Nikoliću u sklopu kojeg će učenice i učenici podgoričkih srednjih škola čitati njegove stihove, a potom će biti promovisana audio-knjiga Vitove poezije ,,Bijelim drumovima“.","intro_image":"\/storage\/2017\/12\/05\/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC.jpg","date":"2024-06-27 12:41:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-06-27 12:41:00","content":"<p><strong>Na promociji knjige govoriće menadžerka knjižare ,,Karver&ldquo; i festivala, glumica Varja Đukić, Božo Koprivica i Nela Savković-Vukčević. Knjiga sadrži 30 Vitovih pjesama, a snimili su ih Varja Đukić i glumac Aleksandar Gavranić.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>U 22 časa biće prikazan video-intervju s nobelovcem Junom Foseom, koji je radio jedan od osnivača izdavačke kuće &bdquo;Treći trg&ldquo; Dejan Matić, a koji je jedan od rijetkih regionalnih izdavača koji je objavio skoro sva Foseova djela. Program će moderirati Andrej Nikolaidis. Nakon toga odlomke iz drame ,,San&ldquo; čitaće mlade glumice Anđela Marunović i Mina Mićović i glumci Milo&scaron; Ka&scaron;ćelan i Milo Perović. Sjutra će u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović&ldquo; od 11 do 13 sati, u okviru programa ,,Kratki rezovi&ldquo;, biti prikazan film ,,Tereza 37&ldquo; u režiji Danila &Scaron;erbedžije, po scenariju Lane Barić, koja je i glavna glumica ostvarenja. Sa njom će, nakon projekcije, razgovarati Miroslav Minić. Predstavljanje slovenačkog autora Sebastijana Pregelja biće održano 18.30 časova, a moderatorka je Jasmina Bajo. U 19.30 gostuje Dubravka Đurić, sa kojom će u okviru programa ,,Gdje se voda spaja s drugom vodom&ldquo; razgovarati Marija Krivokapić, a u 20.30 Robert Peri&scaron;ić, koji će sa Anom Fazeka&scaron; govoriti o svom stvarala&scaron;tvu. U okviru programa ,,Kratki rezovi&ldquo;, u 21. 30 časova, biće prikazan film ,,Don&rsquo;t cry for me - Susan Sontag u Sarajevu&ldquo; reditelja Nihada Kre&scaron;evljakovića, nakon čega će Kre&scaron;evljaković razgovarati sa Đukić. Program zavr&scaron;nog dana festivala, 29. juna, počinje u 18.30 časova predstavljanjem književnice Mihaele Ga&scaron;par, a u 19.30 će sa Terezom Boučkovom razgovarati Jasna Tatar-Anđelić. U 21 čas slijedi projekcija filma ,,Samo kad se smijem&ldquo; u režiji Vanje Juranića, za koji scenario potpisuju Juranić i Elma Tataragić. U 22.15 biće upriličena panel diskusija na kojoj će učestvovati filmski reditelji: Vanja Juranić, Ivan Marinović i Marija Perović, a moderatorka je Đukić. Festival će biti zatvoren koncertom Sanje Raičković (vokal) i Miodraga &Scaron;ula Jovovića (klavijatura), koji će početi u 23.30 sati.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2017\/12\/05\/thumbs\/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2017\/12\/05\/thumbs\/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2017\/12\/05\/thumbs\/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC-small.jpg","138x108":"\/storage\/2017\/12\/05\/thumbs\/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2017\/12\/05\/thumbs\/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2017\/12\/05\/thumbs\/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2017\/12\/05\/thumbs\/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2017\/12\/05\/thumbs\/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2017\/12\/05\/thumbs\/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2017\/12\/05\/thumbs\/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/303675\/audio-knjiga-poezije-vitomora-nikolica-na-otvaranju"}},{"Article":{"id":"303664","title":"Kako je sultan darovao milost i slobodu manastira","slug":"kako-je-sultan-darovao-milost-i-slobodu-manastira","intro":"Sultan Mehmed potvrđuje privilegije manastira Svetog Nikole na Vranjini","intro_image":"\/storage\/2021\/03\/12\/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1.jpg","date":"2024-06-27 11:15:00","author":"J. M.","publish_date":"2024-06-27 11:15:00","content":"<p><strong>Sultan Mehmed potvrđuje privilegije manastira Svetog Nikole na Vranjini<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>Kako je sultan darovao milost i slobodu manastira<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>Istorija lijepe priče pi&scaron;e. <\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>Skadar 1478<\/strong>.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Po milosti Boga pi&scaron;e carstvo moje kako dajem prostortor i slobodu i vlast manastiru Svetoga Nikole&nbsp;u Vranjini&nbsp;I&nbsp;kaluđerima koji u njemu živuju.<\/p>\r\n\r\n<p>I &scaron;to god je bilo do sada manastirsko, ili &scaron;to je tome manastiru I&nbsp;tijema kaluđerima pridato I&nbsp;po njihovim zapisato i ostavljeno, ili kuće ili &nbsp;ba&scaron;tine, ili livade I&nbsp;vinograde, ili mline i valjaonice, ili sela i planine , gore ili vode, ili &scaron;to je gođ od toga posla , da niko ne smije ometati posjed toga manastira, ili &scaron;to uzeti tijem kaluđerima, ni od ba&scaron;ah mojih, ni sandžak beg, ni kadija, ni suba&scaron;a, ni jedan čoek mali ni veliki na&scaron;ega carstva da ne smije činiti tu zulum , ni dosadu kakvu.<\/p>\r\n\r\n<p>I kudije hoće hoditi po zemlji carstva mi da niko ne smije da im smeta ili &scaron;to učini, nego svuđ slobodno da idu.<\/p>\r\n\r\n<p>Tu milost i slobodu darova sultanstvo moje, tako da znaju&hellip;<\/p>\r\n\r\n<p>Potpisah pod Skadar&quot;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Autor:J.M<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2021\/03\/12\/thumbs\/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2021\/03\/12\/thumbs\/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2021\/03\/12\/thumbs\/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1-small.jpg","138x108":"\/storage\/2021\/03\/12\/thumbs\/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2021\/03\/12\/thumbs\/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2021\/03\/12\/thumbs\/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2021\/03\/12\/thumbs\/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2021\/03\/12\/thumbs\/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2021\/03\/12\/thumbs\/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2021\/03\/12\/thumbs\/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/303664\/kako-je-sultan-darovao-milost-i-slobodu-manastira"}},{"Article":{"id":"303633","title":"U jednom muzeju Pikasove slike izložene u ženskom toaletu","slug":"u-jednom-muzeju-pikasove-slike-izlozene-u-zenskom-toaletu","intro":"Muzej u Australiji premjestio je Pikasove umjetničke radove u ženski toalet, što je jednog posjetioca navelo da ih tuži sudu za diskriminaciju zato što nije mogao da ih vidi na izložbi za koju je uredno platio kartu.\r\n\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/06\/26\/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO.jpg","date":"2024-06-26 20:48:00","author":"S.D.","publish_date":"2024-06-26 20:48:00","content":"<p>Dvije slike i crtež Pabla Pikasa prvobitno su predstavljeni u instalaciji &bdquo;Lejdis londž&rdquo; američke umjetnice i kustoskinje Kir&scaron;e Kečele u Muzeju stare i nove umjetnosti u Tasmaniji (MONA) &ndash; koji je otvoren u decembru 2020. &ndash; &bdquo;za sve i za sve dame&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Muzej je ovu instalaciju označio kao &bdquo;izuzetno rasko&scaron;an prostor&rdquo;, gdje žene mogu da se prepuste &bdquo;dekadentnim grickalicama, otmenim kapicama i drugim damskim zadovoljstvima&rdquo; koje služi mu&scaron;ki batler dok razgledaju umjetnička djela u sobi obloženoj zelenim somotom.<\/p>\r\n\r\n<p>Ali Muzeju je naređeno da prestane da zabranjuje ulazak &bdquo;osobama koje se ne identifikuju kao dame&ldquo; nakon &scaron;to je Tasmanijski građanski i administrativni sud u aprilu presudio da je prekr&scaron;en australijski zakon iz 1998. godine o zabrani diskriminacije.<\/p>\r\n\r\n<p>Kir&scaron;e Kečele je u izjavi pred sudom istakla da je uskraćivanje mu&scaron;karcima da uđu u misterioznu sobu zaista dio umjetnosti &ndash; dajući im osjećaj diskriminacije i isključenosti koje su mnoge žene iskusile kroz istoriju.<\/p>\r\n\r\n<p>Pikasova djela su sada izložena u novoizgrađenom prostoru, sa potpuno funkcionalnim toaletom nazvanim &bdquo;Ženska soba&ldquo;, koji se nalazi u okviru umjetničkog prostora, rekla je autorka instalacije za Si-En-En.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Dok &#39;Lejdis londž&#39; prolazi kroz redizajn kako bi ispunio zahtjeve koja su potrebna za ponovno otvaranje, ja sam malo preuređivala prostor. Mislila sam da bi nekoliko toaleta u muzeju moglo da se promijeni. Malo kubizma u kabinama&ldquo;, dodala je Kečele.<\/p>\r\n\r\n<p>Kečele je u ponedjeljak na Instagramu objavila video i slike izmje&scaron;tenih radova i istakla da je rodno određen toalet takođe jedna od prvih inovacija koje je uveo ovaj muzej.<\/p>\r\n\r\n<p>Ona je pozvala &bdquo;sve dame&ldquo; da uživaju u novoj izložbi.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&bdquo;Lejdis londž&ldquo; zatvoren<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Nikada ranije nismo imali ženski toalet u Moni, svi su bili uniseks. Ali onda je &#39;Lejdis londž&#39; morao da bude zatvoren zahvaljujući tužbi koju je pokrenuo mu&scaron;karac. I jednostavno nisam znala &scaron;ta da radim sa svim tim Pikasovim djelima&hellip;&rdquo;, napisala Kečele u objavi, koja je inače i supruga vlasnika muzeja, Dejvida Vol&scaron;a.<\/p>\r\n\r\n<p>Džejsonu Lou, posjetiocu iz Novog Južnog Velsa, zabranjen je ulazak na izložbu &bdquo;Lejdis londž&ldquo; 1. aprila 2023. Lo, koji je platio ulaznicu od 35 australijskih dolara (23 USD), smatra da je doživio direktnu rodnu diskriminaciju. Zato je podnio tužbu sudu.<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon presude, Kečele je rekla da će osporiti presudu u državnom Vrhovnom sudu i ponudila nekoliko mogućnosti za oživljavanje koncepta &bdquo;Lejdis londža&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Jedna od njenih ideja je bila i pronalaženje rupa u članu 27 Zakona o zabrani diskriminacije koji navodi izuzetke kada bi diskriminacija po osnovu pola bila dozvoljena. U međuvremenu, postavka je zatvorena kako ne bi bila dostupna i mu&scaron;karcima.<\/p>\r\n\r\n<p>Umjetnica je predlagala jo&scaron; nekoliko potencijalnih načina da se ponovo otvori &bdquo;Lejdis londž&ldquo; kao crkva, &scaron;kola, toalet i jo&scaron; mnogo toga, &scaron;to je objavljeno na veb-stranici muzeja.<\/p>\r\n\r\n<div>\r\n<blockquote class=\"twitter-tweet\">\r\n<p dir=\"ltr\" lang=\"en\">There is so much I love about <a href=\"https:\/\/twitter.com\/hashtag\/Tasmania?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw\">#Tasmania<\/a> ❤️<br \/>\r\n<br \/>\r\nThis response from ⁦<a href=\"https:\/\/twitter.com\/monamuseum?ref_src=twsrc%5Etfw\">@monamuseum<\/a>⁩ is now another reason.Thanks Kirsha Kaechele!<br \/>\r\n<br \/>\r\nPicasso artworks put in female toilet as part of art gallery response to court ruling - ABC News <a href=\"https:\/\/t.co\/zRncEtdFuO\">https:\/\/t.co\/zRncEtdFuO<\/a><\/p>\r\n&mdash; Dr Kirsten Connan (@TassieObGyn) <a href=\"https:\/\/twitter.com\/TassieObGyn\/status\/1805518703414624410?ref_src=twsrc%5Etfw\">June 25, 2024<\/a><\/blockquote>\r\n<script async=\"\" charset=\"utf-8\" src=\"https:\/\/platform.twitter.com\/widgets.js\"><\/script>\r\n<\/div>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/06\/26\/thumbs\/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/06\/26\/thumbs\/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/06\/26\/thumbs\/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/06\/26\/thumbs\/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/06\/26\/thumbs\/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/06\/26\/thumbs\/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/06\/26\/thumbs\/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/06\/26\/thumbs\/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/06\/26\/thumbs\/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/06\/26\/thumbs\/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/303633\/u-jednom-muzeju-pikasove-slike-izlozene-u-zenskom-toaletu"}},{"Article":{"id":"303376","title":"Nagrada „Vuko Bezarević“ za najbolju satiričnu priču dodjeljena Milanu Todorovu za priču „Pačinići“","slug":"nagrada-vuko-bezarevic-za-najbolju-satiricnu-pricu-dodjeljena-milanu-todorovu-za-pricu-pacinici","intro":"Satirična priča „Pačinići“ je jedna od rijetkih priča koja čitaoca ne ostavlja ravnodušnim. Autor uspijeva da angažuje čitaoca do te mjere da se on zapita i zamisli, čak i kada završi čitanje. Priča je protkana intelektualnim izazovima i naglašava neodređenost i nepreciznost, čime autor priči daje posebnost i originalnost.","intro_image":"\/storage\/2024\/06\/23\/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo.jpg","date":"2024-06-23 11:53:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-06-23 11:53:00","content":"<p><strong>Sustret sa totalitarnim ideologijama otkriva nove slojeve značenja. Likovi su prikazani kao ljudi koji su uhvaćeni u klopku sistema, poput Borgesa, sa tragičnim sudbinama. Priča se ne zavr&scaron;ava optimistično, već ostavlja čitaoca sa osjećajem neizvjesnosti i tuge.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Pačinići&ldquo; su priča koja zaslužuje pohvalu i nagradu za svoj jedinstven pristup i stil.<\/p>\r\n\r\n<p>Žiri za nagradu &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; za 2024. godinu radio je u sledećem sastavu:<\/p>\r\n\r\n<p>Milena Jović&nbsp;&ndash; predsjednica žirija<br \/>\r\nBojana Grujić&nbsp;&ndash; članica<br \/>\r\nDejan Miličić&nbsp;&ndash; član<\/p>\r\n\r\n<p>Jo&scaron; jedna važna osobina ovog teksta je da autor nije vezan za određeno mjesto ili vrijeme. Ova univerzalnost omogućava priči da se desi bilo gdje i bilo kada, čime se nagla&scaron;ava njena semantička vrijednost.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&bdquo;Pačinići&ldquo; razotkrivaju socijalne anomalije, upotrebljavajući kratke rečenice, &scaron;to stvara napetu atmosferu neizvjesnosti. Glavni lik je predstavljen kao zaintrigirani posmatrač sa elementima erotskih želja koje su povezane sa smrću. Priča uspje&scaron;no koristi biolo&scaron;ke motive i erotiku, ali bez vulgarnosti.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Biografija Milana Todorova<\/p>\r\n\r\n<p>Milan Todorov je rođen u Surdulici i diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Poznat je kao romanopisac, pripovjedač i satiričar.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Objavio je brojne knjige priča kao &scaron;to su:<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Hodam sa kruhom&ldquo; (Matica srpska, 1976)<br \/>\r\n&bdquo;Bezbroj na&scaron;ih života&ldquo; (BAK, Beograd, 2011)<br \/>\r\n&bdquo;Ne mogu ovde da dočekam jutro&ldquo; (Arhipelag, Beograd, 2014)<br \/>\r\n&bdquo;Telefonski imenik mrtvih pretplatnika&ldquo; (Arhipelag, 2019)<br \/>\r\n&bdquo;Kasni životi mu&scaron;karaca&ldquo; (Lom, Beograd, 2022)<\/p>\r\n\r\n<p>Biografija Milana Todorova<\/p>\r\n\r\n<p>Milan Todorov je rođen u Surdulici i diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Poznat je kao romanopisac, pripovjedač i satiričar.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Objavio je brojne knjige priča kao &scaron;to su:<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Hodam sa kruhom&ldquo; (Matica srpska, 1976)<br \/>\r\n&bdquo;Bezbroj na&scaron;ih života&ldquo; (BAK, Beograd, 2011)<br \/>\r\n&bdquo;Ne mogu ovde da dočekam jutro&ldquo; (Arhipelag, Beograd, 2014)<br \/>\r\n&bdquo;Telefonski imenik mrtvih pretplatnika&ldquo; (Arhipelag, 2019)<br \/>\r\n&bdquo;Kasni životi mu&scaron;karaca&ldquo; (Lom, Beograd, 2022)<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pv portal<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/06\/23\/thumbs\/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/06\/23\/thumbs\/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/06\/23\/thumbs\/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/06\/23\/thumbs\/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/06\/23\/thumbs\/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/06\/23\/thumbs\/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/06\/23\/thumbs\/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/06\/23\/thumbs\/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/06\/23\/thumbs\/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/06\/23\/thumbs\/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/303376\/nagrada-vuko-bezarevic-za-najbolju-satiricnu-pricu-dodjeljena-milanu-todorovu-za-pricu-pacinici"}},{"Article":{"id":"303276","title":"Sinoć otvoren “Made In New York Jazz Festival 2024”","slug":"sinoc-otvoren-made-in-new-york-jazz-festival-2024","intro":"Sinoć je na savršeno opremljenoj „Synchro“ sceni u Porto Montenegru u Tivtu održan spektakularni premijerni koncert devetog po redu “Made In New York Jazz Festivala 2024”. Nakon fantastičnog koncerta i vanserijskih imena svjetske muzike koji su publiku nekoliko puta podizali na noge, osnivač Rabbit Records i direktor festivala Vladimir Maraš istakao je neskriveno zadovoljstvo učinjenim. „Nathan East, Frank Gambale, Jeff „Tain“ Watts, Kennedy, Ekep, Lana, Šule, Filip, Milan, Michal, Luis, Branko…","intro_image":"\/storage\/2024\/06\/22\/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz.jpg","date":"2024-06-22 09:45:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-06-22 09:45:00","content":"<p>Bilo je ovo nevjerovatno iskustvo. Zadovoljstvo publike definitivno nas je uvjerilo da radimo pravu stvar. Upoznao sam večeras ljude koji su na festival do&scaron;li iz Kanade, Belgije, Norve&scaron;ke, Turske, Velike Britanije&hellip; ljude iz regiona, iz Novog Sada, Beograda, Splita i Zagreba, Sarajeva&hellip; svi oni do&scaron;li su u Crnu Goru da bi uživali u jedinstvenom kulturnom događaju koji nas, na pragu jubilarne desetogodi&scaron;njice ovog projekta u Crnoj Gori, drži rame uz rame sa najrazvijenijim zemljama Evrope i svijeta. Za nas kao organizatore, nema boljeg osjećaja. &ldquo;<\/p>\r\n\r\n<p>Da podsjetimo, ovogodi&scaron;nje izdanje festivala otvoreno je &bdquo;street jam session&ldquo; programima u Nik&scaron;iću pro&scaron;le srijede, nastavilo se u četvrtak u Porto Montenegru, a večeras oko 20h, dakle u subotu, na Trgu nezavisnosti u Podgorici će slučajni ili namjerni prolaznici imati priliku da osjete dah džeza u svom gradu. Sve ovo je uvertira za sinoćni spektakl, ali i najava jo&scaron; jednog ekskluzivnog programa koji se održava večeras u džez klubu Sejdefa u Podgorici &ndash; predivna Lana Janjanin sa svojim kvartetom imaće svoj premijerni nastup u Crnoj Gori, sa početkom u 22h. Na samom kraju, sjutra veče, u nedjelju 23. juna u 21h, u atrijumu The Capital Plaza u Glavnom gradu, održaćemo zavr&scaron;no koncertno veče festivala. Odmah nakon toga, već od utorka, nastavljamo zahtjevnu organizaciju desetog izdanja Made in New York Jazz Festivala 2025 koji najavljujemo za kraj juna sljedeće godine. Biće dosta iznenađenja, kako sa imenima koji će uveličati jubilej, tako i sa lokacijama.<\/p>\r\n\r\n<p>Važan segment festivalskih aktivnosti, kojih je ukupno osam u pet planiranih festivalskih dana, svakako čini &bdquo;Master class workshop&ldquo; koji će se održati sjutra, u nedjelju, u džez klubu Sejdefa, tačno u podne. Svi zainteresovani umjetnici, ljubitelji džeza i vrhunske muzike, dobrodo&scaron;li su. Ulaz je besplatan.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Vladimir Mara&scaron;, direktor festivala, dodao je i da za svaki festivalski program vlada ogromno interesovanje. Vi&scaron;e od 50% posjetilaca festivalskih programa bilo je iz inostranstva, sa raznih destinacija, od Kanade, SAD, Velike Britanije do Ukrajine, Rusije, Kine, Belgije, Norve&scaron;ke, Turske, kao i regiona -&nbsp; i svi su sa odu&scaron;evljenjem iskazali želju da dođu već na naredno izdanje festivala, u junu 2025.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Kompanija Adriatic Marinas ili Porto Montenegro, strate&scaron;ki je partner festivalu a od 2022. godine Festival je i zvanično prepoznat kao festival od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, odlukom resornog Ministarstva kulture i medija. Dakle, jazz muzika u Crnoj Gori polako ali sigurno dobija svoje sistemsko mjesto. Uz njih i Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada je potpisnik odluke o prepoznatljivosti Made in New York Jazz Festivala kao festivala od nacionalnog značaja. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Ambasada SAD u Crnoj Gori, Hipotekarna banka, op&scaron;tina Tivat, kompanija The Capital Plaza i na&scaron;i novi prijatelji &ndash; Mtel, Sotheby&rsquo;s Realty, takođe su ponosni partneri Festivala, a svjetski brend Jack Daniels oficijelno je piće festivala. Ne manju zahvalnost Festival duguje hotelima Regent i Cue, organizaciji za za&scaron;titu autorskih prava PAM CG, Elektroprivredi Crne Gore, nevladinoj organizaciji Akcija za umjetnost, Aerodromima Crne Gore i džez klubu Sejdefa u Podgorici.&ldquo;<\/p>\r\n\r\n<p>Na festivalskim binama nalazila se muzička oprema vrhunskog kvaliteta koju nam je obezbijedila kompanija Euro-unit \/ Yamaha. Bezbjedno i udobno vozili smo se Crnom Gorom u vozilima Renault i Nissan, koje nam od prve festivalske godine pa do danas obezbjeđuje kompanija Alliance iz Podgorice. Za nikada bolju promociju festivala prethodnih mjeseci zahvalnost dugujemo svim medijima u zemlji i inostranstvu, a posebnu zahvalnost &scaron;aljemo na&scaron;im medijskim partnerima &ndash; televiziji Vijesti, Anteni M, Gradskom portalu, radiju i televiziji, Pobjedi, dnevnoj novini Dan, televizijama E, Nova M i Prva tv, Radio i televiziji Crne Gore. Na kraju, koristim priliku da vas obavijestim da je od pro&scaron;le u Crnoj Gori aktivan prvi crnogorski i regionalni jazz portal Jazz Montenegro, na adresi jazzmne.com u okviru kojeg funkcioni&scaron;e i prva specijalizovana, za sada online jazz radio stanica Jazz FM Montenegro, koja će, nadamo se ubrzo, pronaći svoju frekvenciju i u FM spektru medija u Crnoj Gori.&ldquo; - zaključio je Mara&scaron;.<\/p>\r\n\r\n<p>Ulaznica ima jo&scaron; vrlo malo, a oni koji jo&scaron; nisu obezbijedili ulaznicu za večera&scaron;nji koncert Lane Janjanin u Sejdefi, kao i za zavr&scaron;ni koncert ovogodi&scaron;njeg izdanja Made in New York Jazz Festivala, mogu to uraditi posjetom web sajtu www.jazzmne.com\/shop<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:AntenaM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/06\/22\/thumbs\/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/06\/22\/thumbs\/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/06\/22\/thumbs\/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/06\/22\/thumbs\/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/06\/22\/thumbs\/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/06\/22\/thumbs\/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/06\/22\/thumbs\/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/06\/22\/thumbs\/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/06\/22\/thumbs\/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/06\/22\/thumbs\/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/303276\/sinoc-otvoren-made-in-new-york-jazz-festival-2024"}},{"Article":{"id":"302172","title":"Dobar dan, Aleksandra, ovdje Rade Šerbedžija: Poziv velikana zatekao umjetnicu, mislila je da se neko šali","slug":"dobar-dan-aleksandra-ovdje-rade-serbedzija-poziv-velikana-zatekao-umjetnicu-mislila-je-da-se-neko-sali","intro":"Kompozitorka, tekstopisac, muzički producent i pjevačica Aleksandra Kovač otkrila je pratiocima na društvenim mrežama sjajnu anegdotu.","intro_image":"\/storage\/2024\/06\/09\/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA.jpg","date":"2024-06-09 12:32:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-06-09 12:32:00","content":"<p><strong>U centru priče su velikan&nbsp;Rade &Scaron;erbedžija&nbsp;i Kovač.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Sve se desilo, pamti Aleksandra, 30. decembra 2008.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>U podne.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Dobar dan Aleksandra, Rade &Scaron;erbedžija ovdje&rdquo;, prisjetila se Aleksandra &scaron;ta je čula nakon &ldquo;podizanja&rdquo; slu&scaron;alice.<\/p>\r\n\r\n<p><em>&ldquo;Prva pomisao mi je da se neko &scaron;ali, ali u mu&scaron;kom glasu prepoznajem autentičnu boju koja me u istom trenutku vraća u najbolje jugoslovenske filmove koje sam obožavala, Variola vera, Una, U raljama života, i shvatam da je to stvarno jedan jedini, neprevaziđeni Rade, koji me zove da budem gost na njegovom koncertu, to isto veče&rdquo;, podsjeća Kovač.<\/em><\/p>\r\n\r\n<p>Sa odu&scaron;evljenjem prihvata poziv.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&ldquo;Odlazim na tonsku probu gdje prvi put čujem pjesmu Draga Diklića &lsquo;Oprosti, volim te&rsquo;, koju Rade želi da otpjevamo u duetu. Imam ogromnu tremu, ali jedva čekam da zapjevamo zajedno. To veče, pred prepunom dvoranom Sava Centra, imala sam osjećaj da sam u nekom filmu u kojem je vrijeme stalo. Ne mogu da vam opi&scaron;em &scaron;ta znači dijeliti binu sa najznačajnijim glumcem na&scaron;ih prostora i na&scaron;eg vremena, čiji pogled i glas kidaju du&scaron;u u djeliće. Kakav trenutak u vremenu. Beskrajan&rdquo;, dodala je Kovač i objavila snimak njihovog zajedničkog nastupa.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:CDM<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/06\/09\/thumbs\/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/06\/09\/thumbs\/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/06\/09\/thumbs\/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/06\/09\/thumbs\/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/06\/09\/thumbs\/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/06\/09\/thumbs\/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/06\/09\/thumbs\/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/06\/09\/thumbs\/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/06\/09\/thumbs\/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/06\/09\/thumbs\/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/302172\/dobar-dan-aleksandra-ovdje-rade-serbedzija-poziv-velikana-zatekao-umjetnicu-mislila-je-da-se-neko-sali"}},{"Article":{"id":"301914","title":"Tivat – centar dobrih dešavanja ovog ljeta","slug":"tivat-centar-dobrih-desavanja-ovog-ljeta","intro":"Građani Tivta i svi posjetioci ove crnogorske primorske opštine biće u prilici da tokom ove ljetnje sezone ispratila izuzetan broj događaja. Na listi ovosezonskih dešavanja u Tivtu su muzički, zabavni, umjetnički, sportski, dječji i mnogi drugi programi.","intro_image":"\/storage\/2024\/06\/06\/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca.jpg","date":"2024-06-06 13:54:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-06-06 13:54:00","content":"<p><strong>Matine ( maj-septembar )&nbsp;&ndash; jutra koja počinju uz note najljep&scaron;ih instrumenata, ako se po jutru dan poznaje, onda će svaki dan u Tivtu biti za pamćenje.<\/strong><br \/>\r\n<br \/>\r\nMeđunarodni karneval ( 07. jun do 09. jun)<br \/>\r\nKada se prepustimo balu pod maskama, muzici koja vodi, priči koja traje i koja<br \/>\r\nTivtu poseban značaj daje. Ako je život karneval, živite ga punim plućima.<br \/>\r\nTivat Vas zove da uživamo u karnevalskoj<br \/>\r\npovorci i godine ove.<br \/>\r\n<br \/>\r\n<strong>Program karnevala:<\/strong><br \/>\r\n<br \/>\r\nSubota, &nbsp;08. jun: 20:00 h Međunarodna karnevalska povorka, performans karnevalskih grupa, Brasil Samba show i koncert Peđe Jovanovića ( riva Pine)<br \/>\r\n<br \/>\r\nNedjelja, 09. jun: 17:00 h Ma&scaron;karana regata, 19:00 h Dječija karnevalska povorka, Performans izabranih grupnih maski ( riva Pine ).<br \/>\r\n<br \/>\r\nFestival mediteranskog teatra Purgatorije ( 21. jun do 31. avgust )<\/p>\r\n\r\n<p>Festival koji otvara vrata kulturi, umjetnosti, književnosti, muzici, jednoj sceni iznad&hellip;, iznad svakodnevice, iznad svega običnog, Festival koji je stepenik vi&scaron;e&hellip;<br \/>\r\n<br \/>\r\nPetak, 21. jun u 21:30 h otvaranje festivala &ndash; Ljetnja pozornica Tivat, mjuzikl Zona Zamfirova<br \/>\r\n<br \/>\r\n<strong>Veliki &scaron;u&scaron;ur ( Međunarodni susret duvačkih orkestara, 15. jun )<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Već neko vrijeme se &scaron;u&scaron;ka, da će u Tivtu biti Veliki &scaron;u&scaron;ur. Susret duvačkih orkestara koji se ne propu&scaron;ta, Gradska riva Pine se pretvara u more instrumenata koji se daleko čuju. Neka muzika bude samo jo&scaron; jedan razlog da Va&scaron;a adresa ovog ljeta bude Tivat. Festival pod nazivom Veliki &scaron;u&scaron;ur se organizuje u čast 115 godina od osnivanja Glazbeno prosvjetnog dru&scaron;tva Tivat, a uče&scaron;će u manifestaciji uzeće 10 duvačkih orkestara iz 4 države.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Žućenica fest ( 22. jun )<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Jo&scaron; je jedan razlog da se posjeti Tivat, a to je gastro užitak bez premca. Zagonetka, koju ćemo ove godine rije&scaron;iti zajedno, zeleno je, jestivo je, pruža magiju na sto načina, a slavi 20 godina svog postojanja. Žućenica fest i specijaliteti upakovani sa mno&scaron;tvo začina, a onaj najbolji začin je Va&scaron;e dobro raspoloženje i prazni stomaci spemni za degustaciju. Tivat Vas poziva da budete dio ove neodoljive manifestacije koja zadovoljava sva čula, koja ima svoju priču koju vrijedi poslu&scaron;ati, a jo&scaron; vi&scaron;e biti dio nje. Na&scaron;e drage dame i velike domaćice će se pobrinuti da upravo zbog Žućenica festa Tivat bude Va&scaron;a destinacija, ne samo za ovo, već za mnoga naredna ljeta, a za dobar provod dolaze nam i Pljevaljski tambura&scaron;i. Zabilježite u svoje kalendare 22. jun Žućenica fest !<br \/>\r\n<br \/>\r\n<strong>Muzički festival Biser Jadrana ( 29. jun)<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Biseri se u Tivtu nižu, a pjesme za du&scaron;u samo pristižu. &nbsp;Tivat Vas poziva da zajedno izaberemo pjesmu Festivala odnosno tivatski biser koji će zasjati na ogrlici ovog grada. Tivat će biti centar spoja mediteranske tradicije i modernog doba pretočen u muziku i pjesmu laganih nota, a ujedno i prilika onima koji se bave muzikom i pjesmom da kroz nju ostvare svoje snove, a Vi budite svjedoci, jedne lijepe priče nove. 29. jun dan kada će na tivatskom nebu zasjati 25 zvijezda koje će uljep&scaron;ati jednu ljetnju mediteransku noć. Zvijezde nam osim Crne Gore, dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske. Na festivalu će nastupiti: Makadam, Danijel Popović i Džuli ( Julija) Popović, Mićo Vujović, Bane Nedović, Katarina Bogićević, Stevan Faddy, Jelena Zvicer, Jelena Božović, Doris Deković, Danijel Milić, Filip Sjekloća, Vanja Radovanović, Milorad Miju&scaron;ković, Princ, Petar Wagner, Jelena Vukojević, Sa&scaron;a Lazarević, Ana Stanojević, Igor Cukrov, Lorenca Lola Puhar, Karlo i Mandolinski Orkestar Okruk, Ana Petan, Martinijan Kirilovski i Neno Murić.<br \/>\r\n<br \/>\r\n<strong>Game changer Montenegro ( 04.- 06. jul,riva Pine)<\/strong><br \/>\r\n<br \/>\r\nGame changer summer tech festival donosi novu interpretaciju ponude Tivta i Crne Gore kao tehnolo&scaron;ke destinacije. Kroz tri dana programa biće izložba redova gejming dizajna i animacija, specijalni edukativni program, kao i dodjela nagrada u 15 kategorija najboljima sa start up i progresivne korporativne scene Crne Gore, uz jedinstven muzički nastup integrisan sa inspirativnim pogledom na tehnologiju.<\/p>\r\n\r\n<p>Bogat program za sve posjetioce grada Tivta pripremili su i Porto Montenegro i Lu&scaron;tica Bay, a samo dio&nbsp; njih su Made in New York Jazz festival u Porto Montenegru ( 21. jun ), Rubix festival 08.-10. avgust, Zabava u noćima punog mjeseca od 21. juna u Lu&scaron;tici Bay.<br \/>\r\n<br \/>\r\nIstaknuti koncerti u Tivtu &ndash; ljeto 2024:<br \/>\r\n<br \/>\r\nPeđa Jovanović (riva Pine, &nbsp;08. jun ),<br \/>\r\n<br \/>\r\nYasmin Levy (Riva Pine, 14. jul ),<br \/>\r\n<br \/>\r\nAlen Islamović ( riva Pine 15. jul ),<br \/>\r\n<br \/>\r\nGibonni (Lu&scaron;tica Bay, 15. jul ),<br \/>\r\n<br \/>\r\nAdi &Scaron;o&scaron;e ( riva Pine, 26. avgust ).<br \/>\r\n<br \/>\r\n&bdquo;Kada spomenemo Tivat, nezaobilazna stanica su i sportske manifestacije poput tradicionalne Bućarske olimpijade ( otvaranje olimpijade 13. jul ) , zatim gastro događaji odnosno Fe&scaron;te od ribe i vina (26. jul&nbsp; Lepetane, 02. avgust Kra&scaron;ići ), &nbsp;Dani pejzaža (jun- avgust, Gornja Lastva), Lastovska fe&scaron;ta (03. avgust), Srpski sabor (10.avgust ), Kolo bez granica (22.-24. avgust) &nbsp;i jo&scaron; mnogo mnogo događaja koje smatramo predivnim biserima na ogrlici tivatske muzičke, sportske, kulturne i umjetničke scene. Jeste li se već spakovali? Dobro nam do&scaron;li&ldquo;, poručuju iz Turističke organizacije Tivat.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Primorski portal<\/span><br \/>\r\n<br \/>\r\n&nbsp;<br \/>\r\n<br \/>\r\n&nbsp;<br \/>\r\n&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/06\/06\/thumbs\/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/06\/06\/thumbs\/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/06\/06\/thumbs\/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/06\/06\/thumbs\/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/06\/06\/thumbs\/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/06\/06\/thumbs\/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/06\/06\/thumbs\/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/06\/06\/thumbs\/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/06\/06\/thumbs\/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/06\/06\/thumbs\/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/301914\/tivat-centar-dobrih-desavanja-ovog-ljeta"}},{"Article":{"id":"301828","title":"Filmski centar Crne Gore odgovorio na protestno pismo pet nevladinih organizacija","slug":"filmski-centar-crne-gore-odgovorio-na-protestno-pismo-pet-nevladinih-organizacija","intro":"Filmski centar Crne Gore odgovorio je na protestno pismo, koje je grupa od pet nevladinih organizacija uputila rukovodstvu te ustanove, sa zahtjevom da obrazlože zašto nijesu podržali projekat “Čovjek koji nije mogao šutjeti”, reditelja Nebojše Slijepčevića, dobitnika Zlatne palme na Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu.","intro_image":"\/storage\/2024\/06\/05\/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE.jpg","date":"2024-06-05 14:58:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-06-05 14:58:00","content":"<p>&bdquo;Prije svega želimo ovom prilikom da čestitamo ekipi filma na ovoj prestižnoj međunarodnoj nagradi koja &scaron;alje snažnu poruku cijelom regionu, te da iskažemo iskreno žaljenje zbog odluke Komisije za sufinansiranje manjinskih koprodukcija &scaron;to predmetni kratkometražni film, hrvatskog autora Neboj&scaron;e (a ne Nemanja kako navodite) Slijepćevića nije dobio podr&scaron;ku JU Filmski centar Crne Gore na konkursu realizovanom u 2022.godini&ldquo;, pi&scaron;e u odgovoru koji potpisuju direktorka Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović i predsjednik Savjeta FCCG Edin Ja&scaron;arović.<\/p>\r\n\r\n<p>Oni podsjećaju i da Savjet koji usvaja odluke stručne Komisije, ukoliko nema proceduralnih primjedbi (&scaron;to je i bio slučaj ovom prilikom), nema pravo da utiče na stavove i mi&scaron;ljenja članova Komisije, jer bi u suprotnom doveo u pitanje i sami smisao njenog formiranja, ali i postojanja. Na ovaj način, kako ističu, obezbjeđuje se unutra&scaron;nja kontrola i autonomnost rada Komisije koja se formira iz reda eminentnih stručnjaka, koji pri tom potpisuju saglasnost o povjerljivosti informacija koje su predmet pojedinačnih prijava i čija imena nisu dostupna javnosti u periodu raspisivanja i realizacije konkursa.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Upotrebom preventivnih mehanizma isključuje se bilo kakva mogućnost da Savjet, ali i bilo ko drugi može da tumači ili preispituje stavove Komisije, sem u smislu ispunjenosti pravnih i tehničko-administrativnih uslova konkursa&ldquo;, poručuju Božović i Ja&scaron;arović.<\/p>\r\n\r\n<p>U odgovoru stoji i da predmetni film Komisija nije odbila, nego ga je u proceduri konkursa ocijenila sa zbirnim brojem poena (ispod crte) koji se dobija iz presjeka prosječne ocjene sva tri nezavisna člana Komisije.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&bdquo;Na pitanje, &bdquo;Da li je neprepoznavanje ovih filmskih projekata posledica uvjerenja suprostavljenih po&scaron;tovanju ljudskih prava i patnji žrtava ratnih zločina ili ne&scaron;to drugo može biti razlog za propuste da se podrže djela vrhunskog umjetničkog, ali i kulturno-istorijskog značaja&ldquo;, želimo da Vam u odnosu na ovu grubu i tendencioznu opservaciju i pretpostavku, prije svega saop&scaron;timo da FCCG, ovom prlikom nije napravio nikakav propust.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Kao javna ustanova osnovana sa namjerom da podstiče proizvodnju kinematografskih djela, sa jasnim nadležnostima koje propisuje Zakon o kinematografiji (2015), FCCG ne podržava bilo kakvo nametanje tematskih i problemskih okvira koji su dio programskih strategija ili agende drugih organizacija, te takvo nametanje smatramo neprimjerenim i neprincipijelnim mije&scaron;anjem u rad ustanove, bez obzira na to koliko neka tema u filmskoj industriji, a i u samom dru&scaron;tvu može izazvati pažnje i biti predmet senzacionalističkih javnih rasprava i debata&ldquo;, stoji u odgovoru.<\/p>\r\n\r\n<p>Oni su saop&scaron;tili i da konkretan konkurs nije tematski niti žanrovski determinisan, te da u tom pravcu nema poželjnih niti zabranjenih tema, nego su sve teme slobodne, kao i način njihovog scenarističko &ndash; produkcionog tretmana i obrade.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&bdquo;Kada govorimo o &bdquo;nedostatku senzibiliteta za kinematografska djela koja imaju potencijal da osvijeste dru&scaron;tvo i podstaknu na suočavanje sa ratnom pro&scaron;lo&scaron;ću&ldquo;, te &bdquo;obavezi FCCG-a da djeluje prosvjetiteljski&ldquo; kako navodite, podsjetićemo Vas da su upravo odlukama drugih Komisija najmanje dva takva dugometražna projekta doživjela premijerno prikazivanje u protekloj godini i to, film &bdquo;Sirin&ldquo;, Senada &Scaron;ahmanovića, koji je većinska crnogorska koprodukcija, a koji upravo počinje sa scenom iz ratnog zločina u &Scaron;trpcima i koji je &bdquo;otvorio&ldquo; Hercegnovski filmski festival, kao i film &bdquo;Praznik rada&ldquo;, Pjera Žalice, koji je manjinska crnogorska koprodukcija sa tematikom posljedica rata u Bosni i Hercegovini i koji je &bdquo;otvorio&ldquo;, Sarajevo film festival. Konstatujući da su upravo ova dva regionalno veoma prepoznatljiva filma dobila direktnu podr&scaron;ku FCCG opovrgava tendenciozne navode kojim se, &bdquo;&hellip;nadate da Filmski centar nema strategiju da ovakve teme zaobilazi&ldquo;, navodi se u odgovoru.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Uz potpuno razumijevanje Va&scaron;eg razočaranja, zabrinutosti i interesovanja koje povodom ovog projekta iskazujete, koristimo ovu priliku da Vas u smislu eventualne &bdquo;odgovornosti&ldquo; obavijestimo da nakon uspje&scaron;no sprovedene procedure ovog javnog konkursa, iako u zakonskom roku nismo dobili primjedbe, ni sami nismo zadovoljni odlukom stručne Komisije, i smatramo da odluke mogu biti i pogre&scaron;ne i dobre. U tom smislu FCCG će i u narednom periodu nastaviti da unapređuje svoje interne procedure odlučivanja kako bi kao odgovorna lica kojima se obraćate u ovom dopisu mogla direktnije uticati na odluke nakon realizacije konkursa. Predmetni film će nakon svjetske premijere i ditribucije, te posredstvom na&scaron;e odlične međuregionalne saradnje sa Hrvatskim audio-vizuelnim centrom biti promovisan i prikazan u Crnoj Gori u okviru na&scaron;ih redovnih programskih aktivnosti&ldquo;, poručili su Božović i Ja&scaron;arović.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:CDM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/301828\/filmski-centar-crne-gore-odgovorio-na-protestno-pismo-pet-nevladinih-organizacija"}},{"Article":{"id":"301819","title":"Dječak ima samo dvije godine, a za svoja apstraktna djela već zarađuje pravo bogatstvo","slug":"djecak-ima-samo-dvije-godine-a-za-svoja-apstraktna-djela-vec-zaraduje-pravo-bogatstvo","intro":"Dvogodišnji umjetnik iz Njemačke, mališan po imenu Loran Švarc možda je najnovija svjetska senzacija. Svojom apstraktnom umjetnošću osvaja svijet, a njegove slike se prodaju za čak sedam hiljada dolara.\r\n\r\n\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/06\/05\/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900.jpg","date":"2024-06-05 13:41:00","author":"S.D.","publish_date":"2024-06-05 13:41:00","content":"<p>Loranov talenat je otkriven tokom porodičnog odmora u Italiji u jesen 2023. godine i to tako &scaron;to je hotel u kome su odsjeli imao sobu za slikanje, a dječak satima nije mogao da se odvoji od boja i četkica i izađe iz nje. Nakon toga, njegov talenat pretočen u slike stvorene akrilnim bojama, privlače pažnju ne samo običnih ljudi, već i iskusnih kolekcionara.<\/p>\r\n\r\n<p>Primijetiv&scaron;i sinovljev dar, dječakova majka Liza &Scaron;varc je kod kuće napravila pravi umjetnički atelje za njega i dala sinu na volju da sa platnom i bojama napravi prava mala &ndash; velika čuda.<\/p>\r\n\r\n<p>Od tada, Loran nije mogao da se izvuče iz ateljea, provodeći sate i stvarajući svoje jedinstvene apstrakcije.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Djela su apstraktna i ono &scaron;to je neobično jeste to kako u njih integri&scaron;e uočljive figure koje nam ljudi često pominju i zbog čega su toliko popularni&rdquo;, rekla je dječakova majka.<\/p>\r\n\r\n<p>Ona je dodala da porodica nema za cilj da zaradi od talenta svog sina i da sva sredstva od prodaje slika prebacuje na njegov lični račun kako bi mogao da upravlja njima kada postane punoljetan.<\/p>\r\n\r\n<p>Vi&scaron;e od 30 hiljada korisnika prati rad mladog umjetnika na Instagramu, a neke od njegovih slika predstavljene su na prestižnom sajmu umjetnosti &ldquo;Art Muc&rdquo; u Minhenu u Njemačkoj.<\/p>\r\n\r\n<p>Kolekcionari iz različitih zemalja, uključujući Veliku Britaniju i Bahame, pokazali su interesovanje za Loranov rad, a neke svoje umjetničke radove prodao je za čak sedam hiljada dolara.<\/p>\r\n\r\n<p>Njegov rad bi se uskoro mogao pojaviti u galeriji u Njujorku u Americi.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/06\/05\/thumbs\/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/301819\/djecak-ima-samo-dvije-godine-a-za-svoja-apstraktna-djela-vec-zaraduje-pravo-bogatstvo"}},{"Article":{"id":"301581","title":"Svečana sjednica Bošnjačkog vijeća: Nagrađeni neimari kulturnog identiteta – Velija Murić, Braho Adrović i Zeko Osmanov Šabović","slug":"svecana-sjednica-bosnjackog-vijeca-nagradeni-neimari-kulturnog-identiteta-velija-muric-braho-adrovic-i-zeko-osmanov-sabovic","intro":"Bošnjački narod cijeni dobra djela i pojedince koji svijim djelima daju izuzetan doprinos opštem napretku, kazala je moderatorka programa Alisa Džogović Murić, pa je Bošnjačko vijeće ustanovilo posebnu zahvalnicu “Misionari ljudskosti” koja pripada:","intro_image":"\/storage\/2024\/06\/02\/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG.jpg","date":"2024-06-02 11:37:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-06-02 11:37:00","content":"<p>Svečana sjednica Bo&scaron;njačkog vijeća u Crnoj Gori, na kojoj su uručena priznanja neimarima bo&scaron;njačkog identiteta, advokatu Veliji Muriću, književniku Brahu Adrović i vakifu Zeku Osmanovom &Scaron;aboviću, održana je sinoć u Podgorici, saop&scaron;teno je iz Tehničke službe BVCG.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;Kako navode u saop&scaron;tenju, u&nbsp;prisustvu istaknutih zvanica, posebnim zahvalnicama &ldquo;Misionari ljudskosti&rdquo; iskazano je po&scaron;tovanje za dru&scaron;tveni angažman Huseinu Cenu Tuzoviću, Tei Gorjanc Prelević i Božidaru Proročiću.<\/p>\r\n\r\n<p>Pozdravljajući goste i učesnike, predsjednik Bo&scaron;njačkog vijeća Suljo Mustafič je naglasio da je ova svečanost dio manifestacije Dani kulture Bo&scaron;njaka u Crnoj Gori, koja je i ove godine posvećena misiji predstavljanja najvrednijeg iz književnog, likovnog i muzičkog stvarala&scaron;tva.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Publika koja je to pratila &ndash; od Cetinja, preko Podgorice, Bijelog Polja, do Rožaja, svjedočila je svojevrsnom dijalogu ili divanu &ndash; stihova i slika, tonova i boja, dobrih ljudi i njihovih kreacija. Kada sve to saberemo vidimo svu ljepotu na&scaron;eg bo&scaron;njačkog tkanja koje, neumorno, a u ti&scaron;ini, na&scaron;i umjetnici stvaraju, darivajući tako i nas i na&scaron;u Crnu Goru&rdquo;, kazao je Mustafić, navodi se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Bo&scaron;njačko vijeće u Crnoj Gori, dodaje Mustafić, ima za cilj da podstakne i sabere kvalitetne ideje i inicijative kojima se želi &ldquo;sačuvati i njegovati na&scaron;e nasljeđe, kultura, jezik, vjera i tradicija&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;To nije moguće bez okupljanja kreativnih pojedinaca, umjetnika, stvaralaca, autora i otvaranja novih prilika da pokažu svoje stvarala&scaron;tvo. Zato je pokrenuta ova manifestacija, u spomen na 22. mart 2003.godine, na datum prepoznavanja i podsjećanja &ndash; ko smo, &scaron;ta smo i kuda idemo. Sigurni smo da time gradimo mostove, među nama, spajajući ljude različitih ubjeđenja, mentaliteta, stvaralačkih opusa, pa i različitih vizija, ali usmjerenih istom cilju &ndash;za dobro svoga naroda i bogatiju riznicu njegove kulture. Vjerujemo da tako gradimo i mostove prema drugim narodima u Crnoj Gori, u spoznaji na&scaron;ih različitosti, te po&scaron;tovanju drugog i drugačijeg&rdquo;, naglasio je Mustafić.<\/p>\r\n\r\n<p>U saop&scaron;tenju navode da se u ime Vijeća kongresa bo&scaron;njačkih intelektualaca iz Sarajeva obratio&nbsp; profesor, emeritus Enes Pelidija i uz pohvale domaćinima istakao značaj kulturne saradnje i povezivanja u regionu, koja je zna&scaron;ajno unaprijeđena kroz djelovanje Ureda za koordinaciju Bo&scaron;njačkih vijeća i organizacija.<\/p>\r\n\r\n<p>Žiri za Nagrade i priznanja Bo&scaron;njačkog vijeća u Crnoj Gori, za 2024. godinu, u sastavu mr Sait &Scaron;. &Scaron;abotić, predsjednik i članovi: dr Rifat Alihodžić, mr Sajma Feratović, mr Halil Marki&scaron;ić i dr Mehmed Đečević razmatrao je sedam prijedloga.<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon detaljnog razmatranja prispjelih prijedloga,kako je, u ime žirija, saop&scaron;tio dr Đečević, Žiri je donio sljedeće odluke:<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;&ndash; Povelja &bdquo;Rifat Burdžović &ndash; Tr&scaron;o&ldquo; za 2024. godinu dodjeljuje se Veliji Muriću, advokatu iz Rožaja, za doprinos u oblastima javnih djelatnosti za&scaron;tite ljudskih i manjinskih prava, za doprinos razvoju ideje multietničkog i multikulturnog dru&scaron;tva, za pravednost i istinito svjedočenje o stradanju Bo&scaron;njaka i drugih civilnih žrtava ratova devedesetih.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Nagrada &bdquo;Husein Ba&scaron;ić&ldquo; za 2024. godinu dodjeljuje se Brahu Adroviću, pjesniku, novinaru i publicisti iz Berana, stvaraocu iz oblasti književnosti za objavljena književna djela. Preko četrdeset godina Braho Adrović se bavi književnim stvarala&scaron;tvom, iznoseći pred čitaoce sudbine ljudi i filozofiju života viđenu očima likova iz njegovih djela. Autor je vi&scaron;e zbirki poezije, romana i književnih zapisa.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Povelja &bdquo;Husein-pa&scaron;a Boljanić&ldquo; za 2024. godinu dodjeljuje se Zeku Osmanovom &Scaron;aboviću, vakifu iz Bara, kao zaslužnom pojedincu za doprinos za&scaron;titi i popularizaciji kulturno&ndash;istorijskog graditeljskog nasljeđa orijentalno-islamske tradicije, za obnovu cjelokupnog kompleksa &Scaron;kanjevića džamije u Starom Baru.<\/p>\r\n\r\n<p>Kompleks &Scaron;kanjevića džamije, kao i ostale građevine koje je obnovio Zeko &Scaron;abović predstavljaju biser orijentalno-islamske arhitekture, a njihova obnova urađena je po svim načelima autentične orijentalno-islamske tradicije, time su ova graditeljska zdanja u potpunosti za&scaron;tićena.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&ldquo;Svojim djelima, ovi neimari kulturnog identiteta zaslužili su posebno priznanje Bo&scaron;njačkog vijeća u Crnoj Gori, za pregala&scaron;tvo i rezultate od posebnog značaja, kao i veliku zahvalnost&rdquo;, kazao je u ime žirija Mehmed Đečević.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Bo&scaron;njački narod cijeni dobra djela i pojedince koji svijim djelima daju izuzetan doprinos op&scaron;tem napretku, kazala je moderatorka programa Alisa Džogović Murić, pa je Bo&scaron;njačko vijeće ustanovilo posebnu zahvalnicu &ldquo;Misionari ljudskosti&rdquo; koja pripada:<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Huseinu Cenu Tuzoviću, za izuzetan doprinos &scaron;irenju prijatelstva među ljudima, promociji istine i savremenom prepoznavanju bo&scaron;njačkih vrijednosti;<\/p>\r\n\r\n<p>-Tei Gorjanc Prelević, za izuzetan doprinos spoznaji i odbrani ljudskih i manjinskih prava, te podsticanju dru&scaron;tva na suočavanje s pro&scaron;lo&scaron;ću;<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Božidaru Proročiću, za izuzetan doprinos popularizaciji bo&scaron;njačkog stvarala&scaron;tva i zbližavanju među narodima i kulturama.<\/p>\r\n\r\n<p>Zahvalnice Bo&scaron;njačkog viječa uručili su Suljo Mustafić i Mirsad Rastoder.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;U kratkom obraćanju, Tea Gorjanc Prelević je istakla da je ovo priznanje čini snažnom i da će joj taj osjećaj puno značiti, kako je rekla, &lsquo;da bi smo na na&scaron;em zajedničkom putu ljudskosti zajedničkim snagama postigli konkretna dostignuća za žrtve ratnih zločina i drugih kr&scaron;enja ljudskih prava u suočavanju s pro&scaron;lo&scaron;ću na&scaron;e zajedničke Crne Gore&#39;&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Božidar Proročić je zahvalio stihovima posvećenim Bo&scaron;njacima, a ćerka Huseina Tuzovića, Alma pročitala je poruku u kojoj devedeset&scaron;estogodi&scaron;nji Ceno poziva na razumijevanje i slogu među ljudima i narodima.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Po scenariju Mirsada Rastodera, program je moderirala Alisa Džogović Murić, a posebnu umjetničku čar svečanosti dale su profesorice violine Anda Dizdarević, Milena Vuković i studentkinja muzičke akademije na Cetinju Amila A&scaron;imović. Kroz slajd prezentaciju,prisutni su upoznati sa pregledom najvažnijih aktivnosti Bo&scaron;njačkog vijeća u proteklih deset mjeseci. Osim članova Bo&scaron;njačkog vijeća, svečanoj dodjeli nagrada prisustvovali su ambasadori predstavnici ambasada BiH, Sjeverne Makedonije i Turske, Reis Islamske zajednice Rifat Fejzić, poslanici, predstavnici ministarstava, predsjednici op&scaron;tina, predstavnici državnih insitucija, nevladinog sektora, drugih nacionalnih vijeća, te brojni predstavnici civilnog dru&scaron;tva, kulturni radnici i članovi akademske zajednice&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju Bo&scaron;njačkog vijeća.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:ANTENA M<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/06\/02\/thumbs\/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/06\/02\/thumbs\/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/06\/02\/thumbs\/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/06\/02\/thumbs\/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/06\/02\/thumbs\/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/06\/02\/thumbs\/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/06\/02\/thumbs\/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/06\/02\/thumbs\/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/06\/02\/thumbs\/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/06\/02\/thumbs\/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/301581\/svecana-sjednica-bosnjackog-vijeca-nagradeni-neimari-kulturnog-identiteta-velija-muric-braho-adrovic-i-zeko-osmanov-sabovic"}},{"Article":{"id":"301493","title":"Tradicionalna manifestacija “Podgoričko kulturno ljeto” od 2. juna do 20. septembra","slug":"tradicionalna-manifestacija-podgoricko-kulturno-ljeto-od-2-juna-do-20-septembra","intro":"U nedjelju, 2. juna, u podne, u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, biće izvedena dječija predstava “Tarzan – gospodar džungle”, Gradskog pozorišta Podgorica, po motivima romana Edgara Rajsa Barouza, u režiji Davora Dragojevića i Tamare Vujošević Mandić.","intro_image":"\/storage\/2024\/06\/01\/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj.jpg","date":"2024-06-01 13:09:00","author":"j.m.","publish_date":"2024-06-01 13:09:00","content":"<p><strong>Tradicionalna manifestacija &ldquo;Podgoričko kulturno ljeto&rdquo;, ove se godine organizuje 25. put, i trajaće od 2. juna do 20. septembra. U nepuna četiri mjeseca, podgoričkoj publici i posjetiocima Podgorice biće predstavljeni kvalitetni i raznovrsni književni, muzički, pozori&scaron;ni, filmski, ali i programi iz oblasti vizuelnih umjetnosti.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>U nedjelju, 2. juna, u podne, u Velikoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, biće izvedena dječija predstava &ldquo;Tarzan &ndash; gospodar džungle&rdquo;, Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica, po motivima romana Edgara Rajsa Barouza, u režiji Davora Dragojevića i Tamare Vujo&scaron;ević Mandić.<\/p>\r\n\r\n<p>Manifestacija će svečano biti otvorena koncertom popularne italijanske akapela grupe &bdquo;NERI PER CASO&rdquo; na Trgu nezavisnosti u 20 časova.<\/p>\r\n\r\n<p>Premijernim nastupom poznate grupe pred podgoričkom publikom, biće obilježena 78-godi&scaron;njica Republike Italije a koncert se organizuje u saradnji sa italijanskom ambasadom u Podgorici. &ldquo;Podgoričko kulturno ljeto&rdquo; otvoriće sekretarka Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Snežana Tomanović, a prisutnima će se obratiti i ambasadorka Italije u Podgorici Andreina Marsela.<\/p>\r\n\r\n<p>Ljubitelje književnosti, od 3. do 5. juna, očekuje &ldquo;Pu&scaron;kinova nedjelja&rdquo;, čiji će program obuhvatiti predavanja o životu i djelu jednog od najvećih ruskih pjesnika, te čitanje odabranih odlomaka iz njegovih djela i nagrađenih radova na literarnom konkursu, uz uče&scaron;će profesora i učenika podgoričke Gimnazije.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Kvalitetna i dobra saradnja s institucijama kulture, nezavisnom scenom, međunarodnim organizacijama i diplomatskim predstavni&scaron;tvima rezultiraće i ove godine obiljem raznovrsnih programa.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>U saradnji s italijanskom ambasadom, u paviljonu u Njego&scaron;evom parku, 4. juna, u 21 čas, biće prikazan nagrađivani film &ldquo;Ja kapetan&rdquo;, italijanskog scenariste i reditelja Matea Garonea.<\/p>\r\n\r\n<p>Izložba mlade sarajevske umjetnice Hanne Dujmović biće otvorena u Modernoj galeriji 7. juna, u 20 časova, a iste noći počinje i dvodnevni rokenrol festival &ldquo;Rockstrikcija&rdquo;, na platou iza Muzičkog centra Crne Gore, na kome će nastupiti kvalitetni domaći i regionalni bendovi.<\/p>\r\n\r\n<p>U ponedjeljak, 8. juna, u 20 časova, u Velikoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, biće izvedena popularna predstava Gradskog pozori&scaron;ta &ldquo;Mislim da treba da razgovaramo&rdquo;, nastala po motivima djela Ingmara Bergmana po tekstu dramatur&scaron;kinje Dragane Tripković, u režiji Danila Marunovića.<\/p>\r\n\r\n<p>Izložba instituta &ldquo;Yunus Emre&rdquo; biće organizovana u ponedjeljak, 10. juna, u 19 časova, u Kuslevovoj kući, dok će se narednog dana, u Velikoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo; održati manifestacija &ldquo;Dan najboljih&rdquo;, kojom se, iz godine u godinu, promovi&scaron;u vrijednosti najuspje&scaron;nijih učenika osnovnih i srednjih &scaron;kola u Podgorici.<\/p>\r\n\r\n<p>15. Međunarodni festival dokumentarnog filma &ldquo;Underhill&rdquo; počinje 12. i trajaće do 20. juna, a publika će biti u prilici da vidi najbolja regionalna i evropska ostvarenja. Projekcije će biti upriličene na ko&scaron;arka&scaron;kom terenu u Njego&scaron;evom parku.<\/p>\r\n\r\n<p>Tradicionalno dobra saradnja s podgoričkim muzičkim &scaron;kolama &ldquo;Vasa Pavić&rdquo; i &ldquo;Andre Navara&rdquo;, rezultiraće nizom koncerata na kojima će svoj talenat i znanje predstaviti njihovi učenici.<\/p>\r\n\r\n<p>U četvrtak 20. juna, u 20 časova, u Kuslevovoj kući biće otvorena izložba mlade umjetnice Marije Radusinović, a dan kasnije, na Svjetski dan muzike, dva koncerta: grupe &ldquo;Srđan Ivanović Modular&rdquo; u 19.30, u Njego&scaron;evom parku, a u 21 čas, na ljetnjoj sceni Muzičkog centra Crne Gore, koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra.<\/p>\r\n\r\n<p>Studenti Univerziteta &ldquo;Mediteran&rdquo;, predstaviće se izložbom radova u četvrtak, 27. juna, u 20 časova, u Galeriji Art, dok će u petak, 28. juna u 19 časova, uslijediti promocija zbirke dječijih radova urednika Mila Be&scaron;ovića, u sali &ldquo;Marko Miljanov&rdquo;, biblioteke &ldquo;Radosav Ljumović&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Ljubitelji džeza uživaće 22. i 23. juna na &bdquo;Made in New York Jazz Festivalu Montenegro 2024&ldquo;, a književna publika od 27. do 29. juna u programima Međunarodnog književnog festivala &ldquo;Odakle zovem&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Program Podgoričkog kulturnog ljeta biće objavljivan mjesečno, a sve informacije i detalje zainteresovani će moći da pronađu na sajtu Glavnog grada, kao i na stranicama Sekretarijata za kulturu na dru&scaron;tvenim mrežama<\/strong>.<\/p>\r\n\r\n<p>Tradicionalna ljetnja manifestacija iz oblasti kulture i umjetnosti organizuje se svake godine pod pokroviteljstvom Glavnog grada Podgorica u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/301493\/tradicionalna-manifestacija-podgoricko-kulturno-ljeto-od-2-juna-do-20-septembra"}},{"Article":{"id":"301481","title":"Protest Filmskom centru Crne Gore zbog izbjegavanja da podrži projekte koji se bave suočavanjem s prošlošću","slug":"protest-filmskom-centru-crne-gore-zbog-izbjegavanja-da-podrzi-projekte-koji-se-bave-suocavanjem-s-prosloscu","intro":"Pitali su FCCG da li je neprepoznavanje ovih filmskih projekata posljedica uvjerenja suprotstavljenih poštovanju ljudskih prava i patnji žrtava ratnih zločina, ili postoji neki drugi razlog za propuste da se podrže ova djela vrhunskog kulturno-istorijskog značaja?","intro_image":"\/storage\/2024\/06\/01\/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87.jpg","date":"2024-06-01 11:02:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-06-01 11:02:00","content":"<p>Pet nevladinih organizacija uputilo je juče protestno pismo direktorici Filmskog centra Crne Gore (FCCG), Aleksandri Božović, i predsjedniku Savjeta FCCG, Edinu Ja&scaron;aroviću, sa zahtjevom da obrazlože za&scaron;to nisu podržali projekat &ldquo;Čovjek koji nije mogao &scaron;utjeti&rdquo;, reditelja Nemanje Slijepčevića, dobitnika Zlatne palme na 77. Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Saop&scaron;tenje potpisuju Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava i Udruženje &ldquo;&Scaron;trpci &ndash; Protiv zaborava&rdquo; .<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Producent iz Srbije Milo&scaron; Avramović, crnogorski reditelj Dragutin (Dra&scaron;ko) Đurović i crnogorski glumac Momčilo Ota&scaron;ević stručni su konsultanti koji nisu smatrali da projekat iza kojeg stoji respektabilna filmska i produkcijska ekipa, i koji u fokusu ima suočavanje sa ratnom prosloću, konkretno ratni zločin otmice putnika iz voza u &Scaron;trpcima iz februara 1993. godine, u kojem su ubijena i osmorica crnogorskih državljana, treba da dobije finansijsku podr&scaron;ku.<\/p>\r\n\r\n<p>Savjet FCCG, na čijem čelu je Edin Ja&scaron;arović, usvojio je jednoglasno predlog stručnih konsultanata. Članovi Savjeta su i poslovna psiholo&scaron;kinja i novinarka Irena Tatar, glumac Slavi&scaron;a Čurović, književnik i televizijski autor Bogić Rakočević, i članica ispred FCCG Danijela Radulović&ldquo;, navode u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako dodaju, prema Pravilniku o sufinansiranju proizvodnje kinematografskih djela, stručne konsultante za filmsku djelatnost predlaže direktor FCCG, imenuje ih Savjet FCCG, koji i usvaja odluku o njihovim predlozima za finansiranje projekata.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&ldquo;FCCG ranije nije podržao ni film Quo Vadis Aida? rediteljke Jasmile Žbanić koji obrađuje temu genocida u Srebrenici. Ovaj film je, takođe, osvojio vrhunska priznanja na međunarodnim festivalima i bio nominovan za Oskara&rdquo;, podsjećaju iz ovih NVO.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Pitali su FCCG da li je neprepoznavanje ovih filmskih projekata posljedica uvjerenja suprotstavljenih po&scaron;tovanju ljudskih prava i patnji žrtava ratnih zločina, ili postoji neki drugi razlog za propuste da se podrže ova djela vrhunskog kulturno-istorijskog značaja?<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Očigledan je nedostatak senzibiliteta prema umjetničkim djelima koja imaju potencijal da osvijeste dru&scaron;tvo, podstaknu na suočavanje sa ratnom pro&scaron;lo&scaron;ću i obezbijede uslove za pomirenje i trajni mir na Balkanu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Govoriti o ratu kroz umjetnost predstavlja dragocjen način da se istina sačuva od zaborava i stigne do većeg broja ljudi, pogotovo mlađih generacija, pa bi Filmski centar Crne Gore trebalo da pruža podr&scaron;ku upravo takvim projektima. Očekujemo obavje&scaron;tenje o tome &scaron;to će biti učinjeno da se takvi propusti vi&scaron;e ne de&scaron;avaju&rdquo;, zaključuju u saop&scaron;tenju.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Aktuelno.me<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/06\/01\/thumbs\/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/301481\/protest-filmskom-centru-crne-gore-zbog-izbjegavanja-da-podrzi-projekte-koji-se-bave-suocavanjem-s-prosloscu"}},{"Article":{"id":"301408","title":"Kulturno dobro i dalje u zapuštenom stanju","slug":"kulturno-dobro-i-dalje-u-zapustenom-stanju","intro":"Zgrada Osnovne škole ,,Gradac“ u Lješanskoj nahiji, jedne od najstarijih u Crnoj Gori (osnovana 1863. godine), već mjesecima se nalazi u jako lošem stanju.\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/31\/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor.jpg","date":"2024-05-31 15:17:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-05-31 15:17:00","content":"<p>Ekipa Pobjede se u to uvjerila 4. marta obi&scaron;av&scaron;i &scaron;kolu, nakon čega smo uputili pitanja Osnovnoj &scaron;koli ,,Savo Kažić&ldquo; sa Barutane, koja je držalac ovog kulturnog dobra.<\/p>\r\n\r\n<p>Odgovore na postavljena pitanja nikad nijesmo dobili od direktorice &scaron;kole Varje Pejković, a u na&scaron;em listu je 18. marta objavljen tekst pod nazivom ,,Priču predaka zamijenili nebriga, memla i prljav&scaron;tina&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Uprkos tome, ekipa Pobjede se prije nekoliko dana uvjerila da je stanje u kojem se &scaron;kola nalazi nepromijenjeno, ako ne i gore. Dakle, niko se nije sjetio da obiđe &scaron;kolu, očisti i bar zamijeni polomljena stakla na prozorima i vratima.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"uionicagradacccc\" src=\"\/storage\/2024\/05\/31\/thumbs\/6659ceff-fe8c-4a29-bb7a-4b3d0a0a0a65-uionicagradacccc-previewOrg.jpg\" title=\"uionicagradacccc\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Podsjetimo, O&Scaron; ,,Gradac&ldquo; je kulturno dobro Crne Gore od 1974. godine. Bez namjene je od 2009, kada je zatvorena zbog nedostatka đaka, čime je naru&scaron;en njen kulturno-istorijski značaj. Prvo &scaron;to upada u oči jeste činjenica da na mnogim prozorima fale metalne &scaron;kure, dok su na mjestima gdje su ,,pretekle&ldquo; zarđale i ruinirane. Na pojedinim prozorima su razbijena i stakla. Ulazna vrata od &scaron;kole takođe su zarđala i zapu&scaron;tena. Prozor u prizemlju, sa zapadne strane &scaron;kole, potpuno je razbijen i otvoren, pa u zgradu nesmetano može ući bilo ko. Po stanju u kojem se enterijer &scaron;kole 4. marta nalazio, pretpostavili smo da je prozor otvoren mjesecima, usljed provale ili vremenskih nepogoda. Ako i tada nijesmo bili u pravu, sada je definitivno da je prozor otvoren mjesecima. Riječ je o prozoru prostorije u kojoj se nalazi biblioteka, koju sačinjava jedan poluprazan plakar s oko stotinjak razbacanih knjiga, dokumenata, fotografija i pisama. U uglu prostorije nabacan je izlomljeni &scaron;kolski inventar. U prostoriji pored biblioteke nalazi se spomen-soba u kojoj su na zidovima uglavnom okačeni portreti palih boraca u Drugom svjetskom ratu, zbog čega objekat ima i memorijalni karakter. Fotografije su u jako lo&scaron;em stanju, kao i cijela prostorija, koja je puna pra&scaron;ine, otpada i životinjskog izmeta, dok su zidovi su prepuni vlage i različitih fleka.<\/p>\r\n\r\n<p>Na vratima na spratu &scaron;kole takođe je polomljeno staklo, a u unutra&scaron;njosti se može vidjeti na podu odbačena i zgužvana karta Crne Gore, polomljen &scaron;kolski inventar, građevinski materijal, ali i crni tragovi dima po zidovima i plafonu, nakon &scaron;to su se zapalile električne instalacije...<\/p>\r\n\r\n<p>Ni&scaron;ta se nije promijenilo ni za ovih skoro dva i po mjeseca, čime se nastavlja bezobzirno kr&scaron;enje Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara. Ostaje da vidimo do kada će trajati maćehinski odnos držaoca (O&Scaron; ,,Savo Kažić&ldquo;) prema zgradi Osnovne &scaron;kole<\/p>\r\n\r\n<p><strong>,,Gradac&ldquo;, jedne od najstarijih u zemlji, koja je prvorazredni spomenik crnogorske istorije, kulture, prosvjete i Narodnooslobodilačke borb<\/strong><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/31\/thumbs\/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/31\/thumbs\/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/05\/31\/thumbs\/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/31\/thumbs\/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/31\/thumbs\/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/31\/thumbs\/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/31\/thumbs\/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/31\/thumbs\/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/31\/thumbs\/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/31\/thumbs\/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/301408\/kulturno-dobro-i-dalje-u-zapustenom-stanju"}},{"Article":{"id":"300987","title":"Dan sjećanja","slug":"dan-sjecanja-1","intro":"I maja 2024. sasvim se, međutim, jasno ukazuje da će se kulturi koja oblikuje fašistički duh mora, bez ćutanja i bez primisli o saradnji ili povlačenju, uvijek i svuda uporno suprotstavljati ona druga – aktivna u borbi protiv novih formi civilizacijskih iskliznuća i starog zla. Jer, ćutanjem se ne slavi pobjeda","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/26\/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600.jpg","date":"2024-05-26 19:06:00","author":"j.m.","publish_date":"2024-05-26 19:06:00","content":"<p><strong>Dan pobjede nad fa&scaron;izmom i(li) Dan Evrope maja 2024. manje ili vi&scaron;e svečano su se obilježavali u gotovo svim zemljama Evrope, s indikativno različitim ideolo&scaron;kim predznacima i karakterističnom konfuzijom na relaciji heroji-žrtve-oslobodioci. Ako se ova svečana obilježavanja odnose samo na sjećanja na zavr&scaron;etak Drugog svjetskog rata i kapitulaciju nacističke Njemačke, razloga za slavlje, istorijski gledano, ima. Ako se ipak postavi ono teže pitanje &ndash; da li smo u Evropi u potpunosti pobijedili duh fa&scaron;ističkih ideologija i fa&scaron;ističkog načina oblikovanja dru&scaron;tava, čini se da bi odgovor, nažalost, nakon gotovo osamdeset godina bio negativan.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Zbog čega se, nakon brojnih i relevantnih teorijskih rasprava i uvida koji se bave problemom obnavljanja i nastanka novih oblika fa&scaron;izma, u praksi sve teže i sve zaka&scaron;njelije dogode ova prepoznavanja?<\/p>\r\n\r\n<p>Stvarnost ponekad izmakne i najmarljivijoj teoriji, a isku&scaron;enja zavodljivog populističkog i autoritarnog pokretanja masa su neprolazna, upravo onoliko koliko je neprolazna i žudnja za moći, neosjetljiva na masovna stradanja. Možda smo, pogleda vječito usmjerenih ka političkim iskliznućima i uzurpacijama, uporno previđali jednu važnu činjenicu, a to je da fa&scaron;izam, kao i svako zlo, ima svoju uvertiru i svoje &bdquo;noseće zidove&ldquo;, oličene u oblasti koja je samo naizgled nedužna i za koju najbolji demagozi već vjekovima unazad tvrde da s politikom nema veze. <strong>Riječ je o kulturi.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Kao model izrazite ideolo&scaron;ke simbiotizovanosti kulture i politike, Volf Lepenis vidi i kulturni model nacističke Njemačke. Ovaj model je izrazit primjer ekstremne zloupotrebe kulture, kao savr&scaron;ene emanacije njemačke civilizacijske posebnosti i odabranosti. Upravo na ideji kulturne uzvi&scaron;enosti zasnovana je i ideja nacionalne posebnosti, a zasnivana je putem tendenciozno ekspliciranih zajedničkih kulturnih obilježja i dostignuća, kao i nacionalnog ponosa na zaista civilizacijski veličanstvena djela filozofije, književnosti i muzike. Uz naglasak na nacionalnom, ideolo&scaron;ki je brižljivo kreiran i naglasak na rasi (kao superiornoj u odnosu na druge), na selja&scaron;tvu (kao &bdquo;najčistijem nasljeđu&ldquo;), na zajednici (kao beskonfliktnom biolo&scaron;kom organizmu) i, najzad, na germanskoj mitologiji i simbolici, (kao nekoj vrsti nove religije i kulta). Tezama o &bdquo;unutra&scaron;njem carstvu&ldquo; i &bdquo;njemačkom držanju&ldquo; pridružena je, tako, ideja &bdquo;kulturne posebnosti&ldquo;, a potom i ideja &bdquo;kulturne dominacije&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Ovo precjenjivanje i veličanje kulture vodilo je ekstremno izraženoj pretenziji na moć pa su pjesnici i mislioci postali &ndash; &bdquo;vojnici&ldquo;: dvadeset tri poznata njemačka naučnika 1914. objavljuje proglas Svijetu kulture sa ciljem odbrane politike Njemačkog rajha od napada iz inostranstva. Kasnije je proglas viđen kao moralna objava rata i dokument &bdquo;autistične arogancije&ldquo;, ali se u trenutku njegovog nastajanja od njega distancirao tek izuzetno mali broj intelektualaca. Glavne teze proglasa odnosile su se na miroljubivost Njemačke i na njenu &bdquo;nedužnost&ldquo;, budući da joj je rat &bdquo;nametnut&ldquo;. Prema tezama proglasa, Njemačka nije povrijedila neutralnost Belgije nego je spriječila Francusku i Englesku da je povrijede; ona se nije ogrije&scaron;ila o međunarodno pravo nego je, upravo suprotno, patila pod protivničkim zločinima. Međutim, noseća poruka proglasa ticala se tvrdnje da se ne vodi rat protiv njemačkog militarizma, da su to dezinformacije neprijateljske propagande, a da je rat vođen protiv njemačke kulture koja je, ne svojom zaslugom, u sukobu sa &bdquo;zapadnom civilizacijom&ldquo;: &bdquo;Ono &scaron;to u neprijateljskom inostranstvu ne žele da uzmu na znanje, to je, obja&scaron;njavali su njemački &rsquo;mandarini&rsquo;, činjenica da njemačka kultura i njemački militarizam idu zajedno (...) Bez njemačkog militarizma, njemačka kultura odavno bi bila zbrisana sa lica zemlje. Potpisnici proglasa zaklinju se da rat vode kao pripadnici &rsquo;naroda kulture&rsquo;, Geteovo, Betovenovo i Kantovo nasljeđe jednako im je sveto kao svaka stopa njemačke zemlje&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Kao i u slučaju Staljinovog političko-ideolo&scaron;ko-kulturolo&scaron;kog karusela, i u nacističkoj Njemačkoj bilo je mnogo autora koji su, dobrovoljno žrtvujući umjetničku autentičnost i intelektualni integritet, podlegli rigidnoj političkoj ideologiji a tada su, kao logična posljedica estetske i etičke autodestrukcije, nestajale i književne i filozofske vrijednosti. Za one druge, malobrojne, poslije 1934. počeo je period &bdquo;unutra&scaron;nje emigracije&ldquo;, u formi ćutanja.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Možda fa&scaron;izam, kako pi&scaron;e Džejson Stenli, danas ne izgleda ba&scaron; isto kao tridesetih godina pro&scaron;log vijeka, ali nas to ne oslobađa obaveze da se iznova podsjećamo i da prepoznajemo opasnost: &bdquo;Mnogim ljudima nije poznata ideolo&scaron;ka struktura fa&scaron;izma, činjenica da svaki mehanizam fa&scaron;ističke politike teži da se nadograđuje na ostale. Ne prepoznaju međupovezanost političkih slogana za koje se traži da ih ponavljaju&ldquo;. I maja 2024. sasvim se, međutim, jasno ukazuje da će se kulturi koja oblikuje fa&scaron;istički duh mora, bez ćutanja i bez primisli o saradnji ili povlačenju, uvijek i svuda uporno suprotstavljati ona druga &ndash; aktivna u borbi protiv novih formi civilizacijskih iskliznuća i starog zla.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Jer, ćutanjem se ne slavi pobjeda.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\"><strong>Izvor:Pobjeda<\/strong><\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/300987\/dan-sjecanja-1"}},{"Article":{"id":"300938","title":"FCCG odbio da ga sufinansira: Film o otmici u Štrpcima osvojio Zlatnu palmu u Kanu","slug":"fccg-odbio-da-ga-sufinansira-film-o-otmici-u-strpcima-osvojio-zlatnu-palmu-u-kanu","intro":"Hrvatski kratki film „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ reditelja Nebojše Slijepčevića osvojio je Zlatnu palmu za najbolji kratki film na 77. filmskom festivalu u Kanu. Zanimljivo je da je producentska ekipa ovog projekta 2022. godine zatražila podršku od Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje manjinskih koprodukcija, ali su tada odbijeni.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/26\/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280.jpg","date":"2024-05-26 08:33:00","author":"S.D.","publish_date":"2024-05-26 08:33:00","content":"<p>&bdquo;Čovjek koji nije mogao &scaron;utjeti&ldquo; postao je time prvi hrvatski filma sa glavnom nagradom na najprestižnijem svjetskom filmskom festivalu.<\/p>\r\n\r\n<p>U pitanju je ostvarenje o otmici voza u &Scaron;trpcima, u kojem uloge tumače Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumela&scaron;, Lara Nekić, Priska Ugrina, Du&scaron;an Gojić, Neboj&scaron;a Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina.<\/p>\r\n\r\n<p>Scenario je takođe napisao Slijepčević.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;Radnja filma prati putnički voz koji iz Beograda putuje za Bar, a koji zaustavljaju naoružani pripadnici srpskih paravojnih snaga na maloj stanici u &Scaron;trpcima.<\/p>\r\n\r\n<p>Dobiv&scaron;i dojavu da u vozu ima muslimanskih putnika, prona&scaron;li su njih 19 i pogubili ubrzo nakon &scaron;to je voz krenuo. Tome je svjedočilo oko 500 putnika, ali niko im se nije usudio suprotstaviti, osim jednog čovjeka, vojnog penzionera Toma Buzova koji je putovao u posjetu sinu.<\/p>\r\n\r\n<p><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor CdM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/26\/thumbs\/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/300938\/fccg-odbio-da-ga-sufinansira-film-o-otmici-u-strpcima-osvojio-zlatnu-palmu-u-kanu"}},{"Article":{"id":"300913","title":"Hrvatski film koji govori o zločinu u Štrpcima dobio Zlatnu palmu u Kanu","slug":"hrvatski-film-koji-govori-o-zlocinu-u-strpcima-dobio-zlatnu-palmu-u-kanu","intro":"Film \"Čovjek koji nije mogao šutjeti\", redatelja i scenarista Nebojše Slijepčevića, osvojio je Zlatnu palmu za najbolji kratkometražni film na Filmskom festivalu u Kanu.","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/25\/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult.jpg","date":"2024-05-25 20:30:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-05-25 20:30:00","content":"<p>Scenario za film, zasnovan na istinitom događaju, napisao je redatelj Neboj&scaron;a Slijepčević. Uloge u filmu nose Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumela&scaron;, Lara Nekić, Priska Ugrina, Du&scaron;an Gojić, Neboj&scaron;a Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina.<\/p>\r\n\r\n<p>Zanimljivo je&nbsp;da je producentska ekipa ovog projekta 2022. godine zatražila podr&scaron;ku od Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje manjinskih koprodukcija, ali su tada odbijeni.<\/p>\r\n\r\n<p>Radnja filma prati putnički voz koji iz Beograda putuje za Bar. Voz zaustavljaju naoružani pripadnici srpskih paravojnih snaga na maloj stanici u &Scaron;trpcima u Bosni i Hercegovini. Dobiv&scaron;i dojavu da u vozu ima muslimanskih putnika, prona&scaron;li su njih 19 i pogubili ubrzo nakon &scaron;to je voz krenuo. Tome je svjedočilo oko 500 putnika, ali niko im se nije usudio suprotstaviti, osim jednog čovjeka: penzionisanog&nbsp;oficira Toma Buzova koji je putovao u posjetu sinu.<\/p>\r\n\r\n<p>U kategoriji za najbolji kratki film za Zlatnu palmu takmičilo se s jo&scaron; 10 naslova iz cijelog svijeta, a u užu selekciju odabran je među njih vi&scaron;e od 4200.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:AntenaM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/25\/thumbs\/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/25\/thumbs\/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/05\/25\/thumbs\/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/25\/thumbs\/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/25\/thumbs\/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/25\/thumbs\/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/25\/thumbs\/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/25\/thumbs\/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/25\/thumbs\/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/25\/thumbs\/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/300913\/hrvatski-film-koji-govori-o-zlocinu-u-strpcima-dobio-zlatnu-palmu-u-kanu"}},{"Article":{"id":"300762","title":"“Lavirint devedesetih”u Sarajevu","slug":"lavirint-devedesetih-u-sarajevu","intro":"Izložba “Lavirint devedesetih” koja je u leto prošle godine u pilot izdanju predstavljena u Beogradu biće otvorena danas u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevo i to dopunjenoj i proširenoj verziji.","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/24\/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE.jpg","date":"2024-05-24 08:05:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-05-24 08:05:00","content":"<p><strong>Cilj izložbe &ldquo;Lavirint devedesetih&rdquo; je novo i drugačije sagledavanje decenije koja je promenila tokove života miliona ljudi na ovim prostorima (ali i globalno) i čije posledice osećamo i danas, možda vi&scaron;e nego ikad.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Ona je plod trogodi&scaron;njeg istraživanja, rada i saradnje pojedinaca, stručnjaka, aktivista i partnerskih organizacija iz zemalja biv&scaron;e Jugoslavije okupljenih oko inicijative Muzej devedesetih.<\/p>\r\n\r\n<p>Postavka pred posetioca postavlja pitanje da li smo, kao pojedinci, ali pre svega kao dru&scaron;tva, uop&scaron;te iza&scaron;li iz lavirinta u koji smo upali početkom 1990ih.<\/p>\r\n\r\n<p>Od kraja ratova su vladajuće garniture, uz vlastito bogaćenje kroz kriminalne privatizacije, istrajno radile samo na &scaron;irenju govora mržnje i stalnom podgrevanju konflikta, posebno prilikom obeležavanja godi&scaron;njica traumatskih događaja, uz gotovo potpuno odsustvo sluha za živote i dobrobit običnih građana.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Kao da je sa protokom vremena rat bio sve življi umesto da su se dru&scaron;tva suočavala sa njegovim pogubnim posledicama i gradila mir.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Izložba Lavirint devedesetih je odgovor na politike koje etnonacionalizam i &scaron;ovinizam postavljaju iznad dru&scaron;tvene pravde, mitove iznad života pojedinca, a razdor iznad svakodnevne solidarnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>Ulazak u lavirint i slobodno lutanje njime posetiocima daju mogućnost da tu traumatičnu deceniju sagledaju iz vi&scaron;e uglova, ali pre svega iz ugla ljudi kojima je život razru&scaron;en u jednom danu, onih koji su bili protiv rata, koji su morali napustiti svoj dom i koji su bili okruženi obmanama sa svih strana.<\/p>\r\n\r\n<p>Nijedna izložba ne može u potpunosti prikazati jednu deceniju. To se posebno odnosi na devedesete godine koje su u na&scaron;em regionu ostavile neizbrisiv, dugotrajan trag.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Zato je princip ove izložbe fragment ili krhotina.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Posetioci su pozvani da Lavirint devedesetih u svojim mislima dopune onim &scaron;to nedostaje, &scaron;to bi trebalo biti prikazano i &scaron;to se tek treba razumeti.<\/p>\r\n\r\n<p>Samo zajednički možemo, gledajući u nedavnu pro&scaron;lost, spoznati vlastitu sada&scaron;njost i zamisliti drugačiju budućnost.<\/p>\r\n\r\n<p>Izložbu Lavirint devedestih autorski potpisuje tim koji čine&nbsp;Dubravka Stojanović,&nbsp;Igor &Scaron;tiks i Dejan Ubović.<\/p>\r\n\r\n<p>Izložbu su podržali National Endowment for Democracy i regionalni projekat Podr&scaron;ka EU izgradnji poverenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.<\/p>\r\n\r\n<p>Izložba &ldquo;Lavirint devedestih&rdquo; biće dostupna publici do 15. septembra.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:DANAS.RS<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/24\/thumbs\/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/24\/thumbs\/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/05\/24\/thumbs\/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/24\/thumbs\/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/24\/thumbs\/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/24\/thumbs\/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/24\/thumbs\/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/24\/thumbs\/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/24\/thumbs\/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/24\/thumbs\/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/300762\/lavirint-devedesetih-u-sarajevu"}},{"Article":{"id":"300507","title":"Vujović: Proaktivnim pristupom iskoristiti EU fondove u cilju bržeg rasza kulturnog i kreativnog sektora","slug":"vujovic-proaktivnim-pristupom-iskoristiti-eu-fondove-u-cilju-brzeg-rasza-kulturnog-i-kreativnog-sektora","intro":"Crna Gora bi trebalo da proaktivnije iskoristi fondove Evropske unije (EU) za kulturni i kreativni sektor, kako bi ubrzala rast i obezbijedila održivost sektora, zbog čega će Ministarstvo kulture i medija u narednom periodu još aktivnije raditi na promociji i komunikaciji svih potencijala ovog sektora, poručila je resorna ministarka dr Tamara Vujović.","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/21\/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331.jpg","date":"2024-05-21 10:24:00","author":"A.P.","publish_date":"2024-05-21 10:24:00","content":"<p>Ona je, na događaju &ldquo;Prezentacija mogućnosti u okviru EU programa Kreativna Evropa, Horizont Evropa i Erasmus+&rdquo;, koji je organizovalo Ministarstvo kulture i medija, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, povodom obilježavanja Mjeseca Evrope, kazala da je EU posvećena pomoći kulturnom i kreativnom sektoru.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarka je podsjetila da je Crna Gora učesnica programa Kreativna Evropa, najznačajnijeg fonda Evropske unije za oblast kulture, od samog uspostavljanja programa, navodeći da to stvara mogućnost na&scaron;im organizacijama i institucijama da učestvuju u nizu otvorenih poziva i koriste bespovratne grantove za realizaciju aktivnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>Vujović je ukazala da su u prethodnoj finansijskoj perspektivi, koja je trajala od 2014. do 2020. godine, korisnici iz Crne Gore učestvovali u 20 projekata, a ukupna vrijednost grantova je bila oko milion eura.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;U aktuelnoj finansijskoj perspektivi koja je počela 2021. godine i traje do kraja 2027, na&scaron;e organizacije i institucije trenutno učestvuju u osam projekata u svojstvu partnera, dok nijedna crnogorska institucija nije nosilac projekta. U navedenom periodu, konkursi koje Evropska komisija objavljuje svake godine imaju ukupan budžet od 2.44 milijarde eura, koji se na osnovu godi&scaron;njih radnih planova opredjeljuju za različite oblasti u okviru kulturne, kreativne i audiovizuelne djelatnosti&rdquo;, saop&scaron;tila je&nbsp;Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Smatra da nismo u punom kapacitetu iskoristili potencijale programa podr&scaron;ke.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;U poslednje dvije godine zajedno stvaramo bolje trendove, zato ćemo u narednom periodu jo&scaron; aktivnije raditi na promociji i komunikaciji svih potencijala ovog sektora&rdquo;, poručila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Pojasnila je da je zbog toga događaj posvećen mogućnostima koje crnogorski sektori kulture, obrazovanja i inovacija imaju za saradnju, umrežavanje, izgradnju kapaciteta i realizaciju projekata.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;U kontekstu integracija Crne Gore u Evropsku uniju, pred nama su brojni procesi koji se iznad svega odnose na jačanje profesionalnih kapaciteta i konkurentnosti crnogorskog sektora kulture na evropskom nivou. Zato koristim ovu priliku da vas ohrabrim da učestvujete u brojnim pozivima koje nudi program Kreativna Evropa, o kojima vas Ministarstvo kulture i medija u kontinuitetu informi&scaron;e na info danima, obukama i događajima koje organizujemo&rdquo;, kazala je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Podsjetila je da su krajem pro&scaron;le godine organizovane tri obuke za pripremu aplikacija u Baru, Beranama i Podgorici kojima je prisustvovalo gotovo sto predstavnica i predstavnika crnogorskih institucija, privrednih dru&scaron;tava i civilnog sektora.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;I ove godine ćemo nastaviti sa sličnim aktivnostima, vodeći računa o interesima na&scaron;eg sektora kulture&rdquo;, zaključila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>U svom obraćanju ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jak&scaron;ić Stojanović, kazala je da je impresivan budžet od 95.5 milijardi eura najambicioznijeg programa Evropske unije za istraživanje i inovacije &ldquo;Horizont Evropa&rdquo; dostupan i crnogorskoj naučno inovativnoj zajednici, privredi i industriji i to pod istim uslovima koje imaju i sve članice Evropske unije.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ono &scaron;to je važno jeste da istaknemo da &ldquo;Horizont Evropa&rdquo; nije samo finansijski resurs, već poziv na akciju za sve nas koji želimo da mislimo inovativno, da pređemo granice poznatog i da zajedno gradimo bolju i ljep&scaron;u budućnost&rdquo;, navela je Jak&scaron;ić Stojanović.<\/p>\r\n\r\n<p>Pojasnila je da taj program obuhvata &scaron;irok spektar tema od zdravstva, klimatskih promjena, energije, za&scaron;tite životne sredine do digitalizacije, bezbjednosti dru&scaron;tva, ali i teme koje se odnose na kulturu, kreativnost i inkluzivnost dru&scaron;tva.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;U pitanju je poseban klaster u okviru drugog stuba programa kroz koji je omogućena direktna podr&scaron;ka istraživanjima koji imaju za cilj jačanje evropske demokratske vrijednost, očuvanje naseg kulturnog nasljeđa i promovisanje socio-ekonomslih transformacija koje doprinose inkluziji i rastu&rdquo;, istakla je Jak&scaron;ić Stojanović.<\/p>\r\n\r\n<p>Sa druge strane, kako je kazala, Erasmus+ je program koji otvara vrata novim obrazovnim i profesionalnim horizontima za mlade &scaron;irom Evrope i svijeta.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ovaj program pruža inzvanredne mogućnosti za razmjenu znanja iskustava i kultura između na&scaron;ih obrazovanih institucija i partnera &scaron;irom Evrope i omogućava ne samo na&scaron;im studentima već i umjetnimicma, nastavnicima i istraživačima da putuju, usavr&scaron;avaju se i sarađuju sa kolegama &scaron;irom svijeta. Kroz Erasmus+ program stvaramo mostove koji povezuju Crnu Goru sa evropskim obrazovnim zajednicama, doprinoseći tako razvoju i napretku na&scaron;eg dru&scaron;tva&rdquo;, navela je Jak&scaron;ić Stojanović.<\/p>\r\n\r\n<p>Istakla je da je Erasmus+ ključni alat u unaprjeđenju kvaliteta obrazovanja i istraživanja te podržavanju mladih talenata da ostvare svoje potencijale, &scaron;to je ujedno i vizija Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Kroz mobilnost, stručno usavr&scaron;avanje i zajedničke projekte, gradimo mostove ka boljoj budućnosti&rdquo;, kazala je Jak&scaron;ić Stojanović.<\/p>\r\n\r\n<p>Jaki&scaron;ić Stojanović je kazala i da se posvećenost Ministarstva prosvete, nauke i inovacija ovim programima, odražava se i kroz ovaj događaj, koji ne samo da promovi&scaron;e ove inicijative, već i podstiče na&scaron;e naučnike, inovatore i mlade ljude da se uključe i iskoriste prilike koje su pred njima.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ponosni smo i jako zadovoljni saradnjom kojom imamo sa Ministarstvom kulture i medija i zbog činjenice da smo svjesni da zajedno možemo da učinimo mnogo vi&scaron;e za očuvanje i promociju na&scaron;e bogate kulturne ba&scaron;tine&rdquo;, zaključila je Jak&scaron;ić Stojanović.<\/p>\r\n\r\n<p>Prisutnima su se, u uvodnom dijelu, obratile jo&scaron; i Irena Bo&scaron;ković, načelnica Direkcije za programiranje i podr&scaron;ku upravljačkom tijelu u okviru Ministarstva evropskih poslova i Ana Mariguesa Lorentzen, programska službenica za međunarodnu pomoć, socijalnu politiku i civilno dru&scaron;tvo u okviru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon uvodnih obraćnja Anđela Radulović, Rina Muhaj i Milena Ražnatović su predstavile EU programe za nauku i inovacije, obrazovanje i kulturu, a po zavr&scaron;etku predstavljanja programa uslijedila je i Panel diskusija: &ldquo;Kako do uspje&scaron;nih projekata u okviru EU programa u oblasti obrazovanja, kulture i nauke i inovacija&rdquo;.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/21\/thumbs\/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/21\/thumbs\/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/05\/21\/thumbs\/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/21\/thumbs\/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/21\/thumbs\/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/21\/thumbs\/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/21\/thumbs\/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/21\/thumbs\/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/21\/thumbs\/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/21\/thumbs\/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/300507\/vujovic-proaktivnim-pristupom-iskoristiti-eu-fondove-u-cilju-brzeg-rasza-kulturnog-i-kreativnog-sektora"}},{"Article":{"id":"300192","title":"Vujović-Todorov: Crna Gora i Bugarska jačaju kulturnu razmjenu i saradnju","slug":"vujovic-todorov-crna-gora-i-bugarska-jacaju-kulturnu-razmjenu-i-saradnju","intro":"Crna Gora i Bugarska imaju vjekovno prijateljstvo i veoma duge diplomatske odnose, dok Bugraska snažno podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu, a kulturnu razmjenu i saradnju, posebno u oblasti stvaralaštva, treba produbiti potpisivanjem novog Programa o sardanji između dvije zemlje.","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/17\/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600.jpg","date":"2024-05-17 11:25:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-05-17 11:25:00","content":"<p>To je zaključeno na sastanku ministarke kulture i medija dr Tamare Vujović i Najdena Todorova njenog kolege ministra kulture Bugarske, koja preuzima titulu počasnog gosta Podgoričkog sajma knjiga 2025. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>- Posebno nas raduje va&scaron;e uče&scaron;će na 18. Sajmu knjiga i &scaron;to Bugarska preuzima titulu počasnog gosta za 2025. godinu. Ovo je odlična prilika za razvijanje prijateljstva među narodima, razumijevanje i povećanje zainteresivanosti građana jedne države za drugu kulturu i jezik. Program saradnje u oblasti kulture istekao je 2023. godine, i ovo je prava prilika da obnovimo Program, da ga inoviramo i time se obavežemo na saradnju - rekla je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Todorov je rekao da je srećan &scaron;to imaju &scaron;tand na Podgoričkom sajmu knjiga, a pogotovo ga raduje ono &scaron;to spremaju za narednu godinu.<\/p>\r\n\r\n<p>- Želimo i da se ulica u Velikom Trnovu imenuje imenom Petra II Petrovića Njego&scaron;a, a na Cetinju jedna ulica nosi ime po Ivanu Vazovu, nacionalnom pjesniku koji je dosta vezan za Crnu Goru. Mi u Bugarskoj se trudimo da promovi&scaron;emo va&scaron;u kulturu jo&scaron; vi&scaron;e i da je učinimo vrlo poznatom u cijeloj Bugarskoj - rekao je Todorov.<\/p>\r\n\r\n<p>On je podsjetio da nije slučajno da Bugarska podržava Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji, i kazao &quot;to za nas označava jos veću i čvr&scaron;ću saradnju na polju kulture&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Sagovornici su se saglasili da možemo da sarađujemo na polju folklora, jer u toj sferi možemo dosta toga da mijenjamo i da napredujemo.<\/p>\r\n\r\n<p>- Na&scaron;a nematerijalna kulturna ba&scaron;tina uključujući i folklor, je veoma bogata, imamo dosta folklornih ansabla koje je potrebno njegovati i razvijati na pravilan način, u čemu nam može pomoći bugarsko znanje i obrazovanje na va&scaron;im akademijama - poručila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>U tom dijelu Todorov je obećao pomoć jer vjeruje da Bugarska ima jako dobro iskustvo koje može biti dobra osnova za specijalizaciju i podučavanje ansambala iz Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>- Zainteresovani smo da u Crnoj Gori organizujemo Dane Bugarske kulture, na kojima bi se Bugarska predstavila i grupama folklora. Muzika otvara čula i približava kulture. Uvjeren sam da na&scaron;r zemlje i građane možemo povezati dok slu&scaron;aju nacionalnu muziku - rekao je on.<\/p>\r\n\r\n<p>Crna Gora i Bugarska na polju filmske industrije već imaju dobru saradnju, to potvrđuje i činjenica da u Paviljonu Jugoistočne Evrope na&scaron;i filmski centri imaju status partnera, kao i saradnja između kinoteka i pozori&scaron;ta.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarka Vujović je naglasila da &quot;je likovna scena Crne Gore na&scaron;a posebna vrijednost&quot;, a Todorov je poručio da će u narednom periodu ugostiti likovne umjetnike iz Crne Gore. Prvo će organizovati likovnu izložbu u Ministarstvu kulture Bugarske, kako bi jo&scaron; bolje predstavili crnogorkse umjetnike Bugarskoj, jer im je, kako je naglasio, &quot;stalo da crnogorski umjetnici ne budu prepoznati samo u Crnoj Gori, već i &scaron;ire&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>- Mi živimo u posebnom vremenu u kojem svjedočimo sve većoj agresiji među zemljama. &Scaron;to vi&scaron;e narodi znaju jedni o drugim narodima, drugoj kulturi, ta će agresija nestajati. Ispostavlja se da je najbolje oružje protiv te agresije upravo kultura, ali ne samo jedne zemlje, već obostrasno. Zato smatram da je važno da na&scaron;i građani znaju &scaron;to vi&scaron;e jedni o drugima. Kultura je način na koji mi komuniciramo, u &scaron;ta vjerujemo i upravo je to vrijednost Evropske unije. Kultura je način na koji reagujemo ako se ne slažemo međusobno. Vjerujem da svaka zemlja Evropske unije može biti sigurna u svoju budućnost i zato je moja najveća želja za vas, da &scaron;to prije postanete punopravna članica EU - rekao je Todorov.<\/p>\r\n\r\n<p>Vujović je podsjetila koliko je važno to &scaron;to je kultura postala okosnica strategije Evropske unije.<\/p>\r\n\r\n<p>- Ovo je nastalo iz potrebe da se bolje razumijemo, da svako predstavi svoje, ali i da se bliže upoznamo. Kada govorimo o Evropskoj uniji treba da nam je jasno da se radi o zajednici vrijednosti u kojoj od kada postoji nije bilo konflikata. Upravo zbog tog po&scaron;tovanja različitosti. Nadamo se i volimo da kažemo da će Crna Gora do 2028. godine postati 28 članica Evropske unije. Upravo je primjer kulture dijaloga između 27 zemalja članica EU ono &scaron;to nas uči dijalogu i nadasve po&scaron;tovanju različitosti, a svi to po&scaron;tuju i cijeli svijet zaista o tome može da uči od Evrope - zaključila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Sastanku su ispred MKM prisustvovali i Dobrila Vlahović, generalna direktorica Direktorata za kulturnu ba&scaron;tinu, Milena Ražnatović, samostalna savjetnica za međunarodne odnose, a ispred Bugarske delegacije Stefan Dimitrov, ambasador Bugarske u Crnoj Gori, Silva Hačerjan, direktorica Direkcije &quot;Međunarodna saradnja, evropski programi i regionalne aktivnosti&quot; Ministarstva kulture Bugarske, Žulide Hamzova, referentkinja za Crnu Goru u Ministarstvu kulture Bugarske.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/17\/thumbs\/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/17\/thumbs\/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/05\/17\/thumbs\/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/17\/thumbs\/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/17\/thumbs\/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/17\/thumbs\/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/17\/thumbs\/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/17\/thumbs\/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/17\/thumbs\/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/17\/thumbs\/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/300192\/vujovic-todorov-crna-gora-i-bugarska-jacaju-kulturnu-razmjenu-i-saradnju"}},{"Article":{"id":"300109","title":"Đeljošaj u Prištini: Djela Gjokaja ostavila su neizbrisiv trag u našem zajedničkom kulturnom nasljeđu","slug":"deljosaj-u-pristini-djela-gjokaja-ostavila-su-neizbrisiv-trag-u-nasem-zajednickom-kulturnom-nasljedu","intro":"Djela maestra Gjokaja iz Malesije, Crne Gore, ostavila su neizbrisiv trag u našem zajedničkom kulturnom nasljeđu otjelotvorujući evropske težnje naših dviju prijateljskih zemalja, rekao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/16\/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj.jpeg","date":"2024-05-16 11:34:00","author":"J.M","publish_date":"2024-05-16 11:34:00","content":"<p><strong>Đeljo&scaron;aj je učestvovao na otvaranju izložbe &bdquo;Modernistički put Gjelosha Gjokaja&ldquo; koja se organizovala povodom 90. godi&scaron;njice njegovog rođenja i 18. godi&scaron;njice nezavisnosti Crne Gore u Pri&scaron;tini<\/strong>.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako je saop&scaron;teno iz kabineta potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku, izložba se organizovala u saradnji Ambasade Crne Gore u Republici Kosovo, Ministarstva kulture, omladine i sporta Republike Kosovo i Nacionalne galerije Kosova.<\/p>\r\n\r\n<p>Počasnu riječ na otvaranju izložbe imao je Đeljo&scaron;aj i otpravnik poslova ambasade Crne Gore, Bernard &Ccedil;obi. O djelu Gjelosha Gjokaja govorili su: istaknuti filozof i kritičar, Shkelzen Maliqi, predsjednik Skup&scaron;tine Republike Kosovo, Glauk Konjufca, ministar kulture, omladine i sporta, Hajrullah &Ccedil;eku, direktorka Nacionalne galerije Kosova, Alisa Gojani-Berisha i Sead Gjokaj, rođak Gjelosha Gjokaja.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Na izložbi, koja je, kako je saop&scaron;teno, privukla dosta pažnje, prisutni su bili visoki predstavnici političkog, diplomatskog, akademskog, kulturnog, medijskog i sportskog života.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Akademik Gjelosh Gjokaj (1933-2016), rođen u Malesiji, bio je slavan slikar svjetskog renomea, koji je na međunarodnoj sceni postao poznat kao &bdquo;Balkanski Pikaso&ldquo;. Akademiju likovnih umetnosti je zavr&scaron;io u Beogradu. Predavao je u Pri&scaron;tini i na Cetinju, krajem 60ih godina živio je u Rimu, gdje se proslavio naročito po svojim originalno&scaron;ću i grafikama. Dugo godina živio je u Augsburgu, da bi se vratio rodnom kraju selu Milje&scaron;.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Standard<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/16\/thumbs\/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/16\/thumbs\/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2024\/05\/16\/thumbs\/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/16\/thumbs\/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/16\/thumbs\/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/16\/thumbs\/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/16\/thumbs\/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/16\/thumbs\/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/16\/thumbs\/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/16\/thumbs\/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/300109\/deljosaj-u-pristini-djela-gjokaja-ostavila-su-neizbrisiv-trag-u-nasem-zajednickom-kulturnom-nasljedu"}},{"Article":{"id":"300073","title":"Film Breda Pita o Formuli 1 je među najskupljim u istoriji: Budžet premašio 300 miliona dolara","slug":"film-breda-pita-o-formuli-1-je-medu-najskupljim-u-istoriji-budzet-premasio-300-miliona-dolara","intro":"Ogromni budžeti nisu rijetkost u Hollywoodu, no ulaganje od 300 miliona dolara u film i dalje je rizičan potez. Najnoviji podaci govore da je nadolazeći film o Formuli 1, u kojem glumi slavni Brad Bitt, blizu da uđe u top 10 najskupljih ikada.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/15\/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024.jpg","date":"2024-05-15 22:03:00","author":" M. B.","publish_date":"2024-05-15 22:03:00","content":"<p>Naziv filma jo&scaron; uvijek nije poznat, produkciju obavlja Apple, a zvijezda je Brad Pitt koji glumi &quot;penzionisanog&quot; F1 vozača pozvanog da se vrati u sport i bude mentor mladom talentu. Osim Pitta, u projektu sudjeluju i druga velika imena uključujući režisera Josepha Kosinskog, koji je radio i na filmu &quot;Top Gun Maverick&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Pitt se za potrebe filma na&scaron;ao u kokpitu modificiranog F2 bolida koji izgleda kao bolid iz F1 serije, no uprkos tome je, kao i njegov kolega, morao proći obuku, osigurati se i slično. Sve to je dalo doprinos ogromnim tro&scaron;kovima, ali ima jo&scaron; faktora. Produkcija je počela u julu 2023. godine, svega nekoliko dana prije početka &scaron;trajka koji je obustavio rad Hollywooda na 118 dana.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako bi se smatrao uspje&scaron;nim, ovaj film zaraditi najvi&scaron;e novca u kinima od svih ostalih u kojim je glumio Pitt. Iako je slavna ličnost s A liste, njegov najuspje&scaron;niji film na box officeu je bio &quot;World War Z&quot;, koji je zaradio 540,4 miliona dolara &scaron;irom svijeta. To je mnogo novca, no u Hollywoodu je potrebno da zarada bude dvostruko veća od budžeta kako bi dostigao &quot;tačku isplate&quot; za studio, tako da F1 film treba donijeti vi&scaron;e od 600 miliona dolara da se ne bi smatrao neuspjehom.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/300073\/film-breda-pita-o-formuli-1-je-medu-najskupljim-u-istoriji-budzet-premasio-300-miliona-dolara"}},{"Article":{"id":"300031","title":"Pozdravili je ovacijama: Otvoren filmski festival u Kanu, počasna nagrada Meril Strip","slug":"pozdravili-je-ovacijama-otvoren-filmski-festival-u-kanu-pocasna-nagrada-meril-strip","intro":"Filmski festival u Kanu službeno je započeo sinoć kada su slavne osobe ušetale crvenim tepihom u raskošno pozorište Grand Theatre Lumiere kako bi odale počast holivudskoj glumici kojoj je uručena počasna Zlatna palma.","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/15\/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll.jpg","date":"2024-05-15 11:11:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-05-15 11:11:00","content":"<p>Filmski festival u Kanu službeno je započeo sinoć kada su slavne osobe u&scaron;etale crvenim tepihom u rasko&scaron;no pozori&scaron;te Grand Theatre Lumiere kako bi odale počast holivudskoj glumici kojoj je uručena počasna Zlatna palma.<\/p>\r\n\r\n<p>Glumačkoj ekipi francuske komedije i uvodnog filma festivala &#39;Drugi čin&#39;, pridružio se ovogodi&scaron;nji žiri na čelu sa rediteljkom Gretom Gervig.<br \/>\r\n<br \/>\r\nUoči ceremonije, francuski pjevač Zaho de Sagazan izveo je &#39;Modern Love&#39; Dejvida Bouvija u čast crno-bijeloj plesnoj sceni iz filma &#39;Frances Ha&#39;.<\/p>\r\n\r\n<p>Publika je dobitnicu počasne nagrade Meril Strip pozdravila ovacijama, a na pozornici ju je dočekala francuska glumica Žilijet Bino&scaron;.<\/p>\r\n\r\n<p>&#39;Promijenili ste način na koji gledamo na žene u svijetu filma&#39;, rekla je Bino&scaron;.<\/p>\r\n\r\n<p>Strip, čija duga lista filmova uključuje &#39;Smrt joj dobro pristaje&#39;, &#39;Mama Mia!&#39; i &#39;Čelična lejdi&#39;, zahvalila je brojnim prijateljima na podr&scaron;ci.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/15\/thumbs\/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/300031\/pozdravili-je-ovacijama-otvoren-filmski-festival-u-kanu-pocasna-nagrada-meril-strip"}},{"Article":{"id":"299623","title":"Preminuo književnik Ivan Ivanji","slug":"preminuo-knjizevnik-ivan-ivanji","intro":"U 96. GODINI","intro_image":"\/storage\/2024\/05\/10\/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII.jpg","date":"2024-05-10 11:44:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-05-10 11:44:00","content":"<p>Književnik, prevodilac i autor &quot;Vremena&quot; Ivan Ivanji preminuo je juče u 96. godini života. Život je zavr&scaron;io tamo gdje je prije 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre &ndash; u Vajmaru, samo desetak kilometara od svog nekada&scaron;njeg logora, u Hitlerovom omiljenom hotelu i to na Dan pobjede nad fa&scaron;izmom.<\/p>\r\n\r\n<p>[Ivan Ivanji] Ivan Ivanji (Foto: Medija centar Beograd)<\/p>\r\n\r\n<p>Napisao je 26 romana, neke izvorno na srpskom, neke na njemačkom, tri zbirke pripovjedaka, tri knjige poezije, pisao je drame, knjige za djecu, memoare, eseje&hellip;<\/p>\r\n\r\n<p>Na njemački je, pored ostalih, prevodio Ki&scaron;a i Albaharija, sa njemačkog Brehta, Borherta, Grasa, Bela, Encensbergera, Jaspersa. Prevodio je mađarsku poeziju na srpski.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Radio je kao nastavnik nacrtne geometrije, kao novinar, bio je umjetnički direktor Savremenog pozori&scaron;ta u Beogradu, zamjenik upravnika Narodnog pozori&scaron;ta, Titov prevodilac za njemački jezik.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Rođen je u Zrenjaninu u jevrejskoj ljekarskoj porodici. Roditelje su mu ubili ubrzo nakon njemačke okupacije 1941. On je preživio nacističke koncentracione logore Au&scaron;vic i Buhenvald. Kasnije je pisao o &quot;svom lijepom životu u paklu&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Život je zavr&scaron;io tamo gdje je prije 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre &ndash; u Vajmaru, samo desetak kilometara od svog nekada&scaron;njeg logora, u Hitlerovom omiljenom hotelu i to na Dan pobjede nad fa&scaron;izmom.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Govorio je da je svaki dan poslije logora dobio na poklon, da se osjećao pobjednikom samim tim &scaron;to je ostao živ.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Neumoran do posljednjeg časa, imao je u vajmarskom pozori&scaron;tu književno veče posvećeno bauhausu pod nacional-socijalizmom i čitao je iz svog romana &quot;Slova od kovanog gvožđa&quot;. Presjekao je vrpcu na otvaranju Muzeja prinudnog rada u nacističkoj Njemačkoj.<\/p>\r\n\r\n<p>Kao jedan od posljednjih živih svjedoka &quot;vremena zla&quot;, smatrao je svojom dužno&scaron;ću da neprestano upozorava na opasnosti koje donosi zaborav, na povratak nacionalizma, rasizma i modernih diktatora, na smrt izbjegličke djece koja bježe od ratova i nema&scaron;tine u svijetu koji se ponovo nalazi na prekretnici.<\/p>\r\n\r\n<p>Govorio je da nikako ne smijemo da se pomirimo sa uslovima u kojima živimo.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Vrijeme i mjesto komemoracije biće naknadno objavljeni.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\">&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:RTCG<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/05\/10\/thumbs\/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/05\/10\/thumbs\/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/05\/10\/thumbs\/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/05\/10\/thumbs\/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/05\/10\/thumbs\/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/05\/10\/thumbs\/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/05\/10\/thumbs\/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/05\/10\/thumbs\/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/05\/10\/thumbs\/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/05\/10\/thumbs\/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/299623\/preminuo-knjizevnik-ivan-ivanji"}},{"Article":{"id":"298637","title":"SAOPŠTENJE ZA MEDIJE POVODOM PET DANA UŽIVANJA U MUZICI NA RITMOVIMA PROMENADE U ORGANIZACIJI LAZURE HOTELA I MARINE","slug":"saopstenje-za-medije-povodom-pet-dana-uzivanja-u-muzici-na-ritmovima-promenade-u-organizaciji-lazure-hotela-i-marine","intro":"Doživite spektakularan spoj zabave i kulture na jednom mjestu","intro_image":"\/storage\/2024\/04\/28\/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT.jpg","date":"2024-04-28 09:00:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-04-28 09:00:00","content":"<p>Ukoliko želite da doživite nezaboravan spoj kulture, zabave, te duha zajednice, onda je&nbsp;Ritmovi Promenade, koji će biti organizovan od&nbsp;29. aprila do 3. maja&nbsp;na promenadi tik uz&nbsp;Lazure Hotel &amp; Marinu&nbsp;pravi izbor za vas!<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Vrhunac Lazure proljećne sezone obilježiće eklektična mje&scaron;avina muzičkih nastupa, od rockabilly koncerta uživo, do najfinije a capella muzike za du&scaron;u. Muzički nastupi za sve večeri festivala počinju u 19h, a zavr&scaron;avaju u 22h.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Važno je napomenuti da će se događaj održati na otvorenom, te program može biti podložan prilagođavanju u slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, jer su bezbjednost i udobnost na&scaron;ih gostiju i učesnika na&scaron;i glavni prioriteti.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>Raspored nastupa na Ritmovima Promenade:<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>29. april:<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>19-22h &ndash; nastup uživo &ndash; Kiril Pustelnikov Bend<\/p>\r\n\r\n<p><strong>30. april:<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>19-22h &ndash; akustična svirka, Novica Zečević<\/p>\r\n\r\n<p><strong>01. maj:<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>19-22h &ndash; rockabilly svirka, Eliza Stark &amp; The Dappers<\/p>\r\n\r\n<p><strong>02. maj:<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>19-22h &ndash; nastup uživo, Trio Mare Bend<\/p>\r\n\r\n<p><strong>03. maj:<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>19-22h &ndash; akustična svirka Pro Anima Duo<\/p>\r\n\r\n<p>Vi&scaron;e informacija o samom događaju, zainteresovani mogu dobiti preko socijalnih mreža hotela Lazure, ili slanjem imejla na adresu&nbsp;asja.sasic@lazure.me.<\/p>\r\n\r\n<p>Doživite spektakularan spoj zabave i kulture na jednom mjestu\/ Foto: Lazure<\/p>\r\n\r\n<p>Ovo je samo jedan u nizu događaja, koje ovaj hotel planira da organizuje u narednom periodu, pažljivo oslu&scaron;kujući potrebe svojih gostiju.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:CDM<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\">&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/04\/28\/thumbs\/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/04\/28\/thumbs\/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/04\/28\/thumbs\/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/04\/28\/thumbs\/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/04\/28\/thumbs\/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/04\/28\/thumbs\/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/04\/28\/thumbs\/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/04\/28\/thumbs\/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/04\/28\/thumbs\/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/04\/28\/thumbs\/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/298637\/saopstenje-za-medije-povodom-pet-dana-uzivanja-u-muzici-na-ritmovima-promenade-u-organizaciji-lazure-hotela-i-marine"}},{"Article":{"id":"298493","title":"Nova pravila na dodjeli Oskara: Proširuje se broj nominovanih u jednoj kategoriji","slug":"nova-pravila-na-dodjeli-oskara-prosiruje-se-broj-nominovanih-u-jednoj-kategoriji","intro":"Američka filmska akademija od 2025. uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. dodjela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. ","intro_image":"\/storage\/2024\/04\/26\/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa.jpeg","date":"2024-04-26 11:01:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-04-26 11:01:00","content":"<p>Međutim od 2025. godine ceremonija dodjele će biti drugačija, prenosi Journal.rs.<\/p>\r\n\r\n<p>Promjene u sferi muzike<\/p>\r\n\r\n<p>Pandemija koronavirusa donijela je velike promjene u dodjeli nagrada, tako da sada Akademija mijenja pravila, prilagođena novim vremenima.<\/p>\r\n\r\n<p>U sferi muzike od 2025. (do) tri kompozitora će moći da dobiju sopstvene Zlatne statue &ndash; za razliku od jedne koja je bila dodjeljivana čitavom timu muzičara.<\/p>\r\n\r\n<p>To će naravno biti slučaj, kada je riječ o pjesmama u čijem je nastanku zaista podjednak trud uložilo vi&scaron;e muzičara.<\/p>\r\n\r\n<p>Takođe, u &scaron;iri izbor za Najbolju originalnu pjesmu sada će u obzir biti uzimano 20, umjesto dosada&scaron;njih 15 pjesama.<\/p>\r\n\r\n<p>Izmjene u kategorijama za scenario i animirani film<\/p>\r\n\r\n<p>&Scaron;to se scenarija tiče, članovi Akademije tražiće da imaju uvid u zavr&scaron;eni scenario, nasuprot praksi koja je važila do sada. Dosada&scaron;nja praksa podrazumijevala je da scenario može da se takmiči i kada je (kraj) nedovr&scaron;en.<\/p>\r\n\r\n<p>Animirani filmovi, takođe, vi&scaron;e neće biti podijeljeni u kategorije Najboljih stranih i Najboljih (u cijelom svijetu). Ukoliko nominovan animirani film ispunjava sve uslove, on se može takmičiti u glavnoj kategoriji, bez obzira na to da li je nastao u stranoj ili domaćoj (američkoj) produkciji.<\/p>\r\n\r\n<p>Nova pravila za najbolji film<\/p>\r\n\r\n<p>Da bi film mogao da osvoji Glavnu nagradu, odnosno onu u kategoriji Best Picture, mora biti na bioskopskom repertoaru u sljedećem redoslijedu.<\/p>\r\n\r\n<p>Nedjelju dana prikazivanja na &scaron;est priznatih američkih lokacija, kao i deset (uzastopnih ili ne) dana prikazivanja u bioskopima 45 dana nakon premijere. Filmovi koji se premijerno prikazuju u drugoj polovini godine moraju zavr&scaron;iti sa bioskopskim projekcijama do 24. januara 2025.<\/p>\r\n\r\n<p>Za dvije godine Oskar uvodi i novu kategoriju, Oskara za najbolji kasting u filmu.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:AntenaM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/04\/26\/thumbs\/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2024\/04\/26\/thumbs\/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2024\/04\/26\/thumbs\/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2024\/04\/26\/thumbs\/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2024\/04\/26\/thumbs\/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2024\/04\/26\/thumbs\/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2024\/04\/26\/thumbs\/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2024\/04\/26\/thumbs\/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2024\/04\/26\/thumbs\/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2024\/04\/26\/thumbs\/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/298493\/nova-pravila-na-dodjeli-oskara-prosiruje-se-broj-nominovanih-u-jednoj-kategoriji"}},{"Article":{"id":"298456","title":"Sud u Njujorku ukinuo presudu Vajnstajnu zbog silovanja","slug":"sud-u-njujorku-ukinuo-presudu-vajnstajnu-zbog-silovanja","intro":"Najviši sud države Njujork je danas ukinuo presudu holivudskom producentu Harviju Vajnstajnu (72), osuđenom 2020. godine na 23 godine zatvora zbog silovanja.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/04\/25\/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900.jpg","date":"2024-04-25 19:49:00","author":" M. B.","publish_date":"2024-04-25 19:49:00","content":"<p>Presuda koja je tada progla&scaron;ena pobjedom pokreta &quot;Mitu&quot; (#MeToo) protiv seksualno nedoličnog pona&scaron;anja je poni&scaron;tena jer po ocjeni Vi&scaron;eg suda Vajnstajn nije dobio pravično suđenje.<\/p>\r\n\r\n<p>Po odluci Apelacionog suda, sudija koji je vodio suđenje Vajnstajnu pogrije&scaron;io je &scaron;to je dozvolio da svjedoče žene čije optužbe nijesu bile dio slučaja.<\/p>\r\n\r\n<p>U presudi se navodi da je to značilo da mu se sudi zbog pona&scaron;anja u pro&scaron;losti, a ne samo zbog zločina za koje je optužen. Odluka je donijeta s četiri glasa za prema tri i naloženo je novo suđenje.<\/p>\r\n\r\n<p>Presuda ponovo otvara bolno poglavlje u američkom obračunu s moćnicima - seksualnim zlostavljačima, &scaron;to je počelo 2017. godine ogromnim brojem navoda protiv Vajnstajna. Njegove tužiteljke će biti primorane da ponovo svjedoče pred sudom o tome.<\/p>\r\n\r\n<p>Sudija Madelin Singas koja se nije složila sa većinskom odlukom o ukidanju presude rekla je da Apelacioni sud nastavlja &quot;uznemirujući trend ukidanja odluka porote u slučajevima koji uključuju seksualno nasilje&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Odlučnost većine (da to učini) produžava zastarjela shvatanja seksualnog nasilja i dozvoljava grabljivcima da izbjegnu da polože račune&quot;, napisala je Singas.<\/p>\r\n\r\n<p>Vajnstajn kaznu od 23 godine zatvora izdržava u zatvoru u Njujorku po&scaron;to je progla&scaron;en krivim po optužbama za krivično djelo prisilnog oralnog seksa s pomoćnicom televizijskog i filmskog producenta 2006. godine i silovanja mlade glumice 2013. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>On će ostati u zatvoru jer je na 16 godina zatvora osuđen 2022. godine i u Los Anđelesu zbog drugog slučaja silovanja.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/298456\/sud-u-njujorku-ukinuo-presudu-vajnstajnu-zbog-silovanja"}},{"Article":{"id":"298453","title":"Vujović: Objekat MSUCG, Prirodnjačkog muzeja i parka kulture i umjetnosti biće umjetničko djelo","slug":"vujovic-objekat-msucg-prirodnjackog-muzeja-i-parka-kulture-i-umjetnosti-bice-umjetnicko-djelo","intro":"Obradovala me vijest o rezultatima međunarodnog konkursa i prvi 3D prikazi idejno arhitektonskog rješenje za objekat Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG), Prirodnjačkog muzeja i parka kulture i umjetnosti sa pratećim sadržajima u funkciji kulture, saopštila je ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović.","intro_image":"\/storage\/2024\/04\/25\/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024.jpg","date":"2024-04-25 18:40:00","author":"A.P.","publish_date":"2024-04-25 18:40:00","content":"<p>- Za nas ovo nisu samo objekti, koji će već sami po sebi biti umjetničko djelo i omaž savremenosti -&nbsp;novi koncept kulture. Dostupna, inkluzivna i zelena, kultura kao tačka povezivanja i sredi&scaron;te koje će inspirisati i promovisati dostignuća na&scaron;e savremene umjetnosti, navela je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Ona je čestitala&nbsp;svima koji su na bilo koji način dali doprinos realizaciji ove ideje, kao &scaron;to je na početku mandata obećala ovaj projekat će imati njenu potpunu podr&scaron;ku.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/04\/25\/thumbs\/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/298453\/vujovic-objekat-msucg-prirodnjackog-muzeja-i-parka-kulture-i-umjetnosti-bice-umjetnicko-djelo"}},{"Article":{"id":"298156","title":"Vujović i Gojković: Crna Gora i Srbija zaslužuju viši nivo zvanične saradnje u kulturi","slug":"vujovic-i-gojkovic-crna-gora-i-srbija-zasluzuju-visi-nivo-zvanicne-saradnje-u-kulturi","intro":"Crna Gora i Srbija potpisaće novi Sporazum o saradnji u oblasti kulture, dogovoreno je na sastanku ministarke kulture i medija Tamare Vujović sa ministarkom kulture Srbije Majom Gojković.","intro_image":"\/storage\/2024\/04\/21\/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024.jpg","date":"2024-04-21 20:38:00","author":"A.P.","publish_date":"2024-04-21 20:38:00","content":"<p>Iz Ministarstva kulture i medija je saop&scaron;teno da su Vujović i Gojković razgovarale u Veneciji, na 60. Međunarodnoj izložbi savremene umjetnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>- Dvije bliske države, Crna Gora i Srbija, zaslužuju vi&scaron;i nivo zvanične saradnje u oblasti kulture -&nbsp;navodi se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako se dodaje, potpisivanje novog Sporazuma o saradnji u oblasti kulture između vlada Crne Gore i Srbije, uz Sporazum o borbi protiv nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima, kao i unapređenje saradnje u oblasti filmske industrije, biće sledeći koraci u cilju dodatnog unapređenja kulturne saradnje i jačanja odnosa dvije države.<\/p>\r\n\r\n<p>- Na sastanku je postignut dogovor o zaključivanju novog Sporazuma u oblasti kulture između vlada kojim bi se prethodni Sporazum iz 2008. godine unaprijedio, prije svega u dijelu koji se odnosi na kulturno nasleđe -&nbsp;kaže se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Vujović i Gojković su, kako se navodi, saglasne i da bi, u narednom periodu, trebalo da bude potpisan i Sporazum o borbi protiv nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima.<\/p>\r\n\r\n<p>- &Scaron;to bi bio značajan iskorak unapređenja kulturne i sveobuhvatne saradnje u obostranom interesu -&nbsp;navodi se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako se dodaje, Vujović i Gojković su zaključile da, imajući u vidu razvijenu institucionalnu saradnju u oblasti kulture, postoji potreba za pokretanjem inicijativa od obostranog interesa.<\/p>\r\n\r\n<p>- Ocijenjeno da dvije zemlje imaju dobru saradnju u okviru međunarodnih organizacija i inicijativa, pri čemu su ministarke posebno istakle projekte i programe koji se realizuju u okviru Foruma slovenskih kultura, a koji doprinose jačanju odnosa, ali i promociji na&scaron;ih kultura u Evropi i svijetu -&nbsp;kaže se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/04\/21\/thumbs\/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/04\/21\/thumbs\/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/04\/21\/thumbs\/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/04\/21\/thumbs\/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/04\/21\/thumbs\/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/04\/21\/thumbs\/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/04\/21\/thumbs\/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/04\/21\/thumbs\/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/04\/21\/thumbs\/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/04\/21\/thumbs\/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/298156\/vujovic-i-gojkovic-crna-gora-i-srbija-zasluzuju-visi-nivo-zvanicne-saradnje-u-kulturi"}},{"Article":{"id":"298002","title":"Crnogorsko narodno pozorište gostuje u Sarajevu","slug":"crnogorsko-narodno-pozoriste-gostuje-u-sarajevu","intro":"Predstava ,,671-LOV“ na MESS-u","intro_image":"\/storage\/2024\/04\/19\/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp.jpg","date":"2024-04-19 19:37:00","author":"j.m.","publish_date":"2024-04-19 19:37:00","content":"<p>Predstava ,,671-LOV&ldquo;, prema tekstu i u režiji Hane Rastoder, produkcija CNP-a, biće izvedena u nedjelju, 21. aprila u 20 sati, u Sarajevskom ratnom teatru &ndash; SARTR, u okviru 29. programa ,,Modul memorije&ldquo; Internacionalnog teatarskog festivala MESS.<\/p>\r\n\r\n<p>,<strong>,Modul memorije&ldquo; jedan je od najstarijih kulturolo&scaron;kih programa u Jugoistočnoj Evropi. Pokrenut je 1995. godine i od tada se kroz umjetničke programe bavi kulturom sjećanja uvijek. Ove godine program traje od 4. aprila do 9. maja, a čine ga izložbe, promocije knjiga, izvođenje predstava, projekcije kratkih filmova i video-instalacija.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Predstava &bdquo;671-LOV&ldquo; inspirisana je zločinom u &Scaron;trpcima počinjenim 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika civila iz istoimenog voza. Aktuelnost ovog teksta potvrđuje tridesetogodi&scaron;njica zločina koja se navr&scaron;ila 27. februara pro&scaron;le godine. Radnja prati dramu porodice traumatizovane gubitkom svojeg člana, tj. reperkusije dru&scaron;tvene krize na jednu od njegovih tvorbenih jedinica &ndash; porodicu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Autorski tim predstave čine Ivanka Vana Prelević, koja je radila vajarske radove i scenografiju, Mia Đurović, kostimografkinja, Enes Tahirović, kompozitor, Nata&scaron;a Milićević, asistentkinja režije i Danilo Milatović, izvr&scaron;ni producent.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Uloge tumače: Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica &Scaron;ćepanović, Jovana Brnović, Ognjen Sekulić i Kristijan Blečić.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/04\/19\/thumbs\/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/04\/19\/thumbs\/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/04\/19\/thumbs\/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/04\/19\/thumbs\/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/04\/19\/thumbs\/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/04\/19\/thumbs\/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/04\/19\/thumbs\/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/04\/19\/thumbs\/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/04\/19\/thumbs\/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/04\/19\/thumbs\/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/298002\/crnogorsko-narodno-pozoriste-gostuje-u-sarajevu"}},{"Article":{"id":"297614","title":"Višeminutni aplauzi za Crnogorski simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije na koncertu u Muzičkom centru","slug":"viseminutni-aplauzi-za-crnogorski-simfonijski-orkestar-i-zbor-hrvatske-radiotelevizije-na-koncertu-u-muzickom-centru","intro":"Koncert Zbora Hrvatske Radiotelevizije koji je u pratnji Crnogorskog simfonijskog orkestra izveo Glukov \"Ples duhova\" iz opere \"Orfej i Euridika\", Rahmanjinov duhovni napjev \"Bogorodice Djevo\" i na kraju Mocartov Rekvijem, ostaće dugo, zaista dugo u pamćenju publike koja nije štedjela dlanova da nagradi emocije i gotovo nepogrešivu simbiozu koje su obilježile nastup oba ansambla.","intro_image":"\/storage\/2024\/04\/14\/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024.jpg","date":"2024-04-14 17:32:00","author":"A.P.","publish_date":"2024-04-14 17:32:00","content":"<p>Umjetnički direktor Muzičkog centra Crne Gore (MCCG)&nbsp;Marko Simović&nbsp;nije krio zadovoljstvo ističući da su se trud u prevazilaženju prepreka u organizaciji, Zbor je putovao punih 14 sati od Zagreba do Podgorice, isplatio svakim minutom koncerta dva tako nadahnuta ansambla.<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"335\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/yfsZOgrAKow\" title=\"Marko Simović umjetnički direktor MCG, koncert CSO i Zbora Hrvatske Radiotelevizije\" width=\"596\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>Ovakav koncert, u ovo vrijeme, između dva Vakrsa, nije slučajan već je plod dubokog promi&scaron;ljanja menadžmenta MCCG, koji je želio da podari publici tako grandioznu duhovnu muziku i tako muzikom izgradi most između istočnog i zapadnog hri&scaron;ćanstva.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Nadljudski napori su bili u pitanju, 14 sati puta. Međutim, divna energija, svi su bili prisutni stopostotno od početka do kraja. Smatram da smo napravili veče za pamćenje - kazao je Simović. Izrazio je i uvjerenje da saradnja dva ansambla neće stati na ovome nagla&scaron;avajući da je ovaj hor ponosan &scaron;to je dio ovog projekta.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Voljeli bismo dana&scaron;oj publici da predstavimo stvarala&scaron;tvo koje se de&scaron;ava i u Ljubljani, i u Beogradu itd. A ono &scaron;to je osnovna intencija cijele ove priče jeste da jo&scaron; jedanput ukažemo dru&scaron;tvu da je neophodno osnivanje na&scaron;eg hora, koji bi radio u sastavu na&scaron;e kuće, i u dogledno vrijeme održavao slične koncepte - kazao je Simović.<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"335\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/-s4HJKRfnyU\" title=\"Rekvijem Mocart, koncert CSO i Zbor Hrvatske Radiotelevizije, MCCG\" width=\"596\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>&Scaron;ef-dirigent CSO&nbsp;Mark Korović&nbsp;je istakao da je za njega najljep&scaron;i momenat ovog koncerta, dio koji se zove &quot;Love and death&quot; (&quot;Ljubav i smrt&quot;) &quot;to da razumije&scaron; da čak i u smrti postoji ljubav&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; I da se u Mocartovom Rekvijemu nekako osjeća njena moć. I osjeća se, naravno, moć sudbine, straha u &quot;Dies Irae&quot;, ali kada čujete &quot;Lacrimosu&quot;, možete čuti borbu za ljubav, a ta ljubav je za mene muzika koja poručuje vi&scaron;e od riječi. Poruka koju sam želio da poručim sa Mocartovim Rekvijemom jest da čak i u smrti može&scaron; da nađe&scaron; ljepotu i svjetlo. To je za mene najvažnija priča večeras - poručio je Korović.<\/p>\r\n\r\n<p>Član hora&nbsp;Vjekoslav Hudeček, koji je u Rekvijemu otpjevao bas dionice, kazao je da je na cijeli hor dubok utisak od momenta kad su iza&scaron;li iz autobusa, ostavio prijem, kako je rekao, dragih ljudi, pa put od 14 sati na kraju nije ispao težak. Ako se doda da Korovića, sa kojim sarađuju i vide se bar jednom godi&scaron;nje, smatraju istinskim prijateljem, onda motiva za koncert nije falilo.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Mislim da smo večeras to isto pokazali i mislim da je publika odreagovala najbolje &scaron;to je mogla. Znači ovakav pljesak, to je za pamćenje - prokomentarisao je on.<\/p>\r\n\r\n<p>Hudeček je rekao da je poseban izazov za njega i ostale soliste&nbsp;Moniku Cerovčec, Nikolinu Virgej Pintar&nbsp;i&nbsp;Andra Bojanića, bilo to &scaron;to su pjevali i kao dio hora, na &scaron;ta on nije nailazio.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; To je bio poseban izazov. Ali nakon stvarno kratkog promi&scaron;ljanja, rekli smo - mi to možemo i da ćemo to napraviti, i drago nam je da smo napravili. Dokazali smo da se stvarno može kada je dobra muzika - kazao je on.<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"335\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/F0rj7Y79k5E\" title=\"&quot;Bogorodice Djevo&quot; Rahmanjinova, koncert CSO i Zbora Hrvatske Radiotelevizije, MCCG 2024. 05. 13.\" width=\"596\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>U nastavku sezone, najavio je Simović, podgorička publika moći će da čuje koncert posvećen Mendelsonu, na kojem će CSO-om dirigovati Iva Marcano, te nastup pijaniste&nbsp;Žan-Pol Gasparijana.<\/p>\r\n\r\n<p>Za kraj sezone rezervisan je koncert muzike vi&scaron;estrukog oskarovca&nbsp;Džona Vilijamsa,&nbsp;koji će biti održan 21. juna na Svjetski dan muzike.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/297614\/viseminutni-aplauzi-za-crnogorski-simfonijski-orkestar-i-zbor-hrvatske-radiotelevizije-na-koncertu-u-muzickom-centru"}},{"Article":{"id":"297596","title":"Predavanje Aleksandre Vuković-Kuč o Radovanu Zogoviću: Od prvoga dana znao sve o crnogorskoj posebnosti","slug":"predavanje-aleksandre-vukovic-kuc-o-radovanu-zogovicu-od-prvoga-dana-znao-sve-o-crnogorskoj-posebnosti","intro":"Nema slikara i nema pisca sa kojim Radovan Zogović nije polemisao, nema one pojave u društvu koju nije iskomentarisao, istakla je profesorica književnosti Aleksandra Vuković-Kuč na predavanju pod nazivom ''Prkosi i polemike Radovana Zogovića'' koje je održano sinoć u Nikšiću.","intro_image":"\/storage\/2024\/04\/14\/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1.jpg","date":"2024-04-14 11:57:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-04-14 11:57:00","content":"<p>Svoje izlaganje o Zogoviću Vuković-Kuč je podijelila na pet cjelina, navodi se u saop&scaron;tenju Matice crnogorske.<\/p>\r\n\r\n<p>Predavanje pod nazivom &bdquo;Prkosi i polemike Radovana Zogovića&ldquo; organizovao je nik&scaron;ićki Ogranak Matice crnogorske.<\/p>\r\n\r\n<p>U prvoj se osvrnula na polemiku, unutra&scaron;nju, a onda i polemiku sa cjelokupnim tada&scaron;njim dru&scaron;tvom, koja se ticala albanskog pitanja, zatim i na polemiku poznatu kao sukob na književnoj ljevici.<\/p>\r\n\r\n<p>Treća cjelina kojom se Vuković-Kuč bavila je crnogorsko pitanje kojim se suprotstavio tada&scaron;njem zvaničnom stavu prema Crnoj Gori.<\/p>\r\n\r\n<p>Četvrti segment predavanja obuhvatio je stav Zogovića prema Nikolaju Velimiroviću i mitropolitu Lipovcu te njegov otpor prema crkvi i na kraju je predavanje zav&scaron;eno rezolucijom Informbiroa i 1948. godinom.<\/p>\r\n\r\n<p>Posebno važno za dana&scaron;njicu na&scaron;e države je upravo crnogorsko pitanje, oko koga se Zogović najvi&scaron;e sukobio sa svojim rođakom, bratom od tetke Milovanom Đilasom jer &bdquo;on je crnogorski pisac i crnogorski pjesnik i to je jasno i glasno istakao kao nijedan pisac dvadesetog vijeka&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Zato se i ne izučava na Filozofskom fakultetu u Beogradu, jer je jedini eksplicitno stavio sebe u poziciju crnogorskoga pisca ne dozvoliv&scaron;i da se bilo kakva manipulacija na tom terenu vr&scaron;i, kao &scaron;to se to vr&scaron;ilo nad djelom i imenom Mihaila Lalića&rdquo;, istakla je Vuković-Kuč.<\/p>\r\n\r\n<p>Zogović je, prema njenim riječima, pokrenuo pitanje crnogorske nacije mnogo prije, ali i mnogo bolje i su&scaron;tinskije nego &scaron;to je to uradio Đilas.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;On to radi su&scaron;tinskije jer je njegovo opredjeljenje takvo do njegove smrti. Od prvoga dana on zna sve o crnogorskoj posebnosti, o crnogorskoj književnosti, o Njego&scaron;u kao jednom od tvoraca crnogorske nacije i crnogorskoj narodnoj epici kao posebnoj u odnosu na korpus srpsko-hrvatske epske poezije, zbog čega će izazvati i čuvenu polemiku sa Novakom Kilibardom koji je tada bio na sasvim suprotnim stanovi&scaron;tima u odnosu na ono &scaron;to će biti njegovo stanovi&scaron;te trideset godina pred njegovu smrt&rdquo;, rekla je Vuković-Kuč.<\/p>\r\n\r\n<p>Predavanje je otvorila književna kritičarka Dragana Erjav&scaron;ek koja je istakla da za razgovore o liku, djelu i životu Zogovića ne moramo tražiti poseban povod.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Povodi se nameću u svakom trenutku u kom neko udari na antifa&scaron;ističke vrijednosti, na slabijeg od sebe, kad neko udari na tuđe i kad se nižu nepravde kojima se kraj ne nazire&rdquo;, rekla je Erjav&scaron;ek.<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"480\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/R8CerUhABuI\" title=\"Predavanje &quot;Prkosi i polemike Radovana Zogovića&quot;.\" width=\"853\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Standard<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/04\/14\/thumbs\/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/297596\/predavanje-aleksandre-vukovic-kuc-o-radovanu-zogovicu-od-prvoga-dana-znao-sve-o-crnogorskoj-posebnosti"}},{"Article":{"id":"297373","title":"Zetski dom zbog Jelića otkazao predstavu i promociju knjige","slug":"zetski-dom-zbog-jelica-otkazao-predstavu-i-promociju-knjige","intro":"Kraljevsko pozorište Zetski dom na Cetinju odlučilo je da prekine saradnju sa Nikšićkim pozorištem sve dok njegov umjetnički direktor bude Janko Jelić. \r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2016\/10\/30\/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom.jpg","date":"2024-04-11 16:11:00","author":" M. B.","publish_date":"2024-04-11 16:11:00","content":"<p>Kako se navodi, razlog je diskriminatoran stav Jelića povodom predstave &quot;IzloŽene&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Zetski dom obavijestio je publiku da su predstava &quot;Pluća&quot; i promocija knjige &quot;Pozori&scaron;te u Crnoj Gori&quot; otkazani.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Pogledajte &scaron;ta tačno pi&scaron;e u dopisu direktora Luke Radovića Nik&scaron;ićkom pozori&scaron;tu.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"true\" frameborder=\"0\" height=\"250\" scrolling=\"no\" src=\"https:\/\/www.facebook.com\/plugins\/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FZetskiDom%2Fposts%2Fpfbid02CkhV9ApJY57RzoqdKP6zxXp9U8AFwowWq8gT8AHfw5djhNgg2DuHrKXZKpnnGfsnl&amp;show_text=true&amp;width=500\" style=\"border:none;overflow:hidden\" width=\"500\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2016\/10\/30\/thumbs\/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2016\/10\/30\/thumbs\/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2016\/10\/30\/thumbs\/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom-small.jpg","138x108":"\/storage\/2016\/10\/30\/thumbs\/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2016\/10\/30\/thumbs\/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2016\/10\/30\/thumbs\/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2016\/10\/30\/thumbs\/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2016\/10\/30\/thumbs\/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2016\/10\/30\/thumbs\/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2016\/10\/30\/thumbs\/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/297373\/zetski-dom-zbog-jelica-otkazao-predstavu-i-promociju-knjige"}},{"Article":{"id":"296762","title":"Prvi Gala koncert Fondacije Miloš Karadaglić na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta","slug":"prvi-gala-koncert-fondacije-milos-karadaglic-na-velikoj-sceni-crnogorskog-narodnog-pozorista","intro":"Svjetski priznati gitarista Miloš Karadaglić zajedno sa Petrom Radulović i Kostom Popovićem, ovogodišnjim dobitnicima stipendije Fondacije koja nosi njegovo ime, te gudačkim ansamblom Crnogorskog simfonijskog orkestra, a pod dirigentskom palicom Andreasa Otenzamera, nastupiće 6. aprila u CNP-u.","intro_image":"\/storage\/2024\/04\/03\/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba.jpg","date":"2024-04-03 13:32:00","author":"A.P.","publish_date":"2024-04-03 13:32:00","content":"<p>Fondacija &ldquo;Milo&scaron; Karadaglić&rdquo; i Crnogorsko narodno pozori&scaron;te prirediće&nbsp;Gala koncert na Velikoj sceni u subotu, 6. aprila 2024. godine, s početkom u 20 časova. Ovaj događaj predstavlja spoj umjetnika svjetskog renomea i mladih talenata iz svijeta klasične muzike, &scaron;to&nbsp; u samom etosu rada Fondacije<\/p>\r\n\r\n<p>Dirigentsku palicu preuzeće maestro&nbsp;Andreas Otenzamer, renomirani umjetnik porijeklom iz Austrije, dok će kao solisti nastupiti&nbsp;Milo&scaron; Karadaglić, te sopranistica&nbsp;Petra Radulović&nbsp;i violončelista&nbsp;Kosta Popović, koji su dobitnici prvog ciklusa stipendija koje je Fondacija Milo&scaron; Karadaglić dodijelila u februaru ove godine.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Na programu će se naći značajna djela iz svjetske muzičke ba&scaron;tine, obuhvatajući različite epohe &ndash; od baroka, preko klasicizma i romantizma, sve do muzike 20. vijeka. Gudački ansambl Crnogorskog simfonijskog orkestra će izvesti prvi stav Bahovog &ldquo;Brandenbur&scaron;kog koncerta&rdquo; br. 3 u G-duru, kao i &ldquo;Holberg svitu&rdquo; Edvarda Griga. Zajedno sa gudačima CSO-a, Milo&scaron; Karadaglić će odsvirati djela italijanskih autora, i to čuveni &ldquo;Adađo&rdquo; iz &ldquo;Koncerta za obou u d-molu&rdquo; Alesandra Marčela, &ldquo;Fandango&rdquo; iz &ldquo;Kvinteta br. 4 u D-duru&rdquo; Luiđija Bokerinija, kao i &ldquo;Koncert za lautu u D-duru&rdquo; Antonija Vivaldija.<\/p>\r\n\r\n<p>Stipendistkinja&nbsp;Petra Radulović&nbsp;otpjevaće rečitativ i ariju &ldquo;Thy Hand, Belinda&rdquo; i &ldquo;When I am Laid in Earth&rdquo; iz opere &ldquo;Didona i Enej&rdquo; Henrija Persela, kao i ariju &ldquo;Quando me&rsquo;n vo&rdquo; iz opere &ldquo;Boemi&rdquo; Đakoma Pučinija. Kosta Popović izve&scaron;će djela &ldquo;Vokaliza op. 34, br. 14&rdquo; Sergeja Rahmanjinova, kao i &ldquo;Ritualni ples vatre&rdquo; iz baleta &ldquo;Ljubav čarobnica&rdquo; Manuela de Falje. Pored pomentog, stipendisti će nastupiti u duetima sa&nbsp;Milo&scaron;em Karadaglićem&nbsp;u izvođenju djela Eitora Vilja-Lobosa &ndash; ariju iz &ldquo;Brazilske bahijane br. 5&rdquo; i &ldquo;Sentimentalnu melodiju&rdquo; iz &ldquo;Amazonske &scaron;ume W551&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Gala koncert će se realizovati u partnerstvu Fondacije Milo&scaron; Karadaglić i Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, uz podr&scaron;ku Ministarstva kulture i medija i Muzičkog centra Crne Gore, te kompanija Henley &amp; Partners i Adriatic Marinas Porto Montenegro.<\/p>\r\n\r\n<p>Za vi&scaron;e informacija i rezervacije karata, posjetite&nbsp;<a href=\"https:\/\/cnp.me\/\">www.cnp.me<\/a>&nbsp;ili kontaktirajte blagajnu Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/296762\/prvi-gala-koncert-fondacije-milos-karadaglic-na-velikoj-sceni-crnogorskog-narodnog-pozorista"}},{"Article":{"id":"296751","title":"Preminuo  Veljko Bulajić režiser čuvene “Bitke na Neretvi”","slug":"preminuo-veljko-bulajic-reziser-cuvene-bitke-na-neretvi","intro":"U 96 godini života, umro je Veljko Bulajić, filmski režiser, koji je trajno oblikovao jugoslavensku kinematografiju.","intro_image":"\/storage\/2024\/04\/03\/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8.jpeg","date":"2024-04-03 11:25:00","author":"A.P.","publish_date":"2024-04-03 11:25:00","content":"<p>Bulajić je najpoznatiji po partizanskim epopejama &ldquo;Kozara&rdquo; iz 1962, &ldquo;Bitka na Neretvi&rdquo; iz 1969. kao i &ldquo;Veliki transport&rdquo; iz 1983. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>Njegova &ldquo;Bitka na Neretvi&rdquo; bila je nominovana za Oskara, a plakat mu je radio Pikaso.<\/p>\r\n\r\n<p>Reditelj Veljko Bulajić rođen je u mjestu Vilusi u blizini Nik&scaron;ića, 22. marta. 1928. godine.<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"522\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/M2XfUH5ZxXs\" title=\"Bitka na Neretvi\" width=\"696\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2024\/04\/03\/thumbs\/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/296751\/preminuo-veljko-bulajic-reziser-cuvene-bitke-na-neretvi"}},{"Article":{"id":"295968","title":"Preminuo pisac i scenarista Abdulah Sidran","slug":"preminuo-pisac-i-scenarista-abdulah-sidran","intro":"Scenarista je filmova Sjećaš li se Dolly Bell?, Otac na službenom putu, reditelja Emira Kusturice, Kuduz Ademira Kenovića.","intro_image":"\/storage\/2024\/03\/24\/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh.jpg","date":"2024-03-24 06:08:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-03-24 06:08:00","content":"<p>Bosanskohercegovački pjesnik, pisac i scenarista Abdulah Sidran preminuo je juče&nbsp;u 80. godini života.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako javlja N1 Sarajevo, već nekoliko mjeseci bio je u te&scaron;kom zdravstvenom stanju.<\/p>\r\n\r\n<p>Uređivao je omladinske listove i časopise, predavačke tribine. Do aprila 1992. bio je zaposlen na RTV Sarajevo, kao &lsquo;vodeći dramaturg&rsquo;, pi&scaron;e N1.<\/p>\r\n\r\n<p>U književnosti se javio &scaron;ezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju &lsquo;&scaron;ezdesetosma&scaron;kom&rsquo;. Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i dru&scaron;tvenim priznanjima (&Scaron;estoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godi&scaron;nja nagrada Udruženja književnika BiH, Godi&scaron;nja nagrada Izdavačkog preduzeća Svjetlost, Zmajeva nagrada).<\/p>\r\n\r\n<p>Scenarista je filmova Sjeća&scaron; li se Dolly Bell?, Otac na službenom putu, reditelja Emira Kusturice, Kuduz Ademira Kenovića.<\/p>\r\n\r\n<p>Bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u &scaron;ahu.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/03\/24\/thumbs\/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/03\/24\/thumbs\/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/03\/24\/thumbs\/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/03\/24\/thumbs\/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/03\/24\/thumbs\/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/03\/24\/thumbs\/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/03\/24\/thumbs\/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/03\/24\/thumbs\/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/03\/24\/thumbs\/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/03\/24\/thumbs\/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/295968\/preminuo-pisac-i-scenarista-abdulah-sidran"}},{"Article":{"id":"295919","title":"Basara na Cetinju: Situacija na Balkanu haotična, ostatak svijeta kreće našim primjerom","slug":"basara-na-cetinju-situacija-na-balkanu-haoticna-ostatak-svijeta-krece-nasim-primjerom","intro":"Fakultet za crnogorski jezik i književnost ugostio je večeras srpskog književnika i kolumnistu Svetislava Basaru sa kojim je pred zainteresovanom publikom razgovor vodio crnogorski književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis.","intro_image":"\/storage\/2024\/03\/23\/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1.jpg","date":"2024-03-23 09:51:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-03-23 09:51:00","content":"<p>Prema riječima Nikolaidisa, čovjek koji je večeras govorio na Fakultetu je najveći živi srpski pisac.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Ovaj čovjek je ujedno i najveći živi pisac na&scaron;ih jezika&ldquo;, izričit je bio Nikolaidis.<\/p>\r\n\r\n<p>Na pitanje RTV Cetinje, kako vidi aktuelni dru&scaron;tveno-politički trenutak u Crnoj Gori i odnos dru&scaron;tva prema piscu Andreju Nikolaidisu, srpski književnik kaže da ne vidi svijetlo na kraju tunela.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Trenutnu situaciju u Crnoj Gori ocjenjujem kao haotičnu. Tako je i na cijelom Balkanu. De&scaron;avanja u Herceg Novom ocjenjujem kao vandalizam&ldquo;, kazao je Basara.<\/p>\r\n\r\n<p>Dva pisca večeras su diskutovala o tome kakva budućnost očekuje Crnu Goru i zemlje regiona. Nikolaidis je pitao svog srpskog kolegu, vidi li mogućnost da ovaj prostor i ove zemlje budu mjesto gdje će ljudi za deset ili 20 godina živjeti opu&scaron;tenije i sretnije.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Ne vidim, zaista ne vidim! Tim prije &scaron;to i u ostatku svijeta kreću na&scaron;im primjerom&ldquo;, rekao je Basara.<\/p>\r\n\r\n<p>Prema njegovim riječima, položaj kulturnih stvaralaca u Crnoj Gori i Srbiji je veoma mizeran.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Pitate me zbog čega? Zbog nebrige prema kulturi i stvarala&scaron;tvu uop&scaron;te&ldquo;, kazao je Basara pred novinarima.<\/p>\r\n\r\n<p>Za razliku od srpskog pisca koji je večeras vi&scaron;e puta kazao da je pesimista u pogledu dru&scaron;tveno-političkog ambijenta u Crnoj Gori i Srbiji, Nikolaidis kaže da ima nadu.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Evo vidjećemo. Ili će se nastaviti ovo &scaron;to izgleda kao neka vrsta lo&scaron;e beskonačnosti, ili će Crna Gora uspjeti da proizvede neku novu vrijednost koja će promijeniti pravila igre i mi ćemo se naći u novim okolnostima, i u izvjesnom smislu postati novi ljudi&ldquo;, kazao je Nikolaidis.<\/p>\r\n\r\n<p>Večera&scaron;nji razgovor dvojice pisaca vodio se pod motom &rdquo;Cetinjski gost za glas razuma&rdquo;. Nikolaidis glas razuma vidi u knjigama.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Dobro je čitati najveće pisce, a Basara svakako spada među najvećima. Sam čin čitanja zahtijeva izvjesnu mjeru intelektualnog po&scaron;tenja, zahtijeva da čitate sa dobrom namjerom, a ne sa namjerom da objesite čovjeka koji je pisao&ldquo;, kazao je Nikolaidis.<\/p>\r\n\r\n<p>Pored brojnih građana Cetinja i onih koji su do&scaron;li iz drugih gradova Crne Gore, razgovor Nikolaidisa i Basare večeras su pratili ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimir Jukić i ambasador Hrvatske, Veselko Grubi&scaron;ić.<\/p>\r\n\r\n<p>Razgovor Nikolaidisa i Basare organizovali su Fakultet za crnogorski jezik i književnost i portal Voice of Montenegro.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Mportal<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/03\/23\/thumbs\/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/03\/23\/thumbs\/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/03\/23\/thumbs\/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/03\/23\/thumbs\/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/03\/23\/thumbs\/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/03\/23\/thumbs\/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/03\/23\/thumbs\/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/03\/23\/thumbs\/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/03\/23\/thumbs\/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/03\/23\/thumbs\/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/295919\/basara-na-cetinju-situacija-na-balkanu-haoticna-ostatak-svijeta-krece-nasim-primjerom"}},{"Article":{"id":"295700","title":"Mijatović posjetila CNP: Privilegovana sam što sam gledala predstavu o memorijalizaciji žrtava","slug":"mijatovic-posjetila-cnp-privilegovana-sam-sto-sam-gledala-predstavu-o-memorijalizaciji-zrtava","intro":"Predstava je nastala inspirisana zločinom počinjenim 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika iz voza u stanici Štrpci.","intro_image":"\/storage\/2024\/03\/20\/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024.jpg","date":"2024-03-20 09:57:00","author":"A.P.","publish_date":"2024-03-20 09:57:00","content":"<p>Tokom razgovora sa rukovodstvom nacionalnog teatra i predstavnicima autorskog i glumačkog tima predstave, komesarka Mijatović je poručila da se u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu pokazala snaga umjetnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>- Smatram se veoma privilegovanom i počastvovanom &scaron;to sam imala priliku da za vrijeme zvanične posjete Crnoj Gori, tokom koje razgovaramo o ljudskim pravima i o temama koje su od značaja za crnogorsko dru&scaron;tvo, posjetim Crnogorsko narodno pozori&scaron;te gdje smo doživjeli ne&scaron;to &scaron;to je od ogromnog značaja, ne samo za Crnu Goru, nego i za čitav region. Ono &scaron;to sam ja doživjela je ponovo potvrda kako umjetnost, teatar, može da dopre, prije svega do običnog čovjeka, na koji način može da po&scaron;alje poruku i da ukaže na važnost memorijalizacije žrtava, sjećanja, pravde, svega onoga &scaron;to nam je prijeko potrebno da bi, ako ni&scaron;ta drugo, buduće&nbsp;generacije, mladi ljudi, mogli da žive mirno na ovim prostorima - istakla je Mijatović.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"19129151\" src=\"\/storage\/2024\/03\/20\/thumbs\/65faa710-6628-4c62-b438-9ce80a0a0a65-19129151-previewOrg.jpg\" title=\"19129151\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Kako je dodala Komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava, ovo je hrabra predstava jedne mlade žene i nevjerovatna izvedba mladih umjetnika glumaca.<\/p>\r\n\r\n<p>- Mene lično je jako pogodila, ne samo zato &scaron;to znam &scaron;ta nam se sve de&scaron;avalo, već je uzbudljiv i način na koji nas je umjetnost zgrabila i držala do samog kraja predstave. Predstava je vrlo ubjedljivo prenijela barem djelić patnje tih nevinih ljudi koji su ubijeni i večeras se pokazala nevjerovatna snaga umjetnosti. Nadam se da će ova predstava nastaviti da se igra i na drugim prostorima i drago mi je &scaron;to čujem da gostuje u mom rodnom gradu Sarajevu, ali nadam se i &scaron;ire, jer to zaslužuje. Svi smo mi odgovorni da se sjećamo žrtava, ali to je i jedna vrsta odgovornosti prema njihovim porodicama i svima nama - zaključila je Mijatović.<\/p>\r\n\r\n<p>Direktor Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta&nbsp;Ilija Subotić&nbsp;zahvalio je delegaciji Savjeta Evrope koju predvodi Komesarka za ljudska prava Dunja Mijatović na posjeti i istakao da se nacionalni teatar bavi izvođenjem djela domaćih i stranih autora, od izuzetnog umjetničkog značaja, ali da se, kao dru&scaron;tveno odgovorna institucija, kroz svoju repertoarsku politiku angažuje i na inscenaciji značajnih tema iz na&scaron;e bliske pro&scaron;losti, kao &scaron;to je predstava &bdquo;671-LOV&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Subotić je takođe izrazio zadovoljstvo &scaron;to je Komesarka Savjeta Evrope iskazala interesovanje za ovaj projekat Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, budući da on korespondira s pitanjima ljudskih prava na kojima gospođa Mijatović radi duže od dvije decenije.<\/p>\r\n\r\n<p>Predstava &ldquo;671-LOV&rdquo; premijerno je izvedena krajem decembra u nacionalnom teatru i nai&scaron;la je na odlične reakcije publike i kritike.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/03\/20\/thumbs\/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/03\/20\/thumbs\/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/03\/20\/thumbs\/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/03\/20\/thumbs\/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/03\/20\/thumbs\/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/03\/20\/thumbs\/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/03\/20\/thumbs\/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/03\/20\/thumbs\/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/03\/20\/thumbs\/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/03\/20\/thumbs\/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/295700\/mijatovic-posjetila-cnp-privilegovana-sam-sto-sam-gledala-predstavu-o-memorijalizaciji-zrtava"}},{"Article":{"id":"295527","title":"Jelena Savojska i identitet Crnogoraca","slug":"jelena-savojska-i-identitet-crnogoraca","intro":"Crkva - Glavni neprijatelj srpske nacije!","intro_image":"\/storage\/2024\/03\/17\/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska.jpg","date":"2024-03-17 19:40:00","author":"j.m.","publish_date":"2024-03-17 19:40:00","content":"<p>Poljski papa Jovan Pavle Drugi je prijedlog prihvatio i dodijelio je kraljici privremeni prelazni status ,,Božijeg sluge&ldquo; koji će trajati sve dok se procedura ne zavr&scaron;i. Prije toga, Jelena Savojska je odlukom pape Pija Jedanaestog 1937. godine bila odlikovana najvi&scaron;im papskim odlikovanjem za žene visokog roda - ,,Zlatnom ružom&ldquo;. Prije pet godina, papa Franjo je emitovao po&scaron;tanske marke sa njenim likom. To je gotovo siguran znak da će se procedura uspje&scaron;no okončati.<\/p>\r\n\r\n<p>Na pedesetu godi&scaron;njicu smrti kraljice Italije Jelene Savojske, ćerke crnogorskog kralja Nikole Prvog, biskup Ri&scaron;ar iz Monpeljea, grada gde je umrla na operaciji od raka, pokrenuo je 2001. godine proceduru za njenu beatifikaciju za sveticu.<\/p>\r\n\r\n<p>Poljski papa Jovan Pavle Drugi je predlog prihvatio i dodelio je kraljici privremeni prelazni status ,,Božijeg sluge&ldquo; koji će trajati sve dok se procedura ne zavr&scaron;i. Pre toga, Jelena Savojska je odlukom pape Pija Jedanaestog 1937. godine bila odlikovana najvi&scaron;im papskim odlikovanjem za žene visokog roda - ,,Zlatnom ružom&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Pre pet godina, papa Franjo je emitovao po&scaron;tanske marke sa njenim likom. To je gotovo siguran znak da će se procedura uspe&scaron;no okončati.<\/p>\r\n\r\n<p>Da li će Crnogorci prihvatiti blaženu Jelenu za svoju sveticu i veliku humanistkinju? Do sada su je u Podgorici 2021. godine nagradili spomenikom, kao i na Cetinju, rad poznatog umjetnika Dimitrija Popovića. Možda će sutra da ustanove i orden po njenom imenu za zaslužne Crnogorke. Ipak, neće Crnogorci biti nikakav izuzetak ako po ženi to - ne učine. To nisu učinili ni Srbijanci. Ni mnogi drugi narodi. A vreme je.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>HUMANISTKINJA I PATRIOTKINJA<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Osim humanosti, Jelena Savojska je bila i crnogorska patriotkinja kada je preko svog supruga kralja Vitorija Emanuela Trećeg uspela da 1941. godine nagovori Musolinija da obnovi kraljevinu Crnu Goru.<\/p>\r\n\r\n<p>Ta se ideja zavr&scaron;ila taktičkim neuspehom i možda nezrelo&scaron;ću njenog nećaka Mihajla Petrovića Njego&scaron;a. Zbog toga ga je i izvlačila iz nacističkog zatvora 1943. Godine.<\/p>\r\n\r\n<p>A kao humanistkinja bila je u vrhu spasavanja stanovni&scaron;tva od zemljotresa u Mesini 1908. godine kada je na kolenima molila kapetana ruskog broda da se okrene na moru, vrati u Mesinu i dozvoli da se njegova lađa pretvori u bolnicu pod njenim nadzorom.<\/p>\r\n\r\n<p>Deset godina, 1911-1921, je vodila dobrovoljne medicinske sestre Crvenog krsta Italije i finansirala ustanove lečeći siromahe pogođene od zapaljenja mozga i tuberkoloze. Ona je od 1915. do 1919. godine pretvorila rimsku palatu Kvirinale u bol<\/p>\r\n\r\n<p>Iz braka sa Anom, Stevan Prvovenčani je dobio i četvrtog sina koji je, uprkos tome &scaron;to je bio mlađi u odnosu na trojicu dobijenih sinova iz Stevanovih prethodnih vizantijskih brakova, postao sledeći kralj - Uro&scaron; Prvi.<\/p>\r\n\r\n<p>Time je Ana vi&scaron;e od bilo koga drugog - sem Stevana Prvovenčanog - doprinela dizanju kraljevske dinastije Nemanjića. Ali je i postala neželjena kraljica iako je bila pra-mati svih Nemanjića posle nje. Bila je katolkinja, &scaron;to tada to nije imalo gotovo nikakvu važnost u religijskom smislu, već je imalo politički smisao: njen brak je služio za približavanje Ra&scaron;ke Veneciji, koja je tada ionako imala ogroman uticaj na politiku skromno obnovljenog Carigrada po odlasku krsta&scaron;a.<\/p>\r\n\r\n<p>Stevan Prvovenčani je želeo Aninog sina Uro&scaron;a i njenu Veneciju za saveznike, i zanemario je starije sinove iz brakova sa damama carigradskog istoka.<\/p>\r\n\r\n<p>Otuda ne mora biti čudno &scaron;to ni stara Pećka patrijar&scaron;ija - kao ni nova - Sokolovićeva Pećka patrijar&scaron;ija, kao ni vojvođanske srpske mitropolije, kao ni Sremsko-karlovačka patrijar&scaron;ija iz 19\/20.veka, nisu smogle snagu da u njoj vide svetački značaj. Sve ove biskupije su ostale u svom srcu, u raznim stepenima &scaron;izmatičke, na nivou Raskola iz 1054. godine i nikada nisu priznale istorijsku vrednost Ane Dandolo kao majke kraljevske kuće Nemanjić i nacionalnog korena savremenog srpskog naroda.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Kao da nikada nisu uvažili da je naknadna ,,pravoslavnost&ldquo; ra&scaron;kih kraljeva bila samo politička maska za lak&scaron;e prodiranje ka grčkom istoku, da ih tamo&scaron;nji narod lak&scaron;e primi. Ra&scaron;ki vladari su shvatili da prodor na zapad ka Italiji i severu ka Mađarskoj, nije ostvariv. I katoličanstvo im zato nije vi&scaron;e bilo potrebno.<\/p>\r\n\r\n<p>Tako za obe kraljice, i Jelenu i Anu, važi, kako kod verskih Crnogoraca tako i kod verskih Srba, samo jedan kriterijum za svetačastvo: manje je važno &scaron;ta si kao Crnogorac ili Srbin učinio za svoj i druge narode, već da li si učlanjen u pravoslavnu organizaciju ili ne. Bog može da voli koga želi, ali pop to ne može. Ko nije uz njega nije ni Srbin niti Crnogorac.<\/p>\r\n\r\n<p>A srpska crkva ionako ne drži mnogo do žena: od 113 do 140 svetaca (arhiv SPC daje različite podatke), nije vi&scaron;e od njih osam progla&scaron;eno za svetice. I nijedna nije deo javne svesti Srba i Crnogoraca.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>PRAVOSLAVNI SRBIN I CRNOGORAC<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Dobro obave&scaron;teni patrijarh Porfirije Perić je 21. septembra 2023. godine u Zvorniku rekao: ,,Bez pravoslavne vere i pravoslavne crkve nije moguće zamisliti Srbina&ldquo;. Zanimljivo, kako onda postoji katolički ,,srpski&ldquo; kralj Stevan Nemanjić Prvovenčani, i kako onda postoje Srbi i pre Savine ra&scaron;ke crkvene organizacije? Gde su Srbi bili pre hri&scaron;ćanskih popova i - postoje li Srbi tek od kada su se črnorisci uvukli u narod?<\/p>\r\n\r\n<p>A kako Patrijar&scaron;ija obja&scaron;njava da dinastija Nemanjića nije nikada proglasila nadbiskupa Savu za sveca tokom svog trajanja, za svih 150 godina od njegove smrti? Nije ga svecem proglasio nijedan pećki patrijarh. I pro&scaron;lo je punih 539 godina od Savine smrti pre nego &scaron;to su ga Vojvođani 1775. godine proglasili za sveca iz političkih razloga. Katehizis im je bio sporedan.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako je onda srpstvo postojalo kada Srbima vekovima nije bio potreban nemanjički demijurg pravoslavne crkve?<\/p>\r\n\r\n<p>Za Lubardin ,,Vučji do&ldquo; i ,,Kosovski boj&ldquo; veli Olga Perović ovo: ,,&hellip;u prvi plan istura čovjeka, narod, oslobađa se mita i legendi, humanistički brani pravo na život razotkrivajući užas pogibije i umiranja. Na njegovim velikim bitkama nema Selim pa&scaron;e i Nikole I, nema Milo&scaron;a i Murata. Samo ljudi u pokolju, konji koji vri&scaron;te, pogibija&ldquo;<\/p>\r\n\r\n<p>I kako Patrijar&scaron;ija tvrdi da je Savin otac Stevan Nemanja kanonizovan za sveca dan posle svoje smrti 1199. godine, ukoliko je Sava postao nadbiskup tek 20 godina kasnije, tek 1219. godine, a njegova organizacija nije dobila autokefalni tomos punu 151 godinu od njega nadalje, i stoga nije mogla nikoga da kanonizuje?<\/p>\r\n\r\n<p>Niko od Nemanjića za vreme Nemanjića nije bio svetac. Sve je bajka.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>CRKVA - GLAVNI NEPRIJATELJ SRPSKE NACIJE<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Svođenje Srbina na pravoslavlje kao glavnog potpornog stuba nacije je uni&scaron;tavanje srpske nacije. To se odnosi i na pravoslavne Crnogorce. Pravoslavna vera je, sa stanovi&scaron;ta &scaron;irine kulturnog bića Srbina i Crnogorca, sporedan činilac.<\/p>\r\n\r\n<p>Pravoslavno biće se uglavnom tiče veselih obrednih dužnosti koje nisu ,,srpske&ldquo; već op&scaron;tehri&scaron;ćanske, i sastavljene su od paganskih običaja iz prethri&scaron;ćanskih religija. Nema u hri&scaron;ćanskim obredima ničeg srpskog, osim zabave Srba da imaju porodičnog sveca za&scaron;titnika koji je deo novih bajki za odrasle. Kulturno biće Srba i Crnogoraca je neizmerno veće od znanja popova i njihovih civilnih ,,influensera&ldquo; poput Milorada Dodika. A i crkvena jaja za predstojeći Uskrs su slovenskog, a ne hri&scaron;ćanskog pravoslavnog porekla - sa prolećnom željom starih otaca da setva i žetva nahrane narod.<\/p>\r\n\r\n<p>Istorija Srba i Crnogoraca je i dovoljno stra&scaron;na da bi se iko zavaravao da su ih sveci od bilo koje napasti sačuvali uprkos tome &scaron;to su na priče&scaron;ću u crkvi pili Isusovu krv i bogožderski se pogostili njegovim mesom. A ljubili su i čarobne slike, ikonu i udisali omamljujući dim tamjana. &Scaron;to je taj dim iz Jemena lekovit, a duvanski dim sa Kariba nije; kako to da ministarstva zdravlja u hri&scaron;ćanskim zemljama ne reaguju na moguću kancerogenu opasnost crkvenog dima?<\/p>\r\n\r\n<p>I velika je &scaron;teta &scaron;to Srpska pravoslavna crkva ne naručuje profesionalnu anketu o tome koliko je od na&scaron;eg naroda pročitalo Bibliju ili odmaklo dalje od njene prve strane. Tada bi se jo&scaron; vi&scaron;e uverila u tro&scaron;nu jačinu njenog pravoslavnog temelja. Neće narod da gubi vreme, iako nije lo&scaron;e da poznaje Bibliju - ali, zbog odbrane od popova.<\/p>\r\n\r\n<p>A mislimo da je pop razumeo Bibliju bolje od naroda koji je nije ni otvorio? Verovatno jeste, i to sasvim dovoljno da ne napusti popovsku profesiju, jer lak&scaron;u neće naći.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>STVARNI IDENTITET&nbsp;<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Identitet Srbina i Crnogorca je nezamislive veličine za patrijar&scaron;ijsku svest.<\/p>\r\n\r\n<p>Nju čine sva dostignuća u književnosti, slikarstvu, vajarstvu, muzici, prosveti i nauci, sve biblioteke, arhivi, pozori&scaron;ta, bioskopi, ratovi i oružje, festivali, sajmovi, dečji vrtići, internet, televizija, radio, &scaron;tampa, narodni folklor i svadbarski oro, balet, sportske igre, urbana i ruralna arhitektura, maniri građana, klavir i valcer, istorija kuhinje, razvoj name&scaron;taja, kultura vina i svih pića, modni i profesionalni izbor odeće i obuće, frizure, sve profesije stanovni&scaron;tva i sindikalna pravila - i jo&scaron; hiljadu drugih činilaca. Vi dodajte drugoga ovom spisku, nema tu kraja.<\/p>\r\n\r\n<p>Srce identiteta Crnogorca i Srbina je državni politički sistem i njegova pravna za&scaron;tita. Taj se sistem zasniva na civilnoj etici, a ne na Božijoj. Iz jednostavnog razloga je to tako: ne postoji hri&scaron;ćanski politički, pravni, ekonomski i prosvetni sistem. Hrist nije rekao nijednu reč o tome. To je razlog &scaron;to hri&scaron;ćanstvo mora opstajavati jedino u sekularnoj državi čim grad pobedi selo, i zbog toga se danas u celoj Evropi hri&scaron;ćanstvo gasi. Ne verujete? Pitajte popa koji je hri&scaron;ćanski pravoslavni politički sistem?<\/p>\r\n\r\n<p>Deset godina, 1911-1921, Jelena Savojska je vodila dobrovoljne medicinske sestre Crvenog krsta Italije i finansirala ustanove liječeći siromahe pogođene od zapaljenja mozga i tuberkoloze. Ona je od 1915. do 1919. godine pretvorila rimsku palatu Kvirinale u bolnicu, koja je prije toga bila sjedi&scaron;te trideset papa i četvorice italijanskih kraljeva - i njenog, Vitorija Emanuela. Finansirala je istraživanja za liječenje raka i Parkinsonove bolesti za dobrobit svih ljudi. Ona je bila svjesna da je njen otac, kralj Nikola, uveo 1875. godine Crnu Goru kao prvu državu na Balkanu u osnovani Crveni krst i koristila je ugled koji iz toga proističe<\/p>\r\n\r\n<p>Poslednji poku&scaron;aj odbrane dominacije crkve u samodovoljnom agrarnom dru&scaron;tvu je izveo papa Pije Deveti enciklikom Quanta Cura 1864. godine kada je osporio pravo novog doba da zameni feudalizam i kada je odbacio pravo čoveka na slobodni izbor i savest, podržavajući time zabranu demokratskog izbora. Ovu zabranu je pre njega u enciklici Mirari Vos izneo papa Grgur &Scaron;esnaesti 1832. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>Ni&scaron;ta to nije vredelo: sve pape unazad je ostavio za sobom Lav Trinaesti sa svojom enciklikom Rerum Novarum iz 1891. godine i zavr&scaron;io teolo&scaron;ku dilemu koji stepen političkog uticaja u državi može imati hri&scaron;ćanska crkva. Ona ide neminovno u sekularni status. A on je spas za narod, a za Crkvu je novi minut skrajnutog života.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>RECITE KO IM JE RAVAN<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Naravno da je među sve&scaron;tenicima bilo mislilaca, umetnika i književnika koji su doprinosil narodnoj kulturi.<\/p>\r\n\r\n<p>Crnogorci će verovatno odmah istaći Njego&scaron;a, a Vojvođani svog biv&scaron;eg kaluđera Dositeja Obradovića i možda patrijarha Josifa Rajačića - ali i njega kao političara i obrazovnog prosvetara. Potom, jedino uz veliki znoj, možemo da se setimo novih crkvenih imena. A ima ih.<\/p>\r\n\r\n<p>A uzmite sada samo u obzir crnogorske slikare posle Drugog svetskog rata. Kaže istoričarka umetnosti Olga Perović u svojoj ,,Crnogorskoj likovnoj umjetnosti druge polovine 20. vijeka&ldquo; iz 2010. godine da je novo dru&scaron;tveno okruženje uticalo na slikarske zamisli: ,,Crna Gora je povratila svoju dugovjeku državnost i njen narod svoj nacionalni identitet, Crnogorci su ostvarili težnju da žive kao ravnopravan narod i kao ravnopravna država u zajednici s drugim južnoslovenskim narodima&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Naglasila je vezu između dru&scaron;tvene stvarnosti i oblika nacionalnog identiteta. Nema identiteta po sebi. I tek potom idu redom Petar Lubarda, Milo Milunović, Jovan Zonjić, Dado Đurić, Luka Tomanović, Milo&scaron; Vu&scaron;ković, vajar Risto Stijović, Milan Božović, Savo Vujović, Mato Đuranović, Mirko Kujačić, Niko Djurović, Dimitrije Popović, Stevan Luketić, Filo Filipović, Cvetko Lainović i drugi - imena su data i iz njenih drugih tekstova.<\/p>\r\n\r\n<p>Za Lubardin ,,Vučji do&ldquo; i ,,Kosovski boj&ldquo; veli Olga Perović ovo: ,,&hellip;u prvi plan istura čovjeka, narod, oslobađa se mita i legendi, humanistički brani pravo na život razotkrivajući užas pogibije i umiranja. Na njegovim velikim bitkama nema Selim pa&scaron;e i Nikole I, nema Milo&scaron;a i Murata. Samo ljudi u pokolju, konji koji vri&scaron;te, pogibija&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Blisko tome je videla svoj ,,Kosovski boj&ldquo; i Olja Ivanjicki u Beogradu, kao vrisak humanističkog otpora bezumlju i apoteozi ljudskim porivima i vrlinama bez ikakve veze sa pravoslavnom teofilijom i neistinitim herkulovskim obračunom Hrista sa Muhamedom na Kosovu.<\/p>\r\n\r\n<p>Da li smo primetili da ekstremna srpska crkvena ,,pravoslavna&ldquo; pristrasnost nije nijednog slikara, vajara, kompozitora, režisera, glumca, filozofa, astronoma, pesnika (ni Njego&scaron;a), učitelja, filozofa, pevača, biologa - proglasila za sveca? Oni nisu zaslužni Srbi i Crnogorci, već jedino ljudi koji popu ljube ruku?<\/p>\r\n\r\n<p><strong>PORFIRIJEV LE&Scaron;<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>U Zvorniku je patrijarh Porfirije rekao: ,,Znamo da kao &scaron;to je čovek bez du&scaron;e le&scaron;, tako je i svaka srpska zajednica, svako srpsko mesto i svako srpsko naselje koje u sebi nema hram mrtvo naselje&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>To nije istina. To je mogao da Porfiriju doturi jedino nekroman Irinej Bulović. Svako selo može bez popa, ali pop bez sela ne može. A selo ne može bez učitelja i &scaron;kole. I, uostalom, kako teolog obja&scaron;njava da telo sveca nije le&scaron; iako ga je du&scaron;a u grobu napustila? Pitajte ga.<\/p>\r\n\r\n<p>Jedini čovek koji može da živi bez dru&scaron;tva je kaluđer. On je le&scaron; jo&scaron; pre nego &scaron;to je i umro, jer je istrebio u sebi i narod, i državu, i pastirsko vođstvo jagnjadi. Oti&scaron;ao je u ćeliju samoće i izgubio du&scaron;u. A čovek i Srbin bez hri&scaron;ćanstva i te kako može, ali ne i bez dru&scaron;tva. I sve vi&scaron;e tako on i živi iako gradi Sizifove hramove gde luta uz svetlost sveća tragajući za odgovorima koje nikada neće dobiti. Du&scaron;a čovekova je njegov dru&scaron;tveni život koji ostaje među nama i kada sahranimo svoje najdraže. Narodni život nikada ne nestaje, stalno se menja, kao i religije i popovi.<\/p>\r\n\r\n<p>Kada je knez Pavle Karađorđević otvorio 1936. godine u Beogradu svoj ,,narodni muzej&ldquo;, među &scaron;ezdeset galerijskih dvorana, osim u galeriji fresaka sa umetničkom vredno&scaron;ću, nije bilo nijedne ,,pravoslavne&ldquo; rukotvorine radi propagande religije. Direktor muzeja, istoričar umetnosti, Milan Ka&scaron;anin iz Slavonije, sorbonski diplomac, kupovao je i dobijao u Evropi savremene slike Matisa, Utrila, &Scaron;agala, Modiljanija, Gogena, Pisaroa, Monea, Vlamenka i drugih. Bili su tu i delovi Pavlovog Vidovdanskog hrama, kao mitolo&scaron;ke obrade tužnog ishoda Lazarevog poduhvata na Kosovu. A Ka&scaron;anin je bio poznat po tome &scaron;to je opovrgavao ključnu ulogu Crkve za formiranje srpske nacije. Ona tome pomogla jeste, ali vodila nije. I često je narod i&scaron;ao sam, bez nje.<\/p>\r\n\r\n<p>Kod Crnogoraca je izuzetak, tu su mitropoliti vodili narod u novo dru&scaron;tvo jer su jedini u plemenskoj konfederaciji naroda imali centralizovanu organizaciju. Čim se narod ujedinio u državu, mitropoliti su se vratili u manastir. Nisu mitropoliti gradili srpstvo, već državu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;TO SU SRBIN I CRNOGORAC<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Kada bi pravoslavno hri&scaron;ćanstvo bilo glavni fundament Grka, Rusa, Srba, Crnogoraca, Rumuna, Makedonaca, Ukrajinaca i vanevropskih pravoslavaca, onda verovatno nijedan od ovih naroda ne bi postojao.<\/p>\r\n\r\n<p>Dru&scaron;tvena du&scaron;a im se ne bi razlikovala. Postojao bi samo hri&scaron;ćanin sa istim načinom života, kao op&scaron;ti, globalni religiozni čovek, i svi bi možda govorili hebrejskim jezikom. A to bi se dogodilo i sa katoličkom galaksijom. I sa islamskom. Hri&scaron;ćanstvo i jeste prva globalistička ideja naredbom Isusa sledbenicima da je &scaron;ire po svim narodima. Takav je kod nas bio Rastko Nemanjić.<\/p>\r\n\r\n<p>Srbin i Crnogorac su neprekidno dinamično i promenljivo strukturno telo ujedinjenih dru&scaron;tvenih osobina i razvojnih želja. One su u stalnom kome&scaron;anju. Od veka do veka su različite, od jezika do svog političkog sistema i kulture: od mira do mira, od rata do rata, od revolucije do revolucije, od vlade do vlade, od muzeja do muzeja, od no&scaron;nje do no&scaron;nje, od pesme do pesme, od sveca do sveca, od azbuke do azbuke, i od saveznika do saveznika&hellip;<\/p>\r\n\r\n<p>Pop i kaluđer to nisu, oni su kontrarevolucionari. Njima je svako dru&scaron;tvo dobro koje ne dira njihovu organizaciju. A u svakom dru&scaron;tvu jedino kaluđer živi bez želje da ga i vidi, i on je jedina konstanta nepokretnosti. Dajmo Patrijar&scaron;iji državni budžet da tro&scaron;i i vladine avione da se vladike besplatno voze po nebu, i dobićemo savr&scaron;eno hri&scaron;ćansko dru&scaron;tvo. Popovsku državu.<\/p>\r\n\r\n<p>Finansirala je istraživanja za lečenje raka i Parkinsona za dobrobit svih ljudi. Ona je bila svesna da je njen otac, kralj Nikola, uveo 1875. godine Crnu Goru kao prvu državu na Balkanu u osnovani Crveni krst i koristila je ugled koji iz toga proističe.<\/p>\r\n\r\n<p>I njen doprinos Crnoj Gori je u tome &scaron;to je ona u 20. veku možda bila njen najveći ministar kulture u Evropi, koja je i po njoj sudila o vrednostima malog crnogorskog naroda.<\/p>\r\n\r\n<p>To je dovoljno za sva vremena.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>ANA DANDOLO - NEŽELJENA KRALJICA<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Najveća kraljica u narodu koji se danas naziva srpskim je - Italijanka. To je Venecijanka Ana Dandolo iz 13. veka. Ona je unuka tamo&scaron;njeg dužda, jednog od najvećih u istoriji ove republike, Enrika Dandola. Bio je vođa i glavni finansijer Četvrtog krsta&scaron;kog rata. Ovaj se pohod zavr&scaron;io padom Zadra i Carigrada. Carigradu se Dandolo, između ostalog, osvetio i za prethodnu plenidbu imovine italijanskog stanovni&scaron;tva u Vizantiji i nasilni gubitak oka dok je kao mlečanski ambasador bio na carigradskom dvoru.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/03\/17\/thumbs\/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/03\/17\/thumbs\/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/03\/17\/thumbs\/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/03\/17\/thumbs\/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/03\/17\/thumbs\/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/03\/17\/thumbs\/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/03\/17\/thumbs\/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/03\/17\/thumbs\/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/03\/17\/thumbs\/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/03\/17\/thumbs\/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/295527\/jelena-savojska-i-identitet-crnogoraca"}},{"Article":{"id":"295109","title":"Preminula glumica Kostadinka Velkovska","slug":"preminula-glumica-kostadinka-velkovska","intro":"Hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica makedonskog porijekla Kostadinka Velkovska umrla je u nedelju u Zagrebu u 76. godini.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/03\/11\/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486.jpg","date":"2024-03-11 23:30:00","author":" M. B.","publish_date":"2024-03-11 23:30:00","content":"<p>Poznata po izuzetnoj energiji, Velkovska je ostvarila brojne televizijske i filmske uloge, kao i one u pozori&scaron;tu &rdquo;Kerempuh&rdquo;, a pjevala je i &scaron;ansone na hrvatskom, makedonskom, francuskom, njemačkom i italijanskom jeziku.<\/p>\r\n\r\n<p>Rođena je 3. juna 1948. godine u Skoplju, odakle je 1968. godine do&scaron;la u Zagreb na studije glume. Po zavr&scaron;etku studija dvije godine je glumila u dubrovačkom pozori&scaron;tu, a potom je do&scaron;la u Zagreb u &rdquo;Kerempuh&rdquo; (tada&scaron;nji &rdquo;Jazavac&rdquo;), gdje je radila do penzije.<\/p>\r\n\r\n<p>Nagrađena je &rdquo;Zlatnim smijehom&ldquo; na Danima satire za ulogu Kejt u predstavi &rdquo;Gospodar svog tijela&ldquo; i Marije Berković u &rdquo;Pod Krležinom glavom&ldquo;. Nastupala je na brojnim koncertima, 1987. snimila je album makedonskih balada, a godinama je uređivala i vodila emisiju &rdquo;Pjesme, &scaron;ansone&ldquo; na Hrvatskom radiju.<\/p>\r\n\r\n<p>Penzionisana je 2015. godine, a pro&scaron;le godine je imala moždani udar i bila je u bolnici.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/03\/11\/thumbs\/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/03\/11\/thumbs\/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/03\/11\/thumbs\/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/03\/11\/thumbs\/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/03\/11\/thumbs\/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/03\/11\/thumbs\/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/03\/11\/thumbs\/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/03\/11\/thumbs\/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/03\/11\/thumbs\/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/03\/11\/thumbs\/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/295109\/preminula-glumica-kostadinka-velkovska"}},{"Article":{"id":"294880","title":"Gradsko pozorište","slug":"gradsko-pozoriste-1","intro":"Otkazana predstava “Bajka o ribaru i ribici”","intro_image":"\/storage\/2024\/03\/08\/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10.jpg","date":"2024-03-08 22:40:00","author":"j.m.","publish_date":"2024-03-08 22:40:00","content":"<p>Izvođenja predstave &ldquo;Bajka o ribaru i ribici&rdquo;(6+) zakazana za subotu i nedjelju se otkazuju zbog bolesti glumca.<\/p>\r\n\r\n<p><br \/>\r\nKako su obavijestili u Gradskom pozori&scaron;tu, informacije o povratu novca od kupljenih ulaznica dostupne su na biletarnici KIC &ldquo;Budo Tomović&rdquo;. Radno vrijeme biletarnice: radnim danima od 9h do 20h i vikendom dva sata prije početka predstave. Kontakt telefon: 020 664 237 i 068551460.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor: Gradska televizija<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/03\/08\/thumbs\/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/03\/08\/thumbs\/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/03\/08\/thumbs\/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/03\/08\/thumbs\/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/03\/08\/thumbs\/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/03\/08\/thumbs\/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/03\/08\/thumbs\/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/03\/08\/thumbs\/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/03\/08\/thumbs\/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/03\/08\/thumbs\/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/294880\/gradsko-pozoriste-1"}},{"Article":{"id":"294778","title":"Drama u pozorištu na Terazijama","slug":"drama-u-pozoristu-na-terazijama","intro":"Glumica se povrijedila, nije mogla da nastavi","intro_image":"\/storage\/2024\/03\/07\/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic.jpg","date":"2024-03-07 16:57:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-03-07 16:57:00","content":"<p>&quot;Uspela je da prvi dio predstave dovede do kraja&quot;, naveli su iz pozori&scaron;ta.<\/p>\r\n\r\n<p>Glumica&nbsp;Milena Vasić&nbsp;sinoć se, 6. marta,&nbsp;povrijedila na pozori&scaron;noj sceni tokom izvođenja&nbsp;mjuzikla &quot;Mamma Mia&quot;!<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon Milenine povrede, koja u ovom komadu igra Donu, a koja se dogodila tokom prvog čina i nije uspejla do kraja da iznese predstavu.<\/p>\r\n\r\n<p>-&nbsp;Tokom prvog čina glumica se povrijedila. Uspjela je da prvi dio predstave dovede do kraja. I dok je tokom pauze publika ushićeno očekivala drugi čin, iza scene je vr&scaron;ena procjena da li i kako nastaviti dalje&nbsp;- navedeno je, između ostalog u objavi na instagram stranici pozori&scaron;ta.<\/p>\r\n\r\n<p>Brzom reakcijom glumice Jelene Jovičić, koja sa Vasićevom dijeli ulogu Done u mjuziklu &quot;Mamma Mia&quot;, komad je odigran do kraja.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Telegraf<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/03\/07\/thumbs\/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/03\/07\/thumbs\/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/03\/07\/thumbs\/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/03\/07\/thumbs\/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/03\/07\/thumbs\/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/03\/07\/thumbs\/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/03\/07\/thumbs\/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/03\/07\/thumbs\/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/03\/07\/thumbs\/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/03\/07\/thumbs\/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/294778\/drama-u-pozoristu-na-terazijama"}},{"Article":{"id":"294630","title":"Zločin bez kazne ","slug":"zlocin-bez-kazne","intro":"Kusturica otkrio kako će se zvati njegov sljedeći film: \"Zločin bez kazne\" kombinacija dva klasika","intro_image":"\/storage\/2024\/03\/05\/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica.jpg","date":"2024-03-05 19:37:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-03-05 19:37:00","content":"<p>Proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica najavio je da namjerava da se bavi interpretacijom ruskih književnih klasika i da će mu sljedeći film, inspirisan čuvenim romanom Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, nositi naziv &quot;Zločin bez kazne&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Kusturica je naveo da bi taj film bio kombinacija čuvenih romana &quot;Idiot&quot; i &quot;Zločin i kazna&quot;.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>- Sve zemlje progresa, pa i Rusija, prolaze kroz fazu velikih du&scaron;evnih lomova i velikih promena - rekao je Kusturica za &quot;&quot;Ra&scaron;a Tudej Balkan&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>On je istakao da bi volio da da adaptira roman &quot;Majstor i Margarita&quot; Mihaila Bulgakova, pri čemu bi se fokusirao na lik Pontija Pilata.<\/p>\r\n\r\n<p>Tokom panel diskusije na Festivalu mladih u Sočiju Kusturicu je jedan od učesnika pitao da li ga interesuje da snima filmove koji bi se bavili Crnom Gorom, na &scaron;ta je čuveni reditelj odgovorio &quot;da je to od Petra Velikog bio jedan junački narod&quot; i da bi se mogao snimiti &quot;jedan stra&scaron;an film o crnogorskim hajducima&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;To bi bila prava tema. Hajduci, koji su i revolucionari, i kriminalci, i dobri očevi i muževi, i sve &scaron;to to podrazumijeva. Tako da, za&scaron;to ne? U onom kr&scaron;u, onom bijelom kamenu koji reflektuje svjetlost bolje nego bilo gdje drugdje na planeti, i gdje postoji istorija junačka, bi mogao da se napravi film - rekao je Kusturica, prenosi Srna.<\/p>\r\n\r\n<p>On je dodao da je junačka Crna Gora u međuvremenu doživjela razne transformacije, ali je ostala i srpska, &scaron;to je vrlo značajno, jer joj to daje autentičnu i originalnu dimenziju.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Crna Gora danas živi neki lažni evropski život, i bojim se da je od tih EU i NATO programa sve dalje od sebe - rekao je Kusturica i pojasnio da unutra&scaron;nja i spoljna politika udaljava Crnu Goru samu od sebe<\/strong>.<\/p>\r\n\r\n<p>Kusturica je roman &quot;Prebivali&scaron;te&quot; Zahara Prilepina ocijenio jednim od najboljih romana na svijetu, poručiv&scaron;i da Rusija treba da se &quot;fokusira na sopstvenu kulturu&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Srpski reditelj je naglasio da Rusija ima dobre uslove za razvoj kulture i da Rusi treba da snimaju ruske filmove, a ne da se ugledaju na Holivud.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Dan<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/03\/05\/thumbs\/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/03\/05\/thumbs\/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/03\/05\/thumbs\/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/03\/05\/thumbs\/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/03\/05\/thumbs\/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/03\/05\/thumbs\/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/03\/05\/thumbs\/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/03\/05\/thumbs\/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/03\/05\/thumbs\/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/03\/05\/thumbs\/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/294630\/zlocin-bez-kazne"}},{"Article":{"id":"293723","title":"Brojni potencijali saradnje CNP-a i slovenačkih teatara","slug":"brojni-potencijali-saradnje-cnp-a-i-slovenackih-teatara-1","intro":"Brojni su potencijali saradnje Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) i slovenačkih narodnih teatara, ocijenjeno je tokom susreta direktora Ilije Subotića i novoimenovane ambasadorke Republike Slovenije u Crnoj Gori Bernarde Gradišnik.","intro_image":"","date":"2024-02-23 10:24:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-02-23 10:24:00","content":"<p>Tokom sastanka direktora Subotića i ambasadorke Gradi&scaron;nik, koja je boravila u radnoj posjeti nacionalnom teatru, razmotreno je vi&scaron;e pitanja od značaja za unapređenje saradnje, koja se u prvom redu odnosu na međusobna gostovanja i razmjenu predstava i drugih programa, u cilju prezentacije i promocije savremenog pozori&scaron;nog stvarala&scaron;tva obje zemlje.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Kako navode u saop&scaron;tenju, Subotić je podsjetio da Crnogorsko narodno pozori&scaron;te realizuje jubilarnu 70. sezonu s intenzivnom produkcionom i repertoarskom aktivno&scaron;ću, kao i referentnim komplementarnim djelatnostima, te istakao da će nacionalni teatar sjutra realizovati petu premijeru od početka sezone.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Sagovornici su se saglasili da će konkretni oblici saradnje biti definisani u narednom periodu.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">IZVOR:RTCG<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/img\/defaults\/article-preview.jpg","previewOrg":"\/img\/defaults\/article-previewOrg.jpg","small":"\/img\/defaults\/article-small.jpg","138x108":"\/img\/defaults\/article-138x108.jpg","160x200":"\/img\/defaults\/article-160x200.jpg","220x110":"\/img\/defaults\/article-220x110.jpg","208x400":"\/img\/defaults\/article-208x400.jpg","335x200":"\/img\/defaults\/article-335x200.jpg","440x240":"\/img\/defaults\/article-440x240.jpg","495x370":"\/img\/defaults\/article-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/293723\/brojni-potencijali-saradnje-cnp-a-i-slovenackih-teatara-1"}},{"Article":{"id":"293609","title":"Prekogranična saradnja","slug":"prekogranicna-saradnja-1","intro":"Za  ljepši i bogatiji kulturno umjetnički život!","intro_image":"\/storage\/2024\/02\/21\/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic.jpg","date":"2024-02-21 18:12:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-02-21 18:12:00","content":"<p>U prostorijama JU Centar za kulturu Pljevlja, danas je potpisan sporazum o prekograničnoj saradnji između Doma kulture Prijepolje i JU Centar za kulturu Pljevlja, potpisali direktori ovih Ustanova: g-đa Admira Hamidović i g-din Slavko To&scaron;ić.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;Cilj Sporazuma je afirmacija i promocija dramskog, muzičkog i folklornog amaterskog stvarala&scaron;tva, a potpisnici Sporazuma obavezali su se i na zajedničko organizovanje predstava, tribina, okruglih stolova, rasprava i drugih programa koji su od značaja za razvoj kulturnog amaterizma.<\/p>\r\n\r\n<p>Zadatak ovog dokumenta usmjeren je i na prekograničnu saradnju kroz aplikaciju za projekte i zajedničku realizaciju međunarodnih projekata od op&scaron;teg javnog interesa u oblasti kulture, kao i na produkciju i distribuciju kulturnih programa i organizaciju manifestacija iz oblasti kulture.<\/p>\r\n\r\n<p>Saradnja između dvije Ustanove ogledaće se i u besplatnom kori&scaron;ćenju prostornih, tehničkih i kadrovskih kapaciteta, za realizaciju kulturno-umjetničkih aktivnosti Sporazumnih strana, kao i kroz za&scaron;titu i očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne ba&scaron;tine, podsticanje donatorstva i sponzorstva u kulturi, i saradnji na drugim poslovima od javnog interesa.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pv portal; J.M.<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/293609\/prekogranicna-saradnja-1"}},{"Article":{"id":"293599","title":"Bjelopoljski KGB spremio album \"Istok i zapad\": Bijelo Polje je rasadnik talenata","slug":"bjelopoljski-kgb-spremio-album-istok-i-zapad-bijelo-polje-je-rasadnik-talenata","intro":"Pormocija novih osam pjesama zakazana za 13. mart u Centru za kulturu","intro_image":"\/storage\/2024\/02\/21\/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje.jpg","date":"2024-02-21 15:54:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-02-21 15:54:00","content":"<p>Pormocija novih osam pjesama zakazana za 13. mart u Centru za kulturu<\/p>\r\n\r\n<p>Bjelopoljski muzičar&nbsp;Suad Kurga&scaron;&nbsp;četrdeset godina družeći se sa gitarom stvara i niže note, a svoj dugogodi&scaron;nji rad narednog mjeseca zaokružiće novim albumom. Kako je ispričao novi album izlazi u martu za kada je planirana i premijera u Centru za kulturu Bijelog Polja.<\/p>\r\n\r\n<p>Bjelopoljski muzičari&nbsp;Veselin Garo Bakić&nbsp;i Suad T. Kurga&scaron;, pod imenom KGB obja&scaron;njavaju da je njihovo ime&nbsp; u stvari skraćenica od KurGa&scaron;\/Bakić i nema nikakve veze sa biv&scaron;om sovjetskom tajnom službom. Zavr&scaron;ili su snimanje albuma &quot;Istok i zapad&quot; koji se sastoji od osam pjesama u ukupnom trajanju od oko 40 minuta. Album je konceptualnog karaktera, kako tekstualno tako i muzički, &scaron;to će reći da svih osam pjesama pričaju jednu priču, ali sasvim dobro funkcioni&scaron;u i kao zasebne cjeline - kaže Kurga&scaron; za Dan.<\/p>\r\n\r\n<p>Tekstove pjesama je pisao Suad, dok su muziku i aranžmane zajednički radili Bakić i Kurga&scaron;. Album se stvarao u porodičnoj atmosferi. Naime, pored Gara i Suada, značajan doprinos su dali i njihovi sinovi&nbsp;Goran&nbsp;(bas gitara, vokal) i&nbsp;Omar&nbsp;(klavijature). Kompozicije su snimljene u studiju &quot;Vrbica&quot; u Aranđelovcu, i studiju &quot;Kosmos&quot; u Beranama. Muzički producent albuma pored Kurga&scaron;a je bio Novo Brakočević. Kako i dolikuje, JU Centar za kulturu &quot;Vojislav Bulatović Strunjo&quot;, u skladu sa svojim mogućnostima je pružio podr&scaron;ku muzičkom sastavu KGB, tako da će se promocija\/premijera albuma &quot;Istok i zapad&quot; i prigodan koncert održati u toj velikoj sali, u srijedu, 13. marta, u 20 časova.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<strong>Pi&scaron;em pjesme i volim pisanu riječ, a volim naravno i muziku, a rokenrol je idealan spoj koji mi je odredio život. Očekujem da ovaj album naiđe na odličan prijem - ističe Kurga&scaron;.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Komentari&scaron;ući da je rokenrol definitivno obilježio dvadeseti vijek i da je postao kultura, Kurga&scaron; upoređuje odnos mladih prema tom pravcu kod nas i u svijetu.<\/p>\r\n\r\n<p>-To je veliko polje stvarala&scaron;tva od `55. godine pro&scaron;log vijeka, od prvih koraka BB Kinga, Čarls Berija, Litl Ričarda i kasnije Elvisa Prislija, pa do danas kada se pune stadioni od 70.000 ljudi i koncertnih dvorana. Rok je jo&scaron; uvijek aktuelan. Evo, Stonsi su prije par mjeseci izdali novi album, u njihovim godinama i to je za po&scaron;tovanje. Brus Springstin pi&scaron;e knjige sa Obamom, jedino se na ovim prostorima to malo drugačije posmatra. Ono &scaron;to treba pohvaliti na prostorima biv&scaron;e Jugoslavije&nbsp;je YU grupa, koja se jo&scaron; dobro drži i djeluju. Sve dok je takvih ima nade za rokenrol - kaže Kurga&scaron;.<\/p>\r\n\r\n<p>Za Bijelo Polje smatra da je rasadnik muzičkih talenata, ali grad u kojem nema adekvatnog prostora za rad i promociju.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>- Bijelo Polje ima tu žicu, te mlađe generacije koje znaju da pjevaju, ali nemaju gdje. Imamo grupu Alter Naiva koji su napravili sjajan album, imamo u Podgorici Nikolu Tomića i Enesa Zejnilovića koji su već objavili tri-četiri albuma i dalje rade i sviraju. Omladina odlazi, seli se u druge gradove jer tamo ima vi&scaron;e mjesta da se pjeva, svira, radi i stvara. Ovom gradu ne nedostaje talentovanih ljudi, već mjesto gdje bi se izvodila muzika uživo - kaže Kurga&scaron;.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Bakić i Kurga&scaron; su muzičari koji su profesionalne karijere počeli jo&scaron; krajem sedamdesetih, odnosno početkom osamdesetih godina pro&scaron;log vijeka. Prvu zajedničku saradnju su imali 1984. godine (prije tačno četrdeset godina) u grupi &quot;Magla&quot;, a prvi zajednički album (kao članovi, osnivači i autori grupe &quot;Crna dama&quot;) su snimili 1994. godine (prije tačno trideset godina).<br \/>\r\n&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/293599\/bjelopoljski-kgb-spremio-album-istok-i-zapad-bijelo-polje-je-rasadnik-talenata"}},{"Article":{"id":"293594","title":"Pozorišna predstava „LjubaF“ stiže na veliku scenu Centra za kulturu Pljevlja!","slug":"pozorisna-predstava-ljubaf-stize-na-veliku-scenu-centra-za-kulturu-pljevlja","intro":"U subotu, 24. februara, na Velikoj sceni JU Centra za kulturu Pljevlja, biće odigrana pozorišna predstava „LjubaF“. Početak predstave zakazan je za 20 časova","intro_image":"\/storage\/2024\/02\/21\/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge.jpg","date":"2024-02-21 15:01:00","author":"J. M.","publish_date":"2024-02-21 15:01:00","content":"<p><strong>U subotu, 24. februara,<\/strong> na Velikoj sceni JU Centra za kulturu Pljevlja, biće odigrana pozori&scaron;na predstava &bdquo;LjubaF&ldquo;. Početak predstave zakazan je za 20 časova.<\/p>\r\n\r\n<p>Pozori&scaron;na predstava &bdquo;LjubaF&ldquo; rađena je u režiji Erola Kadića, dok glavne uloge igraju: Elizabeta Đorevska, Branislav Zeremski i Dubravko Jovanović.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Predstava &lsquo;LjubaF&rsquo; govori o ljudskim odnosima i pokreće niz pitanja o životu: &Scaron;ta je ljubav? Kako je naći? I kada je nađemo, kako je održati u životu, u ovom svijetu koji ponekad izgleda potpuno okrenut naopako? Dvojica &scaron;kolskih prijatelja ponovo se susreću i tada jedan sprečava ovog drugog u poku&scaron;aju da skoči u rijeku. Obojica pronalaze način da rije&scaron;e vlastiti problem, tako &scaron;to jedan drugoga ponovo vrate u život. U manjku komediografskog žanra, želim da na pozori&scaron;no duhovit način plasiram duhovitu, životnu, emotivnu priču o ljubavi između troje ljudi&ldquo;, kazao je reditelj.<\/p>\r\n\r\n<p>Ulaznice, po cijeni od 3&euro;, u prodaji će biti u petak, 23. februara i subotu, 24. februara, u terminu od 12 do 20 časova.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pv portal<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/02\/21\/thumbs\/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/293594\/pozorisna-predstava-ljubaf-stize-na-veliku-scenu-centra-za-kulturu-pljevlja"}},{"Article":{"id":"293018","title":"Pedeset godina od smrti velikog crnogorskog slikara Petra Lubarde","slug":"pedeset-godina-od-smrti-velikog-crnogorskog-slikara-petra-lubarde","intro":"Danas se navršava 50 godina od smrti jugoslovenskog i crnogorskog slikara Petra Lubarde (1907–1974). Jedan je od najznačajnijih i najnagrađivanijih likovnih umjetnika ovog prostora.","intro_image":"\/storage\/2024\/02\/13\/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6.jpg","date":"2024-02-13 21:22:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-02-13 21:22:00","content":"<p>- Ako bi me neko pitao ko mi je bio učitelj u umjetnosti, morao bih da odgovorim &ndash; to je jedino bila Crna Gora... &ndash; govorio je Lubarda. Petar Lubarda rođen je u Ljubotinju, Riječka nahija, 27. jula 1907. godine. Osnovnu &scaron;kolu pohađao je u Ljubotinju, na Cetinju i u Herceg Novom. Upravo u Herceg Novom započeo je gimnazijsko obrazovanje, koje je nastavio u Splitu, Sinju i Nik&scaron;iću. Kao gimnazijalac je u Nik&scaron;iću 1925. priredio prvu samostalnu izložbu. Iste godine upisao se u beogradsku Umjetničku &scaron;kolu gdje su mu profesori bili Ilija &Scaron;obajić, Ljuba Ivanović i Beta Vukanović. Nakon samo par mjeseci prekinuo je &scaron;kolovanje i oti&scaron;ao u Pariz gdje je upisao Acad&eacute;mie des Beaux Arts, ali zbog lo&scaron;e finansijske situacije opet je prekinuo &scaron;kolovanje. Tih godina u Parizu obilazio je galerije, radio u otvorenim ateljeima i često izlagao sa jugoslovenskim slikarima. U Jugoslaviju se vratio 1932. godine, započeo život u Beogradu, ali i često boravio i u Crnoj Gori i Dalmaciji.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Prvu samostalnu izložbu priredio je 1933. godine u Beogradu, a samostalno izlagao 1934. i 1937. u Umjetničkom paviljonu. Izlagao je u Jugoslovenskom paviljonu na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. i osvojio Gran pri. Godine 1938. opet se vratio u Pariz, gdje je ostao do 1940. kada je započeo putovanja po &Scaron;paniji, Njemačkoj, Tunisu, Alžiru i Egiptu. Godinu kasnije dobio je prvu nagradu na internacionalnoj izložbi slikarstva u Hagu. Poslije rata radio je u Likovnoj akademiji u Beogradu, ali ga 1946. zajedno sa Milom Milunovićem, kao predstavnika ,,formalističke &scaron;kole&ldquo;, premje&scaron;taju na Cetinje.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Boravak na Cetinju za Lubardu je predstavljao povratak prirodi i on tada pravi zaokret ka uspostavljanju sasvim drugačije modernističke koncepcije slike. Tada se vraća bazičnim motivima &ndash; Suncu, kamenu i vodi.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Učestvovao je u formiranju prve izložbe Udruženja likovnih umetnika Crne Gore i kasnije je postao njegov drugi predsjednik. Takođe, učestvovao je u formiranju Umjetničke &scaron;kole na Cetinju 1947. u kojoj je predavao i čiji je bio prvi direktor. Bio je selektovan i za Venecijansko bijenale 1950. kao jedan od predstavnika jugoslovenskog paviljona. To su godine kad počinje Lubardina međunarodna afirmacija i tzv. zlatno doba njegovog slikarstva.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Godine 1952. otvorio je izložbu u Jugoslovenskom centru u Parizu. Dvije godine kasnije izlagao je na Bijenalu u Sao Paolu i dobio jednu od tri otkupne nagrade za slikarstvo. Godinu kasnije (1955), za rad ,,Noć u Crnoj Gori&ldquo; osvojio je prvu nagradu na Trećem bijenalu likovnih umjetnosti u Tokiju (Pablo Pikaso je dobio drugu, a Mark &Scaron;agal treću nagradu). Istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković o njegovom stvarala&scaron;tvu zapisala je da &bdquo;simbol osmi&scaron;ljavanja i oživljavanja tradicionalnih oblika svijesti i egzistencijalnog habitusa Crne Gore predstavlja Petar Lubarda, slikar koji je eruptivnom, magijskom snagom svog duha i likovnog izraza uspio da pronikne u iskonsku energiju crnogorskog kr&scaron;a i njegovog čovjeka&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>- U svom slikarskom djelu on je uspio da rasvijetli su&scaron;tinu autentičnog, duhovnog i prirodnog bogatstva Crne Gore, eksplicitno utičući na njen likovni život, &scaron;to je odlika samo onih koji zauzimaju vrhunsko mjesto u umjetnosti svog naroda, a time postaju dio univerzalnih vrijednosti. Djelo Petra Lubarde predstavlja i avangardu likovne umjetnosti druge polovine XX vijeka, kao preteča umjetničke i kulturne struje koja polazi od shvatanja da duh ne podnosi ograničenja, već teži da prevlada distancu koja postoji između čovjekovog unutra&scaron;njeg i spolja&scaron;njeg svijeta, stvaraoca i prirode &ndash; zapisala je Zeković.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Lubarda je preminuo 13. februara 1974. u Željezničkoj bolnici u Beogradu.&nbsp;<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Stanić: ,,Vučji do&ldquo; kao prevrat u umjetnosti<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Govoreći o jednoj od najpoznatijih Lubardinih slika ,,Bitka na Vučjem dolu&ldquo;, proslavljeni slikar Vojo Stanić, koji je kao mlad umjetnik često boravio u Lubardinom ateljeu, podsjetio je da je slika nastala početkom pedesetih, u doba socijalističkog realizma. - Svi su slikali radnog čo&rsquo;eka, udarnike, zemljoradničke zadruge... E, onda je tom slikom Petar sve razbio u paramparčad! ,,Vučji do&ldquo; je označio prevrat u umjetnosti, u kulturi. Pored toga &scaron;to je bila moderna, ta slika je oslobodila umjetnike, pokazala im kuda da idu. Vi&scaron;e se nije moglo nazad... &ndash; kazao je Stanić u intervjuu iz 2012. godine.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/02\/13\/thumbs\/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/02\/13\/thumbs\/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/02\/13\/thumbs\/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/02\/13\/thumbs\/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/02\/13\/thumbs\/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/02\/13\/thumbs\/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/02\/13\/thumbs\/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/02\/13\/thumbs\/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/02\/13\/thumbs\/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/02\/13\/thumbs\/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/293018\/pedeset-godina-od-smrti-velikog-crnogorskog-slikara-petra-lubarde"}},{"Article":{"id":"292828","title":"Slika Kloda Monea polivena supom u muzeju u Lionu","slug":"slika-kloda-monea-polivena-supom-u-muzeju-u-lionu","intro":"U muzeju lijepih umjetnosti u Lionu supom je poliveno zaštitno staklo slike „Proljeće“ poznatog francuskog impresionističkog umjetnika Kloda Monea (Claude Monet), prenio je radio Frans enfo (France Info) na svom sajtu.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/02\/11\/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep.jpg","date":"2024-02-11 09:46:00","author":"S.D.","publish_date":"2024-02-11 09:46:00","content":"<p>Akciju je sproveo kolektiv za za&scaron;titu životne sredine &bdquo;Riposte Alimentaire&ldquo;, koji je krajem januara izveo sličnu akciju u pariskom Luvru na čuvenu &bdquo;Mona Lizu&ldquo; Leonarda da Vinčija (Da Vinci).<\/p>\r\n\r\n<p>Uprava muzeja u Lionu na platformi Iks (X) saop&scaron;tila je da je Moneova slika &bdquo;Proljeće&ldquo; bila predmet vandalskog čina i dodala da su dvije aktivistkinje posule supu na za&scaron;titno staklo ovog vrhunskog djela, naslikanog 1872. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Ovo proljeće će nam ostati jedino ako ne reagujemo. &Scaron;ta će slikati na&scaron;i budući umjetnici? O čemu ćemo sanjati ako proljeća vi&scaron;e ne bude?&ldquo;, rekle su aktivistkinje ispred platna u muzeju, obja&scaron;njavajući svoju akciju, prije nego &scaron;to ih policija privela.<\/p>\r\n\r\n<p>Uprava muzeja je dodala da će muzej danas biti zatvoren za posjetioce, kako bi se procijenila eventualna &scaron;teta na platnu.<\/p>\r\n\r\n<div>\r\n<blockquote class=\"twitter-tweet\">\r\n<p dir=\"ltr\" lang=\"en\">Eco-activists poured soup on Claude Monet&#39;s painting &quot;Springtime&quot; at the Museum of Fine Arts of Lyon<br \/>\r\n<br \/>\r\n&quot;This spring will remain the only spring if we don&#39;t react. What will our future artists paint? What will we dream of if there is no more spring?&quot;, chanted two activists of the&hellip; <a href=\"https:\/\/t.co\/NOzF9jOHWP\">pic.twitter.com\/NOzF9jOHWP<\/a><\/p>\r\n&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href=\"https:\/\/twitter.com\/nexta_tv\/status\/1756388469994074197?ref_src=twsrc%5Etfw\">February 10, 2024<\/a><\/blockquote>\r\n<script async=\"\" charset=\"utf-8\" src=\"https:\/\/platform.twitter.com\/widgets.js\"><\/script>\r\n<\/div>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/02\/11\/thumbs\/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/02\/11\/thumbs\/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/02\/11\/thumbs\/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/02\/11\/thumbs\/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/02\/11\/thumbs\/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/02\/11\/thumbs\/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/02\/11\/thumbs\/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/02\/11\/thumbs\/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/02\/11\/thumbs\/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/02\/11\/thumbs\/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/292828\/slika-kloda-monea-polivena-supom-u-muzeju-u-lionu"}},{"Article":{"id":"292765","title":"Otvorena izložba Ivice Aranđusa u Galeriji MSUCG","slug":"otvorena-izlozba-ivice-arandusa-u-galeriji-msucg","intro":"Sinoć je u Galeriji MSUCG otvorena izložba “Instinkt” umjetnika Ivice Aranđusa u Galeriji MSUCG.","intro_image":"\/storage\/2024\/02\/10\/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA.jpg","date":"2024-02-10 12:02:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-02-10 12:02:00","content":"<p><strong>&ldquo;Ivica Aranđus ima bogatu umjetničku biografiju, koja ga potvrđuje kao zrelog umjetnika u kontinuiranom istraživačkom procesu. Tematika koja je zastupljena u njegovom stvarala&scaron;tvu govori nam o odnosu mase na pojedinca, fenomenu u usamljenosti, kritičkom prikazu sociolo&scaron;kih prilika u dana&scaron;njem svijetu hipokrizije, iskrivljenih slika realnosti, ideologija koje i danas utiču na ljudske živote, ali i dru&scaron;tenih institucija koje se nameću kao vrhovni moralni autoriteti, kao i nametanje lažnih identiteta. Sve to slikar ispoljava na direktan, ali i vrlo provokativan način kroz umjetnost, koja mora da ima kritički odnos prema realnosti&rdquo;, kazala je kustoskinja izložbe Natalija Đuranović na otvaranju.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Aranđus u umjetničkom stvarala&scaron;tvu istražuje negativne aspekte dru&scaron;tvenog miljea ili dru&scaron;tvene stvarnosti, otkriva tajne mehanizme djelovanja u sistemu ili ukazuje na moguće alternativne modele.<\/p>\r\n\r\n<p>Postavka obuhvata radove sa karaketrističnim provokativnim i angažovanim motivima, koji obuhvataju period stvaranja od 2006. do danas. Umjetnik se predstavio slikama rađenim u tehnici ulje na platnu, kao i kombinovanoj, osmislio je postavku i prilagodio reprezentativnom prostoru galerije.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Na slikama Ivice Arandusa svaka vizuelna predstava, sa fokusom na unutra&scaron;njim procesima unutar ličnosti, oslikava stvarnost koja nas okružuje i odražava se na posmatrača djela, koji se simultano stapa sa ukupnim doživljajem viđenog. Savremeni svijet, surova dana&scaron;njica, zbilja u kojoj živimo, je markirana u slikama, likovnim interpretacijama zrelog i nadahnutog umjetnika. Na njega sve utiče, okolina i ljudi, lični doživljaj života i stvarnost&rdquo;, istakla je Đuranović.<\/p>\r\n\r\n<p>Umjetnik kroz svoj autentični likovni jezik analizira i preispituje perspektivu dana&scaron;njice. U nizu kontrasta dobra i zla, svjetla i tame, postavlja aktere predstava dajući im uloge, demistifikujući događaje obavijenih velom tajne, provokativne scene sve&scaron;teničkog klera, pred kojim postajemo svjedoci nemilih događaja u dru&scaron;tvu i svijetu koji nas okružuje.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; <span style=\"color:#D3D3D3\">&nbsp;Izvor:RTNK<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/02\/10\/thumbs\/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/02\/10\/thumbs\/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/02\/10\/thumbs\/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/02\/10\/thumbs\/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/02\/10\/thumbs\/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/02\/10\/thumbs\/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/02\/10\/thumbs\/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/02\/10\/thumbs\/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/02\/10\/thumbs\/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/02\/10\/thumbs\/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/292765\/otvorena-izlozba-ivice-arandusa-u-galeriji-msucg"}},{"Article":{"id":"292536","title":"Matica crnogorska i PEN centar organizuju komemorativni skup posvećen Rajku Ceroviću","slug":"matica-crnogorska-i-pen-centar-organizuju-komemorativni-skup-posvecen-rajku-cerovicu","intro":"Komemoracija Rajku Ceroviću, poznatom crnogorskom književniku, publicisti i televizijskom autoru koji je preminuo 5. februara, biće održana u četvrtak, 8. februara, u 11 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici. O djelu, radu i životu Rajka Cerovića govoriće predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, novinarka Tanja Pavićević i istoričar Živko Andrijašević, a ispred porodice će se obratiti i Rajkov sin, psiholog Radoje Cerović. Komemoraciju organizuju Matica crnogorska i PEN centar.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/02\/06\/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC.jpg","date":"2024-02-06 14:23:00","author":"S.D.","publish_date":"2024-02-06 14:23:00","content":"<p>Cerović je zavr&scaron;io Filolo&scaron;ki fakultet (Op&scaron;ta književnost sa teorijom književnosti) u Beogradu. Nakon &scaron;est godina pedago&scaron;kog rada, 1968. godine je započeo novinarskopublicističku i književnu karijeru, najprije u Pobjedi, a godinu kasnije na Televiziji Titograd, gdje je radio do prinudne ostavke na mjestu glavnog i odgovornog urednika krajem 1988. godine zbog neslaganja sa politikom Slobodana Milo&scaron;evića. U godinama koje su uslijedile pro&scaron;ao je kroz težak period progona. Bio je saradnik velikog dijela antiratnih i građanskih glasila tada&scaron;nje države (regionalni &bdquo;Oslobođenje&ldquo;, &bdquo;Na&scaron;i dani&ldquo;, &bdquo;Nedjelja&ldquo;, &bdquo;Vjesnik&ldquo;, &bdquo;Danas&ldquo;, &bdquo;Borba&ldquo;, i crnogorski &bdquo;Monitor&ldquo; i &bdquo;Liberal&ldquo;).<\/p>\r\n\r\n<p>Cerović je dobitnik i pet najvažnijih nagrada na TV festivalima na Bledu i Portorožu iz oblasti dokumentarnog TV programa. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade za TV stvarala&scaron;tvo.<\/p>\r\n\r\n<p>Izbor iz svojih književnih kritičkih eseja objavio je u knjizi &bdquo;Svjetlost i sjenke jedne tradicije&ldquo; (1986) i &bdquo;Crnogorsko književno iskustvo&ldquo; (2003). Izbor iz publicističkih rasprava, kulturolo&scaron;ko-političkih eseja i polemika objavio je u knjizi &bdquo;Riječ protiv&ldquo; i &bdquo;Crnogorski stereotipi&ldquo;. Njegova posljednja knjiga &bdquo;Otimanje države&ldquo; objavljena je pro&scaron;le godine u izdanju Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i sadrži tekstove nastale tokom tri decenije.<\/p>\r\n\r\n<p>Bio je jedan od osnivača i dugogodi&scaron;nji član redakcije revije &bdquo;Ovdje&ldquo; i kasnijeg &bdquo;Crnogorskog književnog lista&ldquo;, te jedan od pionira formiranja režimu opozicionih crnogorskih institucija, od Matice crnogorske, Crnogorskog PEN centra do Udruženja nezavisnih pisaca. Bio je nosilac zvanja Istaknuti crnogorski stvaralac. Posljednjih nekoliko godina bio je redovni kolumnista u Pobjedi. Živio je i stvarao u Kola&scaron;inu i Podgorici.<br \/>\r\nOdlaskom Rajka Cerovića Crna Gora je izgubila izuzetnog intelektualca, stvaraoca, književnog kritičara i kvalitetnog analitičara koji je bio cijelim svojim bićem posvećen Crnoj Gori i montenegristici.<\/p>\r\n\r\n<p><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor AntenaM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/02\/06\/thumbs\/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/02\/06\/thumbs\/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/02\/06\/thumbs\/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/02\/06\/thumbs\/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/02\/06\/thumbs\/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/02\/06\/thumbs\/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/02\/06\/thumbs\/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/02\/06\/thumbs\/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/02\/06\/thumbs\/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/02\/06\/thumbs\/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/292536\/matica-crnogorska-i-pen-centar-organizuju-komemorativni-skup-posvecen-rajku-cerovicu"}},{"Article":{"id":"292338","title":"Srećan 100. rođendan","slug":"srecan-100-rodendan","intro":"'Volim život i žao mi je što ću umrijeti. Ako mi se to uopšte jednom dogodi'', izjavio je on ranije za ''Vreme'' bard crnogorskog slikarstva Vojo Stanić","intro_image":"\/storage\/2024\/02\/03\/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123.jpg","date":"2024-02-03 21:28:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-02-03 21:28:00","content":"<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\"><strong>Bard crnogorskog slikarstva, Vojo Stanić, danas proslavlja 100. rođendan.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">&ldquo;Stid me koliko puno godina imam, mada ih nijesam nikada krio&ldquo;, kazao je Vojo prije tri godine, povodom svog rođendana.&ldquo;Volim život i žao mi je &scaron;to ću umrijeti. Ako mi se to uop&scaron;te jednom dogodi&ldquo;, izjavio je on ranije za &ldquo;Vreme&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">&ldquo;Volim život i žao mi je &scaron;to ću umrijeti. Ako mi se to uop&scaron;te jednom dogodi&ldquo;, izjavio je on ranije za &ldquo;Vreme&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<div class=\"code-block code-block-34\" style=\"box-sizing: border-box; margin: 8px auto; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); display: flex; justify-content: center; clear: both;\">\r\n<div id=\"beacon_ab6861de10\" style=\"box-sizing: border-box; position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;\"><ins><img alt=\"\" class=\"td-animation-stack-type0-2\" src=\"https:\/\/qlql.io\/revive\/www\/delivery\/lg.php?bannerid=0&amp;campaignid=0&amp;zoneid=5&amp;loc=https%3A%2F%2Fwww.aktuelno.me%2Fmagazin%2Fbard-crnogorskog-slikarstva-vojo-stanic-slavi-100-rodjendan%2F&amp;referer=https%3A%2F%2Fwww.aktuelno.me%2Fmagazin%2F&amp;cb=ab6861de10\" style=\"border:0px; box-sizing:border-box; display:block; height:0px; margin-bottom:21px; max-width:100%; opacity:0; transition:opacity 0.3s cubic-bezier(0.39, 0.76, 0.51, 0.56) 0s; width:0px\" \/><\/ins><\/div>\r\n<\/div>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">Vojo Stanić je rođen u Podgorici, a odrastao u Nik&scaron;iću. Zavr&scaron;io je Akademiju skulpture u Beogradu, poslije čega je pre&scaron;ao u Herceg Novi.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">Za to vrijeme, on se okrenuo slikarstvu, &scaron;to mu je omogućilo da bolje izraz svoju miroljubivost, mediteranski duh i interesovanje prema ljudima. Njegove slike su male pozori&scaron;ne priče iz svakodnevnog života, punog duha. Oni vraćaju u život duh renesansnih komedija, predstavljajući ljudske slabosti i u isto vrijeme on pokazuje da ih razumije. Teme iz kafića, sa moru ili od kuće često su predstavljene kao mje&scaron;avinu sa nadrealnim detaljima ili kreativnim odnosom likova i predmeta. On je jedan od najznačajnijih savremenih crnogorskih umetnika i član CANU i DANU. Imao je nekoliko individualnih izložbi. Najvažniji njegov&nbsp;eksponat je bio na Venecijanskom Bijenalu 1997. godine.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\"><strong>Njegove slike su izložene u nizu galerija u Crnoj Gori, kao i u stalnoj postavci umjetničkog muzeja u Cetinju.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">Rođen je 3. februara 1924. godine u Podgorici. Otac mu se zvao Tomo, a majka Danica (rođena Ivanović). Odrastao je u Nik&scaron;iću, gdje zavr&scaron;ava osnovnu i srednju &scaron;kolu. 1944. godine učestvuje u Narodnooslobodilačkom ratu kao dio &Scaron;este crnogorske&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">udarne brigade. Isprva je učestvovao u te&scaron;kim borbama, ali je onda premje&scaron;ten u &Scaron;tab brigade. Crtao je portrete svojih saboraca, te počeo da radi kao ilustrator u novoosnovanom časopisu. Demobilisan je u februaru 1945. godine.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">Stanić je upisao Pravni fakultet u Beogradu, ali se ubrzo ispisao. Diplomirao vajarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1951. godine, u klasi profesora Alojza Dolinara. Isprva je upisao slikarstvo, ali se odmah prebacio na vajarstvo. Po okončanju studija preselio se u Herceg Novi i zaposlio se kao profesor u &Scaron;koli za umjetničke zanate. 1955. godine je počeo da se bavi slikarstvom, a 1956. godine je izlagao prve portrete i pejzaže u Beogradu i Podgorici. Početkom &scaron;ezdesetih godina zavr&scaron;ava spomenik Jovanu Toma&scaron;eviću i tako zvanično prestaje da se bavi vajarstvom.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\"><strong>Godine 1958. je počeo da radi kao profesor Vi&scaron;e pedago&scaron;ke &scaron;kole&nbsp;na Odsjeku za likovno obrazovanje i ostao je na toj poziciji do zatvaranja &scaron;kole, 1965. godine. Time je Stanić postao slobodni umjetnik. Boravci u Parizu 1958. i Rimu 1973. i 1974. godine uticali su na formiranje njegovog stila. Njegove slike su često smje&scaron;tene u Sredozemlje, a likovi na njima su su obični, mali ljudi. Neke slika na ulicama i u gužvi, a druge ostavlja usamljene u njihovim sobama. Kombinovao je realno i irealno, sa elementima fantastičnosti. Kritičari pronalaze sličnosti sa nadrealizmom Renea Magrita (Ren&eacute; Magritte) i metafizikom Đorđa De Kirika (Giorgio de Chirico). Stanić svoj stil nije mijenjao niti prilagođavao trendovima u slikarstvu; ignorisao je apstraktnu umjetnost tvrdeći da je &ldquo;ljudski lik vrhunski motiv svake umjetnosti&rdquo;.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">Godine 1952. Stanić je postao član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Dopisni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti je postao 1977. godine, a redovni član 1985. godine. Stanić je, takođe, član Matice crnogorske. ali i crnogorskog PEN centra. 1999. postao je član Dukljanske akademije nauke i umjetnosti.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">Stanićev najveći uspjeh bilo je predstavljanje Crne Gore na 47. Venecijanskom bijenalu 1997. godine. Imao je samostalne izložbe u Crnoj Gori, ali i &scaron;irom svijeta (Podgorici, Herceg Novom, Svetom Stefanu, Beogradu, Novom Sadu, Somboru, Zagrebu, Bolcanu, Berlinu, Oslu, Rimu, Njujorku, Moskvi). U Umjetničkom muzeju Crne Gore u Cetinju, njegove slike su dio stalne postavke. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada za svoj slikarski rad.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">Voju Staniću, povodom njegovog stotog rođendana, biće posvećen&nbsp;12. Mali salon hercegnovskih galerija. Izložba koja je tradicionalno organizovana u sklopu Praznika mimoze biće priređena u galerijskom prostoru Dvorane Park.U saradnji Herceg festa sa novskim galeristima, koja je uvijek davala sjajne rezultate, biće odabrana djela za ovu postavku, a posebno raduje i izložbi daje na značaju, dogovor postignut sa Tomom Stanićem, njegovim sinom, da pred publiku budu iznijete i slike iz Vojovog ateljea koje do sada nisu viđene.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\"><strong>12. Mali salon biće realizovan uz podr&scaron;ku Op&scaron;tine Herceg Novi.<\/strong> U pripremi je zanimljiv katalog, a radni naslov izložbe je &ldquo;Slike su moje priče&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">Otvaranje izložbe planirano je 10. februara.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;<span style=\"color:#A9A9A9\"> Izvor:Aktuelno.me<\/span><\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px auto 26px; overflow-wrap: break-word; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); line-height: 1.5 !important;\">&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<div class=\"code-block code-block-34\" style=\"box-sizing: border-box; margin: 8px auto; font-family: Montserrat; font-size: 17px; background-color: rgb(255, 255, 255); display: flex; justify-content: center; clear: both;\">\r\n<div id=\"beacon_ab6861de10\" style=\"box-sizing: border-box; position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;\"><ins><img alt=\"\" class=\"td-animation-stack-type0-2\" src=\"https:\/\/qlql.io\/revive\/www\/delivery\/lg.php?bannerid=0&amp;campaignid=0&amp;zoneid=5&amp;loc=https%3A%2F%2Fwww.aktuelno.me%2Fmagazin%2Fbard-crnogorskog-slikarstva-vojo-stanic-slavi-100-rodjendan%2F&amp;referer=https%3A%2F%2Fwww.aktuelno.me%2Fmagazin%2F&amp;cb=ab6861de10\" style=\"border:0px; box-sizing:border-box; display:block; height:0px; margin-bottom:21px; max-width:100%; opacity:0; transition:opacity 0.3s cubic-bezier(0.39, 0.76, 0.51, 0.56) 0s; width:0px\" \/><\/ins><\/div>\r\n\r\n<div style=\"box-sizing: border-box; position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;\">Vojo Stanić je rođen u Podgorici, a odrastao u Nik&scaron;iću. Zavr&scaron;io je Akademiju skulpture u Beogradu, poslije čega je pre&scaron;ao u Herceg Novi.<\/div>\r\n<\/div>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/02\/03\/thumbs\/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/02\/03\/thumbs\/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/02\/03\/thumbs\/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/02\/03\/thumbs\/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/02\/03\/thumbs\/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/02\/03\/thumbs\/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/02\/03\/thumbs\/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/02\/03\/thumbs\/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/02\/03\/thumbs\/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/02\/03\/thumbs\/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/292338\/srecan-100-rodendan"}},{"Article":{"id":"292278","title":"Milatović čestitao 100. rođendan Staniću: Impresivan opus vas kao umjetnika trajno blago Crne Gore","slug":"milatovic-cestitao-100-rodendan-stanicu-impresivan-opus-vas-kao-umjetnika-trajno-blago-crne-gore","intro":"Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je jubilarni 100. rođendan velikanu crnogorskog slikarstva Voju Staniću i poželio mu dobro zdravlje i svaku ličnu sreću.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/13\/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme.jpg","date":"2024-02-03 09:30:00","author":" M. B.","publish_date":"2024-02-03 09:30:00","content":"<p>&ldquo;Va&scaron; impresivan stvaralački opus predstavlja trajnu vrijednost crnogorske kulture i njenu neraskidivu sponu sa najvećim dometima evropske likovne umjetnosti. Uvjeren sam da će kulturne i obrazovne institucije u Crnoj Gori u narednom periodu jo&scaron; studioznije i ozbiljnije nastaviti sa izučavanjem i promocijom Va&scaron;ih djela sa kojima se ponosi cijela Crna Gora&rdquo;, naveo je Milatović.<\/p>\r\n\r\n<p>Prema njegovim riječima ovaj značajan jubilej &ndash; obilježavanje jednog vijeka od Stanićevog rođenja &ndash; ujedno je i prilika da se pored njegovih profesionalnih dostignuća koja su prostavila Crnu Goru izvan njenih granica, prisjetimo i Stanićeve nepokolebljive moralne dosljednosti kojom je osvjetlao obraz cijele zemlje kada je to bilo najpotrebnije.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Crna Gora pamti i cijeni Va&scaron;e uče&scaron;će u antifa&scaron;ističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu, kao i Va&scaron; antiratni angažman tokom devedesetih godina pro&scaron;log vijeka. Besprekorna biografija, autentičan stvaralački izraz i otmenost karaktera učinili su Vas ne samo bardom crnogorskog slikarstva, već i jednom od najznačajnijih ličnosti na&scaron;eg vremena. Primite, gospodine Staniću, izraze moje naklonosti i osobitog uvažavanja&ldquo;, stoji u čestitci Predsjednika države&rdquo;, zaključio je Milatović.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/292278\/milatovic-cestitao-100-rodendan-stanicu-impresivan-opus-vas-kao-umjetnika-trajno-blago-crne-gore"}},{"Article":{"id":"292197","title":"Preminuo crnogorski pjesnik","slug":"preminuo-crnogorski-pjesnik","intro":"Crnogorski pjesnik Žarko Mališić preminuo je juče u Danilovgradu.\r\n\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/02\/01\/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO.jpg","date":"2024-02-01 19:04:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-02-01 19:04:00","content":"<p><strong>Mali&scaron;ić je rođen 1936. u Danilovgradu, a srednju &scaron;kolu zavr&scaron;io u Vr&scaron;cu. Vi&scaron;e godina je boravio u Francuskoj, gdje je zasnovao porodicu. <\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Po povratku u Crnu Goru radio je kao direktor Kulturnog centra u Kotoru i bio veoma zaslužan za njegovu obnovu poslije zemljotresa. Osnovao je Ogranak Matice crnogorske u Danilovgradu, njime rukovodio deset godina, do 2019. godine i pretvorio ga u aktivnu gradsku kulturnu institucija. Poslednjih godina života bio je te&scaron;ko bolestan.<\/p>\r\n\r\n<p>Mali&scaron;ić je rano počeo da objavljuje poeziju po brojnim listovima i časopisima u Jugoslaviji, a pjesme su mu prevedene na strane jezike i uvr&scaron;tene u vi&scaron;e antologija.<\/p>\r\n\r\n<p>Objavio je zbirke poezije &bdquo;Nevine noći&ldquo;, 1966; &bdquo;Raskr&scaron;ća&ldquo;, 1970; &bdquo;U krilu zemlje&ldquo;, 1976; &bdquo;Rascvjetali kamen&ldquo;, 1980; &bdquo;Njiva od kamena&ldquo;, 1987; &bdquo;Velja paprat&ldquo;, 1999; &bdquo;Maslina uz kuću&ldquo;, 1999; &bdquo;Svici u polju&ldquo;, 2005.<\/p>\r\n\r\n<p>Oskar Davičo je napisao da &bdquo;stihovi Mali&scaron;ića mnogo podsjećaju na njegove planine: svaki ima svoju težinu i svaki je vrh za sebe, taman od dubine i prozračan od visine&ldquo;. Kritičar Miodrag Maksimović smatra da njegov jezik &bdquo;nosi ne&scaron;to od tajne velikog pjesničkog bića&ldquo; a književnik Dragan Nikolić da je &bdquo;ambicija njegove pjesme u jeziku, ona ne teži porukama izvan jezika&ldquo;, dok pjesnik Dragan Kolundžija konstatuje da &bdquo;u ovoj poeziji ima ne&scaron;to kao kod Bretona ,od one slutnje koju imamo u svojim snovima i nesanicama&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Žarko Mali&scaron;ić je sahranjen u krugu porodice u Danilovgradu.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <span style=\"color:#A9A9A9\">Izvor: Portal M<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/292197\/preminuo-crnogorski-pjesnik"}},{"Article":{"id":"292181","title":"Preminuo književnik Žarko Mališić","slug":"preminuo-knjizevnik-zarko-malisic","intro":"Juče je u Danilovgradu umro crnogorski pjesnik Žarko Mališić (1936–2024).\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/02\/01\/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024.jpg","date":"2024-02-01 13:59:00","author":"S.D.","publish_date":"2024-02-01 13:59:00","content":"<p>Mali&scaron;ić je rođen u Danilovgradu, a srednju &scaron;kolu zavr&scaron;io u Vr&scaron;cu. Vi&scaron;e godina je boravio u Francuskoj, gdje je zasnovao porodicu. Po povratku u Crnu Goru radio je kao direktor Kulturnog centra u Kotoru i bio veoma zaslužan za njegovu obnovu poslije zemljotresa. Osnovao je Ogranak Matice crnogorske u Danilovgradu, njime rukovodio deset godina, do 2019. godine i pretvorio ga u aktivnu gradsku kulturnu institucija. Poslednjih godina života bio je te&scaron;ko bolestan.<\/p>\r\n\r\n<p>Mali&scaron;ić je rano počeo da objavljuje poeziju po brojnim listovima i časopisima u Jugoslaviji, a pjesme su mu prevedene na strane jezike i uvr&scaron;tene u vi&scaron;e antologija.<\/p>\r\n\r\n<p>Objavio je zbirke poezije &bdquo;Nevine noći&ldquo;, 1966; &bdquo;Raskr&scaron;ća&ldquo;, 1970; &bdquo;U krilu zemlje&ldquo;, 1976; &bdquo;Rascvjetali kamen&ldquo;, 1980; &bdquo;Njiva od kamena&ldquo;, 1987; &bdquo;Velja paprat&ldquo;, 1999; &bdquo;Maslina uz kuću&ldquo;, 1999; &bdquo;Svici u polju&ldquo;, 2005.<\/p>\r\n\r\n<p>Oskar Davičo je napisao da &bdquo;stihovi Mali&scaron;ića mnogo podsjećaju na njegove planine: svaki ima svoju težinu i svaki je vrh za sebe, taman od dubine i prozračan od visine&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Kritičar Miodrag Maksimović smatra da njegov jezik &bdquo;nosi ne&scaron;to od tajne velikog pjesničkog bića&ldquo; a književnik Dragan Nikolić da je &bdquo;ambicija njegove pjesme u jeziku, ona ne teži porukama izvan jezika&ldquo;, dok pjesnik Dragan Kolundžija konstatuje da &bdquo;u ovoj poeziji ima ne&scaron;to kao kod Bretona,od one slutnje koju imamo u svojim snovima i nesanicama&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Žarko Mali&scaron;ić je sahranjen u krugu porodice u Danilovgradu.<\/p>\r\n\r\n<p><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor Dan<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/02\/01\/thumbs\/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/292181\/preminuo-knjizevnik-zarko-malisic"}},{"Article":{"id":"292114","title":"Izložba \"Najljepše vode Crne Gore\" u Evropskoj kući: Nagrađeni Žugić, Pepić i Ilić","slug":"izlozba-najljepse-vode-crne-gore-u-evropskoj-kuci-nagradeni-zugic-pepic-i-ilic","intro":"U Evropskoj kući u Podgorici sinoć je otvorena izložba fotografija „Najljepše vode Crne Gore- Čista voda, čista umjetnost“. Riječ je o radovima nastalim u okviru nagradnog foto konkursa Uprave za vode Crne Gore sprovedenog u decembru prošle godine. \r\n\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/01\/31\/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA.jpg","date":"2024-01-31 19:44:00","author":"J.M.","publish_date":"2024-01-31 19:44:00","content":"<p>U Evropskoj kući u Podgorici sinoć je otvorena izložba fotografija &bdquo;Najljep&scaron;e vode Crne Gore- Čista voda, čista umjetnost&ldquo;. Riječ je o radovima nastalim u okviru nagradnog foto konkursa Uprave za vode Crne Gore sprovedenog u decembru pro&scaron;le godine.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Od ukupno 956 pristiglih radova, stručni žiri odabrao je 40, a za prvorangirana tri rada obezbijeđene su novčane nagrade. Prvo mjesto osvojio je Stevan Žugić, drugo Demir Pepić, a treće Marko Ilić. <\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Izložbu je otvorila direktorica Uprave za vode Vesna Bajović koja je poručila da ona nije samo prilika da se divimo prirodnoj ljepoti voda Crne Gore, već i podsjetnik na njihovu vitalnu važnost i potrebu za očuvanjem.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Vode Crne Gore su na&scaron;e nasljeđe, izvor života i inspiracija. Ove fotografije, koje ste vi, talentovani umjetnici, uspjeli zabilježiti, odražavaju ne samo ljepotu prirode već i na&scaron;u odgovornost prema njoj. Uprava za vode je posvećena za&scaron;titi voda i promociji održivog upravljanja njima. Na&scaron; cilj je da očuvamo trenutno stanje na&scaron;ih voda, ali i da radimo na pobolj&scaron;anju njihovog kvaliteta za buduće generacije&rdquo;, kazala je Bajović.<\/p>\r\n\r\n<p>Posjetiocima se obratio i zamjenik &scaron;efice Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri koji je istakao da su vode veliki potencijal države ali i njena velika odovornost.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Potrebno je uraditi jo&scaron; dosta toga da se podigne na&scaron;a ekolo&scaron;ka svijest i odgovornost, na način da vlada, preduzeća, civilni sektor i građani udruže snage kako bi se očuvala priroda i vode Crne Gore. Evropska unija ima veoma stroga pravila i standarde kada je u pitanju kvalitet voda i tretman otpadnih voda. Stoga je ovo jedna od najvažnijih i najintenzivnijih oblasti reforme za Crnu Goru&ldquo;, rekao je Seri.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Predsjednik žirija koji je odabrao najbolje fotografije, vanredni profesor Fakulteta dramskih umjetnosti, diplomirani filmski i televizijski snimatelj Relja Eraković kazao je da je odluka bila te&scaron;ka jer je pristigao veliki broj kvalitetnih radova.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Žiri je bio vođen prioritetno estetskim i likovnim standardima, a uvažavan je, naravno, i odgovor na zadatu temu. Posebno smo cijenili kompleksnost i dubinu značenja teme, koja je uvijek aktuelna i inspirativna, naročito u kontekstu Crne Gore, države poznate po ljepoti vodnog bogatstva&rdquo;, kazao je Eraković.<\/p>\r\n\r\n<p>Osim Erakovića, članovi žirija su bili i producent i fotograf Bal&scaron;a Rakočević i Tamara Kuč, predstavnica Uprave za vode.<\/p>\r\n\r\n<p>Foto konkurs Uprave za vode realizovan je u saradnji sa Evropskom kućom, uz podr&scaron;ku projekta EU4ME &ndash; &bdquo;Podr&scaron;ka Vladi Crne Gore u komuniciranju pristupa EU i EU podr&scaron;ke Crnoj Gori&rdquo;. U okviru izložbe posvećene konkursu, uz izabranih 40, prikazano je jo&scaron; 10 fotografija koje su bile poseban izbor Evropske kuće. Izložba će trajati do 10. februara.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <span style=\"color:#A9A9A9\">Izvor: M portal<\/span><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<div class=\"tow\">&nbsp;<\/div>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/01\/31\/thumbs\/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/01\/31\/thumbs\/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/01\/31\/thumbs\/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/01\/31\/thumbs\/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/01\/31\/thumbs\/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/01\/31\/thumbs\/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/01\/31\/thumbs\/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/01\/31\/thumbs\/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/01\/31\/thumbs\/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/01\/31\/thumbs\/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/292114\/izlozba-najljepse-vode-crne-gore-u-evropskoj-kuci-nagradeni-zugic-pepic-i-ilic"}},{"Article":{"id":"291739","title":"Preminuo pisac i akademik Goran Petrović","slug":"preminuo-pisac-i-akademik-goran-petrovic","intro":"Poslije kraće i teške bolesti u Beogradu je u 63. godini preminuo pisac i akademik Goran Petrović, potvrdila je RTS-u njegova porodica.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/01\/26\/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900.jpg","date":"2024-01-26 19:42:00","author":" M. B.","publish_date":"2024-01-26 19:42:00","content":"<p>Goran Petrović je rođen u Kraljevu 1. jula 1961. godine. Njegovi romani i zbirke priča objavljeni su u vi&scaron;e od 130 izdanja, od čega je 60 izdanja u prevodima na 15 jezika, pi&scaron;e RTS.<\/p>\r\n\r\n<p>Na književnu scenu stupio je knjigom kratke proze Savjeti za lak&scaron;i život 1989. godine. Od tada je objavio romane &quot;Atlas opisan nebom&quot;, &quot;Opsada crkve Svetog Spasa&quot;, &quot;Sitničarnica &lsquo;Kod srećne ruke&rsquo;&quot;, &quot;Papir&quot; i &quot;Ikonostas&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Autor je pripovedačkih knjiga &quot;Ostrvo i okolne priče&quot;, &quot;Bližnji&quot; i &quot;Razlike&quot;. Petrović je objavio i knjigu kratke proze &quot;Sve &scaron;to znam o vremenu&quot;, knjigu zapisa &quot;Pretraživač&quot;, novelu &quot;Ispod tavanice koja se ljuspa&quot; i dramu &quot;Matica&quot; koja je izvedena u Ateljeu 212.<\/p>\r\n\r\n<p>Neka od Petrovićevih proznih djela su adaptirana za pozori&scaron;te, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozori&scaron;te Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozori&scaron;te u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Ora&scaron;ac, 2004; radio-drama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Mi&scaron;ko Milojević), Dramski program RTS-a, 2008; radio-drama Iznad pet tro&scaron;nih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.<\/p>\r\n\r\n<p>Goran Petrović je dobitnik vi&scaron;e književnih priznanja.<\/p>\r\n\r\n<p>Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: &bdquo;Prosvetina&ldquo;, &bdquo;Me&scaron;a Selimović&ldquo;, NIN-ova nagrada za roman godine, &bdquo;Vitalova&ldquo;, &bdquo;Račanska povelja&ldquo;, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, &bdquo;Borisav Stanković&ldquo;, &bdquo;Svetozar Ćorović&ldquo;, nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za pripovetku, &bdquo;Laza Kostić&ldquo;, nagrada za dramski tekst &bdquo;Kočićeva knjiga&ldquo;, &bdquo;Zlatni krst Kneza Lazara&ldquo;, &bdquo;Veljkova golubica&ldquo; za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za celokupno književno stvarala&scaron;tvo, &bdquo;Stanislav Lem&ldquo;, &bdquo;Grigorije Božović&ldquo;, &bdquo;Zlatna knjiga Matice srpske&ldquo;, nagrada Narodne biblioteke Srbije &bdquo;Vladan Desnica&ldquo;, &bdquo;Beogradski pobednik&ldquo;&hellip;<\/p>\r\n\r\n<p>Bio je član Srpskog književnog dru&scaron;tva i Srpskog PEN centra. Za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/291739\/preminuo-pisac-i-akademik-goran-petrovic"}},{"Article":{"id":"291727","title":"Ambasada Italije obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta","slug":"ambasada-italije-obiljezava-medunarodni-dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta","intro":"U organizaciji italijanske ambasade biće prikazan film “Sjenka dana”\r\n\r\nAmbasada Italije u Podgorici obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta filmom “Sjenka dana” (drama, 2022.god.) italijanskog režisera Đuzepea Pičonija, koji će biti prikazan u srijedu, 31. januara u Crnogorskoj kinoteci.","intro_image":"\/storage\/2024\/01\/26\/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj.jpg","date":"2024-01-26 16:03:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-01-26 16:03:00","content":"<p>Film sa Rikardom Skamarčom i Benedetom Porkaroli u glavnoj ulozi biće prikazan u 20 časova u Sali &quot;Gojko Kastratović&quot;<\/p>\r\n\r\n<p>Lučano je veteran Prvog svjetskog rata koji vodi restoran u provincijskom italijanskom gradu. Krajem je tridesetih godina pro&scaron;log vijeka, i iako je Lučano simpatizer fa&scaron;izma, on i dalje zadržava izvjesnu unutra&scaron;nju nezavisnost, dok posmatra svijet spolja, kroz prozore svog malog kraljevstva. Ali jednog dana njegov miran život poremeti Ana, koja traži posao.<\/p>\r\n\r\n<p>Film je na italijanskom jeziku, sa titlovima na engleskom.<\/p>\r\n\r\n<p>Ulaz na projekciju je slobodan.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Dan<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/01\/26\/thumbs\/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/291727\/ambasada-italije-obiljezava-medunarodni-dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta"}},{"Article":{"id":"291647","title":"Vujović: Dokazana opravdanost finansijske pomoći komercijalnim medijima da proizvode teme od javnog značaja","slug":"vujovic-dokazana-opravdanost-finansijske-pomoci-komercijalnim-medijima-da-proizvode-teme-od-javnog-znacaja","intro":"Dokazana je opravdanost finansijske pomoći komercijalnim medijima da proizvode teme od javnog značaja, ali je potrebno unaprijediti procedure raspodjele sredstava i vidljivost projekata - poručila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/13\/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1.jpg","date":"2024-01-25 12:31:00","author":"S.D.","publish_date":"2024-01-25 12:31:00","content":"<p>Ona je, na konferenciji, na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja Agencije za elektronske medije, o učincima Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, kazala da je kroz taj Fond do sada podijeljeno skoro 1.7 miliona eura, ali da javnost nije dovoljno upoznata sa postojanjem Fonda.<\/p>\r\n\r\n<p>- Istraživanje o učincima Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrstnosti medija, medijima korisnicima Fonda, kao i ostalim medijima, a posebno donosiocima odluka, poslužiće kao polazna osnova za unapređenje politika koje prate raspisivanje konkursa i izbor tema za neku buduću konkursnu liniju, kako bi ovaj alat doživio zakonom zami&scaron;ljenju ulogu - poručila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Podsjetila je da je kroz Fond, do sada, podijeljeno skoro 1.7 miliona eura.<\/p>\r\n\r\n<p>- Međutim, op&scaron;ta javnost nije dovoljno upoznata sa postojanjem Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti elektronskih medija. Ovo može ukazivati na nedovoljnu efikasnost napora medija koji su korisnici sredstava Fonda da to predstave svojoj publici, pokazalo je istraživanje, koje se odnosi na sredstva koja je raspodijelila AEM - rekla je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Pojasnila je da novac iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrstnosti medija, AEM dodjeljuje za televizije i radio stanice, a Ministarstvo kulture i medija za &scaron;tampane medije i portale.<\/p>\r\n\r\n<p>Dodala je da podaci govore da mediji sa lokalnom pokriveno&scaron;ću imaju veći stepen informisanosti među svojom publikom o emisijama koja se finansiraju od sredstava Fonda u odnosu na emitere sa nacionalnom pokriveno&scaron;ću.<\/p>\r\n\r\n<p>- To potvrđuje opravdanost jednog od ciljeva Fonda, a to je da kroz njega pokrećemo teme od lokalnog značaja koje imaju svoju publiku - ocijenila je Vujović i dodala da ovaj rezultat dodatno obavezuje na ulaganje u bolji položaj, a samim tim i bolje funkcionisanje lokalnih javnih emitera.<\/p>\r\n\r\n<p>Izmjenama postojećih zakona povećaće se, kako je istakla, izdvajanja za Fond sa 0,09 odsto na 0,20 odsto tekućeg budžeta, &scaron;to će rezultirati cifrom od preko dva miliona eura za godi&scaron;nji fond.<\/p>\r\n\r\n<p>- Fond obezbeđuje finansijsku podr&scaron;ku za projekte informisanja, &scaron;to je od su&scaron;tinskog značaja za proizvodnju i distribuciju informacija od javnog interesa, i pruža podru&scaron;ku medijskim projektima uključujući aktuelne ekonomske, dru&scaron;tvene, kulturne i obrazovne teme - objasnila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Dodala je da transparentne procedure raspodjele sredstava garantuju pravičnost i transparentnost u dodjeli resursa, &scaron;to osigurava da se sredstva dodijele na najefikasniji način.<\/p>\r\n\r\n<p>- Saznaćemo do koje mjere je Fond opravdao svoje postojanje i da teme od značaja dolaze do publike. Snimljeno je 532 sata programa na te teme. Postavljeno je pitanje da li to mogu biti emisije koje i inače jesu na stalnom repertoaru ili su u pitanju sasvim novi sadržaji - dodala je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Smatra da su rezultati istraživanja AEM-a odličan putokaz za dalje planove i politike i da joj je žao &scaron;to i u Ministarstvu kulture i medija nisu uradili istraživanje, jer bi bilo dobro vidjeti rezultate.<\/p>\r\n\r\n<p>Vujović je zaključila da realizacijom svakog podržanog projekta kroz Fond, medijski prostor Crne Gore postaje bogatiji i raznovrsniji.<\/p>\r\n\r\n<p>Konferenciju je pored ministarke Vujović otvorila i Sunčica Bakić, direktorica Agencije za elektonske medije, a rezultete istraživanja je prezentovala Milica Krivokapić, predstavnica AEM-a.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/13\/thumbs\/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/291647\/vujovic-dokazana-opravdanost-finansijske-pomoci-komercijalnim-medijima-da-proizvode-teme-od-javnog-znacaja"}},{"Article":{"id":"291637","title":"Preminula Ivana Mrvaljević","slug":"preminula-ivana-mrvaljevic","intro":"Glumica i producentkinja Ivana Mrvaljević preminula je danas u 47. godini.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2024\/01\/25\/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls.jpg","date":"2024-01-25 11:51:00","author":" M. B.","publish_date":"2024-01-25 11:51:00","content":"<p>Mrvaljević je rođena 26 septembra 1976. godine na Cetinju.<\/p>\r\n\r\n<p>Diplomirala je na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, odsjek-gluma, u klasi profesora Bora Stjepanovića<\/p>\r\n\r\n<p>Magistrirala je na univerzitetu u Torinu kinematografsku i TV produkciju i cross medijalne komunikacije na temu: Projekat Montenegro Film Comission.<\/p>\r\n\r\n<p>Od 2007. do 2008. bila je umjetnička direktorica Kraljevskog pozori&scaron;ta Zetski dom.<\/p>\r\n\r\n<p>Bila je i direktorica Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica od 2012. do 2016. godine, a za njenog mandata su postavljene neke od posebno popularnih predstava, ali i jedna od najdugovječnijih u Gradskom pozori&scaron;tu - &quot;Slasti slave&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Bila je i jedan od osnivača NVO Teatar mladih 2002. godine<\/p>\r\n\r\n<p>Među posljednjim projektima je predstava &quot;Mislim da treba da razgovaramo&quot; u Gradskom pozori&scaron;tu u režiji Danila Marunovića koja je 2023. premijerno izvedena, kao i monodrama &quot;Neobjavljeni dnevnik Katerine Radonjić&quot; u režiji Du&scaron;anke Belade, ali i fokumentarno-igrani film &quot;Živko Nikolić - Nedosanjani san&quot; u režiji Senada &Scaron;ahmanovića.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/01\/25\/thumbs\/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/01\/25\/thumbs\/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/01\/25\/thumbs\/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/01\/25\/thumbs\/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/01\/25\/thumbs\/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/01\/25\/thumbs\/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/01\/25\/thumbs\/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/01\/25\/thumbs\/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/01\/25\/thumbs\/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/01\/25\/thumbs\/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/291637\/preminula-ivana-mrvaljevic"}},{"Article":{"id":"291347","title":"Vujović – Herasimenko: Kultura kao most solidarnosti u vrijeme ratnih izazova","slug":"vujovic-herasimenko-kultura-kao-most-solidarnosti-u-vrijeme-ratnih-izazova","intro":"Vujović je istakla da je Vlada spremna pružiti podršku ne samo na polju spoljne politike, već i kroz Ministarstvo kulture i medija, stvarajući povoljne uslove za predstavljanje kreativnog stvaralaštva ukrajinskih umjetnika i kulturnih radnika koji trenutno ili trajno borave u Crnoj Gori","intro_image":"\/storage\/2024\/01\/20\/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv.jpg","date":"2024-01-20 20:09:00","author":" Kodex ","publish_date":"2024-01-20 20:09:00","content":"<p>Kultura nije luksuz, već temelj ljudskog bića &ndash; ne samo da čini da se osjećamo živima, već nam pruža i osjećaj identiteta, zajedni&scaron;tva i normalnosti, čak i u najizazovnijim vremenima, zaključak je susreta između ministarke kulture i medija&nbsp;Tamare Vujović&nbsp;i ambasadora Ukrajine u Crnoj Gori&nbsp;Oleha Herasimenka.<\/p>\r\n\r\n<p>Uprkos izazovima koje nameću aktuelna ratna de&scaron;avanja u Ukrajini, cilj ovog sastanka je bio da naglasi&nbsp;solidarnost i podr&scaron;ku Crne Gore prema ukrajinskom narodu, posebno u oblasti kulture.<\/p>\r\n\r\n<p>Vujović je istakla da je Vlada Crne Gore spremna pružiti podr&scaron;ku ne samo na polju spoljne politike, već i kroz Ministarstvo kulture i medija, stvarajući povoljne uslove za predstavljanje kreativnog stvarala&scaron;tva ukrajinskih umjetnika i kulturnih radnika koji trenutno ili trajno borave u Crnoj Gori.<\/p>\r\n\r\n<p>U cilju jačanja kulturne raznolikosti, ministarka Vujović je fokusirajući se na konkretne korake ka kulturnoj saradnji u oblasti muzike, plesa, kinematografije i likovne umjetnosti poseban naglasak stavila na razmjenu umjetnika, organizaciju izložbi i institucionalnu saradnju.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;Ona je takođe istakla značaj kreativnih habova u Kotoru, Baru i &Scaron;avniku kao centre kulturnih inovacija, pružajući mogućnost ukrajinskim umjetnicima da učestvuju u rezidencijalnim programima.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ovo predstavlja konkretan korak ka povezivanju umjetničkih zajednica Crne Gore i Ukrajine, stvarajući mostove kroz kreativno izražavanje&rdquo;, zaključila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Na sastanku je zaključeno da je Ukrajina, uprkos ratnim uslovima, uspjela da održi medijsku scenu raznovrsnom, &scaron;to pokazuje otpornost institucija i demokratskih principa. Nagla&scaron;ena je važnost izvje&scaron;tavanja iz ratom zahvaćenih područja, kako bi se informisala javnost o situaciji i pružila podr&scaron;ka ukrajinskom narodu, te kako bi se podigla svijest o potrebi za mirom i podr&scaron;kom humanitarnim naporima.<\/p>\r\n\r\n<p>Herasimenko je čestitao ministarki stupanje na funkciju i izrazio svoje želje za njenim uspjehom u radu.<\/p>\r\n\r\n<p>On je istakao da doživljava kulturu kao oazu normalnosti u ratnim uslovima.<\/p>\r\n\r\n<p>- Dokaz da kultura uvijek nađe svoj put je to &scaron;to i u ratnim uslovima ukrajinski narod uspijeva da organizuje razne koncerte u metro stanicama, kako bi stvorili neki privid normale, jer čovjek nije predviđen da konstantno živi pod stresom i u strahu - istakao je Herasimenko.<\/p>\r\n\r\n<p>Ambasador je naglasio izazove sa kojima se kulturna ba&scaron;tina Ukrajine suočava tokom trenutne ratne situacije.<\/p>\r\n\r\n<p>Herasimenko je istakao da su zbog ruskih napada ukrajinski kulturni fondovi i ba&scaron;tina organizirano uni&scaron;tavani.<\/p>\r\n\r\n<p>- Uni&scaron;teno je preko 1.700 kulturnih ustanova, uključujući muzeje, biblioteke... -&nbsp;istakao je ambasador&nbsp;sagla&scaron;avajući se sa ministarkom oko potrebe za obnovom kulturne ba&scaron;tine nakon zavr&scaron;etka sukoba.<\/p>\r\n\r\n<p>U zaključnim riječima, ambasador je izrazio snažnu podr&scaron;ku Ukrajine Crnoj Gori u kontekstu pridruživanja Evropskoj uniji. Gledajući Crnu Goru kao lidera u procesu pridruživanja EU, ambasador je naglasio da bi uspjeh Crne Gore u ovom procesu bio inspiracija za sve zemlje koje teže evropskim vrijednostima.<\/p>\r\n\r\n<p>Sagovornici su zaključili da je potrebno da svi težimo i podstičemo održiva mirovna rje&scaron;enja, te da cijenimo mir iznad svega, posebno u doba kada svjedočimo izbijanju novih sukoba u različitim krajevima svijeta.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Dan<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2024\/01\/20\/thumbs\/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2024\/01\/20\/thumbs\/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2024\/01\/20\/thumbs\/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv-small.jpg","138x108":"\/storage\/2024\/01\/20\/thumbs\/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2024\/01\/20\/thumbs\/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2024\/01\/20\/thumbs\/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2024\/01\/20\/thumbs\/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2024\/01\/20\/thumbs\/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2024\/01\/20\/thumbs\/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2024\/01\/20\/thumbs\/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/291347\/vujovic-herasimenko-kultura-kao-most-solidarnosti-u-vrijeme-ratnih-izazova"}},{"Article":{"id":"290808","title":"Počinje snimanje filma o kralju popa: Glumiće ga bratanac Džafar","slug":"pocinje-snimanje-filma-o-kralju-popa-glumice-ga-bratanac-dzafar","intro":"Snimanje biografskog filma o pjevaču Majklu Džeksonu počeće ovog mjeseca, prema filmskim studijima Lionsgate i Universal Pictures.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2014\/06\/26\/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson.jpg","date":"2024-01-13 12:14:00","author":" M. B.","publish_date":"2024-01-13 12:14:00","content":"<p>Kralja popa tumačiće pjevačev 27-godi&scaron;nji bratanac. Film pod nazivom Majkl, koji je najavljen pro&scaron;le godine, stiže u bioskope &scaron;irom svijeta 2025. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>Reditelj Antoan Fuka (58), poznat po filmovima &lsquo;Training Day&rsquo; i &lsquo;The Righteous&rsquo;, pro&scaron;log januara je otkrio planove za biografski film o kralju popa, a glavnu ulogu dodijelio je bratancu pjevača, 27-godi&scaron;njem Džafaru Džeksonu.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Mislim da ne postoji umjetnik koji je bio tako jak, harizmatičan i genijalan na polju muzike kao &scaron;to je bio Majkl Džekson. Na moju proizvodnju muzičkih spotova uveliko su uticali njegovi spotovi. Njegova muzika i slike dio su mog pogleda na svijet. Nisam mogao odoleti prilici da njegovu priču i muziku prenesem na veliko platno&rdquo;, rekao je Fuka u najavi filma.<\/p>\r\n\r\n<p>Scenario je napisao Džon Logan, koji je između ostalog napisao &lsquo;Gladijatora&rsquo; i &lsquo;Spectre&rsquo; iz serijala o Džejmsu Bondu. U film su uključeni i britanski producent Grejam King, koji je bio producent biografskog filma o frontmenu Queen-a, Frediju Merkjuriju, Bohemian Rhapsody, kao i nadzornik Džeksonove zaostav&scaron;tine.<\/p>\r\n\r\n<p>Prema&ldquo;,Lajonsgejtu&ldquo;, film će rasvijetleti čitav Džeksoov život. Sa hitovima poput Billie Jean, Beat It i Thriller bio je jedan od najpoznatijih pjevača na svijetu. Njegov imidž u javnosti naru&scaron;en je ekscentričnim načinom života i optužbama za seksualno zlostavljanje djece, koje nisu potvrđene na sudu. Pop zvijezda, koji je kao dijete nastupao na pozornici sa braćom i sestrama, preminuo je 2009, samo nekoliko mjeseci prije planiranih opro&scaron;tajnih koncerata &lsquo;This Is It&rsquo;.<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"346\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/W_SLU3m6uCA\" title=\"Michael Jackson - This Is It (Official Video)\" width=\"616\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2014\/06\/26\/thumbs\/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2014\/06\/26\/thumbs\/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2014\/06\/26\/thumbs\/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson-small.jpg","138x108":"\/storage\/2014\/06\/26\/thumbs\/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2014\/06\/26\/thumbs\/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2014\/06\/26\/thumbs\/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2014\/06\/26\/thumbs\/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2014\/06\/26\/thumbs\/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2014\/06\/26\/thumbs\/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2014\/06\/26\/thumbs\/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/290808\/pocinje-snimanje-filma-o-kralju-popa-glumice-ga-bratanac-dzafar"}},{"Article":{"id":"289965","title":"U Novoj godini promijeniće i naziv i status","slug":"u-novoj-godini-promijenice-i-naziv-i-status","intro":"Biblioteka za slijepe Crne Gore (BZSCG) juče je prigodnim programom zaokružila rad u 2023. godini dodjelom zahvalnica korisnicima i saradnicima ove ustanove\r\n\r\nObraćajući se gostima na svečanosti u Biblioteci za slijepe Crne Gore mr Božidar Denda, direktor ove ustanove, naveo je da nakon jučerašnjeg susreta s ministarkom kulture i medija Tamarom Vujović gaji nadu da će naredna, 2024. godina, za kulturu uopšte, pa tako i BZSCG, biti bolja.","intro_image":"\/storage\/2023\/12\/30\/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl.jpg","date":"2023-12-30 15:18:00","author":" Kodex ","publish_date":"2023-12-30 15:18:00","content":"<p>&nbsp;U skladu s novim zakonom o bibliotečkoj djelatnosti, dodaje Denda, koji će se u Skup&scaron;tini Crne Gore razmatrati 2024. godine, ova ustanova promijeniće i naziv i status.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Novi naziv koji je predviđen i u Nacionalnoj strategiji razvoja kulture za period od 2023 - 2027 i Akcionim planom za naredne dvije godine, biće Biblioteka pristupačnih formata Crne Gore, a nadamo se da će u svom nazivu imati i ime književnika i kulturnog i naučnog radnika mr Vojislava Minića. Na&scaron;a Biblioteka nedavno je pokrenula proceduru podizanja spomen-obilježja, i nadamo se da će nam naredne godine na to iz Glavnog grada pozitivno odgovoriti - rekao je Denda. On je istakao i da se nada da će u narednoj godini BZSCG dobiti zemlji&scaron;te za izgradnju sopstvene zgrade. Ovom prilikom podsjetio je i na urađeno, kao i na brojne kulturne programe održane ili inicirane od strane BZSCG, najavljujući &scaron;to će raditi i naredne godine.<\/p>\r\n\r\n<p>Zahvalnice su dodijeljene Milo&scaron;u Spaiću za istaknutu čitalačku aktivnost u audio formi, Radojki Kovačević za istaknutu čitalačku aktivnost na Brajevom pismu, mr Milanu Bajoviću za istaknutu aktivnost u ličnom preuzimanju publikacija. BZSCG dodijelila je zahvalnicu i mr Nikoli Zekiću za istaknutu kreativnost i aktivan doprinos u programima ustanove, Sofiji Ivanović za istaknutu kreativnost i aktivan doprinos u programima biblioteke.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"sl1\" src=\"\/storage\/2023\/12\/30\/thumbs\/65902752-af3c-410c-a39c-405f0a0a0a65-sl1-previewOrg.jpg\" title=\"sl1\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Zahvalnice za privrženost BZSCG dodijeljene su Saniji Bo&scaron;njak i Vasu Vasiliću, a Nenadu Stamenkoviću za istaknutu aktivnost u kori&scaron;ćenju onlajn sadržaja biblioteke. BZSCG zahvalnice je dodijelila i Slobodanu Beću Do&scaron;ljaku i Draganu Popoviću Kuruzliji, za prijateljski odnos i poseban doprinos razvoju biblioteke, kao i advokatici Ljiljani Đolević za poseban doprinos i pokazanu humanost prema biblioteci. Zahvalili su i Organizaciji slijepih za Bar i Ulcinj za uspje&scaron;nu saradnju i tradicionalno partnerstvo.<\/p>\r\n\r\n<p>Za prijateljski odnos i poseban doprinos razvoju BZSC zahvalnice su dodijeljene Igoru Tomiću, Filipi Rajković, dr Zdravku Vukčeviću, Živani Janju&scaron;ević novinarki &quot;Dana&quot;, i Evropskoj kući iz Podgorice.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Dan<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/12\/30\/thumbs\/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/12\/30\/thumbs\/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/12\/30\/thumbs\/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/12\/30\/thumbs\/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/12\/30\/thumbs\/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/12\/30\/thumbs\/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/12\/30\/thumbs\/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/12\/30\/thumbs\/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/12\/30\/thumbs\/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/12\/30\/thumbs\/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/289965\/u-novoj-godini-promijenice-i-naziv-i-status"}},{"Article":{"id":"289514","title":"Preminuo slikar Marko Lukovac","slug":"preminuo-slikar-marko-lukovac","intro":"Crnogorski slikar Marko Lukovac preminuo je juče, u 43. godini.\r\n\r\n\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/12\/24\/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC.jpg","date":"2023-12-24 13:01:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-12-24 13:01:00","content":"<p>Magistar slikarstva i kustos Marko Lukovac rođen je u Podgorici, 1981. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>Srednju likovnu &scaron;kolu &bdquo;Petar Lubarda&ldquo; zavr&scaron;io je na Cetinju, gdje je potom upisao Fakultet likovnih umjetnosti i diplomirao 2004. godine na odsjeku Slikarstvo u klasi prof. Branislava Sekulića.<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon zavr&scaron;enih osnovnih studija, magistrirao je na istom odsjeku, kod prof. Ratka Odalovića.<\/p>\r\n\r\n<p>Učesnik je brojnih likovnih kolonija i kolektivnih izložbi. Od 2006. godine bio je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor Mportal<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/12\/24\/thumbs\/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/12\/24\/thumbs\/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/12\/24\/thumbs\/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/12\/24\/thumbs\/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/12\/24\/thumbs\/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/12\/24\/thumbs\/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/12\/24\/thumbs\/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/12\/24\/thumbs\/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/12\/24\/thumbs\/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/12\/24\/thumbs\/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/289514\/preminuo-slikar-marko-lukovac"}},{"Article":{"id":"288535","title":"Počeo festival Ubrzaj; Uljarević: Filmovi nas podsjećaju koliko je borba za ljudska prava važna","slug":"poceo-festival-ubrzaj-uljarevic-filmovi-nas-podsjecaju-koliko-je-borba-za-ljudska-prava-vazna","intro":"Projekcijom filma “Mamula All Inclusive” večeras je počeo 14. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima Ubrzaj 2023, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), koji se održava \" Kroz maglu\".","intro_image":"\/storage\/2023\/12\/10\/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024.jpg","date":"2023-12-10 21:55:00","author":"A.P.","publish_date":"2023-12-10 21:55:00","content":"<p>Tradicionalno na startu festival uručene su godi&scaron;nje nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma koje dodjeljuje CGO. Nagradu za aktivizam su ove godine dobili Udruženje za pomoć i podr&scaron;ku bolesnima od cistične fibroze, Akcija za ljudska prava i posthumno Rifat Rastoder.<\/p>\r\n\r\n<p>Uručujući nagrade direktora CGO Daliborka Uljarević je kazala da&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>magla simbolizuje izazove sa kojima a se danas suočavamo.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>- Festival je jo&scaron; jedan način da podsjetimo na značaj borbe za ljudska prava, koliko je to značajna borba svjedoče ljudi ispred zgrade KIC-a koji podsjećaju na&nbsp; hiljade nevino stradalih, na nevine žrtve kao one u Palestini - poručila je ona.<\/p>\r\n\r\n<p>Ona je kazala da u CGO&nbsp; insistiraju na pravima i javnom interesu.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;Ljudska prava su često žrtve partijske trgovine.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Filmovi podsjećaju na heroje i heroine koji se svakodnevno bore za prava - kazala je ona.<\/p>\r\n\r\n<p>U ime Udruženja za pomoć i podr&scaron;ku oboljelima od cistične fibroze nagradu je primio Vladislav Vujković. On je poručio da se borio godina jer je želio da pomogne onima kojim je pomoć neophodna, među kojima je i njegova kćerka.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>- Vođen sam samo željom&nbsp; &nbsp;da na&scaron;a djeca mogu da žive i di&scaron;u.<\/p>\r\n\r\n<p>Vodila me je vjera u ljude, Boga, u život... - kazao je on.<\/p>\r\n\r\n<p>On je nagradu posvetio djeci sa cističnom fibrozom.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako je rekao neka nagrada bude podsticaj svima koji se bore i svima koji s treba pomoć.<\/p>\r\n\r\n<p>Tea Gorjanc je primajući priznanje&nbsp; naglasila da nagradu dijeli sa kolegama iz Akcije za ljudska prava i advokatima&nbsp; koji im već godinama pomažu. Aktivizam zahtijeva izrazitu volju i borbu za pravdom, rekla je ona.<\/p>\r\n\r\n<p>- Aktivistima je najveća nagrada da zaustave točak nepravde - poručila je ona.<\/p>\r\n\r\n<p>Poželjev&scaron;i da aktivista&nbsp; bude sve vi&scaron;e ona je izrazila nadu da oni neće dozvoliti zlostavljanja u policiji,&nbsp; &scaron;irenje mržnje po dru&scaron;tvenim mrežama, glad...<\/p>\r\n\r\n<p>Pozivam sve da budu aktivisti, poručila je ona. Nagradu za Rifata Rastodera primio je njegov brat Mirsad Rastoder. On je rekao da je velika čast primiti ovu nagradu &scaron;to po ljudskosti prepoznaje Rifatovo djelo.<\/p>\r\n\r\n<p>- Vjerujem da se nagradi raduje i Rifatova du&scaron;a. On nikad nije tražio priznanje. Njegovi ideali su se temeljili na istini i odbrani ljudskog dostojanstva - kazao je on.<\/p>\r\n\r\n<p>Rifat Rastoder je bio, podsjetio je njegov brat,&nbsp; jedan od lidera antiratnog pokreta devedesetih, prvi pričao sa Golootočanima, po njegovoj ideji imenovan je trg civilnim žrtvama radova devedesetih, bulevar Srđan Aleksića...<\/p>\r\n\r\n<p>- On je volio ljude i vjerovao u pravdu.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Raduje me &scaron;to je dobio nagradu na festivalu koji budi pravdu i vjeru u nju. Crna Gora će biti vječna samo ako budemo je gradili kao zajedničku kuću bez obzira na porijeklo, jezik kojim govorimo i narodu kojem pripadamo, poručio je Mirsad Rastoder.<\/p>\r\n\r\n<p>Uz moto &ldquo;Kroz maglu&rdquo; manifestacija se osim u Podgorici održava u Kotoru i Beranama. Centralni program festivala Ubrzaj u Podgorici traje do 14. decembra, a svi filmovi biće prikazani u sali Dodest u KIC-u &bdquo;Budo Tomović&ldquo;.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Projekcije pratećeg izdanja u Kotoru biće održavane u Kinu &bdquo;Boka&ldquo; od 12. do 13. Decembra, a Beranama u Centru za kulturu 13. do 14. decembra. Ulaz na sve projekcije je besplatan.<\/p>\r\n\r\n<p>Festival Ubrzaj, čiji je jedan od ključnih medijskih sponzora i Dnevne novine Dan, nudi jedinstven pregled filmskih ostvarenja najnovije produkcije i izuzetnog kvaliteta, a koji adresiraju različite aspekte ljudskih prava.<\/p>\r\n\r\n<p>Ovi filmovi, čija je zajednička osobina afirmacija ljudskih prava, dolaze i sa brojnim nominacijama i priznanjima sa prestižnih regionalnih, evropskih i međunarodnih festivala, a premijerno se prikazuju u Crnoj Gori.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Osim filmskih projekcija, Festival Ubrzaj ima i prateći program kroz koji će se, sa članovima filmskih ekipa, dalje aktuelizovati neka od ključnih pitanja u domenu ljudskih prava iz&nbsp; pojedinih filmskih ostvarenja.<\/p>\r\n\r\n<p>Ovogodi&scaron;nje izdanje Festivala Ubrzaj finansijski su podržali Ministarstvo ekonomskog razvoja Crne Gore i Op&scaron;tina Kotor, a podr&scaron;ku su pružili i Op&scaron;tina Berane, KIC &bdquo;Budo Tomović&ldquo;, Kulturni centar &bdquo;Nikola Đurković&ldquo; i Centar za kulturu Berane.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Partneri manifeszacije su&nbsp; i ove godine su Beldocs, Sarajevo Film Festival i &ldquo;Human Rights Film Network&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Ispred KIC-a uoči početka festivala grupa građana je protestovala protiv organizatora manifestacije jer, kako je obja&scaron;njeno, u svojoj agendi ni jednom rječju nisu pomenuli stradanje palestinskog naroda koje se protekla dva mjeseca događa.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/12\/10\/thumbs\/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/12\/10\/thumbs\/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/12\/10\/thumbs\/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/12\/10\/thumbs\/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/12\/10\/thumbs\/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/12\/10\/thumbs\/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/12\/10\/thumbs\/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/12\/10\/thumbs\/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/12\/10\/thumbs\/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/12\/10\/thumbs\/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/288535\/poceo-festival-ubrzaj-uljarevic-filmovi-nas-podsjecaju-koliko-je-borba-za-ljudska-prava-vazna"}},{"Article":{"id":"288363","title":"Muzika koja kao rijeka teče vremenom i prostorom","slug":"muzika-koja-kao-rijeka-tece-vremenom-i-prostorom","intro":"Tek predstoje muzikološka istraživanja Mulićevog rada, kao i rad na daljem dobavljanju njegovih zasad izgubljenih partitura, rekla je dr Marinković u CANU na omažu priređenom kompozitoru Redžu Muliću","intro_image":"\/storage\/2023\/12\/08\/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd.jpg","date":"2023-12-08 17:47:00","author":" Kodex ","publish_date":"2023-12-08 17:47:00","content":"<p>Crnogorska akademija nauka i umjetnosti od juče je bogatija za vi&scaron;e originalnih partitura i dokumentacije kompozitora Redža Mulića (Gusinje, 18. mart 1923 - Pri&scaron;tina, 11. februar 1982), a koje je ovoj najvi&scaron;oj crnogorskoj naučnoj instituciji poklonila njegova kćerka Vesna Mulić. Tim povodom juče je u CANU upriličen i omaž Redžu Muliću koji je moderirao akademik Pavle Goranović, podsjećajući na neka od najvažnijih kompozitorovih ostvarenja.<\/p>\r\n\r\n<p>Prva se publici emotivnim govorom - sjećanjem najprije obratila upravo Vesna Mulić, navodeći da je to poku&scaron;aj da osvijetli onu njegovu drugu stranu života - bez nota, a koja, kako se potom čulo, nije pro&scaron;la bez te&scaron;koća, čak političkog i svojevrsnog dru&scaron;tvenog progona.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Poslije jednog vijeka od rođenja Redža Mulića, ovo sjećanje je možda jo&scaron; jedna mala pobjeda skromnog, izuzetno osjećajnog, dalekovidog čovjeka i umjetnika, koji se nikad nije odrekao svojih plemenitih ubjeđenja i svoje ljubavi prema muzici - navela je Mulić, zaključujući na kraju da &quot;ako se tijelo moga oca, po njegovoj želji, na kraju njegovog puta, vratilo u rodno Gusinje, u Crnu Goru, pravedno je da i njegovo djelo bude čuvano tu, u njegovoj Crnoj Gori&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>AKO JE U MUZICI PO&Scaron;AO OD ZAVIČAJNE VRUJICE, REDŽO MULIĆ JE U NJOJ POSTAO RIJEKA KOJA, PREPOZNATLJIVA PO ZELENOJ BOJI ŽIVOTA, TEČE VREMENOM I PROSTOROM, RIJEKA U KOJOJ SU IZVORI U REDŽOVOM GUSINJU I ZATO TAKO SIGURNA U SEBE I SVOJU SNAGU - ZAKLJUČIO JE HODŽIĆ<\/p>\r\n\r\n<p>Muzikolog dr Sonja Marinković takođe se dotakla činjenice da je Mulić nerijetko bio ometan kada je u pitanju njegovo &scaron;kolovanje, a kasnije njegova umjetnička karijera, no i na činjenicu da se jo&scaron; uvijek ne zna dovoljno o dometima njegovog djela. Ističe i da se nerijetko njegov rad upro&scaron;ćuje, iako je riječ o muzici vrhunskih dometa i velikog opsega, da je riječ o rasko&scaron;nom umjetničkom talentu koji je uprkos svim te&scaron;koćama stvarao zahvaljujući ljubavi prema muzici. Takođe, da se često namjerno prećutkuje da je upravo on jedan od dvojice koji je uspostavio temelje savremenog muzičkog života na Kosovu i Metohiji nakon Drugog svjetskog rata, iako je ponikao u Crnoj Gori. To se de&scaron;ava na &scaron;irem biv&scaron;em jugoslovenskom prostoru, &scaron;to Marinković karakteri&scaron;e kao neopravdanu politizaciju i ideologizaciju Mulićevog rada, ističući da se s činjenicama, a koje je sam Mulić iza sebe ostavio, ne treba poigravati.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"d1\" src=\"\/storage\/2023\/12\/08\/thumbs\/65734a50-4c74-4471-976a-457c0a0a0a65-d1-previewOrg.jpg\" title=\"d1\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>GORANOVIĆ, MARINKOVIĆ, MULIĆ I HODZIĆ<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;&ndash; Osnovni problem je &scaron;to mi s Redžom Mulićem imamo jednog jugoslovenskog autora, i s velikim razlogom kao &quot;o svom&quot; mogu govoriti i oni koji su na Kosovu i Metohiji, i oni koji su u Crnoj Gori i oni koji su u Srbiji. Za sve te prostore bio je vezan život i stvarala&scaron;tvo Redža Mulića - rekla je Marinković, dodajući da njemu to nije donijelo dobit, već ga počelo gurati u zaborav. Zato, tek predstoje muzikolo&scaron;ka istraživanja Mulićevog rada, kao i rad na daljem dobavljanju njegovih zasad izgubljenih partitura.<\/p>\r\n\r\n<p>Na kraju, o životu i djelu Redža Mulića, govorio je akademik Zuvdija Hodžić, ističući kompozitorove riječi da muzika za njega znači život, i vi&scaron;e od toga - život za druge. &quot;Ličnost u životu, bio je to i u umjetnosti&quot;, kaže Hodžić, dodajući, suprotno uvriježenom mi&scaron;ljenju, da je njegovo kompletno stvarala&scaron;tvo u stvari nadahnuto zvucima, melodijama, folklorom, etikom rodnog Gusinja, a ne nekih drugih sredina.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Ako je u muzici po&scaron;ao od zavičajne Vrujice, Redžo Mulić je u njoj postao rijeka koja, prepoznatljiva po zelenoj boji života, teče vremenom i prostorom, rijeka u kojoj su izvori u Redžovom Gusinju i zato tako sigurna u sebe i svoju snagu - zaključio je Hodžić.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Dan<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/12\/08\/thumbs\/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/12\/08\/thumbs\/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/12\/08\/thumbs\/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/12\/08\/thumbs\/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/12\/08\/thumbs\/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/12\/08\/thumbs\/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/12\/08\/thumbs\/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/12\/08\/thumbs\/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/12\/08\/thumbs\/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/12\/08\/thumbs\/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/288363\/muzika-koja-kao-rijeka-tece-vremenom-i-prostorom"}},{"Article":{"id":"288277","title":"Fondacija Miloš Karadaglić dodjeljuje četiri vrijedne stipendije za mlade talente","slug":"fondacija-milos-karadaglic-dodjeljuje-cetiri-vrijedne-stipendije-za-mlade-talente","intro":"Početak rada Fondacije Miloš Karadaglić obilježen je obraćanjem proslavljenog svjetskog umjetnika, virtuoza klasične gitare, koji je naglasio da je osnivanje Fondacije koja nosi njegovo ime ostvarenje dugogodišnjeg sna.","intro_image":"\/storage\/2023\/12\/07\/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552.jpg","date":"2023-12-07 14:42:00","author":"A.P.","publish_date":"2023-12-07 14:42:00","content":"<p>&ldquo;Već dugo u meni raste želja da, poučen svojim iskustvom, na konstruktivan i direktan način dam svoj doprinos razvoju umjetnosti i napretku dru&scaron;tva u Crnoj Gori. Na svom putu, u svim ključnim momentima života srijetao sam ljude koji su me vjerom, podr&scaron;kom, znanjem i ljubavlju ojačavali i usmjeravali, dajući mi krila da ostvarim svoje ambicije, ideje i ciljeve. Ja ne bih bio to sto jesam, da nije bilo njih. Danas, želim biti taj čovjek za sve one izvanredne mlade ljude koji sanjaju velike snove.<\/p>\r\n\r\n<p>Svijet u kojem živimo dinamičan je i pun izazova. Ovo su vremena velikih promijena i stoga nije uvijek lako pronaci miran put, ostati iskren i svoj. Umjetnost i muzika su univerzalni jezik svijeta, emocija koja nas hrani i oplemenjuje. Ona svijetu nikada nije bila potrebnija. Mi koji vjerujemo u ne&scaron;to vi&scaron;e i bolje, jedino tako, kroz iskustvo, nepokolebljive vrijednosti i rad, svojim primjerom i svako na svoj način, svakodnevno možemo mijenjati svijet&rdquo;, poručio je u svom uvodnom obraćanju Milo&scaron; Karadaglić.<\/p>\r\n\r\n<p>Fondacija Milo&scaron; Karadaglić je spona Crne Gore i svijeta.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Zajedno sa Katarinom Milačić i izvanrednim timom i partnerima, svu mrežu kontakata, iskustvo i znanje, želio sam staviti na raspolaganje talentovanim mladim ljudima u regionu. Na&scaron;a vizija je nepokolebljiva i čista, a vrata na&scaron;eg novog svijeta otvorena su za sve one koje je dijele sa nama&rdquo;, dodao je on.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Osnivanje Fondacije jedan je od najbitnijih trenutaka u mom životu i neizmjerno sam srećan &scaron;to ga danas mogu podijeliti da svima vama&rdquo;, poručio je.<\/p>\r\n\r\n<p>Na dana&scaron;njoj pres konferenciji najavljeno je da Fondacija Milo&scaron; Karadaglić sa partnerima Adriatic Marinas (Porto Montenegro) i One Crna Gora raspisuje konkurs za dodjelu tri stipendije talentovanim umjetnicima iz Crne Gore i regiona &ndash; dvije za oblast muzičkog stvarala&scaron;tva i jednu za audio-vizuelni projekat. Dvije stipendije iz oblasti muzičkog stvarala&scaron;tva podrazumijevaju finansijsku podr&scaron;ku u iznosu od po 10 hiljada eura, dok stipendija za audio-vizuelni projekat podrazumijeva pokrivanje tro&scaron;kova audio-vizuelne produkcije u okviru studija Synchro 360 u Porto Montenegru do iznosa od 100 sati za muzički studio i 50 sati za video studio. Osim finansijske podr&scaron;ke, u toku trajanja projekta, stipendistima će biti na raspolaganju mentorska podr&scaron;ka od strane Fondacije i njenog Savjetodavnog odbora. Konkurs je otvoren do 18.januara.<\/p>\r\n\r\n<p>Posebna, četvrta stipendija će biti dodijeljena zahvaljujući saradnji Fondacije Milo&scaron; Karadaglić i kompanije Petite Geneve, a ona će biti namijenjena djetetu\/djeci, tinejdžerima i tinejdžerkama iz sistema starateljske za&scaron;tite. Iz Fondacije poja&scaron;njavaju da je stipendija namijenjena pojedincima, crnogorskim državljanima, starosne dobi do 21 godine i to za bilo koji umjetnički i kreativni talenat.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Pozivamo djecu, njihove staratelje, nevladine organizacije kao i ljude koji su u sistemu podr&scaron;ke djeci i njihovim starateljskim porodicama da podrže Fondaciju u potrazi za pojedincima koji pi&scaron;u, slikaju, muziciraju, glume ili imaju bilo koji drugi umjetnički talenat i želju da ga nadograde &ndash; da li kroz izložbu, koncert, objavu publikacije, do&scaron;kolovavanje ili na neki drugi način,&rdquo; poručeno je iz Fondacije Milo&scaron; Karadaglić<\/p>\r\n\r\n<p>Sve potrebne informacije mogu se dobiti na sajtu Fondacije www.milos-foundation.org gdje će biti i objavljen konkurs na crnogorskom i engleskom jeziku.<\/p>\r\n\r\n<p>Veliki potencijal i značaj svih stipendija posebno je istakla je Katarina Milačić, direktorica Fondacije:<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Jako smo zadovoljni da, uz pomoć partnera u ovom, prvom, ciklusu možemo dodijeliti čak četiri stipendije. Dvije za izvrsne student muzike, talente koji će vjerujemo obilježiti svjetsku scenu klasične muzike u budućnosti; jednu za audio-vizuelni projekat iz bilo koje umjetničke oblasti i bez obzira na starosnu dob umjetnika i stvaraoca; te jednu za pojedince, umjetničke talente, djecu i tinejdžere uzrasta do 21 godine, a koji dolaze iz sistema starateljske za&scaron;tite. Različitost je premisa od koje polazimo i način kako pristupamo svemu. Ovo je jako važno imajući u vidu da se u radu Fondacije ukr&scaron;taju putevi umjetnosti, obrazovanja i kulture. Na&scaron;a je misija da svojim radom pružimo &scaron;ansu pojedincima, ali i svim potencijalnim partnerima iz privatnog i javnog sektora da zajedno ostvarimo dalekosežan i održiv uticaj na stvaralački potencijal kojim smo okruženi, ujedno kreirajući efekat koji će biti motivi&scaron;ući za sve nas,&rdquo; saop&scaron;tila je Milačić.<\/p>\r\n\r\n<p>Kompanija One među prvima je prepoznala značaj rada Fondacije. Direktor kompanije Branko Mitrović u svom obraćanju kazao je da zahvalan na prilici za saradnju.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Kompanija One vjeruje u nužnost podr&scaron;ke projektima iz kulture, posebno onima koji uključuju edukaciju mladih i podstiču razvoj kreativnog duha. Sa Milo&scaron;em smo već imali priliku da sarađujemo, partneri smo u veoma važnim projektima. Kroz podr&scaron;ku ovakvim inicijativama želimo da postanemo kulturna mreža Crne Gore. Saradnja sa Fondacijom Milo&scaron; Karadaglić dio je na&scaron;e vizije da budemo vi&scaron;e od telekomunikacione kompanije&rdquo;, poručio je on.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Mi u Porto Montenegru jo&scaron; 2017.godine odlučili smo da krenemo sa razvojem novog kreativnog centra u Tivtu&rdquo;, poručio je generalni direktor kompanije Adriatic Marinas David Margason.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Željeli smo da povežemo bogato kulturno nasljeđe Boke, sa budućim aktivnostima na kojima radimo, da povežemo jahting industriju, sportove na moru, sa razvijanjem sportova na kopnu, a najvažnije, sa razvojem novog hotela, SIRO, koji otvaramo sljedeće godine, razvijemo i wellness centar Porto Montenegra.<\/p>\r\n\r\n<p>Link sa Fondacijom nastao je odavno, ali je konkretizovan kada sam razgovarao sa Milo&scaron;em o njegovim planovima, kada sam shvatio da su brojni ciljevi koje želimo da ostvarimo u ovom dijelu Porto Montenegra koji zovemo Sinhro, potpuno u skladu sa ciljevima Fondacije Milo&scaron; Karadaglić. A cilj je da zapravo u Porto Montenegro dovedemo kreativne individue, koji bi razvijali svoje talente i sposobnosti, ali i pomagali drugim ljudima da razvijaju svoje talente. Zato sada radimo na kreiranju novog hotelskog rizorta koji će spojiti industriju ugostitelsjtva sa ozbiljnim kreativnim centrom, u čijoj je srži ideja da se spoje hotelijerstvo, kreativa i lični razvoj, a &scaron;to se odlično uklapa u ideje Fondacije. Tako je nastala i ideja o stipendijama, gdje smo, osim novčane podr&scaron;ke, Milo&scaron;u i njegovom timu dali i logističku podr&scaron;ku, gdje bi na&scaron; benefit bio sa dovedemo u naselje kreativne ljude, kojima dajemo sadržaje za ostvarivanje njihovih ideja, bilo da je u pitanju muzika, književnost, sport ili neka druga umjetnost&ldquo;, kazao je on.<\/p>\r\n\r\n<p>Za dvije stipendije za visoko obrazovanje iz oblasti muzike mogu da apliciraju svi zainteresovani kandidati koji tek započinju studije ili su već studenti\/kinje na nekoj instituciji za visoko muzičko obrazovanje bilo gdje u svijetu, stvaraju u oblasti klasične muzike, instrumentalisti su bilo kojeg instrumenta ili studenti pjevanja, dirigovanja ili kompozicije, te su uz to državljani bilo koje od zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija).<\/p>\r\n\r\n<p>Za stipendiju će biti odabrani kandidati koji pokažu izuzetno visok nivo umjetničkog potencijala, inovativnost u muzičkom stvarala&scaron;tvu i radu, a prednost će imati muzičari koji svojim radom doprinose umjetničkom stvarala&scaron;tvu u Crnoj Gori.<\/p>\r\n\r\n<p>Zainteresovani aplikanti za ove dvije stipendije u sklopu prijave treba da dostave needitovani video zapis u trajanju od 10 minuta, koji prikazuje njihovu muzičku izvedbu (program može biti slobodno izabran), biografiju koja jasno opisuje dostignuća i talenat aplikanta, motivaciono pismo i potvrdu o državljanstvu. Ukoliko je zainteresovani\/a tek upisao\/la &scaron;kolu visokog muzičkog obrazovanja, potrebno je dostaviti dokaz da je upisan\/a, ili potvrdu o studiranju, ako je već na studijama.<\/p>\r\n\r\n<p>Stipendija koja će biti namijenjena audio-vizuelnom projektu gdje pravo na prijavu imaju sve kreativne osobe iz bilo koje oblasti kulture, sa prethodnim umjetničkim i stvaralačkim iskustvom, kojima je potrebna podr&scaron;ka u audio-vizuelnoj produkciji svog projekta. Kako bi ostvarili ovu značajnu priliku zainteresovani moraju pokazati inovativnost u stvaralačkom pristupu, njihov projekat mora odgovarati kvalitetu i trendu umjetnosti i stvarala&scaron;tva na globalnom nivou, dok će i u ovom slučaju prednost imati stvaraoci koji svojim radom doprinose umjetničkom opusu Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>Talenti iz oblasti video-produkcije se za ovu stipendiju prijavljuju tako &scaron;to detaljno predstavljen koncept audio-vizuelnog projekta sa &scaron;to vi&scaron;e informacija, materijala i detalja koji na najbolji način opisuju željeni projekat; biografiju koja jasno opisuje umjetnički put aplikanta; motivaciono pismo i potvrdu o državljanstvu dostavljaju na mail adresu&nbsp;info@milos-foundation.org&nbsp;ba&scaron; kao i u slučaju ostale dvije stipendije.<\/p>\r\n\r\n<p>Vremenski okvir za podno&scaron;enje prijava na konkurs za sve navede stipendije je 7. decembar 2023. godine &ndash; 18. januar 2024. godine, nakon čega će lista odabranih kandidata biti objavljena na web stranici Fondacije www.milos-foundation.org.<\/p>\r\n\r\n<p>Proces evaluacije i odabira kandidata vr&scaron;iće tročlani žiri u sastavu: Thimoty Jones, zamjenik direktora i direktor studija na Kraljevskoj muzičkoj akademiji (predsjednik žirija); Kathryn Enticott, direktorica agencije Enticott Music Management i Milo&scaron; Karadaglić, gitarista i predsjednik Fondacije.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/288277\/fondacija-milos-karadaglic-dodjeljuje-cetiri-vrijedne-stipendije-za-mlade-talente"}},{"Article":{"id":"288244","title":"Poraz pod teretom nebrige, loših namjera, nerada i neznanja","slug":"poraz-pod-teretom-nebrige-losih-namjera-nerada-i-neznanja","intro":"Nijedno kulturno dobro u Crnoj Gori danas nema svoju zaštićenu okolinu. Dakle, možete graditi, pregrađivati, zidati stotine kvadrata, a da nemate straha da će vas goniti Uprava za zaštitu kulturnih dobara ili inspektorka za kulturna dobra Uprave za inspekcijske poslove. Oni u tom slučaju, jednostavno, nemaju nadleženost jer zbog nezavršenog i propalog projekta revalorizacije nema ni novih rješenja o zaštiti kulturnih dobara, pa nema ni zaštićene okoline.","intro_image":"\/storage\/2023\/12\/07\/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745.jpg","date":"2023-12-07 08:33:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-12-07 08:33:00","content":"<p>I to je samo jedna od radikalnih posljedica desetogodi&scaron;njeg haosa u za&scaron;titi na&scaron;e ba&scaron;tine, haosa čija je glavna lokomotiva &ndash; projekat revalorizacije. Da je to tačno, crnogorska laička i stručna javnost mogla se uvjeriti u proteklih godinu dana čitajući tekstove Pobjede, u kojima se novinar bavio nelegalnim radovima u manastirima Duga, Župa, Kosijerevo, Moračnik i Ćelija piperska, u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Primjera radi, inspektorka za kulturna dobra Dragana Bo&scaron;ković-Drobnjak, obilazeći Manastir Duga zbog nelegalne izgradnje glomaznog konaka od vi&scaron;e stotina kvadrata, nekoliko puta je od Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara tražila dokumentaciju kojom se nedvosmisleno utvrđuje za&scaron;tićena okolina. Nakon nekoliko nedjelja ćutanja, Uprava je konačno odgovorila da posjeduju samo dokument kojim je predložena (?!) za&scaron;tićena okolina. Kako Zakon o za&scaron;titi kulturnih dobara ne poznaje termin &bdquo;predložena za&scaron;tićena okolina&ldquo;, inspektorka nije bila nadležna za postupanje, pa je jedino mogla da uputi urgenciju za postupanje urbanističko-građevinskoj inspekciji.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>KRAH<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Mnogo radikalniji &scaron;amar Upravi za za&scaron;titu kulturnih dobara, Ministrstvu kulture i na&scaron;oj ba&scaron;tini, stigao je prije nekoliko godina u vidu odbačene krvične prijave za nelegalne radove, degradaciju i devastaciju Manastira Ostrog. Naime, Ministarstvo kulture i Uprava za za&scaron;titu kulturnih dobara tokom 2014. podnijeli su krivičnu prijavu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske SPC i Amfilohija Radovića kao odgovornog lica, zbog krivičnog djela o&scaron;tećenja i uni&scaron;tenja kulturnog dobra iz člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore. Prijava se odnosila na opsežne nelegalne radove na Manastiru Ostrog, koje su zatekli i u elaboratu opisali i stručni timovi tokom projekta revalorizacije 2013. godine. Nakon istražnih procedura, krivična prijava je odbačena tek 2018. godine jer u radnjama MCP i Amfilohija Radovića nije bilo &bdquo;elemenata bića prijavljenog, niti bilo kojeg drugog krivčnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti&ldquo;. Iako je sudska vje&scaron;takinja urbanizma, arhitekture i za&scaron;tite kulturnih dobara Zorana Milo&scaron;ević utvrdila o&scaron;tećenja i devastaciju kulturnog dobra Manastira Ostrog, državna tužiteljka Đurđina Ivanović-Đerić odbacila je krivičnu prijavu, uz sljedeće obrazloženje: &bdquo;Kako od 1961. godine nije donijeto rje&scaron;enje o utvrđivanu statusa kulturno dobro, odnosno revalorizaciji Manastira Ostrog kao kulturnog dobra, to se isti ne može smatrati kulturnim dobrom u krivično-pravnom smislu, koja činjenica je neophodna za utvrđivanje postojanja elemenata bića prijavljenog krivičnog djela uni&scaron;tenje i o&scaron;tećenje kulturnog dobra iz člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore ili bilo kojeg drugog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, zbog čega je odlučeno kao u dispozitivu rje&scaron;enja&ldquo;. Uprava je ubrzo Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu predala pritužbu na ovu odluku Ivanović-Đerić, koju je potpisala Anastazija Miranović, ali je i od Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva stiglo odbijajuće rje&scaron;enje, tj. obavje&scaron;tenje da je odluka Osnovnog državnog tužila&scaron;tva zakonita.<\/p>\r\n\r\n<p>Dakle, Manastir Ostrog, kao i sva kulturna dobra u Crnoj Gori, od isteka prvog roka za revalorizaciju 2013. godine, do dono&scaron;enja izmijenjenog Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara 2017. godine, bili su bez za&scaron;tite države, tj. nijesu bili kulturna dobra! Kao &scaron;to najvjerovatnije nijesu ni danas, mada to neće priznati sa najvećih državnih adresa, gdje se već mjesecima pripremaju i za novu izmjenu Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara kojom bi, najvjerovatnije, poku&scaron;ali da nekim novim &bdquo;izumom&ldquo; rastegnu revalorizaciju na jo&scaron; koju godinu.<\/p>\r\n\r\n<p>Tu činjenicu da su sva kulturna dobra izgubila za&scaron;titu vje&scaron;to je prikrilo Ministarstvo kulture preko Izvje&scaron;taja o implementaciji projekta &bdquo;Revalorizacija kuturnih dobara Crne Gore&ldquo;, koji je Vladi na usvajanje donijela autorka projekta Lidija Ljesar, danas Radulović-Cvijetinović. I neka to &scaron;to smo 31. jula 2014. godine na Vladi imali presedan da se usvoji Izvje&scaron;taj o projektu koji nije zavr&scaron;en, nego &scaron;to se pitanje složenih pravničkih procedura koje prethode dono&scaron;enju novih rje&scaron;enja o za&scaron;titi - uop&scaron;te nije ni pomenuto u tom tekstu, a ispostaviće se da će biti ključne za debakl projekta.<\/p>\r\n\r\n<p>Autorka projekta Lidija Ljesar je to tada predstavila kao veliki iskorak u za&scaron;titi na&scaron;e kulturne ba&scaron;tine, pominjući dodu&scaron;e i neke porazne činjenice, poput gubitka statusa pojedinih nepokretnih kulturnih dobara, ali i nedostatka brojnih pokretnih dobara (ukupno 14.475), &scaron;to je tada&scaron;njim medijima, nažalost, uglavnom pro&scaron;lo ispod radara. Pored jednog broja nesumnjivo dobro urađenih elaborata, koji su danas samo mrtvo slovo na papiru, u tih nekoliko redova o gubitku statusa i nestalim dobrima je i najveća korist ovog projekta, jer se, dodu&scaron;e tek nakon tri godine, iz mreže elaborata, brojki i dokumenata iskristalisala afera vezana za nestanak velikog broja predmeta u Narodnom muzeju i vi&scaron;edecenijskom katastrofalnom odnosu zaposlenih u toj ustanovi prema na&scaron;oj najvrednijoj pokretnoj ba&scaron;tini. Te podatke je, podsjetimo, prvo medijima otkrio muzejski tehničar Aleksandar Berkuljan, a potom Pobjeda kroz blizu stotinu istraživačkih tekstova do tančina predstavila crnogorskoj javnosti, sa akcentom i na druge muzejske ustanove u Crnoj Gori.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>ODBRANA<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Priliku da brani projekat revalorizacije, Lidija Ljesar je imala ponovo 24. septembra 2014. godine pred skup&scaron;tinskim Odborom za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. Sjednici su prisustvovali mr Branka Tanasijević, predsjednica Odbora, doc. dr Srđa Popović, Sa&scaron;a Pe&scaron;ić, doc. dr Branka Bo&scaron;njak, Andrija Popović, dr Radosav Ni&scaron;avić, Re&scaron;id Adrović, doc. dr Draginja Vuksanović i Srđan Perić.<\/p>\r\n\r\n<p>Iz zapisnika sa sjednice Odobra, koji je Pobjedi dostavljen iz Skup&scaron;tine Crne Gore, vidi se da članovi Odbora i nijesu bili ba&scaron; bog zna kako upućeni u pravne procedure i sve finese Zakona o za&scaron;titi kuturnih dobara. Predstavnici vlasti su bili prilično suzdržani u kritici, dok su iz opozicije uglavnom upućivali prigovore oko nepo&scaron;tovanja rokova za revalorizaciju, posebno akcentujući velike manjkove u dijelu pokretnih kulturnih dobara.<\/p>\r\n\r\n<p>Branka Bo&scaron;njak je, recimo, skrenula pažnju Lidiji Ljesar da je u sukobu nadležnosti jer je, kao autorka projekta, neko i ko ga sprovodi i nadzire njegovu implementaciju. Ljesar je prihvatila primjedbu poslanice Bo&scaron;njak vezano za sukob nadležnosti, nagla&scaron;avajući da joj ta činjenica ne ide nikako u prilog, već na &scaron;tetu, a posljedica je, kako je rekla, nedostatka kadra.<\/p>\r\n\r\n<p>Zaključak rasprave je bio, koliko god to paradoksalno danas zvučalo, da je Izvje&scaron;taj o implementaciji projekta &bdquo;Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore&ldquo; urađen kvalitetno i sveobuhvatno, kao i da predstavlja dobru osnovu za dalji rad na revalorizaciji i za&scaron;titi kulturnih dobara Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>Sve &scaron;to je u javnosti o projektu iznosila Lidija Ljesar, sinhronizovano je podržavao, ponavljao i branio tada&scaron;nji ministar kulture Branislav Mićunović, pa i u Skup&scaron;tini Crne Gore, odgovarajući na poslanička pitanja. Iz transkripta sa ovog zasijedanja, iz 2013. godine, vidi se da su ponovo najkritičniji bili Srđan Perić i Branka Bo&scaron;njak, a ministar je, izbjegavajući da konkretno odgovori na pitanja o broju revalorizovanih i za&scaron;tićenih dobara, ponavljao kako treba svi da sarađuju na ovom projektu koji je od velike važnosti za pro&scaron;lost, sada&scaron;njost i budućnost države. Branio je rokove, a žalio se na finansijska sredstva, uz ocjenu da &bdquo;glavnu bitku za kulturu treba dobiti u Vladi Crne Gore, onamo đe se dijele pare&ldquo;. Bo&scaron;njak mu je odgovorila da će, trenutnim tempom, trebati bar 40 godina da zavr&scaron;e revalorizaciju, na &scaron;to se ministar usprotivio i rekao da je gotovo ubijeđen da će ipak stići do avgusta 2013.<\/p>\r\n\r\n<p>- Mnogo toga nijesmo stigli, mnogo toga iz brojnih zakona nijesmo realizovali, pa nije pao cukar u vodu za toliko da i ne&scaron;to produžimo od ovoga roka &ndash; rekao je Mićunović pred poslanicima.<\/p>\r\n\r\n<p>Na nove pritiske i pitanja Bo&scaron;njak oko potecijalnog gubljenja statusa svih kulturnih dobara, ukoliko se probije zakonski rok za revalorizaciju, ministar nije ni&scaron;ta određeno odgovorio, vje&scaron;to je rasplinjavanjem na vi&scaron;e pojedinosti zaobi&scaron;ao tu temu i ponovo pozvao na saradnju, pa i da se, kako je rekao, pogleda u program DF-a, ukoliko u njemu ima ne&scaron;to dobro za kulturu &scaron;to će biti na korist svih u Crnoj Gori, budući da je tokom diskusije Bo&scaron;njak predložila izmjenu Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara kojom bi se produžili rokovi za revalorizaciju.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>GDJE SMO<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Dakle, tokom 2013. i 2014. godine, glavni glasnogovornici ovog projekta bili su Lidija Ljesar i Branislav Mićunović. Njihovim povlačenjem iz Ministarstva kulture (Mićunović u diplomatiju, Ljesar u Centar za konzervaciju i arheologiju), ubrzo se spustila &bdquo;buka&ldquo; oko projekta revalorizacije i Uprava za za&scaron;titu kulturnih dobara ostala je da sama rje&scaron;ava sve nedoumice oko blizu dvije hiljade elaborata, nerije&scaron;enih vlasničkih odnosa, brojnih devastacija i mjera za&scaron;tite od kojih najveći broj do danas nije realizovan. Da je to bio prekrupan zalogaj, pokazalo se ubrzo i na terenu, pa je tada&scaron;nja direktorica Uprave Anastazija Miranović navrat-nanos donijela nova rje&scaron;enja o za&scaron;titi Starog grada Ulcinja i Starog grada Bara, ali tek 2018. godine, jer su izvje&scaron;taji sa terena koju godinu ranije, u koje je novinar Pobjede imao uvid, na sve strane pokazivali divlju gradnju i degradaciju za&scaron;tićenih starogradskih cjelina. Naravno, bez posljedica, jer u trenutku izvođenja nelegalnih radova nije bilo ni za&scaron;tićene okoline, ni kulturnih dobara.<\/p>\r\n\r\n<p>Ni za mandata Ružice Ivanović, potom Anastazije Miranović, kao ni za mandata Božidara Božovića, revalorizacija takoreći nije mrdnula s mjesta. Božović se zaklonio iza izmjena Zakona iz 2017. godine, pa ponovo iz 2019, koji su rok za revalorizaciju produžili do jula 2022. godine i ubjedljivo je najnevidljiviji direktor Uprave tokom vi&scaron;e od deceniju njenog trajanja. Mladen Zagarčanin je bar ne&scaron;to poku&scaron;ao u vezi sa revalorizacijom, krenuo u formiranje timova, pisao javna pisma, ali mu nije produžen v. d. mandat, te za godinu malo je &scaron;ta uspio da uradi. Maja Ćetković se takođe nije bavila revalorizacijom, ali joj se mora priznati da je u posljednjih godinu relativno brzo reagovala na sve prijavljene nelegalne radove u manastirima kojma gazduje SPC, iako su joj potom sva rje&scaron;enja o obustavljanju radova i vraćanju u prvobitno stanje, nakon žalbi Mitropolije zbog propusta u upravnim postupcima, oborena od strane Ministarstva kulture i vraćena na novo postupanje. Problem je i &scaron;to je Ćetković postupala isključivo po prijavama građana ili novinara, a da nijedan od zaposlenih tog organa nije vidio, recimo, vi&scaron;emjesečno ru&scaron;enje, pregrađivanje i doziđivanje Manastira Ćelija piperska, postavljanje spomen-bista u dvori&scaron;tu tog manastira, zidanje konaka u Manastiru Duga i Manastiru Kosijerevo, živopisanje Manastira Župa, ili zidanje filmske scenografije na Žabljaku Crnojevića. Danas, aktuelni v. d. direktora Bal&scaron;a Perović izbjegava novinarska pitanja, revalorizacija ga očigledno ne zanima, a jedino o čemu najvi&scaron;e brine, po svemu sudeći, jeste ishod konkursa za direktora\/direktoricu Uprave, gdje je ukrstio argumente sa svojom pomoćnicom Petrom Zdravković.<\/p>\r\n\r\n<p>Ista situacija je i sa ministrima kulture, od kojih smo uglavnom slu&scaron;ali floskule o &bdquo;ba&scaron;tini koju moramo sačuvati zbog budućnosti nadolazećih generacija&ldquo;, a u najbližoj nam pro&scaron;losti posebno je porazno da se biv&scaron;a ministarka Ma&scaron;a Vlaović i aktuelna direktorica Direktorata za kulturnu ba&scaron;tinu Dobrila Vlahović nijednom nijesu javno oglasile, recimo, povodom nelegalnih radova u crkvama i manastirima, tačnije zbog ru&scaron;enja, pregrađivanja, zidanja i živopisanja, o čemu je Pobjeda u kontinuitetu pisala posljednjih dvanaest mjeseci.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>VEGETIRANJE<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Na kraju, potpisnik ovog istraživačkog serijala nakon vi&scaron;egodi&scaron;njeg pisanja o kulturnoj ba&scaron;tini, ako i&scaron;ta znače njegova zapažanja, stekao je utisak da je, najprostije rečeno, sve oti&scaron;lo dođavola, pa čak i da ljude iz struke, koji primaju platu da bi &scaron;titili na&scaron;u ba&scaron;tinu, čast izuzecima, ni&scaron;ta ne dotiče, niti zanima. Pred njihovim očima bi se moglo devastirati kakvo kulturno dobro, a oni ne bi ni trepnuli, već bi najvjerovatnije pogledali na sat da vide da nije vrijeme za pauzu, vrijeme za kakve druge honorarne poslove, rad &bdquo;na dnevnicu&ldquo;, ili da možda nije stigao kombi koji će ih prije isteka radnog vremena vratiti iz grada u kojemu &bdquo;vegetiraju&ldquo; na&scaron;e najglavnije institucije za za&scaron;titu kulturne ba&scaron;tine.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Ćutanje nekad &bdquo;zvoni&ldquo; vi&scaron;e od svih riječi<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Iako je autorka projekta Lidija Ljesar, danas Radulović-Cvijetinović, učestvovala u revalorizaciji ne&scaron;to vi&scaron;e od stotinu kulturnih dobara, u finansijskoj dokumentaciji koju je novinar Pobjede dobio od Ministarstva kulture i medija nema rje&scaron;enja o isplati njenih honorara. U ponovljenom zahtjevu, u kojem su&nbsp;tražili samo njene autorske honorare, iz Ministarstva je dobijen&nbsp;negativan odgovor, uz obrazloženje da ne posjeduju traženu dokumentaciju. To bi značilo da je Ljesar jedina radila za osnovnu platu, te da nije dobila honorar ni za sami nacrt svog projekta?! Sa druge strane, ona je u imovinskom kartonu za 2012. godinu prijavila mjesečnu zaradu u Ministarstvu kulture od 667.88 eura, dok je po osnovu uče&scaron;ća u izradi projekata, programa, elaborata, organizacije međunarodnih konferencija prihodovala 8.805 eura. Sljedeće godine plata joj je bila 679,48 eura, a od uče&scaron;ća u izradi projekata, programa, elaborata, organizacije međunarodnih konferencija dobila je 8.804 eura. Po istom osnovu, 2014. godine prijavila je prihod od 5.100 eura.<\/p>\r\n\r\n<p>O svim nedoumicama koje su izne&scaron;ene u ovom istraživačkom serijalu, zatražen je&nbsp;i komentar Lidije Radulović-Cvijetinović, da bi ona prvo pristala da bude sagovornica novinaru Pobjede, ali potom ipak nije odgovorila na 15 postavljenih pitanja. A pitali&nbsp;su&nbsp;je o probijanju rokova za revalorizaciju, procedurama za dono&scaron;enje rje&scaron;enja o za&scaron;titi, spornom broju nepokretnih kulturnih dobara, zatim o činjenici da su sva kulturna dobra bila bez za&scaron;tite između 2013. i 2017. godine, te o isplatama velikih iznosa za &scaron;est odabranih učesnika u projektu, kao i o cijeni elaborata od 330 eura. Pitali smo je i o sukobu nadležnosti, jer je bila autor projekta, učesnik u revalorizaciji i istovremeno osoba koja sa pozicije direktorice Direktorata za kulturnu ba&scaron;tinu nadgleda njegovu realizaciju, a postavljeno joj je i pitanje da li je ikada od Ministarstva dobila bilo kakav honorar za projekat revalorizacije. Nažalost, ispostaviće se da Lidija Radulović-Cvijetinović, nakon povlačenja iz Ministarstva kulture, potom i iz Centra za konzervaciju i arheologiju, ostaje zatvorena i nedostupna za medije.<\/p>\r\n\r\n<p>Ćutanje, uostalom, često &bdquo;zvoni&ldquo; vi&scaron;e od samih odgovora.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/12\/07\/thumbs\/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/288244\/poraz-pod-teretom-nebrige-losih-namjera-nerada-i-neznanja"}},{"Article":{"id":"288119","title":"Kad redovna radna obaveza postane unosan honoraran posao","slug":"kad-redovna-radna-obaveza-postane-unosan-honoraran-posao","intro":"Nijesu svi zaposleni Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Centra za konzervaciju i arheologiju, Ministarstva kulture, kao i zaposleni niza drugih crnogorskih muzejskih ustanova, odmah bili zainteresovani da učestvuju u projektu revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore. Dok god su mislili da je to posao koji će morati odrađivati za redovnu platu, velika većina je iznalazila razne razloge da u tome ne učestvuje. Čim su pare, tj. honorari ušli u igru, situacija se naglo promijenila.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/12\/05\/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600.jpg","date":"2023-12-05 12:36:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-12-05 12:36:00","content":"<p>U periodu kada se tokom 2013. godine počelo govoriti o realizaciji projekta revalorizacije, Đorđije Vu&scaron;urović je bio na čelu Centra za konzervaciju i arheologiju. Tada&scaron;nje ministarstvo kulture tražilo je da se za ovaj projekat angažuju i zaposleni Centra.<\/p>\r\n\r\n<p>Prvi dopis Centru, prema svjedočenju Vu&scaron;urovića, dostavio je tada&scaron;nji ministar kulture Branislav Mićunović, broj 04-201 od 1. februara 2013. godine. U dopisu, u koji je novinar Pobjede imao uvid, Mićunović je upoznao Vu&scaron;urovića da Ministarstvo kroz Program za&scaron;tite i očuvanja kulturnih dobara sprovodi proces revalorizacije kulturnih dobara, te da je u toku planiranje timova i dinamike.<\/p>\r\n\r\n<p>- Ovim putem Ministarstvo poziva stručnjake iz oblasti kulturne ba&scaron;tine koji su zainteresovani za buduću saradnju na projektima koji se odnose na izradu elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih kulturnih dobara.<\/p>\r\n\r\n<p>Molimo da imena zainteresovanih stručnjaka dostavite najkasnije do 7. februara 2013. godine&hellip; &ndash; navodi se u dopisu Mićunovića, koji je Vu&scaron;urović pokazao novinaru Pobjede.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>MALO INTERESOVANJE<\/strong><br \/>\r\nKao v. d. direktora Centra, Vu&scaron;urović je dostavio kopiju dopisa svim organizacionim jedinicama u ovoj javnoj ustanovi i na taj način anketirao zaposlene.<\/p>\r\n\r\n<p>- Brojkom i slovom za ovaj vid saradnje prijavilo se svega 6 (&scaron;est) stručnih lica i iz sjedi&scaron;ta na Cetinju i iz Područnog odjeljenja u Kotoru. U ostavljenom vremenu dostavio sam odgovor ministru, na&scaron; broj 02-147 od 6. 2. 2013. godine &ndash; kazao je Vu&scaron;urović.<\/p>\r\n\r\n<p>Razlozi za tako mali odziv radnika, koji će kasnije ipak biti u značajnom obimu angažovani u realizaciji ovog projekta, bili su raznoliki. Jedan od zaposlenih je, na primjer, odgovorio sljedeće: &bdquo;Atelje u kojem obavljamo konzervatorsko-restauratorske radove već je ranije planirao svoje aktivnosti za tekuću godinu, samim tim niko od zaposlenih nije zainteresovan&hellip; Tim prije, &scaron;to na osnovu datog dopisa nije moguće precizno ustanoviti niti trajanje aktivnosti niti sve druge pojedinosti vezane za pomenutu kampanju&ldquo;. Nije te&scaron;ko, prema mi&scaron;ljenju Vu&scaron;urovića, odgonetnuti na koje se &bdquo;druge pojedinosti&ldquo; mislilo.<\/p>\r\n\r\n<p>- Mislilo se samo na jednu pojedinost &ndash; ima li novčane nadoknade i koliko ona iznosi? Kako je aktuelna informacija tada bila da nema nadoknade za ovaj posao, osim eventualnih dnevnica za izlazak na teren, jer je to redovni posao za koji se prima plata, to su potencijalni i poželjni članovi odbili ovu &bdquo;saradnju&ldquo;. Ovakav stav je, po mom ličnom mi&scaron;ljenju, listom zauziman i zato &scaron;to su pozama&scaron;na sredstva već dijeljena u 2012. godini &bdquo;biranim&ldquo; učesnicima, jo&scaron; jednog &bdquo;kapitalnog projekta&ldquo; organizovanog sa istim ciljem, pod nazivom &bdquo;Putevi kontinuiteta&ldquo;, a koji je u startu bio &bdquo;težak&ldquo; oko 530.000 eura &ndash; rekao je Vu&scaron;urović.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako se na dopis ministra, kako je istakao, nije javio &bdquo;poželjan broj projektovanih &rsquo;stručnjaka&rsquo;, to se očigledno pribjeglo konspirativnom načinu angažovanja&ldquo;. Vu&scaron;urović je, dakle, 29. aprila 2013. godine dobio dopis, ali sada od v. d. direktorice Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara Ružice Ivanović, broj: 01-152\/2013, kojim ga obavje&scaron;tava da je Uprava, u skladu sa članom 142 Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara, pokrenula postupke za revalorizaciju kulturne vrijednosti nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara, koji su po ranijim propisima imali status spomenika kulture, te da je u tu svrhu, iz Centra, angažovano 20 stručnih lica, te da direktor dozvoli njihovo uče&scaron;će.<\/p>\r\n\r\n<p>- Nagla&scaron;eno je, ali usmeno, da se angažovanje odnosi na dane vikenda i van radnog vremena, a &scaron;to sam prihvatio sa rezervom, jer za takvu vrstu angažovanja (van radnog vremena) tada nije bilo potrebno odobrenje direktora &ndash; rekao je Vu&scaron;urović.<\/p>\r\n\r\n<p>Već narednog dana, u Ministarstvu kulture, preciznije 27. i 28. aprila 2013. godine, sada bez bilo kakvog obavje&scaron;tavanja Centra i Vu&scaron;urovića kao rukovodioca ustanove i traženja njegovog odobrenja za uče&scaron;će zaposlenih iz Centra, održana je radionica &bdquo;Edukacija i doedukacija kadrova za primjenu metodologije izrade elaborata u okviru projekta &rsquo;Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore&rsquo;&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>U isto vrijeme od strane nadležnog organa Ministarstva kulture &ndash; Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara, saop&scaron;teno je da je to redovan posao u skladu sa članom 142 Zakona, dok su na radionici, na kojoj je aktivnu ulogu imala i v. d. direktorica Uprave Ružica Ivanović, ministar kulture Mićunović i njegova pomoćnica Lidija Ljesar saop&scaron;tili da se radi o vanrednom poslu i kapitalnom projektu za crnogorsku kulturu, te da je to autorski rad gospođe Ljesar.<\/p>\r\n\r\n<p>- Meni je od samog početka bilo jasno da je ovo autorski rad &bdquo;OG autora&ldquo;, koju su činili Mićunović &ndash; Ljesar i njihovi najbliži saradnici, ali ne zbog za&scaron;tite kulturne ba&scaron;tine, već zbog potrebe amnestiranja sopstvene odgovornosti za nerealizovanu zakonsku obavezu u preciziranom zakonskom roku, do 21. avgusta 2013. godine, i pretvaranja ove redovne radne obaveze u vanredan posao koji će popraviti lične budžete, a pride omogućiti &bdquo;kupovanje stručnjaka&ldquo; (čast izuzecima) budžetskim parama. Istovremeno sam bio siguran da to nije bilo jasno Vladi Crne Gore, &scaron;to će potvrditi dalji razvoj događaja &ndash; naveo je Vu&scaron;urović.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>VOLJOM MINISTARSTVA<\/strong><br \/>\r\nSvega deset dana nakon održane radionice, prema riječima Vu&scaron;urovića, jedan od angažovanih stručnjaka iz Centra, i to onaj isti koji u prvom anketiranju nije prihvatio ovu obavezu &bdquo;zbog neutvrđenih pojedinosti&ldquo;, obavijestio je pismeno direktora &bdquo;da će izostati sa poslova u Centru od ponedjeljka 13. maja do četvrtka 16. maja 2013. godine, jer je &bdquo;voljom Ministarstva kulture Crne Gore angažovan u dva stručna tima&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>- Kada podijelite pomenuti iznos od 650.000 eura, za koji tvrdim da je znatno veći, na 250 ljudi, dobićete prosjek po učesniku od 2.600 eura. Poznato je i meni i Vama da &bdquo;posao&ldquo; nije bio ravnomjerno raspoređen na učesnike, tako da su zabilježeni i enormni iznosi koje su dobili određeni &bdquo;stručnjaci&ldquo;. Malo li je za rad i prepisivanje podataka iz dokumentacije biv&scaron;eg zavoda, a sve to u radno vrijeme. Ovo se naročito odnosi na one kojima je to bila redovna radna obaveza, za koju primaju platu. Uostalom, najbolje oslikava ovaj nezakonito organizovani budžetski rashod podatak saop&scaron;ten od strane Direktorata za kulturnu ba&scaron;tinu i Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara objavljen u &bdquo;Monitoru&ldquo; od 22. avgusta 2014. godine: &bdquo;U sastav stručnih timova i Monitoring tima uključeno je 29 zaposlenih u Ministarstvu kulture i Upravi za za&scaron;titu kulturnih dobara:... Njihov angažman u 2013. godini plaćen je 56.631,26 eura. &ndash; navodi Vu&scaron;urović.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>BEZ UGOVORA<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Ni Ministarstvo kulture, ni Uprava za za&scaron;titu kulturnih dobara, ni sa jednim od učesnika u projektu revalorizacije nijesu potpisali ugovore o djelu, a isplaćivane su hiljade i čak desetine hiljada eura. Na oba zahtjeva za slobodan pristup informacijama, u kojima je Pobjeda tražila dostavljanje kopija svih ugovora sa učesnicima u projektu, od Ministarstva kulture i Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara dobili smo negativne odgovore. Ukratko, ne posjeduju traženu dokumentaciju. Nekoliko učesnika u projektu nezvanično su za Pobjedu potvrdili da nikada sa Upravom ili Ministarstvom nijesu potpisali bilo kakav ugovor, niti im je to nuđeno.<\/p>\r\n\r\n<p>- Poznajući stil i način rada, a mislim, i mentalitet rukovodećih osoba u Ministarstvu i Upravi, kao i onih u institucijama kulture, iz tog perioda, meni to nije ni&scaron;ta neobično &ndash; kazao je Vu&scaron;urović.<\/p>\r\n\r\n<p>Prema njegovim riječima, poznato je da su &bdquo;pojedini ljubimci, za koje se &rsquo;&scaron;u&scaron;kalo&rsquo; da su za rukovodeće osobe iz Ministarstva radili i &rsquo;na uho&rsquo; i mimo struke, primili enormne iznose mjerene desetinama hiljada eura, kao i da je određena &rsquo;stručna&rsquo; osoba primila enormna sredstva za uče&scaron;će u ovom &rsquo;projektu&rsquo;, od kojih je jedan pozama&scaron;an dio morala da vrati&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>- Moje je mi&scaron;ljenje da su se oni trudili da &bdquo;iza sebe&ldquo; ostave &scaron;to manje pisanog traga ili finansijskih transakcija i dokumenata. Zato su bogato nagrađivali i &bdquo;napore&ldquo; i &bdquo;umje&scaron;nost&ldquo; zaposlenih koji su radili pravničke i računovodstvene poslove, a koji su znali i smjeli njihove zamisli i naloge sprovesti u djelo. Međutim, smatram da su nadležni organi morali i moraju reagovati: 1. kako se ne bi spekulisalo sa činjenicama i možda neosnovano sumnjičile određene osobe, na način kako to, možda, i ja činim; 2. kako bi se blagovremeno spriječile negativne posljedice po kulturnu ba&scaron;tinu Crne Gore, a, bogami, i sankcionisala &bdquo;zloupotreba službenog položaja i pribavljanje lične koristi&ldquo;. Po konačnom proizvodu i rezultatima ovog nazovi projekta, koji nikada nije zavr&scaron;en, ipak bi se reklo da se radilo o ovom drugom &ndash; rekao je Vu&scaron;urović.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Za dvadeset članova Monitoring tima potro&scaron;eno ukupno 43.373 eura<\/strong><br \/>\r\nUprava za za&scaron;titu kulturnih dobara (UZKD) je 2013. godine formirala i Monitoring tim, od čak 20 članova, koji su imali zadatak da prate i nadgledaju proces revalorizacije kulturne vrijednosti nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara Crne Gore. Ovaj tim činili su zaposleni iz Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara i Ministarstva kulture: Dobrila Vlahović, Jelena Vidović, Jelena Žarić, Lidija Vujović, Melida Suljević, Mile Baković, Milica Martić, Milica Nikolić, Mitra Cerović, Sofija Hajrizaj, Tanja Bogdanović, Tanja Vujović, Tatjana Mijović, Vesna Prlja, Zorica Tomanović, Milojka Petru&scaron;ić, Ratka Đurović, Lidija Mijanović, Bratislav Radunović i Nela Cime&scaron;a. Svima pojedinačno, osim Neli Cime&scaron;i, uplaćen je neto po 1.500 eura, dok je bruto iznos njihovih honorara pojedinačno bio 2.238,81 euro. Cime&scaron;i je neto honorar iznosio 560 eura, a bruto 835,82 eura. Dakle, za neto honorare Monitoring tima potro&scaron;eno je ukupno 29.060 eura, dok je bruto iznos 43.373,21 euro.<\/p>\r\n\r\n<p>Zanimljivo je da članovi ovog Monitoring tima, od kojih je polovina učestvovala i u procesu revalorizacije, odnosno, u izradi elaborata o revalorizaciji kulturnih dobara, nijesu iza sebe ostavili nikakav pisani trag. Nema zvaničnih zapisnika, odluka ili rje&scaron;enja. To je Pobjedi potvrđeno iz Ministarstva kulture i Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara, budući da su kroz odgovore na zahtjev za slobodan pristup informacijama istakli da ne posjeduju traženu dokumentaciju. To, naravno, ne znači da nijesu ni&scaron;ta radili. Vi&scaron;e učesnika u procesu revalorizacije potvrdilo je nezvanično Pobjedi da je na članove Monitoring tima pao veliki dio posla oko koordinacije, praćenja rokova i poku&scaron;aja da se ublaži neorganizovanost i popriličan haos koji je vladao među stručnim i tehničkim timovima.<\/p>\r\n\r\n<p>U obrazloženju Rje&scaron;enja o isplati honorara članovima Monitoring tima, br. 01 &ndash; 1239\/4, ističe se da su oni nadzirali aktivnosti stručnih i tehničkih timova i prikupljali i pružali povratne informacije o svim aspektima Upravi za za&scaron;titu kulturnih dobara, a u cilju pobolj&scaron;anja procesa revalorizacije. Povjereni posao, kako se ističe u Rje&scaron;enju, obavljali su, navodno, van radnog vremena i neradnim danima.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/12\/05\/thumbs\/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/12\/05\/thumbs\/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/12\/05\/thumbs\/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/12\/05\/thumbs\/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/12\/05\/thumbs\/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/12\/05\/thumbs\/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/12\/05\/thumbs\/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/12\/05\/thumbs\/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/12\/05\/thumbs\/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/12\/05\/thumbs\/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/288119\/kad-redovna-radna-obaveza-postane-unosan-honoraran-posao"}},{"Article":{"id":"287497","title":"Vujović: Bajagić će doprinijeti promociji crnogorske kulture i umjetnosti na najvećoj svjetskoj smotri umjetnosti","slug":"vujovic-bajagic-ce-doprinijeti-promociji-crnogorske-kulture-i-umjetnosti-na-najvecoj-svjetskoj-smotri-umjetnosti","intro":"Izbor Darje Bajagić kao predstavnice Crne Gore na 60. Međunarodnom Bijenalu u Veneciji predstavlja značajan doprinos za promociju crnogorske kulture i umjetnosti na globalnom nivou, poručila je  ministarka kulture i medija Tamara Vujović.","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/26\/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600.jpg","date":"2023-11-26 17:28:00","author":"A.P.","publish_date":"2023-11-26 17:28:00","content":"<p>Ona je, u prisustvu direktora Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG) i komesara Paviljona Crne Gore, dr Vladislava &Scaron;ćepanovića, ugostila Darju Bajagić i izrazila zadovoljstvo &scaron;to će upravo njen rad predstavljati na&scaron;u zemlju.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarka je ukazala da je pristup u procesu odabira umjetnika bio transparentan, a žiri međunarodni, sa jasnim pravilima i standardima apliliciranja na konkurs.<\/p>\r\n\r\n<p>&rdquo;Ponosni smo na način na koji je konkurs sproveden, a povratak iz inostranstva u Crnu Goru etabliranih umjetnika poput Darje, predstavlja signal povjerenja u svijetlu budućnost Crne Gore i u njeno predstavljanje svijetu&rdquo;, naglasila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>&Scaron;ćepanović je ukazao na novi pristup u proceduri za Bijenale, nagla&scaron;avajući da ga je odlikovala demokratičnost i nezavisnost žirija.<\/p>\r\n\r\n<p>&rdquo;Ovaj pristup omogućio je prijavu umjetnika poput Darje, doprinoseći raznolikosti i inkluzivnosti&rdquo;, dodao je direktor.<\/p>\r\n\r\n<p>Bajagić se zahvalila na podr&scaron;ci i izrazila zadovoljstvo &scaron;to ima priliku predstavljati Crnu Goru.<\/p>\r\n\r\n<p>Mlada umjetnica je tom prilikom rekla da je zadovoljna onim &scaron;to Crna Gora pruža i da je čini ponosnom to &scaron;to može doprinijeti državi tako &scaron;to će je predstavljati na Bijenalu, ali i dodatno etablirati svoju karijeru, jer je Bijenale najveća svjetska smotra umjetnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarka je komentarisala temu Darjinog rada, ističući da je tema &ldquo;Potrebno je ostrvo za ovako dobar osjecaj&rdquo; veoma zanimljiva konceptualno i da je zadovoljna &scaron;to će se tema ostrva Mamule naći pred svjetskom publikom, u inoviranom prostoru za crnogorski paviljon, a to je od ove godine Kompleks Ospedaletto.<\/p>\r\n\r\n<p>&rdquo;Ovo je prilika za predstavljanje Crne Gore na svjetskom nivou, a Darja je dostojan reprezent na&scaron;e umjetničke scene&rdquo;, zaključila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Bajagić je rođena u Podgorici, odrasla je u Egiptu i SAD-u, a njen prvi susret s crnogorskom javno&scaron;ću bio je na Crnogorskom likovnom salonu 2020. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>Projekat &ldquo;Potrebno je ostrvo za ovako dobar osjećaj&rdquo;, kojim će predstaviti na&scaron;u zemlju kombinuje pro&scaron;lost i sada&scaron;njost, istražujući kulturu sjećanja i obećava da će izazvati pažnju i otvoriti dijalog o relevantnim temama koje umjetnost može artikulisati.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/26\/thumbs\/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/26\/thumbs\/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/26\/thumbs\/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/26\/thumbs\/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/26\/thumbs\/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/26\/thumbs\/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/26\/thumbs\/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/26\/thumbs\/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/26\/thumbs\/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/26\/thumbs\/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/287497\/vujovic-bajagic-ce-doprinijeti-promociji-crnogorske-kulture-i-umjetnosti-na-najvecoj-svjetskoj-smotri-umjetnosti"}},{"Article":{"id":"287339","title":"Održana komemoracija povodom smrti Gorana Bulajića","slug":"odrzana-komemoracija-povodom-smrti-gorana-bulajica","intro":"U Crnogorskom narodnom pozorištu danas je održana komemoracija povodom smrti Gorana Bulajića, dramaturga i reditelja, doživotnog člana CNP-a. Od Gorana su se oprostile brojne kolege i prijatelji, prisjećajući se njegovog bogatog stvaralaštva u pozorištu i na televiziji.","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/24\/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran.jpg","date":"2023-11-24 17:41:00","author":" Kodex ","publish_date":"2023-11-24 17:41:00","content":"<p>Vesna Vujo&scaron;ević-Labović, umjetnička direktorica CNP-a istakla je da je velika odgovornost govoriti o Goranu, jer su njegova djela, priznanja i nagrade za ta djela- brojne, &ldquo;a tek se ne da prebrojati ljude koji sa po&scaron;tovanjem govore o njemu.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Jednom kada nađe&scaron; svoje mjesto u pozori&scaron;tu, vi&scaron;e povratka nema. Kada sastavi&scaron; noći i dane i dane i noći koje prerastu u godine i opet sve tako, zauvijek si obavezan da promi&scaron;lja&scaron;, daje&scaron; najbolje od sebe za vi&scaron;i cilj, za ne&scaron;to &scaron;to će se urezati duboko u gledaoca, za ne&scaron;to &scaron;to bi možda svijet barem na tren učinilo boljim mjestom za sve nas. Tako doživljavam kreativnu snagu i plemeniti duh koji je krasio Gorana. Naročit je bio Goranov odnos prema glumcima, o tome će oni govoriti a ja mogu izdvojiti jedno djelo nastalo u onim te&scaron;kim godinama pandemije koje je omogućilo glumcima a i pozori&scaron;tu da ipak ima kvalitetan projekat koji je bilo moguće razmijeniti sa publikom. Riječ je o &ldquo;Poetskom teatru&rdquo; kojem sam se često vraćala i iznova gledala shvatajući da takav projekat može biti značajna prezentacija na&scaron;e kulture i umjetnosti a i glumačke umje&scaron;nosti&rdquo;, istakla je Vujo&scaron;ević-Labović.<\/p>\r\n\r\n<p>Stevan Koprivica, dramski pisac i direktor Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica govorio je o Goranovom rediteljskom radu..<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;On je, za reditelje potpuno atipično, umio da sebe stavi u prividno drugi plan, da bez teatralnih eskapada, tiho, onako &bdquo; kao da neće&ldquo; usmjerava glumce, ali i pisca, na glavne tokove i ishodi&scaron;ta predstave, tako da na kraju mislimo da smo sve mi to sami smislili, a u stvari je iza toga stajala njegova mudrost i talenat. Mirni, pitomi Goran, plavookog osmijeha. Goran koji umije da kaže, kad neko &bdquo; uđe u crveno&ldquo;, &bdquo;neka bolan, pu&scaron;ti to, ne tro&scaron;i se ni za &scaron;ta, no daj da ovo sad ponapravimo&ldquo;... I odmah je sve bivalo drugačije&ldquo;, rekao je Koprivica.<\/p>\r\n\r\n<p>Novinar Vanja Kovačević oprostio se od Bulajića u ime Radio televizije Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Posvećujući se pozori&scaron;tu i televiziji, pronalazeći u njima su&scaron;tinu i smisao,&nbsp; znao je da je to čaroban prostor nastanka novih začudnih svjetova, ali isto tako, znao je da se ni&scaron;ta od toga ne može stvoriti bez saigrača, bez saborca: bez saučenika. Zato je bio cijenjen. I &scaron;to je važnije- voljen. I kao dramaturg i kao reditelj i kao urednik Kulturno umjetničkog programa Televizije Crne Gore i kao&hellip; Svakako, kako god okrenete. U sve &scaron;to je radio, unosio je snažan pečat subjektivne interpretacije, a pogotovo ljubavi. Zato je njegov teatar poezije bio i ostao poezija su&scaron;tine. Su&scaron;tina&nbsp; umjetnosti ali jo&scaron; vi&scaron;e su&scaron;tina života. Zato je uspio&rdquo;, naglasio je Kovačević.<\/p>\r\n\r\n<p>Umjetnički direktor Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta Janko Jelić, govorio je o izuzetnom Bulajićevom doprinosu razvoju Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta ali i sveukupnom razvoju crnogorske pozori&scaron;ne scene, osvrnuv&scaron;i se na njihovo dragocjeno prijateljstvo i saradnju.<\/p>\r\n\r\n<p>U ime Kotorskog festivala pozori&scaron;ta za djecu pričala je Jelena Vukasović. &bdquo;Goran Bulajić za kotorskih godina bio je značajna preporuka na&scaron;e manifestacije. Jer je znao i razmijevao. Jer je pitao i učio. Jer mu ni&scaron;ta nije bilo te&scaron;ko. Jer je bio dobar čovjek sa kojim je bilo lako i lijepo raditi. Srećni smo &scaron;to smo Gorana Bulajića poznavali i &scaron;to je dio svojih znanja, umijeća, svoga srca, utkao u sve &scaron;to je Kotorski festival bio i jeste&ldquo;, navela je Vukasović.<\/p>\r\n\r\n<p>Glumica CNP-a Julija Milačić Petrović Njego&scaron; emotivno se oprostila od Bulajića.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Div sa dubokim zelenim očima&nbsp;&nbsp;u kojima se kriju luče vrijedne sjećanja dok me ima. Vlasnik najtoplijeg glasa, onog koji je raspetljao svaki čvor koji me gu&scaron;io tokom građenja uloge. Sa njim su Luda Mara, Stana, Radmila, Paulina i mnoge druge oživjele pred očima publike, živjele i bile nagrađivane. Sa njim su i utihnule jer čini se da smo svi mi koji smo imali čast da radimo sa Goranom&nbsp;&nbsp;utihnuli tog dana kada se njegov život ugasio. Svjesni da smo izgubili prijatelja, učitelja i izlječitelja. Onog koji nas je svojom čistotom tjerao da od sebe uvijek zahtijevamo po&scaron;ten rad, slobodnu kreaciju i nadesve istinu u partnerskoj igri, istinu u svakom odnosu na sceni ali i van nje.&nbsp;&nbsp;U njegovim procesima nisu postojali konflikti, svaka pomisao na to bi u startu bila izliječenja. Goran je volio i mi smo njega voljeli. Mladi crnogorski glumci su ogledalo i Goranov odraz će ostati u njihovim bićima&rdquo;, rekla je Milačić Petrović- Njego&scaron; i pozvala prisutne u punoj Sali CNP-a na vi&scaron;eminutni, posljednji aplauz.<\/p>\r\n\r\n<p>Goran Bulajić preminuo je 18. novembra u 67. godini.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:AntenaM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/24\/thumbs\/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/24\/thumbs\/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/24\/thumbs\/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/24\/thumbs\/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/24\/thumbs\/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/24\/thumbs\/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/24\/thumbs\/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/24\/thumbs\/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/24\/thumbs\/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/24\/thumbs\/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/287339\/odrzana-komemoracija-povodom-smrti-gorana-bulajica"}},{"Article":{"id":"287011","title":"Žarko Laušević sahranjen u Beogradu","slug":"zarko-lausevic-sahranjen-u-beogradu","intro":"Glumac Žarko Laušević sahranjen je danas u Beogradu.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/15\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto.jpg","date":"2023-11-20 20:10:00","author":" M. B.","publish_date":"2023-11-20 20:10:00","content":"<p>Lau&scaron;ević je preminuo u 63. godini, od raka pluća.<\/p>\r\n\r\n<p>Cijela glumačka scena Srbije i regiona do&scaron;la je da se oprosti od voljenog kolege i prijatelja.<\/p>\r\n\r\n<p>Glumci su donosili crvene i bijele ruže, mnogi misle da je to zbog Žarkove maestrale uloge Petra u filmu &quot;Oficir sa ružom&quot;, u kom je uvijek nosio dvije ruže, jednu za Ljiljanu, drugu za Matildu.<\/p>\r\n\r\n<p>Prije ispraćaja, održana je komemoracija u 11 sati, gdje su brojne kolege odale počast glumcu.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/287011\/zarko-lausevic-sahranjen-u-beogradu"}},{"Article":{"id":"286883","title":"Preminuo reditelj Goran Bulajić","slug":"preminuo-reditelj-goran-bulajic","intro":"Ugledni crnogorski reditelj i dramaturg Goran Bulajić preminuo je danas. \r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/19\/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC.jpg","date":"2023-11-19 13:54:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-11-19 13:54:00","content":"<p>&ldquo;Crna Gora je od danas siroma&scaron;nija za jednog velikog stvaraoca - dramaturga i reditelja. Napustio nas je Goran Bulajić&rdquo;, navode iz Zetskog doma.<\/p>\r\n\r\n<p>Goran Bulajić rođen je 1957. godine u Nik&scaron;iću. Tokom duge karijere režirao je vi&scaron;e desetina pozori&scaron;nih komada &scaron;irom Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.<\/p>\r\n\r\n<p>Osim teatra, režirao je i brojne televizijske drame. Rukovodio je Dječjim pozori&scaron;tem u Podgorici, Kotorskim festivalom za djecu, Dramskim studiom u Nik&scaron;iću, dramskim programom Radio televizije Crne Gore.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Nedavno je na proslavi 70. godi&scaron;njice CNP-a dobio i status doživotnog člana te teatarske kuće.<\/p>\r\n\r\n<p>U Kraljevskom pozori&scaron;tu Zetski dom režirao je predstavu &quot;Nije čovjek ko ne umre&quot;, koja je premijeru imala 2005. godine.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Pamtićemo Gorana kao divnog kolegu, prijatelja i oca&rdquo;, naveli su iz Zetskog doma.&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/19\/thumbs\/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/19\/thumbs\/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/19\/thumbs\/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/19\/thumbs\/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/19\/thumbs\/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/19\/thumbs\/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/19\/thumbs\/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/19\/thumbs\/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/19\/thumbs\/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/19\/thumbs\/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/286883\/preminuo-reditelj-goran-bulajic"}},{"Article":{"id":"286819","title":"Vujović- Marsela: U planu novi program saradnje u oblasti kulture Crne Gore i Italije","slug":"vujovic-marsela-u-planu-novi-program-saradnje-u-oblasti-kulture-crne-gore-i-italije","intro":"Definisanjem i potpisivanjem Izvršnog programa saradnje između Crne Gore i Italije trebalo bi preciznije odrediti zajedničke aktivnosti i realizaciju programa i projekata u svim oblastima kulture, jer dosadašnja saradnja, definisana ranije potpisanim Sporazumom između dvije države, nije doživjela puni potencijal.","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/18\/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024.jpg","date":"2023-11-18 16:07:00","author":"A.P.","publish_date":"2023-11-18 16:07:00","content":"<p>To je zaključeno na sastanku ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović, i ambasadorke Italije u Crnoj Gori, Nj.E. Andreine Marsele.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarka Vujović istakla je i važnost predstavljanja Crne Gore na 60. Međunarodnoj izložbi savremene umjetnosti u Veneciji 2024. godine, nagla&scaron;avajući potrebu za podr&scaron;kom Ambasade Italije i italijanskog Ministarstva,&nbsp; kako bi Crna Gora obezbijedila prostor za izlaganje u Arsenalu, gdje izlaže najveći broj zemalja svijeta.<\/p>\r\n\r\n<p>- Za narednu godinu obezbijeđeni su bolji uslovi za predstavljanje na&scaron;eg savremenog stvarala&scaron;tva na ovoj referentnoj manifestaciji, ali nastavljamo sa daljim aktivnostima kako bi Crna Gora mogla u potpunosti da iskoristi sve benefite koje Bijenale savremene umjetnosti nudi za prezentaciju svijetu - navela je ministarka.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Vujović i Marsela razgovarale su o mogućnostima rezidencijalnih boravaka umjetnika iz obje zemlje, te je ministarka pozvala umjetnike iz Italije da borave u kreativnim habovima koje Crna Gora ima.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>- Na&scaron;i habovi mogu mnogo da ponude&nbsp; regionalnoj razmjeni umjetnika - poručila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarka je sa zadovoljstvom prihvatila predlog i navela da resor kojim rukovodi, u saradnji sa rukovodstvom Narodnog muzeja Crne&nbsp; Gore, razmotriti sve mogućnosti kako bi ova ideja mogla biti realizovana.<\/p>\r\n\r\n<p>U tom svijetlu, ministarka Vujović je navela da je za Ministarstvo kulture i medija veoma značajna i zaostav&scaron;tina Bokelja u Trstu, te da postoji interesovanje da se ona dodatno istraži i predstavi u Crnoj Gori i Italiji.<\/p>\r\n\r\n<p>Razgovarano je i o saradnji sa Istraživačkim savjetom Italije CNR koja je ranije uspostavljena i u okviru koje su finansirani značajni projekti istraživanja kulturne ba&scaron;tine u Crnoj Gori.<\/p>\r\n\r\n<p>- Podr&scaron;ka institucije ovog tipa značajna je za nas, imajući u vidu ograničene kapacitete Crne Gore u ovoj oblasti, pa predlažem da u direktnoj komunikaciji sa italijanskom stranom &scaron;to hitnije obnovimo ovaj sporazum i nastavimo sa zajedničkim aktivnostima - navela je ministarka.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Na sastanku je bilo riječi i o daljoj saradnji sa izdavačkom kućom Bessa Editrice, te je iskazano interesovanje da se saradnja nastavi i dodatno unaprijedi kako bi &scaron;to veći broj crnogorskih autora bio preveden na italijanski jezik i predstavljen na sajmovima van granica Crne Gore.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Ambasadorka Marsela izrazila je zadovoljstvo dosada&scaron;njom saradnjom i podržala dalje korake u jačanju kulturnih veza. Naglasila je da Italija s rado&scaron;ću prihvata sve predloge za realizaciju novih projekata koji bi donijeli nove kulturne i umjetničke vrijednosti objema državama.<\/p>\r\n\r\n<p>- Italija stoji na raspolaganju za sve ideje koje će dodatno produbiti prijateljstvo na&scaron;ih zemalja - zaključila je ambasadorka.&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/18\/thumbs\/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/18\/thumbs\/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/18\/thumbs\/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/18\/thumbs\/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/18\/thumbs\/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/18\/thumbs\/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/18\/thumbs\/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/18\/thumbs\/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/18\/thumbs\/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/18\/thumbs\/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/286819\/vujovic-marsela-u-planu-novi-program-saradnje-u-oblasti-kulture-crne-gore-i-italije"}},{"Article":{"id":"286689","title":"Ispraćaj i kremacija Žarka Lauševića 20. novembra na Novom groblju u Beogradu","slug":"ispracaj-i-kremacija-zarka-lausevica-20-novembra-na-novom-groblju-u-beogradu","intro":"Ispraćaj i kremacija glumca Žarka Lauševića biće obavljeni u ponedeljak, 20. novembra, na Novom groblju u Beogradu sa početkom u 14 časova, potvrdila je za Tanjug u ime porodice njegova supruga Anita Laušević.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/15\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto.jpg","date":"2023-11-17 08:56:00","author":" M. B.","publish_date":"2023-11-17 08:56:00","content":"<p>Lau&scaron;ević je preminuo u 64. godini poslije kratke i te&scaron;ke bolesti. Bio je jedan od najpoznatijih i napriznatijih jugoslovenskih glumaca druge polovine osamdesetih godina.<\/p>\r\n\r\n<p>Već 1982, sa 22 godine, dobio je prvu filmsku ulogu i od tada je svake sezone imao neku filmsku, televizijsku ili pozori&scaron;nu premijeru.<\/p>\r\n\r\n<p>Rođen je 19. januara 1960. godine na Cetinju. Diplomirao je glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, a bio je član Jugoslovenskog dramskog pozori&scaron;ta. Igrao je uloge u vi&scaron;e od dvadeset filmova i televizijskih serija.<\/p>\r\n\r\n<p>Dobitnik je brojnih nagrada počev od Zlatne arene u Puli za najbolju mu&scaron;ku ulogu u filmu Oficir s ružom, 1987. godine, &bdquo;Cara Konstantina&ldquo; u Ni&scaron;u iste godine, kao i nagrada Grad teatar i &bdquo;Zoran Radmilović&ldquo; za ulogu Kanjo&scaron;a Macedonovića (1989), vlasnik je Gran-pri Naisa (2016) i Zlatne antene (2019).<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/15\/thumbs\/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/286689\/ispracaj-i-kremacija-zarka-lausevica-20-novembra-na-novom-groblju-u-beogradu"}},{"Article":{"id":"286382","title":"Evo kako će Njegošev dan biti obilježen u Baru","slug":"evo-kako-ce-njegosev-dan-biti-obiljezen-u-baru","intro":"Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, biće obilježen u Baru 13. i 14. novembra, saopšteno je iz Opštine Bar.","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/12\/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024.jpg","date":"2023-11-12 19:55:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-11-12 19:55:00","content":"<p>Ovim povodom, u organizaciji Op&scaron;tine Bar, JU Kulturni centar i Ministarstva kulture i medija Crne Gore, biće realizovano nekoliko programskih sadržaja. Najprije će, u ponedjeljak, 13. novembra sa početkom u 12 časova biti održan gradski turnir u bilijaru, u &quot;Infinity Billiards Club&quot;-u. Istog dana će biti realizovano i predavanje o spjevu &bdquo;Luča Mikrokozma&ldquo; diplomiranog filozofa i esejiste Stefan Đukić. Početak događaja zakazan je za 19 časova u Narodnoj biblioteci i čitaonici &bdquo;Ivo Vučković&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Javna tribina na temu &bdquo;Njego&scaron;eva Noć skuplja vijeka&ldquo; biće održana u utorak, 14. novembra u 19h, u Narodnoj biblioteci i čitaonici &bdquo;Ivo Vučković&ldquo;. Na tribini učestvuju Dragana Erjav&scaron;ek, književna kritičarka i mr Marija &Scaron;u&scaron;ter, profesorica književnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>Pored toga, oba dana državnog praznika obilježiće orginalni vizuelni projekat teoretičara savremene umjetnosti dr Miluna Lutovca. Na gradskom displeju, na &Scaron;etali&scaron;tu kralja Nikole u Baru, kao i na ekranima Kulturnog centra, tokom praznika biće emitovano javno čitanje knjige &bdquo;STIH I SLIKA &ndash; Uticaj Njego&scaron;evog djela na stvarala&scaron;tvo Teodora Valerioa, Pera Počeka i Petra Lubarde&ldquo;, autora M. Lutovca. Uz likovna djela Valerioa, Počeka i Lubarde, koje je inspirisalo Njego&scaron;evo doba i djelo, biće prikazan i autorov izbor teksta koji ih u knjizi &bdquo;Stih i slika&ldquo; prati .<\/p>\r\n\r\n<p>Projekat javnog čitanja koji će slikom i riječju ilustrovati uticaj Njego&scaron;evog djela i doba na francuskog gravera Teodora Valerioa, uticaj &bdquo;Gorskog vijenca&ldquo; na rodonačelnika crnogorskog modernog slikarstva Pera Počeka, kao i uticaj djela &bdquo;Luča mikrokozma&ldquo; na Lubardin doživljaj rodne grude, pored transparentnosti, u skladu s praznikom ima dimenziju savremene prezentacije crnogorske likovne i književne ba&scaron;tine Crne Gore.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/286382\/evo-kako-ce-njegosev-dan-biti-obiljezen-u-baru"}},{"Article":{"id":"286351","title":"Vujović: Njegošev dan prilika da osvijestimo značaj nacionalne kulture kao čvrstog stuba Crne Gore","slug":"vujovic-njegosev-dan-prilika-da-osvijestimo-znacaj-nacionalne-kulture-kao-cvrstog-stuba-crne-gore","intro":"Crna Gora se, kroz Njegoševa djela, otvara svijetu, pokazujući da granice ne mogu ograničiti univerzalnost ljudskog duha, a Njegošev dan je prilika da se slave vrijednosti koje su oblikovale prošlost i koje će osvijetliti budućnost, ali i da se osvijesti značaj nacionalne kulture kao čvrstog stuba države.","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/12\/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled.jpg","date":"2023-11-12 13:20:00","author":"A.P.","publish_date":"2023-11-12 13:20:00","content":"<p>To je poruka ministarke kulture i medija&nbsp;Tamare Vujović, koja je istakla da rođenje velikana Petra II Petrovića Njego&scaron;a 13. novembra 1813. godine u selu Njegu&scaron;i nije samo zapis u kalendarima, već dan kada Crna Gora proslavlja svoj državni praznik kulture.<\/p>\r\n\r\n<p>&rdquo;Skup&scaron;tina Crne Gore je dostojanstveno odlučila da Dan Njego&scaron;evog rođenja postane državni praznik koji ćemo slaviti dva dana. To je izraz na&scaron;e nacionalne zahvalnosti i priznanja geniju čija djela odzvanjaju kroz vjekove, čineći nas ponosnim nasljednicima njegovog duhovnog testamenta&rdquo;, rekla je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>U čast Njego&scaron;a, dana&scaron;nje generacije imaju privilegiju da mu, kako je istakla, odaju počast ne samo slavljenjem njegovog imena, već i prepoznavanjem njegovog neizmjernog doprinosa na&scaron;oj istoriji i kulturi.<\/p>\r\n\r\n<p>&rdquo;Neka ovaj Dan bude prilika da se ne samo sjetimo njegove veličine, već i da osvijestimo su&scaron;tinski značaj nacionalne kulture kao čvrstog stuba Crne Gore i neiscrpne inspiracije za nasljeđe koje ostavljamo budućim generacijama. U duhu Njego&scaron;evog učenja, slavimo vrijednosti slobode, morala, hrabrosti i identiteta. Ovo je dan kada poslanici\/e, nastavnici\/e, kulturni\/e radnici\/e i novinari\/ke treba da iskoriste priliku da podsjećaju i podstiču na razmi&scaron;ljanje o tim vrijednostima koje su oblikovale na&scaron;u pro&scaron;lost i koje će osvjetljavati put na&scaron;e budućnosti&rdquo;, poruka je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Prema njenim riječima, Njego&scaron;eva veličina leži i u tome &scaron;to se interpretacija njegovih djela kontinuirano razvija, &scaron;to njegova misao i izraz izmiču jednostavnom razumijevanju i &scaron;to ostaju temelj kulturnog sjećanja i kolektivnog identiteta.<\/p>\r\n\r\n<p>&rdquo;On nije samo dio na&scaron;e pro&scaron;losti. On je iskra bez koje nema svijetle budućnosti. Kroz Njego&scaron;eva djela, Crna Gora se otvara svijetu, pokazujući da granice ne mogu ograničiti univerzalnost ljudskog duha. On je, kao svetionik, obasjao i oblikovao crnogorski i južnoslovenski kulturni pejzaž, i ostaje nepresu&scaron;ni izvor inspiracije&rdquo;, naglasila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Smatra da kulturi u medijima treba dati vi&scaron;e prostora, jer ona svima mora biti inspiracija.<\/p>\r\n\r\n<p>&rdquo;Zato vas u duhu Njego&scaron;evog dana, pozivam da živite kulturu &ndash; posjećujući muzeje, galerije, njegujući generacije koje će učestvovati u oblikovanju savremenog pečata na&scaron;e kulture&rdquo;, kazala je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarstvo kulture i medija nastaviće, kako je najavila, da razvija institucije kulture i unapređuje programe i sadržaje, kako bi dali podsticaj razvoju savremenog stvarala&scaron;tva, a ba&scaron;tinu sačuvali od zaborava.<\/p>\r\n\r\n<p>&rdquo;Neka Njego&scaron;ev dan bude praznik kada se na&scaron;a kultura slavi, ne samo u Crnoj Gori, već i &scaron;irom svijeta. Srećan vam Njego&scaron;ev dan &ndash; dan kada Crna Gora slavi svoju pro&scaron;lost, sada&scaron;njost i svijetlu budućnost&rdquo;, poručila je Vujović.<\/p>\r\n\r\n<p>Povodom državog praznika Njego&scaron;ev dan, osmi&scaron;ljen je i pripremljen bogat i zanimljiv kulturni program u Podgorici, Cetinju, Baru, Bijelom Polju, Nik&scaron;iću, Herceg Novom, Mojkovcu, Pljevljima, Žabljaku, Petnjici. Svi koji žele da slu&scaron;aju, razmi&scaron;ljaju, uče o Njego&scaron;u, da ga bolje razumiju, imaju priliku da u narednim danima učestvuju na tribinama, okruglim stolovima, radionicama, posjećuju izložbe, koncerte, predstave.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/12\/thumbs\/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/286351\/vujovic-njegosev-dan-prilika-da-osvijestimo-znacaj-nacionalne-kulture-kao-cvrstog-stuba-crne-gore"}},{"Article":{"id":"286320","title":"Idejno rješenje Kovača novi vizuelni identitet Muzeja savremene umjetnosti","slug":"idejno-rjesenje-kovaca-novi-vizuelni-identitet-muzeja-savremene-umjetnosti","intro":"Idejno rješenje autora Vladimira Kovača izabrano je za novi vizuelni identitet Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, saopšteno je iz ove ustanove.","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/11\/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600.jpg","date":"2023-11-11 17:47:00","author":"A.P.","publish_date":"2023-11-11 17:47:00","content":"<p>U saop&scaron;tenju ističu da je komisija, koju su činili predsjednica prof. mr Ana Matić i članovi prof. mr Bo&scaron;tjan Kenda, prof. mr Rastko Ćirić, direktor Muzeja savremene umjetnosti prof. dr Vladislav &Scaron;ćepanović, te prof. dr um Zdravko Deliba&scaron;ić, odluku donijela jednoglasno.<\/p>\r\n\r\n<p>U obrazloženju ističu da rje&scaron;enje Kovačazadovoljava sve predložene kriterijume, te da adekvatno prezentira ciljeve i djelatnost Muzeja savremen umjetnosti Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>&rdquo;Komisija je prepoznala vi&scaron;e simboličkih i asocijativnih vrijednosti uklopljenih u jedinstvenu vizuelnu cjelinu. Znak ima upečatljiv grafički izraz &ndash; kvadrat, koji je odozgo snažno osvijetljen, ujedno spaja reljef i paradoksalnu sjenku kruga. Time se stvara utisak prostornosti, te akcentuje prostorne predvidljivih i neočekivanih situacija koje su svojstvene polju umjetnosti, kreativnosti i komunikacije. Nagrađeno rje&scaron;enje omogućava &scaron;iroku primjenu te se lako može prilagoditi različitim vrstama aplikacija, čak i onima koje nisu previđene konkursom&rdquo;, navodi se u obrazloženju.<\/p>\r\n\r\n<p>Drugonagrađeni rad je autora Amera Mžljaka, dok je treće mjesto zauzeo autor Mirel Hadžijusufović.<\/p>\r\n\r\n<p>&rdquo;Oba vizuelna identiteta, kroz dva različita vizuelna pristupa, imaju polazi&scaron;te u inicijalu &ldquo;M&rdquo;, odnosno akronimu MSU, i stvaraju komunikacijsku vrijednost. Komisija je procijenila da je njihov potencijal manji u odnosu na prvonagrađenog, &scaron;to je potvrdilo i bodovanje po unaprijed utvrđenim kriterijumima&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Konkurs je trajao od 13. septembra do &nbsp;22. oktobra, a pristiglo je 38 radova, od kojih su 35 uzeta u razmatranje.<\/p>\r\n\r\n<p>&rdquo;Nagradni fond iznosio je 15.000 eura sa uračunatim porezima, odnosno otkup će biti isplaćen u bruto iznosu. Prva otkupna nagrada je u iznosu od 10.000 eura (bruto iznos), druga nagrada iznosi 3.000 eura (bruto iznos), dok je treća nagrada u iznosu od 2.000 eura (bruto iznos)&rdquo;, precizirali su iz Muzeja savremene umjetnosti.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/11\/thumbs\/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/11\/thumbs\/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/11\/thumbs\/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/11\/thumbs\/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/11\/thumbs\/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/11\/thumbs\/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/11\/thumbs\/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/11\/thumbs\/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/11\/thumbs\/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/11\/thumbs\/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/286320\/idejno-rjesenje-kovaca-novi-vizuelni-identitet-muzeja-savremene-umjetnosti"}},{"Article":{"id":"286127","title":"Scenaristi otkrili prvu scenu pete sezone popularne serije \"Stranger Things\"","slug":"scenaristi-otkrili-prvu-scenu-pete-sezone-popularne-serije-stranger-things","intro":"Poslednja epizoda četvrte sezone serije \"Stranger Things\" čini se kao da je bila predaleko, pa su scenaristi serije vjerovatno baš iz tog razloga riješili da svim fanovima daju mali tizer i pokažu djelić predstojeće, pete sezone.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/09\/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024.jpg","date":"2023-11-09 11:47:00","author":" M. B.","publish_date":"2023-11-09 11:47:00","content":"<p>Oni su na dru&scaron;tvenoj mreži X objavili uvodnu scenu kojom počinje peta sezona.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Sezona 5. Poglavlje 1. Scena 1. Zvuk hladnog vjetra. Zavijanje stabala. I&hellip; Dječiji glas. Pjeva poznatu pjesmu&quot;, pi&scaron;e u objavi.<\/p>\r\n\r\n<div>\r\n<blockquote class=\"twitter-tweet\">\r\n<p dir=\"ltr\" lang=\"qme\"><a href=\"https:\/\/twitter.com\/hashtag\/strangerthingsday?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw\">#strangerthingsday<\/a> <a href=\"https:\/\/t.co\/sREWwbHkdo\">pic.twitter.com\/sREWwbHkdo<\/a><\/p>\r\n&mdash; Stranger Things (@Stranger_Things) <a href=\"https:\/\/twitter.com\/Stranger_Things\/status\/1721686850845458718?ref_src=twsrc%5Etfw\">November 7, 2023<\/a><\/blockquote>\r\n<script async=\"\" charset=\"utf-8\" src=\"https:\/\/platform.twitter.com\/widgets.js\"><\/script>\r\n<\/div>\r\n\r\n<p>Ova objava je podstakla brojna nagađanja o tome čiji je dječiji glas, kao i o tome gde se scena odvija i &scaron;ta se tačno događa. Dok su jedni nagađali, drugi su bili jako nezadovoljni manjkom informacija i držanjem u neizvjesnosti.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/09\/thumbs\/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/09\/thumbs\/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/09\/thumbs\/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/09\/thumbs\/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/09\/thumbs\/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/09\/thumbs\/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/09\/thumbs\/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/09\/thumbs\/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/09\/thumbs\/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/09\/thumbs\/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/286127\/scenaristi-otkrili-prvu-scenu-pete-sezone-popularne-serije-stranger-things"}},{"Article":{"id":"285788","title":"Čijoj kulturi pripada Njegoš: Evo šta misle u Crnoj Gori, a šta u Srbiji","slug":"cijoj-kulturi-pripada-njegos-evo-sta-misle-u-crnoj-gori-a-sta-u-srbiji","intro":"Najveći broj građana Crne Gore smatra da je vladar, pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš dio crnogorske kulture.","intro_image":"\/storage\/2023\/06\/30\/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900.jpg","date":"2023-11-04 19:20:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-11-04 19:20:00","content":"<p>Naime, kako je pokazalo istraživanje koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje, 47,9 odsto ispitanika smatra kako Njego&scaron; pripada samo crnogorskoj kulturi.<\/p>\r\n\r\n<p>Sa druge strane, njih 36,3 procenata misli da je Njego&scaron; dio i crnogorske i srpske kulture, a 15,8 odsto da on pripada samo srpskoj kulturi.<\/p>\r\n\r\n<p>U Srbiji su rezultati istraživanja prilično drugačiji.<\/p>\r\n\r\n<p>Naime, tamo 65 odsto ispitanika misli da je Njego&scaron; dio i crnogorske i srpske kulture, a 22 odsto da on pripada srpskoj kulturi. Tek četiri procenta vjeruje da je Njego&scaron; dio crnogorske kulture, dok je devet odsto neopredijeljeno.<\/p>\r\n\r\n<p>Riječ je o projektu &ldquo;Plenum o crnogorsko-srpskim odnosima&rdquo;, koji CGO sprovodi zajedno sa AddAcademy, a u saradnji sa Ambasadom &Scaron;vajcarske.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/06\/30\/thumbs\/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/06\/30\/thumbs\/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/06\/30\/thumbs\/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/06\/30\/thumbs\/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/06\/30\/thumbs\/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/06\/30\/thumbs\/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/06\/30\/thumbs\/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/06\/30\/thumbs\/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/06\/30\/thumbs\/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/06\/30\/thumbs\/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/285788\/cijoj-kulturi-pripada-njegos-evo-sta-misle-u-crnoj-gori-a-sta-u-srbiji"}},{"Article":{"id":"285639","title":"Nikolić: Da vam nije palo na pamet","slug":"nikolic-da-vam-nije-palo-na-pamet","intro":"\"Jednom je preživio nikšićke četnike i okupatore, drugi put ga mrtvoga neće ubijati sijači mržnje i velikosrpske ideologije”, poručuje kćerka Vita Nikolića organizatorima festivala koji planiraju da održe pjesničko veče posvećeno njenom ocu","intro_image":"\/storage\/2023\/11\/02\/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745.jpg","date":"2023-11-02 15:02:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-11-02 15:02:00","content":"<p>Kćerka Vitomira Vita Nikolića, Danica Nikolić reagovala je povodom planova da se na festivalu &bdquo;Pod lipom&rdquo; u Nik&scaron;iću održi pjesničko veče posvećeno njenom ocu, jednom od najvećih crnogorskih pjesnika.<\/p>\r\n\r\n<p>Njeno reagovanje prenosimo integralno:<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;S obzirom na to da je izvjesni Art klub &bdquo;Prvo pismo&ldquo; iz Nik&scaron;ića odlučio da podmuklo, bez konsultacija sa mnom kao jedinom nasljednicom autorskih prava mog oca, kroz festival &bdquo;Pod lipom&ldquo; preda ime i djelo Vitomira Nikolića u ruke Marku Kovačeviću, Slavi&scaron;i Čuroviću, Matiji Bećkoviću i nik&scaron;ićkoj ispostavi Crkve Srbije, koristim priliku da im poručim &ndash; da vam nije palo na pamet.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Da vam nije palo na pamet da izgovorite jedan jedini stih Vitomira Nikolića, jer taj časni čovjek nije zaslužio da, gotovo trideset godina nakon smrti, niko od pomenutih ni pomisli na njega, a kamoli da se četnička kamarila na čelu sa popovima i Bećkovićem diči onim &scaron;to je stvarao. Jer sve &scaron;to je ikad stvorio i za &scaron;ta se zalagao bilo je u suprotnosti sa &bdquo;vrijednostima&ldquo; koje oni danas zastupaju.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Da vam nije palo na pamet, jer je Vitomir Nikolić jednom preživio nik&scaron;ićke četnike i okupatore, drugi put ga mrtvoga neće ubijati sijači mržnje i velikosrpske ideologije. U ovoj državi jo&scaron; uvijek važe neki zakoni i rade neki sudovi, pa ćemo se tamo sresti ukoliko se usudite da, bez pitanja i odobrenja, pomenete Vitomira Nikolića na tako organizovanom događaju i u takvom sastavu.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Da vam nije palo na pamet, jer ću vas uvijek iznova podsjećati na &bdquo;Noć sa Dubrovnikom&ldquo;, njegov tekst &bdquo;Vr&scaron;njaci slobode&ldquo; i sve ono &scaron;to je javno govorio o ba&scaron;tinicima četničke i velikosrpske ideologije, podsjećaću vas na to da je prezirao va&scaron;eg duhovnog vođu Amfilohija Radovića i sve njegove popove do granice da je mijenjao televizijski program kad ih ugleda, podsjećaću vas na to i da prezirao i va&scaron;eg najvažnijeg gosta zbog krađe tuđeg pjesničkog rada kojim se proslavio, podsjećaću vas na to da mu je otac ubijen zahvaljujući četničkoj izdaji, a ujak poginuo sa partizanima u bici kod Pljevalja...&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>I imam mnogo toga na &scaron;ta ću vas podsjećati, dok ne shvatite da je potrebno samo da ime i djelo Vitomira Nikolića ostavite na miru i ne svojatate, jer između vas i njega civilizacijska vododjelnica antifa&scaron;izma. Zato, da vam nije palo na pamet&rdquo;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/11\/02\/thumbs\/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/11\/02\/thumbs\/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/11\/02\/thumbs\/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/11\/02\/thumbs\/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/11\/02\/thumbs\/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/11\/02\/thumbs\/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/11\/02\/thumbs\/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/11\/02\/thumbs\/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/11\/02\/thumbs\/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/11\/02\/thumbs\/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/285639\/nikolic-da-vam-nije-palo-na-pamet"}},{"Article":{"id":"285351","title":"Više od 150 radnika u kulturi potpisalo: Krajnje uvrjedljivo i degradirajuće predložiti za ministarku osobu bez referenci","slug":"vise-od-150-radnika-u-kulturi-potpisalo-krajnje-uvrjedljivo-i-degradirajuce-predloziti-za-ministarku-osobu-bez-referenci","intro":"Više od 150 radnika u kulturi potpisalo je inicijativu \"Kultura nije plijen\" u kojoj je ocijenjeno da je krajnje uvrjedljivo i degradirajuće predložiti za ministarku kulture osobu koja nema reference za vođenje kulturne politike našeg društva i rješavanje problema sa kojima je suočeno.","intro_image":"\/storage\/2023\/10\/29\/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull.jpg","date":"2023-10-29 14:41:00","author":" Kodex ","publish_date":"2023-10-29 14:41:00","content":"<p>U saop&scaron;tenju su poručili da to nije usmjereno lično na predloženu kandidatkinju - Tamaru Vujović iz reda Demokrata - već na partitokratski princip delegiranja javnih službenika koju je nova vlast preuzela od prethodnih u neizmijenjenoj formi, uprkos predizbornim obećanjima.<\/p>\r\n\r\n<p>- Ovakav odnos doveo je do izostanka brige o na&scaron;em i svjetskom kulturnom i umjetničkom nasljeđu (UNESCO ba&scaron;tina), svođenja umjetnika na jeftinu\/besplatnu radnu snagu, devalviranju sistema vrijednosti i vrjednovanja, atrofije institucija, te izazova neobjektivnosti i neprofesionalizma u radu institucija, kao i u medijskom izvje&scaron;tavanju - ocijenili su potpisnici inicijative.<\/p>\r\n\r\n<p>Zahtijevaju da se javno, jasno i otvoreno prekine sa negativnom praksom, tako &scaron;to će se prioritetno pristupiti ispunjavanju osnovnog uslova za dostojanstveno djelovanje kulture.<\/p>\r\n\r\n<p>- 1. Da se pristupi izmjenama postojeće legislative koja uređuje sektor kulture, uvođenjem prakse izbora rukovoditeljki\/oca nacionalnih kulturnih institucija, i svih upravnih struktura putem javnih i transparentnih konkursa, uz temeljnu analizu stanja i potreba.<\/p>\r\n\r\n<p>2. Da se omogući organizovanje &scaron;iroke platforme dijaloga u sektoru kulture, koja bi radila na depolitizaciji, dekorupciji, depatrijarhalizaciji sektora kulture, upravnih i savjetodavnih tijela unutar institucija kulture i Ministarstva kulture - naveli su u zahtjevima.<\/p>\r\n\r\n<p>Sa gore navedenim saglasni su potpisnici:<\/p>\r\n\r\n<p>Mladen Ivanović, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Tanja Marku&scaron;, likovna umjetnica<\/p>\r\n\r\n<p>Natalija Vujo&scaron;ević, umjetnica i kustoskinja<\/p>\r\n\r\n<p>Vukan Pejović, glumac i predsjednik Slobodnog Sindikata kulture CG<\/p>\r\n\r\n<p>Petar Garić, muzičar i potpredsjednik Slobodnog Sindikata kulture CG<\/p>\r\n\r\n<p>Ivan Đurović, preducent<\/p>\r\n\r\n<p>Nikola Vukčević, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Tijana Todorović, vizuelna umjetnica<\/p>\r\n\r\n<p>Julija Milačić Petrović Njego&scaron;, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Lenka Đorojević, vizuelna umjetnica<\/p>\r\n\r\n<p>Dante Buu, vizuelni umjetnik<\/p>\r\n\r\n<p>mr Nata&scaron;a Kraljević, ekspertkinja za kulturne politike<\/p>\r\n\r\n<p>Dr Slavica Stamatović Vučković, arhitektica<\/p>\r\n\r\n<p>Dr Jelena Mi&scaron;eljić, producentkinja i teoretičarka filma<\/p>\r\n\r\n<p>Mr Petar Pejaković, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Mladen Nelević, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Aleksandar Radunović, dramaturg<\/p>\r\n\r\n<p>Veselin Gajović, dr Medicinskih nauka i umjetnosti<\/p>\r\n\r\n<p>Ivan Bakrač, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Aleksandar Gavranić, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Stefan Boskovic, pisac i dramaturg;<\/p>\r\n\r\n<p>Branka Femić &Scaron;ćekić, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Mi&scaron;o Obradović, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Nemanja Bečanović, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Gojko Berkuljan, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Vuk Perović, Umjetnički direktor Underhill-a<\/p>\r\n\r\n<p>Du&scaron;an Kasalica, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Simo Trebje&scaron;anin, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Slavi&scaron;a Grubi&scaron;a, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Ivana Stanic, slikarka<\/p>\r\n\r\n<p>Luna Kostadinović, muzičarka CSO<\/p>\r\n\r\n<p>Irena Lagator Pejović, vizuelna umjetnica i teoretičarka<\/p>\r\n\r\n<p>Goran Slavić, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Marija Marković, pijanistkinja,magistar klavira<\/p>\r\n\r\n<p>Tamara Vujo&scaron;ević Mandić baletski pedagog, koreograf<\/p>\r\n\r\n<p>Nina Vukčević, slikarka<\/p>\r\n\r\n<p>Jelena Laban, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Slaven Ljuljić, muzičar<\/p>\r\n\r\n<p>Nada Vukčević, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Anđelka Nenezić, Producentkinja<\/p>\r\n\r\n<p>Irena Milačić, dizajnerka<\/p>\r\n\r\n<p>Jelena Simić, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Aleksandar Radulović, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Kristina Obradović, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Branislav Milatović, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Damir Murseljević,vizuelni umjetnik i radio producent<\/p>\r\n\r\n<p>Jelena Božović, dizajnerka<\/p>\r\n\r\n<p>Bojana Popadić, umjetnica<\/p>\r\n\r\n<p>Veli&scaron;a Popović, producent<\/p>\r\n\r\n<p>Miki Popović, slikar<\/p>\r\n\r\n<p>Vlatka Vujo&scaron;ević, vajarka<\/p>\r\n\r\n<p>Anita Ćulafić, kustoskinja<\/p>\r\n\r\n<p>Goran Nikčević, samostalni umjetnik<\/p>\r\n\r\n<p>Ivan &Scaron;uković, vizuelni umjetnik<\/p>\r\n\r\n<p>Miljan Vučeljić ,producent<\/p>\r\n\r\n<p>Biljana Vu&scaron;ović, producent<\/p>\r\n\r\n<p>Marija Vlahović, producentkinja<\/p>\r\n\r\n<p>Svetlana Drgojević, slikarka<\/p>\r\n\r\n<p>Mr Maja Marović, istoričarka umjetnosti<\/p>\r\n\r\n<p>Katarina Krek, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Slavka Nelević, koreografkinja<\/p>\r\n\r\n<p>Gorana Marković, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Zoran Rakočević, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Ana Vukotić, rediteljka<\/p>\r\n\r\n<p>Lazar Đurđević, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Ma&scaron;a Tuić, muzičarka CSO<\/p>\r\n\r\n<p>Đorđije Tatić, student režije<\/p>\r\n\r\n<p>Mr Marija Mihaliček, istoričarka umjetnosti<\/p>\r\n\r\n<p>Anđelija Rondović, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Milica &Scaron;ćepanović, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Andrea Aković, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Marija Perović, rediteljka<\/p>\r\n\r\n<p>Ivan Marović, kompozitor<\/p>\r\n\r\n<p>Petar Novaković, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Dejan Ivanić, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Svetlana Dukić, konzervatorka<\/p>\r\n\r\n<p>Zoran Živković, slikar<\/p>\r\n\r\n<p>Marija Radusinović, slikarka<\/p>\r\n\r\n<p>Katarina Vujović, producentkinja<\/p>\r\n\r\n<p>Maja &Scaron;arenac, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Filip Poleksić, producent<\/p>\r\n\r\n<p>Milka Deliba&scaron;ić, vizuelna umjetnica<\/p>\r\n\r\n<p>Anđela Radović, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Smiljana Martinović, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Jelena Minić, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Bojan Peko Minić, muzičar i pisac<\/p>\r\n\r\n<p>Maja Dedivanović, slikarka<\/p>\r\n\r\n<p>Sanja Vujisić, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Branka Ota&scaron;ević, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Bal&scaron;a Rakočević, Proucent\/Fotograf<\/p>\r\n\r\n<p>Pavle Ilić, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Radmila Božović, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Nikola Vasiljević, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Stevan Radusinović, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Jelena Đukić, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Ma&scaron;a Jovović, slikarka<\/p>\r\n\r\n<p>Senad &Scaron;ahmanović, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Sejfo Seferović, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Zoran Marković Zonjo, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Nikola Marković, slikar<\/p>\r\n\r\n<p>Milana Bjelobaba, muzičar CSO<\/p>\r\n\r\n<p>Željko Caja Radunović, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Gana Čomagić, rediteljka<\/p>\r\n\r\n<p>Jelena Lela Milo&scaron;ević, dipl.dramaturg<\/p>\r\n\r\n<p>Sandra Vujović, dramska književnica<\/p>\r\n\r\n<p>Gordana Mićunović, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Milica Kankaras Harfistkinja I prof.harfe<\/p>\r\n\r\n<p>Rajko Todorović Todor, slikar<\/p>\r\n\r\n<p>Milena Živković vizuelna umjetnica<\/p>\r\n\r\n<p>Du&scaron;ko Miljanić, fotograf<\/p>\r\n\r\n<p>Nikola Radonjić, vajar<\/p>\r\n\r\n<p>Ivan Đuri&scaron;ić, producent<\/p>\r\n\r\n<p>Smiljka &Scaron;eparović, scenograf<\/p>\r\n\r\n<p>Sanja Popović, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Ivana Mrvaljević, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Sini&scaron;a Radulović, slikar<\/p>\r\n\r\n<p>Davor Dragojević, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Tijana Gordić, slikarka<\/p>\r\n\r\n<p>Adin Rastoder, vajar<\/p>\r\n\r\n<p>Vanja Jovović, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Igor Marić, dizajner vizuelnih komunikacija<\/p>\r\n\r\n<p>Dijana Dragojević, glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Sanda Sekulović, muzičarka CSO<\/p>\r\n\r\n<p>Pavle Popović, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Ivan Marinovic, reditelj<\/p>\r\n\r\n<p>Dragana Tripković, spisateljica<\/p>\r\n\r\n<p>Aldemar Ibrahimović, slikar<\/p>\r\n\r\n<p>Anka Garda&scaron;ević, vizuelna umjetnica<\/p>\r\n\r\n<p>Veljko Jaramaz, diplomirani slikar<\/p>\r\n\r\n<p>Dragana Jaramaz,diplomirana grafičarka<\/p>\r\n\r\n<p>Aleksandra Milić, spisateljica<\/p>\r\n\r\n<p>Rade Obradović, tekstopisac<\/p>\r\n\r\n<p>Aleksandar Jaredić, fotograf<\/p>\r\n\r\n<p>Ivan Ivanović, muzičar<\/p>\r\n\r\n<p>Janko Popović, grafičar<\/p>\r\n\r\n<p>Dijana Lazovic, slikarka<\/p>\r\n\r\n<p>Vladimir Đuri&scaron;ić, predavač na muzičkoj Akademiji<\/p>\r\n\r\n<p>Gordana Kuč - slikarka<\/p>\r\n\r\n<p>Gordana Trebje&scaron;anin - slikarka<\/p>\r\n\r\n<p>Marko Vukčević - frontman Bend NeonoeN<\/p>\r\n\r\n<p>Marija Božović - muzičarka<\/p>\r\n\r\n<p>Ana Vujo&scaron;ević - glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Sanja Raonić - slikarka<\/p>\r\n\r\n<p>Jasminka Grgurevič, slikarka konzervatorka<\/p>\r\n\r\n<p>Aleksandra Radunović, producentkinja<\/p>\r\n\r\n<p>Srdan Palačković, muzičar CSO<\/p>\r\n\r\n<p>Zdravko Deliba&scaron;ić doc dr um.<\/p>\r\n\r\n<p>Omar Bajramspahić, glumac<\/p>\r\n\r\n<p>Sandra Sekulović, muzičarka CSO<\/p>\r\n\r\n<p>Suzana Pajović, likovna umjetnica<\/p>\r\n\r\n<p>Dubravka Drakic glumica<\/p>\r\n\r\n<p>Damjan Begović, muzičar CSO<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/10\/29\/thumbs\/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/10\/29\/thumbs\/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/10\/29\/thumbs\/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/10\/29\/thumbs\/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/10\/29\/thumbs\/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/10\/29\/thumbs\/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/10\/29\/thumbs\/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/10\/29\/thumbs\/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/10\/29\/thumbs\/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/10\/29\/thumbs\/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/285351\/vise-od-150-radnika-u-kulturi-potpisalo-krajnje-uvrjedljivo-i-degradirajuce-predloziti-za-ministarku-osobu-bez-referenci"}},{"Article":{"id":"284914","title":"Preminula Bosiljka Pušić","slug":"preminula-bosiljka-pusic","intro":"Bosiljka Pušić, crnogorska i jugoslovenska književnica, dugogodišnja profesorka srpsko-hrvatskog jezika i književnosti u hercegnovskoj srednjoj školi, preminula je danas u 88. godini.","intro_image":"\/storage\/2023\/10\/23\/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas.jpg","date":"2023-10-23 18:29:00","author":" Kodex ","publish_date":"2023-10-23 18:29:00","content":"<p>Uživala je ogroman ugled među svojim đacima. Objavila je preko 20 romana, knjiga poezije i knjiga za djecu.<\/p>\r\n\r\n<p>Bosiljka Pu&scaron;ić rođena je u 1936. godine u Ćupriji. U Jagodini zavr&scaron;ava osnovnu &scaron;kolu i gimnaziju, a u Beogradu,&nbsp; na Filozofskom fakultetu, odsjek za jugoslovensku i svjetsku književnost.<\/p>\r\n\r\n<p>Zbirku &lsquo;Krila iste ptice&rsquo; objavila je 1970. godine, a zatim i brojne knjige poezije i zbirke pripovjedaka &ndash; od kojih je već prva, &lsquo;Kavez&rsquo; (1981) nagrađena.<\/p>\r\n\r\n<p>Svojim prvim romanom &lsquo;Otvaranje lutke&rsquo; izazvala je veliku pažnju kritike i čitalačke publike.<\/p>\r\n\r\n<p>Roman &lsquo;Kumborski vijađ&rsquo;, &scaron;tampan u okviru Pobjedine edicije Savremeni crnogorski roman kao jedno od četiri najuspjelija ostvarenja na konkursu za najbolje neobjavljeno romaneskno djelo, ZUNS je uvrstio u lektiru za deveti razred.<\/p>\r\n\r\n<p>Napisala je i desetak knjiga za djecu &ndash; Hercegnovske čarolije, Koga boli uvo kako ja rastem, Ružičasti delfin i druge.<\/p>\r\n\r\n<p>Dobitnica je Zmajeve počasne nagrade i nagrade Živojin Pavlović, a svaki njen roman nominovan je za neku od prestižnih nagrada na jugoslovenskom prostoru.<\/p>\r\n\r\n<p>Po odlasku u penziju počinje da slika te da samostalno i kolektivno izlaže.<\/p>\r\n\r\n<p>Najznačajnije hercegnovsko priznanje, Oktobarska nagrada, dodijeljeno joj je prije svega nekoliko dana.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Antena M<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/10\/23\/thumbs\/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/10\/23\/thumbs\/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/10\/23\/thumbs\/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/10\/23\/thumbs\/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/10\/23\/thumbs\/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/10\/23\/thumbs\/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/10\/23\/thumbs\/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/10\/23\/thumbs\/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/10\/23\/thumbs\/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/10\/23\/thumbs\/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/284914\/preminula-bosiljka-pusic"}},{"Article":{"id":"284742","title":"Fanovi su složni: Di Kaprio treba da dobije Oskara za posljednju ulogu","slug":"fanovi-su-slozni-di-kaprio-treba-da-dobije-oskara-za-posljednju-ulogu","intro":"Film Martina Skorsezea stigao je u bioskope širom svijeta, a mnogi ljudi su pohrlili da ga pogledaju prvog dana.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/10\/21\/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555.jpg","date":"2023-10-21 14:40:00","author":" M. B.","publish_date":"2023-10-21 14:40:00","content":"<p>Ova epska krimi-zapadna saga prati seriju ubistava unutar Osage naroda u Oklahomi 1920-ih.<\/p>\r\n\r\n<p>Na prelazu iz 20. vijeka, Osage su postali najbogatiji narod na svijetu nakon &scaron;to je nafta pronađena na njihovoj teritoriji. Bogatstvo ovih Indijanaca odmah je privuklo bijele uljeze, koji su manipulisali, iznuđivali i ukrali &scaron;to su vi&scaron;e novca mogli prije nego &scaron;to su pribjegli ubistvu.<\/p>\r\n\r\n<p>Leonardo Di Kaprio tumači Ernesta Burkharta u vestern drami, dok Robert De Niro igra Vilijama Hejla.<\/p>\r\n\r\n<p>Prema mi&scaron;ljenju fanova koji su gledali novi film, duo je održao majstorsku klasu glume. Većina fanova govori o Dikapriovoj ulozi Ernesta, a mnogi su se oglasili na dru&scaron;tvenim mrežama.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Upravo sam gledao &ldquo;Killers Of The Flower Moon&rdquo; i vau! Mislim da je to moj omiljeni film 2023. To je remek-djelo filmskog stvarala&scaron;tva i pripovijedanja. Apsolutno volim ovaj film. Vidim kako Leonardo Dikaprio dobija Oskara jer je njegova gluma bukvalno nevjerovatna. Vidite sve emocije, čak i plač&rdquo;, napisao je jedan korisnik na dru&scaron;tvenoj mreži X.<\/p>\r\n\r\n<div>\r\n<blockquote class=\"twitter-tweet\">\r\n<p dir=\"ltr\" lang=\"en\">just got out of Killers Of The Flower Moon and WOW. i think it&rsquo;s my favorite movie of 2023. it&rsquo;s a masterpiece in filmmaking and storytelling. i absolutely love the movie. i can see Leonardo DiCaprio winning an oscar because his acting is literally amazing. you see all emotions,&hellip;<\/p>\r\n&mdash; Javier Aliaga (@javieraliaga_) <a href=\"https:\/\/twitter.com\/javieraliaga_\/status\/1714475655050473689?ref_src=twsrc%5Etfw\">October 18, 2023<\/a><\/blockquote>\r\n<script async=\"\" charset=\"utf-8\" src=\"https:\/\/platform.twitter.com\/widgets.js\"><\/script>\r\n<\/div>\r\n\r\n<p>Osim publike, Dikaprio je odu&scaron;evio i kritičare koji su pogledali film i smatraju da je to najbolja uloga u njegovoj karijeri.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ovdje postoji ozbiljan potencijal za Oskara jer Leonardo Dikaprio donosi jednu od svojih najboljih uloga svih vremena, sa vrhunskim Robertom De Nirom&rdquo;, rekao je Ben Rolf iz Discussing Film.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/10\/21\/thumbs\/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/10\/21\/thumbs\/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/10\/21\/thumbs\/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/10\/21\/thumbs\/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/10\/21\/thumbs\/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/10\/21\/thumbs\/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/10\/21\/thumbs\/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/10\/21\/thumbs\/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/10\/21\/thumbs\/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/10\/21\/thumbs\/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/284742\/fanovi-su-slozni-di-kaprio-treba-da-dobije-oskara-za-posljednju-ulogu"}},{"Article":{"id":"283223","title":"Premijera predstave “Nobelovci”, autora Obrada Nenezića, 2. oktobra u Centru za kulturu u Bijelom Polju, u 20 časova.","slug":"premijera-predstave-nobelovci-autora-obrada-nenezica-2-oktobra-u-centru-za-kulturu-u-bijelom-polju-u-20-casova","intro":"Igraju: Omar Bajramspahić, Moamer Kasumović, Jovan Dabović, Petar Novaković, Slađana Merdović Scenografija Milivoje Mićo Kovačević Autorska muzika: Slobodanka Bobana Dabović Đurić Producenti: Jasmin Ćorović, Samir Zaimović, tekst i režija Obrad Nenezić.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/09\/30\/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024.jpg","date":"2023-09-30 19:36:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-09-30 19:36:00","content":"<p><strong>O predstavi:<\/strong> <strong>Obrad Nenezić:<\/strong> &ldquo;Ono &scaron;to prvo dramaturg nauči jeste da pozori&scaron;te mora da nas se tiče, bez obzira kom pravcu, vrsti i &scaron;koli pripada, a znamo da se u teatru poslije avangarde desio &lsquo;veliki prasak&rsquo;, pa danas postoji pravaca koliko i autora, te je i avangarda već decenijama klasika kako tvrde vodeći teoretičari. Ako nas se pozori&scaron;te ne tiče iz bilo kog razloga onda je to neka druga i nova umjetnost. Zato se ,Nobelovci&rsquo; tiču svakog sloja dru&scaron;tva, koji tvori tradicionalni, savremeni ali i nadčovjek &ndash; android ili ginoid. Zato sam zajedno sa producentima izabrao ovaj komad da ga prvi put ja postavljam, drugačije autorski, onako kako sam ga zami&scaron;ljao dok sam ga stvarao. Kad sam pisao ,Nobelivce&rsquo; &scaron;irom regiona su je progla&scaron;avali jednom od prvih futurističkih drama, danas je ona samo savremena drama (kako je to neko dobro zapazio) jer živimo digitalno doba i eru vje&scaron;tačke inteligencije. Upravo u tim sudarima različitosti leži i ono duhovito i dramsko. Ali ono jako otrežnjujuće i drsko, jer svaka era poznaje diskrimaciju i smrtne grjehove. Poznaju čovjeka i &lsquo;nečovjeka&rsquo;, ne u formi nego u su&scaron;tini. Ovo je duhovita drama poklonjena čovjeku koji obitava u nama, bez obzira da li smo ga otkrili ili ne. Ovo je drama o čovjeku koji ima turetov sindrom i genijalnost koju pretvara u pobjedu nad primitivnim, u stilu nezaboravnog Džerija Luisa. Ovo je drama koja koja se suprotstvlja mitomaniji da će nas pregaziti vje&scaron;tačka inteligencija, a znamo svi dobro da ni&scaron;ta &scaron;to je stvorio čovjek u humane svrhe nije opasnije od samog čovjeka.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Producent Jasmin Ćorović:<\/strong> &ldquo;Predstavom ,Nobelovci&rdquo; Bjelopoljsko pozori&scaron;te otvara novu sezonu i želi da nastavi sa kontinuiranom profesionalnom produkcijom, doprinoseći i težeći dobijanju zasluženog profesionalnog statusa. Bjelopoljsko pozori&scaron;te djeluje kao producentsko, ali, nameće se potreba za njegovom profesonalizacijom jer iza sebe ima bogatu stogodi&scaron;nju tradiciju i zavidan broj svojih uspje&scaron;nih profesionalnih projekata, te je stoga prirodno, a i neophodno, da sjever Crne Gore ima profesionalnu scenu, a grad koji to zaslužuje je svakako Bijelo Polje. Zahvaljujem se dramaturgu i reditelju Obradu Neneziću i glumcima: Moameru Kasumoviću, Omaru Bajramspahiću, Jovanu Daboviću, Petru Novakoviću i Slađani Merdović na divnoj saradnji, koja je, vjerujem, na obostrano zadovoljstvo. Većina glumačke podjele ove predstave je svoje prve glumačke korake napravila upravo na sceni Bjelopoljskog pozori&scaron;ta i vjerujem da su na Nobelovcima radili sa posebnim emocijama. Uvjeren sam da će ovo biti jedna izuzetno uspje&scaron;na predstava koja će imati dug vijek trajanja i koju će publika rado gledati &scaron;irom Crne Gore i regiona.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Omar Bajramspahić:<\/strong> &ldquo;Nije mi prvi put da radim sa Obradom, a do ovog, i kao &scaron;to će doći do narednih zajedničkih procesa do&scaron;lo je iz razloga &scaron;to on po&scaron;tuje glumca, insistira na glumačkom odnosu i daje glumcu slobodu kreiranja i stvaranja lika. Jo&scaron; ako uz to radite sa veoma talentovanom i ostvarenom ekipom motiv je vi&scaron;e. Takođe, motiv je i to &scaron;to radimo u na&scaron;em Bijelom Polju, koje tradicionalno voli pozori&scaron;te, pa sam siguran da su ,Nobelovci&rsquo; veliki korak ka nečemu vi&scaron;em u estetskom i poetskom smislu.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Moamer Kasumović:<\/strong> &ldquo;Saradnja sa članovima ansambla i rediteljem bila je izvanredna, pružajući nam priliku da zajedno stvaramo ne&scaron;to posebno. Rad na ovoj predstavi bio je izazovan, ali istovremeno nagrađujući jer smo zajedno istraživali duboke teme i emocije koje likovi prolaze. Igranje uloge Koke sigurno je izazovno i kompleksno iskustvo. Imao sam priliku da se bavim dubokim istraživanjem odnosa između majke i sina, moralnih dilema i ambicija lika.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Jovan Dabović:<\/strong> &ldquo;Nominacija za Nobelovu nagradu je velika stvar, ali mislim da je veća stvar od toga &scaron;to se ovakav TIM okupio u BjeloPoljskom pozori&scaron;tu da napravi predstavu koja je vrijedna pažnje! Proces je vremenska distanca od početka do kraja rada na predstavi. Svaka proba puna žara, puna mesa koje smo besomučno čupali sa teksta Obrada Nenezića. Svaki segment od tehnike do glumaca vođen ljubavlju prema teatru i ovoj predstavi je ostavio duboki pečat.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Petar Novaković:<\/strong> &ldquo;Budući da sam ovaj komad radio i prije desetak godina i da sam jedini iz te ekipe u ovoj novoj inscenaciji, osjećam veliku odgovornost i obavezu prema djelu i piscu, a posebno prema publici iz razloga &scaron;to je ova drama najavila mnogo okolnosti u kojima smo, kao dru&scaron;tvo, ogrezli i robujemo im. Vjerujem da je na&scaron; cilj da humorom dokažemo ljudsku superiornost nad temom i da će nakon ove predstave život biti lak&scaron;i i ljep&scaron;i, barem u na&scaron;em i va&scaron;em doživljaju. Rad na predstavi je bio posvećenički, ludački zabavan i kako stvari stoje vrlo plodonosan. Zahvalan sam i ponosan i jedva čekam da počnemo sa igranjima.&rdquo; Kada se naɗete u prilici da budete dio tima sjajnog Obrada Neneziča,morate osjećati i zadovoljstvo ali i pojačanu odgovornost ,koja vas iznova opominje da morate biti na visini zadatka kojeg je Obrad postavio ispred svih nas.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Slađana Merdović:<\/strong> U toku rada na predstavi &ldquo;Nobelovci&rdquo; vladala je posebno lijepa stvaralačka energija, koja će, vjerujem, kulminirati na njenom premijermom izvođenju. Uloga influenserke Margo za mene je bila izazov jer do sada nijesam tumačila ni sličan lik. Izazovi nam iznova i iznova dokazuju da uvijek možemo vi&scaron;e od onoga &scaron;to mislimo da možemo. I zato treba da budemo zahvalni na izazovima jer su s razlogom tu. Posebno zadovoljstvo mi je &scaron;to dijelim scenu sa sjajnim glumcima Omarom Bajramspahićem, Moamerom Kasumovićem, Petrom Novakovićem i Jovanom Dabovićem. &rdquo;Nobelovce&rdquo; sam doživjela kao savremenu priču koja se tiče svih nas i vremena u kojem živimo, a koja se bavi sukobom mentaliteta u čijem su fokusu naučnici i njihova dostignuća, problemi sa kojim se srijeću, različitosti&hellip;. Nadam se da će ova predstava, kako nama akterima predstave, tako i onima koji je budu gledali, pomoći da uvidimo gdje to kao individua i dru&scaron;tvo uop&scaron;te grije&scaron;imo, jer, bez obzira na &scaron;kovanje, obrazovanje, količnik inteligencije, nepogre&scaron;ivih nema. &ldquo;Nobelovci&rdquo; će nas podsjetiti da je potrebno da težimo ka sopstvenom i kolektivnom osvje&scaron;ćenju, &scaron;to nam je neophodno u eri u kojoj živimo. Vjerujem da impusli umjetnosti mogu primijeniti svijet. Nadam se da će se predstava dopasti publici i da će imati veliki broj izvođenja.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Milivoje Mićo Kovačević:<\/strong> Ja zaista vjerujem, da su scenografska rje&scaron;enja, koja smo po prvi put na ovakav način postavili u na&scaron;em pozori&scaron;tiu takva da vrlo kompatibilno i sugestivno prate sjajan tekst i sjajnu glumu u ovoj izuzetnoj predstavi. Intenzivno smo radili punih 3 mjeseca na idejnom rje&scaron;enju odreďenh dijelova scenografije,dogovarali,usklađivali,dopunjavali i u konačnom dobili ono &scaron;to smo i željeli:jedan moderan ,multimedijalan i sasvim sigurno,gledaocu prijatan ali i iznenađujući scenografski dekor. Ja zaista vjerujem da je Centar za kulturu u BP realizovao izvanredan projekat koji će naići na sjajan odgovor bjelopoljske i &scaron;ire publike. Ako scenografija i scenski efekti tome budu dali dodatnu vrijednost onda ću i ja biti posebno zadovoljan. Liepo je bilo raditi na ovom projektu. Stoga i zahvalnost i režiseru, glumcima i ostalim saradnicima na odli&ccedil;noj saradnji i sjajnoj atmosferi tokom rada na ovoj predstavi.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Slobodanka Bobana Dabović Đurić:<\/strong> Beskrajno inspirativna i duhovita drama &ldquo;Nobelovci&rdquo; nas uvodi u specifičan svijet jednog intelektualca. Bila je velika satisfakcija komponovati muziku za invetivnu i autentičnu predstavu kakva je ova.<\/p>\r\n\r\n<p>&mdash;- Majstor svijetla Vlado Tomović DJ miks i ton Beli Bekan Sadiković Inspicijent Aleksandar Srdanović Scenski majstor Jugoslav Stanić<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/09\/30\/thumbs\/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/09\/30\/thumbs\/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/09\/30\/thumbs\/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/09\/30\/thumbs\/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/09\/30\/thumbs\/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/09\/30\/thumbs\/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/09\/30\/thumbs\/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/09\/30\/thumbs\/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/09\/30\/thumbs\/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/09\/30\/thumbs\/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/283223\/premijera-predstave-nobelovci-autora-obrada-nenezica-2-oktobra-u-centru-za-kulturu-u-bijelom-polju-u-20-casova"}},{"Article":{"id":"283180","title":"Snima se film o podmornici \"Titan\"","slug":"snima-se-film-o-podmornici-titan","intro":"Podvodna tragedija Titan koja je privukla globalnu pažnju biće snimljena u filmu.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/06\/22\/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls.jpg","date":"2023-09-29 21:37:00","author":" M. B.","publish_date":"2023-09-29 21:37:00","content":"<p>Film, koji se trenutno zove &ldquo;Salvaged&ldquo; (&ldquo;Spaseni&ldquo;), dolazi od producenta E. Brajana Dobinsa, čija je poslednja zasluga bila horor-komedija &ldquo;The Blackening&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>On će sarađivati sa MindRiot Entertainment, kompanijom koja takođe snima dokumentarne serije o Kajlu Bingemu, biv&scaron;em direktoru misije OceanGate-a, kompanije koja stoji iza podmornice.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Tragedija Titana podsjeća na katastrofu spejs &scaron;atla Čelendžer iz 1986: to je tragedija koju nikada neću zaboraviti&ldquo;,&nbsp;rekao je Džastin Mekgregor iz ove kompanije.<\/p>\r\n\r\n<p>Katastrofa, u kojoj je poginulo svih pet mu&scaron;karaca u podmornici, nakon &scaron;to je plovilo izgubilo kontakt sa povr&scaron;inom i implodiralo, postala je međunarodna vijest u junu.<\/p>\r\n\r\n<p>Film će navodno pokrivati &ldquo;periode prije, tokom i posle petodnevne potrage za podmornicom&ldquo;, navodi&nbsp;Deadline, a prenosi Gardijan.<\/p>\r\n\r\n<p>Koscenarista Džonatan Kizi rekao je da će film imati za cilj da optuži &ldquo;na&scaron; neprekidni, 24\/7 medijski ciklus koji osuđuje i uni&scaron;tava živote tolikog broja ljudi&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Važna je samo istina. I svijet ima pravo da zna istinu, uvijek, a ne mamac koji nam trpaju u grlo oni koji traže svojih pet minuta slave.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p>U početku se pričalo da će režiser Džejms Kameron, koji stoji iza sad već filmskog klasika &ldquo;Titank&ldquo;, snimiti film zasnovan na tragediji, ali je on kasnije tvitovao da je da nikada neće biti umije&scaron;an i da je sama pomisao &ldquo;uvredljiva&ldquo;.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/06\/22\/thumbs\/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/06\/22\/thumbs\/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/06\/22\/thumbs\/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/06\/22\/thumbs\/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/06\/22\/thumbs\/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/06\/22\/thumbs\/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/06\/22\/thumbs\/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/06\/22\/thumbs\/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/06\/22\/thumbs\/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/06\/22\/thumbs\/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/283180\/snima-se-film-o-podmornici-titan"}},{"Article":{"id":"283089","title":"Đe nestadoše Crnogorci mog djetinjsta?","slug":"de-nestadose-crnogorci-mog-djetinjsta","intro":"Gledanje jedne Crnogorke  ,koja se vratila u svoju zemlju u nadi da je zemlja ista ,da su žene iste ,da su muškarci isti kao kada je otišla prije mnogo godina.","intro_image":"\/storage\/2023\/09\/28\/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka.jpg","date":"2023-09-28 15:05:00","author":"J.M.","publish_date":"2023-09-28 15:05:00","content":"<p>&quot;Kad se vrati&scaron; u Crnu Goru ,naći ćes nekog kr&scaron;nog Crnogorca&quot; -rečenica mog biv&scaron;eg na rastanku.<br \/>\r\nZačudila bih se da je jednom u životu bio u pravu.<\/p>\r\n\r\n<p>Od kr&scaron;nih Crnogoraca,desila su se dva kr&scaron;a do sada.<br \/>\r\nĐe su nestali oni ljudi pored kojih sam odrastala?<br \/>\r\nSa kakvim sam ponosom pričala o njima dok sam bila u Beogradu!<br \/>\r\nAko je ovo &quot;skrivena kamera&quot;? Provaljeni ste!&nbsp;<br \/>\r\nDa idemo dalje...<br \/>\r\nNew age je donijelo velike promjene za koje i nisam bila spremna.<br \/>\r\nMoja realnost mirna i stabilna. Lijepo je, slatko i ugodno<br \/>\r\nImam 39 godina i nisam&nbsp;&nbsp;srećno udata. &Scaron;to ne znači&nbsp; da ne volim&nbsp; ajvar, karfiol, korni&scaron;one...Zimnicu obožavam<\/p>\r\n\r\n<p>Takođe, ne znači da ne bih voljela muža!<\/p>\r\n\r\n<p>Volim prave zdrave mu&scaron;karce...je li to problem ?<br \/>\r\nOvi danas imaju petlju, za kakvu, ni kroz crnogorsku&nbsp;istoriju nismo čuli&nbsp;u stanju su da prodaju kuću i uplate tiket u obližnjoj kladionici padnu tiket i napuste žene koje prave dobar ajvar i malu đecu koju su oni napravili<br \/>\r\nKonačno živim&nbsp;život&nbsp;punim plućima !<br \/>\r\nSloboda izlasci ,zezanje...<br \/>\r\nPuna pluća na prazan stomak&nbsp;<br \/>\r\nMagična kocka ,koja kr&scaron;ne momke pretvara u kr&scaron;&nbsp;<br \/>\r\nI&nbsp; tako...<br \/>\r\nPun gas, punim plucima, a tridesete lete li lete<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><em><strong>Autor:J.M.\/Kodex<\/strong><\/em><\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/09\/28\/thumbs\/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/09\/28\/thumbs\/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/09\/28\/thumbs\/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/09\/28\/thumbs\/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/09\/28\/thumbs\/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/09\/28\/thumbs\/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/09\/28\/thumbs\/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/09\/28\/thumbs\/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/09\/28\/thumbs\/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/09\/28\/thumbs\/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/283089\/de-nestadose-crnogorci-mog-djetinjsta"}},{"Article":{"id":"282815","title":"Vječiti maštar i dječak koji izmiče konvencijama","slug":"vjeciti-mastar-i-djecak-koji-izmice-konvencijama","intro":"Maštar koji izmiče konvencijama, vječiti dječak koji se igra i igrom pravi remek djela, slobodan, nježan i plemenit.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/09\/24\/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0.jpg","date":"2023-09-24 14:54:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-09-24 14:54:00","content":"<p>Tim riječima je direktor Gradskog pozori&scaron;ta, crnogorski scenarista i dramaturg&nbsp;Stevan Koprivica&nbsp;opisao reditelja&nbsp;Jago&scaron;a Markovića.<\/p>\r\n\r\n<p>Pozori&scaron;ni reditelj preminuo je prekjuče u 57. godini života, a bio je, smatraju mnogi, jedna od najuticajnijih ličnosti kulturne scene u regionu.<\/p>\r\n\r\n<p>Marković je rođen u Podgorici 1966. godine i važio je za jednog od najistaknutijih pozori&scaron;nih reditelja na&scaron;e zemlje, kao i čitavog regiona.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Junak Tomasa Mana<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Koprivica ga je okarakterisao kao jednog od najvažnijih reditelja u proteklih nekoliko decenija na prostorima Jugoistočne Evrope i &scaron;ire.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako kaže za &ldquo;Vijesti&rdquo;, jo&scaron; se nije pomirio sa činjenicom da &ldquo;njegovog prijatelja vi&scaron;e nema&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Pričam u prezentu jer jo&scaron; nijesam uspio da njegovu, takozvanu smrt usvojim kao realnost. Drugovali smo i sarađivali od Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) do danas. Preksinoć smo dogovarali eventualni projekat za djecu u Gradskom pozori&scaron;tu&rdquo;, kazao je Koprivica.<\/p>\r\n\r\n<p>Objasnio je i da je Jago&scaron; Marković &ldquo;želio da pravi fe&scaron;tu od života&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Dosta je mraka...&rdquo;, bile su njegove riječi, kaže Koprivica.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;... Samo da je vedro. Poku&scaron;aćemo, Ja&scaron;o. Umro je okružen ljepotom zaliva. Kao junak Tomasa Mana. Primjereno nekome ko je cijelog života tražio ljepotu. Hoću da vjerujem da ju je i prona&scaron;ao&rdquo;, kazao je Koprivica.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Posljednji pozdrav slavnom rediteljskom velikanu<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Od slavnog reditelja oprostile su se i brojne poznate ličnosti, kako sa domaće, tako i regionalne glumačke scene.<\/p>\r\n\r\n<p>Rediteljka&nbsp;Marija Perović&nbsp;kazala je da je Jago&scaron; Marković radio &ldquo;mimo vremena i u svoje vrijeme&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Svima nama, koji smo mlađi izlazili na prijemne na FDU iz Crne Gore, zvonilo je &lsquo;Jago&scaron; je upisao sa 17&rsquo;. Prije vremena je oti&scaron;ao, ali ono koje je proveo sa nama ispunio je onoliko. I opet iznenadio. Mnogo mi je žao, iako će trajati u vremenu, dugo... &Scaron;ok i tuga. Onako, iz stomaka&rdquo;, napisala je Perović na svom Fejsbuk profilu.<\/p>\r\n\r\n<p>Crnogorska glumica&nbsp;Katarina Krek&nbsp;naglasila je da je Marković imao &ldquo;energiju djeteta&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;...Oduvijek i krajnje neobičan pristup pozori&scaron;tu. I tako ću ga pamtiti, pozori&scaron;ni prizori kao da si uletio u Sezanova, Gogenova... remek djela slikarstva i &scaron;a&scaron;avu životnost koja bi nekad upalila, nekad ne. No, to je pozori&scaron;te &lsquo;hrabro ili s kopljem u trnje&rsquo;&rsquo;, kazala je.<\/p>\r\n\r\n<p>Počast pozori&scaron;nom velikanu odao je i glumac&nbsp;Sergej Trifunović. On mu je u objavi na svom Instagramu poželio da &ldquo;putuje s anđelima&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Dragi predivni ludače: ono &scaron;to smo jednom radili, bila je tvoja najbolja predstava i moja najbolja uloga. Ono &scaron;to smo drugi put radili, mogla je da bude najbolja predstava koju je iko na ovim prostorima vidio. Gdje su dva, tu su i tri: ono dakle, &scaron;to ćemo raditi treći put, biće spektakl koje nebo ne pamti&hellip; putuj, barbarogenije, putuj kući s anđelima.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p>Novinarka i voditeljka&nbsp;Vesna Dedić&nbsp;oglasila se na svom profilu na Instagramu:<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ne ide to tako&hellip; Stani&hellip; Pa nismo ni Balkanskom snimili u kupeu voza Beograd - Podgorica kojim smo zajedno, direktno iz DODEST-a do&scaron;li u Beograd. Uvijek si bio brži i bolji od svih nas i nisam ti zavidjela. Bila sam ponosna.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p>Dodala je da je danas razočarana, uplakana&hellip; ali ponosna &scaron;to ga je poznavala.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Za kraj,&nbsp;Ksenija Cicvarić&hellip; Pevaćemo je opet zajedno, ako uop&scaron;te stignem tamo gde si ti oti&scaron;ao, među velikane&rdquo;, dodala je ona uz Markovićevu fotografiju.<\/p>\r\n\r\n<p>Iz Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta (CNP) su se, takođe, oprostili od rediteljskog velikana:<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;S osjećajem izrazite tuge i gubitka, CNP opra&scaron;ta se od Jago&scaron;a Markovića, cijenjenog kolege i prijatelja, stalnog reditelja Narodnog pozori&scaron;ta Beograd, jednog od najznačajnijih regionalnih umjetnika, dobitnika državnih, brojnih strukovnih i festivalskih nagrada Jago&scaron;a Markovića, reditelja osobene poetike i prepoznatljive stvaralačke energije, koji pripada redu najznačajnijih pozori&scaron;nih umjetnika u regionu, posebno ćemo pamtiti i po predstavama koje je realizovao u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu, među kojima su &lsquo;Komedija zabune&rsquo;,&rsquo;Tartif&rsquo;,&rsquo;Hekuba&rsquo;, &lsquo;Učene žene&rsquo;.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p>Posljednji pozdrav reditelju Markoviću uputili su i sa Fakulteta dramskih umetnosti Beograd:<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;...Njegova strast prema umjetnosti i posebna kreativna energija, bile su sastavni dio rediteljskog stvarala&scaron;tva kojim je ostvario veliki broj uspje&scaron;nih i nagrađivanih predstava u pozori&scaron;tima u zemlji i inostranstvu... Ovaj gubitak je nenadoknadiv za srpsko pozori&scaron;te, ali sjećaćemo se Jago&scaron;a Markovića po njegovoj jedinstvenoj energiji i nezaboravnim pozori&scaron;nim trenucima koje je stvarao. Neka njegovo djelo ostane vječna inspiracija za buduće generacije pozori&scaron;nih umjetnika.&rdquo;<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Dobitnik pedeset strukovnih, festivalskih i državnih nagrada<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>O privatnom životu poznatog reditelja ne zna se mnogo.<\/p>\r\n\r\n<p>Diplomirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu (1987), u klasi&nbsp;Borjane Prodanović&nbsp;i&nbsp;Svetozara Rapajića. Diplomu reditelja stekao je u 21. godini života, a već sa 22 je počeo da režira.<\/p>\r\n\r\n<p>U Narodnom pozori&scaron;tu u Beogradu, čiji je stalni član postao 2008, režirao je najznačajnije naslove svjetske i domaće klasike - &ldquo;Učene žene&rdquo;, &ldquo;Hasanaginicu&rdquo;, &ldquo;Gospođu ministarku&rdquo;, &ldquo;Pokondirenu tikvu&rdquo;, &ldquo;Dr&rdquo;, &ldquo;Antigonu&rdquo;, &ldquo;Ožalo&scaron;ćenu porodicu&rdquo;, &ldquo;Magbeta&rdquo;, &ldquo;Urnebesnu tragediju&rdquo;, kao i opere &ldquo;Pepeljuga&rdquo; i &ldquo;Figarova ženidba&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Dobitnik je vi&scaron;e od pedeset strukovnih, festivalskih i državnih nagrada među kojima su: Nagrada &ldquo;Bojan Stupica&rdquo;, Nagrada oslobođenja Beograda, Trinaestojulska nagrada, Nagrada &ldquo;Mića Popović&rdquo;, Nagrada za svekupan doprinos stvarala&scaron;tvu Crne Gore, Nagrada grada Beograda, Nagrada grada Podgorice, Sterijina nagrada, nekoliko nagrada &ldquo;Zlatni ćuran&rdquo;, &ldquo;Ardalion&rdquo; i druge.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/09\/24\/thumbs\/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/09\/24\/thumbs\/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/09\/24\/thumbs\/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/09\/24\/thumbs\/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/09\/24\/thumbs\/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/09\/24\/thumbs\/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/09\/24\/thumbs\/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/09\/24\/thumbs\/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/09\/24\/thumbs\/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/09\/24\/thumbs\/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/282815\/vjeciti-mastar-i-djecak-koji-izmice-konvencijama"}},{"Article":{"id":"282622","title":"Budva nije Evropska prijestonica kulture: Titula pripala Skoplju","slug":"budva-nije-evropska-prijestonica-kulture-titula-pripala-skoplju","intro":"Glavni grad Sjeverne Makedonije Skoplje proglašen je evropskom prijestonicom kulture 2028. Ta vijest saopštena je u Kući evropske istorije u Briselu.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/05\/10\/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1.jpg","date":"2023-09-20 17:15:00","author":" M. B.","publish_date":"2023-09-20 17:15:00","content":"<p>Skoplje i crnogorska prijestonica turizma, Budva u&scaron;li su u uži izbor na konkursu za titulu Evropske prijestonice kulture 2028. iz zemalja EFTA\/EEA, kandidata ili potencijalnih kandidata za EU.<\/p>\r\n\r\n<p>Titulu evropske prijestonice kulture Skoplje će dijeliti sa gradom Če&scaron;ke Budejovice i jo&scaron; jednim mjestom u Francuskoj, čije se nominovanje očekuje u decembru.<\/p>\r\n\r\n<p>Zamisao započeta 1985. po ideji tada&scaron;nje grčke ministarke kulture Meline Merkuri, Evropske prijestonice kulture izrasle su u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Evropi i jednu od najpoznatijih &ndash; i najcjenjenijih &ndash; aktivnosti EU.<\/p>\r\n\r\n<p>Njihovi ciljevi su da promovi&scaron;u raznolikost kultura u Evropi, da istaknu zajedničke karakteristike koje međusobno dijele i da podstiču doprinos kulture dugoročnom razvoju gradova.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/05\/10\/thumbs\/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/05\/10\/thumbs\/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/05\/10\/thumbs\/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/05\/10\/thumbs\/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/05\/10\/thumbs\/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/05\/10\/thumbs\/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/05\/10\/thumbs\/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/05\/10\/thumbs\/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/05\/10\/thumbs\/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/05\/10\/thumbs\/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/282622\/budva-nije-evropska-prijestonica-kulture-titula-pripala-skoplju"}},{"Article":{"id":"281991","title":"Prva futuristička duhovita drama","slug":"prva-futuristicka-duhovita-drama","intro":"Bjelopoljsko pozorište započelo je rad na drami „Nobelovci“ Obrada Nenezića, čija će premijera biti 30. septembra. \r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/09\/10\/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600.jpg","date":"2023-09-10 10:41:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-09-10 10:41:00","content":"<p>Ova duhovita drama je, jo&scaron; kad je napisana, prije dvadesetak godina, progla&scaron;avana prvom futurističkom duhovitom dramom kod nas. Tada je prevedena na slovenački i engleski jezik i objavljena u Sloveniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Imala je javna čitanja u Ljubljani na festivalu &bdquo;Preglej na glas&ldquo; i na Sterijinom pozorju u Novom Sadu (tada pod nazivom &bdquo;Le&scaron;inari&ldquo;). Zapažena je bila inscenacija u Nik&scaron;ićkom pozori&scaron;tu sa mladom glumačkom postavom, te je njenom izvedbom otvorena i nova zgrada tog teatra.<\/p>\r\n\r\n<p>Sada&scaron;nja postavka u režiji autora teksta Nenezića umnogome se razlikuje od prethodne.<\/p>\r\n\r\n<p>- Imaćemo priliku da uđemo u autistični svijet mladog genija, kojeg igra Omar Bajramspahić, a koji pravi androide i genoide kako bi pomogli ljudskom rodu. On zna da se uman čovjek ne boji vje&scaron;tačke inteligencije, jer sve &scaron;to je čovjek stvorio u humanom smislu ne može nauditi čovječanstvu vi&scaron;e od samog čovjeka. Međutim, drugi tako ne misle ni o čovjeku ni o androidima. Prije svega njegova majka, koju igra Moamer Kasumović, koja sebi pripisuje sinov uspjeh &scaron;to dovodi do niza komičnih situacija, te ovaj komad svrstava i u porodičnu komediju situacije i karaktera, kao i zabune &ndash; rekao je Nenezić za Pobjedu. Karaktere iz ovog komada ne interesuje nauka već profit koji stvara mladi naučnik kojeg holandska vlada nominuje za Nobelovu nagradu &scaron;to privlači le&scaron;inare: Van Nistelvana koji vodi dvostruki život, a kojeg igra Jovan Dabović. - Tu je influenserka Margo M, takođe na&scaron;e gore list koja zavodi neiskusnog naučnika, a koju igra Slađana Merdović, te naučnikov otac koji se pojavljuje poslije mnogo godina privučen slavom svog sina, a koga igra Petar Novaković &ndash; rekao je autor teksta i reditelj.<\/p>\r\n\r\n<p>Scenografiju predstave &bdquo;Nobelovci&ldquo; potpisuje Milivoje Kovačević, a originalnu muziku i izbor Slobodanka Bobana Dabović-Đurić. Producent projekta je Samir Zaimović, a direktor Jasmin Ćorović.<\/p>\r\n\r\n<p>Pored izuzetnog amaterskog djelanja čija je kruna Festival dramskih amatera, produkcijsko Bjelopoljsko pozori&scaron;te ovim projektom želi da uspostavi kontinuitet profesionalnih produkcija, te se u budućnosti etablira kao jo&scaron; jedno profesionalno pozori&scaron;te u Crnoj Gori.<\/p>\r\n\r\n<p>Izvor Pobjeda<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/09\/10\/thumbs\/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/09\/10\/thumbs\/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/09\/10\/thumbs\/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/09\/10\/thumbs\/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/09\/10\/thumbs\/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/09\/10\/thumbs\/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/09\/10\/thumbs\/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/09\/10\/thumbs\/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/09\/10\/thumbs\/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/09\/10\/thumbs\/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/281991\/prva-futuristicka-duhovita-drama"}},{"Article":{"id":"280655","title":"“Mali bračni zločini” na  IX Međunarodnom festivalu alternativnog teatra Korifej","slug":"mali-bracni-zlocini-na-ix-medunarodnom-festivalu-alternativnog-teatra-korifej","intro":"Predstava “Mali bračni zločini” po tekstu Erika Emanuela Šmita u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta biće izvedena na devetom izdanju Međunarodnog festivala alternativnog teatra Korifej u Kolašinu u četvrtak 17. avgusta u 20 sati u Centru za kulturu Kolašin. \r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/08\/15\/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024.jpg","date":"2023-08-15 12:46:00","author":"S,D,","publish_date":"2023-08-15 12:46:00","content":"<p>Autori predstave &ldquo;Mali bračni zločini&rdquo; su glumci Marija Đurić i Pavle Bogojević a stručni konsultanti glumac Marko Baćović i rediteljka Du&scaron;anka Belada, koja je birala i muziku za predstavu. Scenografkinja je Ivanka Vana Prelević, kostimografkinja Mia Đurović a izvr&scaron;ni producent Danilo Milatović.<\/p>\r\n\r\n<p>Savremeni francuski pisac &Scaron;mit u ovoj &quot;velikoj aferi života udvoje&quot; u centar posmatranja postavlja modernog mu&scaron;karca i ženu - Žila (Pavle Bogojević) i Liz (Marija Đurić) razotkrivajući splet staromodnih i savremenih elemenata njihovih emotivnih i fizičkih odnosa.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Ester Perel kaže da se parovi sukobe uvijek iz tri razloga - 1) oko moći i kontrole, 2) za brigu i bliskost i 3) za po&scaron;tovanje i priznanje. Za&scaron;to je onda tako te&scaron;ko locirati problem i rije&scaron;iti ga? Za&scaron;to se u ljubavi najče&scaron;će služimo onim iskonskim u nama, prepu&scaron;tajući se životinjskim nagonima? Za&scaron;to ne dozvoljavamo sebi da izgovorimo ono &scaron;ta nam zaista smeta? I moramo li u ljubavi ići uvijek do kraja - na sve ili ni&scaron;ta?<\/p>\r\n\r\n<p>Ovo je predstava za veliku djecu u braku. I za sve one kojima je te&scaron;ko da kažu &ldquo;volim te&rdquo; &ndash; kazali su o predstavi autori i glumci Marija Đurić i Pavle Bogojević.<\/p>\r\n\r\n<p>Međunarodni festivala alternativnog teatra Korifej se održava od 7. do 21. avgusta, a tema i naslov ovogodi&scaron;njeg izdanja je &ldquo;Bez cenzure&rdquo;. Pozori&scaron;na selekcija sastoji se od dvadeset predstava i performanasa, a prateći program od &scaron;est projekata.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/08\/15\/thumbs\/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/08\/15\/thumbs\/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/08\/15\/thumbs\/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/08\/15\/thumbs\/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/08\/15\/thumbs\/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/08\/15\/thumbs\/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/08\/15\/thumbs\/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/08\/15\/thumbs\/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/08\/15\/thumbs\/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/08\/15\/thumbs\/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/280655\/mali-bracni-zlocini-na-ix-medunarodnom-festivalu-alternativnog-teatra-korifej"}},{"Article":{"id":"280335","title":"Završni koncerti XII “Ljetnjeg kamp za kamernu muziku” pokazali raskošni talenat nikad većeg broja polaznika ","slug":"zavrsni-koncerti-xii-ljetnjeg-kamp-za-kamernu-muziku-pokazali-raskosni-talenat-nikad-veceg-broja-polaznika","intro":"Kao velika završnica “Ljetnjeg kamp za kamernu muziku” koji je po 12. put održan u Turističko-edukativnom centru Lovćen na Ivanovim koritima, upriličena su dva kvalitetna završna koncert. Talentovani polaznici kampa su se publici na Cetinju predstavili u nedjelju, 6. avgusta, dok su podgoričku publiku svojim muzičkim umijećem oduševili sinoć, izuetnim koncertom u KIC-u “Budo Tomović”, saopšteno je iz Mediabiroa.\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/08\/08\/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2.JPG","date":"2023-08-08 10:56:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-08-08 10:56:00","content":"<p>Osim impresionirane publike, svoje odu&scaron;evljenje finalnim proizvodom &ldquo;Ljetnjeg kamp za kamernu muziku&rdquo; nisu krili ni profesori i mentori koji su od 30. jula vrijedno radili sa nikad većom grupom prijavljenih mladih instrumentalista.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ja sam kao mentor učesnik kampa od 2015. godine i negdje mi se čini, a i po riječima organizatora, da je ovo najbrojniji kamp do sada, 55 polaznika je zaista jedna ozbiljna cifra. Zaista možemo biti ponosni na na&scaron;ih 30 ansambala, uradili smo jedan veliki posao sa najrazličitijim uzrastima, od onih najmlađih u osnovnoj muzičkoj &scaron;koli, preko srednjo&scaron;kolaca, akademaca, već mladih profesionalaca. Ovaj kamp je potpuno otvoren za sve muzičare, čak i one koji se amaterski bave muzikom, koji su nekada svirali, a žele da se i dalje usavr&scaron;avaju. Kamp je po tome jedinstven u regionu, a mislim i &scaron;ire,&rdquo; ispričala je jedna od mentorki u kampu, flautistkinja Žana Lekić.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Svi ovi muzičari različitog uzrasta i različitog nivoa muzičkog obrazovanja, postali su dio različitih tipova kamernih ansambala, kao &scaron;to su klavirski duo, klavirski trio, gudački kvartet, klavirski kvintet, septet, ansambli flauta, hor flauta i gudački orkestar. Repertoar dva zavr&scaron;na koncerta je prilagođen uzrastu i sposobnostima polaznika i u skladu sa tim su kreirani kamerni ansambli, a činila su ga djela skoro svih ephoa, od baroka do moderne muzike. Na izbor repertoara ovogodi&scaron;njeg Ljetnjeg kampa uticali su podjednako i mentori i polaznici.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Polaznici su i u XII izdanju kampa ponovo imali priliku da uče od najboljih iz svoje bran&scaron;e, a i ove godinse se montorskom timu pridružio međunarodno priznati violinista, Sreten Krstić.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Mislim da je kamp vrlo uspio, ne samo po broju učesnika, &scaron;to nam pokazuje njegovu sve veću popularnost, nego i po kvalitetu. Čuli smo sinoć u Podgorici, ali i preksinoć na Cetinju jako dobar koncert i izvrsna izvođenja, jako dobre ansamble. Mislim da su pokazali ono &scaron;to su i naučili sa nama, mentorima, ali ne samo to, već su dali i ne&scaron;to svoje, dodali su svoju individualnost i u izvođenje unijeli svoje ideje. Sve to je uticalo da ovo bude jedan jako dobar koncert,&rdquo; istakao je Krstić.<\/p>\r\n\r\n<p>Svoje veliko znanje različitim generacijama muzičara je prenio i ruski violončelista Dmitrij Prokofjev, koji već pet godina svira u Crnogorskom simfonijskom orkestru.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Kamp je apsolutno inovativan i apsolutno potreban Crnoj Gori. Važna stvar je &scaron;to je ovo kamp kamerne muzike, koja je između simfonijske i solo muzike. Kamerna muzika je pravi primjer muzike u kojoj možete pronaći sve: solo djelove, ansambl, dinamiku, balans, boje&hellip; Kamerna muzika ne pomaže samo mladim muzičarima da se otvore, ona je način da upoznate nove ljude, dobijete novo iskustvo od njih, da vidite koji je va&scaron; nivo, a koji va&scaron;ih kolega. Ljetnji kamp kamerne muzike je počeo kao muzički, a sada je već i dru&scaron;tveni projekat,&rdquo; obja&scaron;njava Prokofjev.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon sedmičnog učenja i vježbanja repertoara, polaznici i mentori su prezadovoljni kako su protekli javni nastupi u Podgorici i na Cetinju,, te &ldquo;Ljetnjem kampu za kamernu muziku&rdquo; žele da nastavi da postoji jo&scaron; mnogo godina i nastavi da raste, kako po probuju učesnika, tako i po kvalitetu.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Nosioci projekta i glavni organizatori &ldquo;Ljetnjeg kampa za kamernu muziku&rdquo; su&nbsp; Glavni grad Podgorica i Kulturno-informativni centar &rdquo;Budo Tomović&ldquo;, a realizuje se uz podr&scaron;ku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ambasade SR Njemačke u Crnoj Gori i Turističke organizacije Cetinje.<\/p>\r\n\r\n<p>Prijatelji &ldquo;Ljetnjeg kampa za kamernu muziku&rdquo; su Umjetnička &scaron;kola za muziku i balet &ldquo;Vasa Pavić&rdquo;, Podgorica i JU &ldquo;Lovćen-Bečići&rdquo;, Cetinje.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/08\/08\/thumbs\/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2-preview.JPG","previewOrg":"\/storage\/2023\/08\/08\/thumbs\/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2-previewOrg.JPG","small":"\/storage\/2023\/08\/08\/thumbs\/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2-small.JPG","138x108":"\/storage\/2023\/08\/08\/thumbs\/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2-138x108.JPG","160x200":"\/storage\/2023\/08\/08\/thumbs\/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2-160x200.JPG","220x110":"\/storage\/2023\/08\/08\/thumbs\/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2-220x110.JPG","208x400":"\/storage\/2023\/08\/08\/thumbs\/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2-208x400.JPG","335x200":"\/storage\/2023\/08\/08\/thumbs\/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2-335x200.JPG","440x240":"\/storage\/2023\/08\/08\/thumbs\/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2-440x240.JPG","495x370":"\/storage\/2023\/08\/08\/thumbs\/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2-495x370.JPG"},"url":"\/clanak\/280335\/zavrsni-koncerti-xii-ljetnjeg-kamp-za-kamernu-muziku-pokazali-raskosni-talenat-nikad-veceg-broja-polaznika"}},{"Article":{"id":"280135","title":"Usvojen Nacionalni program razvoja kulture Crne Gore; Vlaović: Kultura Crne Gore je usmjerena na razvoj","slug":"usvojen-nacionalni-program-razvoja-kulture-crne-gore-vlaovic-kultura-crne-gore-je-usmjerena-na-razvoj","intro":"Nacionalni program razvoja kulture Crne Gore (NPRKCG) za petogodišnji period usvojen je na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore.\r\n\r\n\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/08\/03\/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733.jpg","date":"2023-08-03 11:50:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-08-03 11:50:00","content":"<p>Na sjednici je uz NPRKCG usvojen i Akcioni plan za 2023. i 2024. godini.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarka kulture i medija, Ma&scaron;a Vlaović, tim povodom je kazala, da je izuzetno ponosna &scaron;to je Crna Gora dobila najvažniji dokument kojim se uređuje razvoj kulture.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Njegova posebna vrijednost je &scaron;to je nastao u &scaron;irokom inkluzivnom procesu kroz koji smo adresirali male i velike probleme koji opeterećuju razvoj sektora, i vjerujem &ndash; udruženi znanjem i iskustvom, ponudili najbolja rje&scaron;enja za njihovo prevazilaženje. Kultura Crne Gore je programirana za razvoj. Ostalo je na svima nama&rdquo;, rekla je Vlaović.<\/p>\r\n\r\n<p>Vlaović je podsjetila da je MKM tokom ovog procesa, sprovodilo sveobuhvatno istraživanje koje je uključilo aktere kulturne scene iz javnog, privatnog i civilnog sektora.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Tako smo dobili uvid u stvarne potrebe i želje kako ustanova kulture na nacionalnom i lokalnom nivou, tako i vaninstitucionalnih aktera, uključujući &scaron;iru publiku&rdquo;, kazala je ona.<\/p>\r\n\r\n<p>Vjeruje da će u saradnji sa partnerima na institucionalnom nivou, organizacijama civilnog i privatnog sektora, kao i zainteresovanim pojedincima, uspje&scaron;no sprovoditi aktivnosti definisane Nacionalnim programom.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Očekujemo da će ovi napori značajno unaprijediti sektor kulture u Crnoj Gori i doprineti bogatstvu kulturnog identiteta na&scaron;e zemlje&rdquo;, zaključila je Vlaović.<\/p>\r\n\r\n<p>U skladu sa Zakonom o kulturi MKM pripremilo je Predlog Nacionalnog programa razvoja kulture za period od 2023. do 2027. godine, uz Akcioni plan za 2023. i 2024. godinu. Ovaj značajan dokument predstavlja temelj daljeg unapređenja kulturne politike u zemlji.<\/p>\r\n\r\n<p>Nacionalni program razvoja kulture je plod inkluzivnog i transparentnog procesa, koji je sproveden po važećim procedurama propisanim Metodologijom razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strate&scaron;kih dokumenata.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Cilj Nacionalnog programa razvoja kulture je pospe&scaron;ivanje razvoja sektora kulturne ba&scaron;tine, kulturno-umjetničkog stvarala&scaron;tva, kreativnih industrija i međunarodne saradnje, koje se postižekonkretnim aktivnostima za pobolj&scaron;anje institucionalnog i normativnog okvira, te daljeg osnaživanja saradnje između svih relevantnih aktera.<\/p>\r\n\r\n<p>Kroz dva strate&scaron;ka i osam operativnih ciljeva, sprovodiće se ključne aktivnosti koje će doprinijeti ostvarivanju zadatih ciljeva. Među njima su izmjene i dopune zakona iz oblasti kulture, iniciranje i osnivanje novih ustanova kulture (poput transformacije Centra savremene umjetnosti Crne Gore u Muzej savremene umjetnosti), povećanje budžeta za kulturu uz ulaganje u infrastrukturne kapacitete, digitalizacija i kori&scaron;ćenje inovativnih tehnologija, te unapređenje međunarodne saradnje kroz kori&scaron;ćenje sredstava iz međunarodnih fondova.<\/p>\r\n\r\n<p>Napominjemo da je Predlog Nacionalnog programa razvoja kulture dobio pozitivna mi&scaron;ljenja svih nadležnih institucija, &scaron;to predstavlja važan korak u daljem unapređenju kulturne scene Crne Gore. Zahvaljujemo svima koji su učestvovali u procesu izrade ovog dokumenta, &scaron;to je doprinelo njegovoj kvalitetnoj i sveobuhvatnoj pripremi&rdquo;, rekla je Vlaović.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:CdM<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/08\/03\/thumbs\/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/08\/03\/thumbs\/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/08\/03\/thumbs\/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/08\/03\/thumbs\/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/08\/03\/thumbs\/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/08\/03\/thumbs\/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/08\/03\/thumbs\/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/08\/03\/thumbs\/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/08\/03\/thumbs\/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/08\/03\/thumbs\/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/280135\/usvojen-nacionalni-program-razvoja-kulture-crne-gore-vlaovic-kultura-crne-gore-je-usmjerena-na-razvoj"}},{"Article":{"id":"279953","title":"Nakon što je vijekovima bilo izgubljeno u Rimu pronađeni ostaci pozorišta cara Nerona ","slug":"nakon-sto-je-vijekovima-bilo-izgubljeno-u-rimu-pronadeni-ostaci-pozorista-cara-nerona","intro":"U Rimu, glavnom gradu Italije, pronađeni su ostaci pozorišta cara Nerona.\r\n\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/07\/30\/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim.jpg","date":"2023-07-30 10:08:00","author":" Kodex ","publish_date":"2023-07-30 10:08:00","content":"<p>Lokalni mediji su objavili da su ostaci pozori&scaron;ta rimskog cara Nerona otkriveni tokom arheolo&scaron;kih iskopavanja u dvori&scaron;tu palate Rovere u blizini Vatikana.<\/p>\r\n\r\n<p>Privatno pozori&scaron;te koje je izgradio Neron, koji je bio rimski car od 54. do 68. godine u starom Rimu, znalo se da postoji jer se njegovo ime spominje u drevnim tekstovima.<\/p>\r\n\r\n<p>Tokom iskopavanja, arheolozi su prona&scaron;li mermerne stubove, ukrase od listova zlata i prostorije koje su kori&scaron;tene za dekoraciju pozori&scaron;ta.<\/p>\r\n\r\n<p>Daniela Porro, direktorica Arheolo&scaron;kog nalazi&scaron;ta u Rimu, opisala je otkriće kao &quot;izuzetno važno&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Arheolog Renato Sebastiani, koji je inicirao iskopavanje, rekao je da su im arheolo&scaron;ka otkrića ispod palače Rovere pružila mnogo informacija o &scaron;irokom vremenskom rasponu od starog Rima do srednjeg vijeka.<\/p>\r\n\r\n<p>Iskopavanja u palači Rovere počela su 2020. godine.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/07\/30\/thumbs\/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/07\/30\/thumbs\/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/07\/30\/thumbs\/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/07\/30\/thumbs\/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/07\/30\/thumbs\/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/07\/30\/thumbs\/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/07\/30\/thumbs\/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/07\/30\/thumbs\/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/07\/30\/thumbs\/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/07\/30\/thumbs\/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/279953\/nakon-sto-je-vijekovima-bilo-izgubljeno-u-rimu-pronadeni-ostaci-pozorista-cara-nerona"}},{"Article":{"id":"279912","title":"Ema Popivoda i makedonski kamerni orkestar Profundis na KotorArtu","slug":"ema-popivoda-i-makedonski-kamerni-orkestar-profundis-na-kotorartu","intro":"KotorArt, u okviru Pjace od džeza, organizuje koncert pijanistkinje i kompozitorke Eme Popivode i makedonskog kamernog orkestra Profundis, pod dirigentskom palicom Đurđice Dašić. Koncert, pod nazivom Supersonic, zakazan je za nedjelju, 30. jul, na Pjaci od kina u Starom gradu u Kotoru, sa početkom u 21 čas i 30 minuta. Ulaz na koncert je besplatan.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/07\/29\/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1.jpg","date":"2023-07-29 09:43:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-07-29 09:43:00","content":"<p>Publika će imati priliku slu&scaron;ati kompoziciju Varijacije na temu Franka Bridža, op.10 kompozitora Bendžamina Britna (1913 &ndash; 1976), kao i Supersonične komade, među kojima i Skoplje noću, Vječnost, Dub piano, Himna i Tokata Eme Popivode (1980).<\/p>\r\n\r\n<p>Partneri koncerta su Ministarstvo kulture Sjeverne Makedonije i Yamaha-Euro Unit.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ovogodi&scaron;nja Pjaca od džeza bila je bogata inostranim izvođačima koje smo imali priliku ugostiti zbog izuzetne saradnje festivala KotorArt sa mnogim ambasadama zemalja regiona i Evrope. Očekuje nas koncert vrlo originalnog zvuka pijanistkinje i kompozitorke Eme Popivode i mi se zahvaljujemo partnerima na ovom projektu, Ministarstvu kulture Sjeverne Makedonije. Ne propustite i sledeći koncert u okviru Pjace od džeza, očekuje nas sjajni Nacionalni njemački omladinski džez orkestar&rdquo;, istakli su iz PR službe festivala.<\/p>\r\n\r\n<p>Ema Popivoda, pijanistkinja i profesor na Muzičkoj akademiji u &Scaron;tipu, imala je privileguju da tokom studiranja uči od renomiranih stručnjaka kao &scaron;to su Stela Slejanska, Akviles Dele Vinje, Boris Romanov, Vilijam Hauard i Arbo Valdma. Zavr&scaron;ila je doktorske umjetničke studije za koncertnog pijanistu. Učestvovala je u radu Ljetnje akademije Mocarteuma u Salcurgu i Akademije Dartington u Dejvonu. Stekla je sertifikat Univerziteta Kembridž i akreditaciju nastavnika britanskog muzičkog programa. Njen pijanistički repertoar predstavlja mje&scaron;avinu djela savremenih makedonskih autora i kompozitora romantizma i klasicizma. Predstavnik je Sjeverne Makedonije u svjetski vodećoj mreži Global Bridges, a bila je rukovodilac u oblasti kulture i umjetnosti za vrijeme predsjednika Makedonije Đorđa Ivanova. Pored karijere klasičnog pijaniste, učestvuje u eksperimentalnom projektu fuzije muzike: kao solistkinja, izvela je Koncert za klavir, orkestar i di-džeja sa Regionalnim orkestrom Kana, poznatim di-džejem Derikom Mejem i dirigentom Dzijanom Eminom. Njen posljednji projekat Supersonik za klavir i kamerni orkestar, u kojem učestvuje kao solistikinja i autor kompozicije, odlično je prihvaćen u regionu Balkana i Italiji.<\/p>\r\n\r\n<p>Kamerni orkestar Profundis postoji četiri godine s ciljem da promovi&scaron;e kvalitet i unikatnost umjetničkog izraza s posebnim naglaskom na originalnost koncertnog izvođenja. Čine ga neki od najprominentnijih makedonskih instrumentalista koji su radom vezani za orkestar Nacionalne opere i baleta i Nacionalnu filharmoniju u Sjevernoj Makedoniji. Pored klasičnog repertoara, koji uključuje muziku od baroka do danas, ansambl stremi da razvije druge načine prezentacije muzike &ndash; putem digitalnih koncerata, 3D mapiranja, upotrebe novih tehnologija itd. Danas, orkestar je spreman da odgovori svim izazovima savremene muzičke produkcije. Nastupao je na festivalima: Ohridsko leto, Jesenji muzički festival, Zlatna lira, Modoars, Dani makedonske muzike, sarađujući s makedonskim umjetnicima poput Ljubi&scaron;e Kirovskog, Marije Đo&scaron;evske, Blagoja Nacoskog, Slavice Micovske, Nade Talevske, Eme Popivode i dr. Orkestar je svirao sa solistima kao &scaron;to su Antonio di Kristofano, Anđelo Ruđijeri, Danijele Ajelo, Mauricio Mastrini, Paolo Sibiljia, a veoma značajnu saradnju ostvario je sa srpskim violinistom Jovanom Bogosavljevićem.<\/p>\r\n\r\n<p>Đurđica Da&scaron;ić, dirigentkinja i osnivač Kamernog orkestra Profundis, diplomirala je orkestarsko dirigovanje na Fakultetu muzičke umjetnosti u Skoplju, u klasi prof. Sa&scaron;e Nikolovskog-Đumara. Dirigent je hora u Nacionalnoj operi i baletu u Skoplju, od 2008. godine, gdje učestvuje u postavljanju i dirigovanju cjelokupnog repertoara. Sarađivala je sa brojnim istaknutim dirigentima, u ulozi saradnika ili asistenta, kao &scaron;to su Emil Tabakov, Đanluka Martinengi, Enriko Doviko, Sa&scaron;a Nikolovski-Đumar, Vanja Nikolovski-Đumar, Uro&scaron; Lajović i dr. Dirigovala je opere Rita, Đ. Donicetija, Seviljski berberin, Đ. Rosinija, kao i tradicionalne koncerte Mlade operske nade, Kosta Tripkov. Trenutno učestvuje u realizaciji prvog makedonskog mjuzikla Tajno moja, u čast To&scaron;ea Proeskog. Sa Kamernim orkestrom Profundis, sarađivala je sa svjetski priznatim solistima među kojima su: Irena Murezanu, Mauricion Mastrini, Daniele Ajelo, Antonio di Kristofano, Paolo Sibilija, Ema Popivoda, Blagoj Nacoski, Ljubi&scaron;a Kirovski, Ana Kondratenko i dr. Pod njenom palicom, Profundis je izveo brojne koncerte i obezbijedio slu&scaron;aocima nezaboravno iskustvo.<\/p>\r\n\r\n<p>Međunarodni festival KotorArt održava se uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Op&scaron;tine Kotor, podr&scaron;ku Evropske unije, kao i podr&scaron;ku značajnih sponzora i &scaron;iroke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/07\/29\/thumbs\/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/07\/29\/thumbs\/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/07\/29\/thumbs\/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/07\/29\/thumbs\/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/07\/29\/thumbs\/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/07\/29\/thumbs\/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/07\/29\/thumbs\/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/07\/29\/thumbs\/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/07\/29\/thumbs\/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/07\/29\/thumbs\/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/279912\/ema-popivoda-i-makedonski-kamerni-orkestar-profundis-na-kotorartu"}},{"Article":{"id":"278930","title":"Đurović sjutra uručuje Trinaestojulske nagrade","slug":"durovic-sjutra-urucuje-trinaestojulske-nagrade","intro":"Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović svečano će uručiti Trinaestojulske nagrade dobitnicima za 2023. godinu: Romanu Simoviću, Naodu Zoriću i Predragu Uljareviću, saopšteno je iz Kabineta Đurović.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/07\/09\/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733.jpg","date":"2023-07-09 10:37:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-07-09 10:37:00","content":"<p>Svečanost povodom uručenja najvećeg državnog priznanja biće upriličena u Vili &bdquo;Gorica&ldquo;, u ponedjeljak, 10. jula 2023. godine, sa početkom u 18.00 sati.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/07\/09\/thumbs\/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/07\/09\/thumbs\/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/07\/09\/thumbs\/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/07\/09\/thumbs\/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/07\/09\/thumbs\/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/07\/09\/thumbs\/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/07\/09\/thumbs\/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/07\/09\/thumbs\/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/07\/09\/thumbs\/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/07\/09\/thumbs\/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/278930\/durovic-sjutra-urucuje-trinaestojulske-nagrade"}},{"Article":{"id":"278580","title":"Cukero u Dvorcu Kralja Nikole","slug":"cukero-u-dvorcu-kralja-nikole","intro":"Kako nam je rekao Dragan Bulajić, osnivač City Groove festivala, Cukero je imao želju da se što više upozna sa istorijskim i kulturnim nasljeđem Crne Gore.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/07\/02\/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600.jpg","date":"2023-07-02 18:18:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-07-02 18:18:00","content":"<p>Tokom boravka na Cetinju Cukero je posjetio Biljardu i Dvorac Kralja Nikole odakle su i slike koje objavljuje Portal Pobjeda.<\/p>\r\n\r\n<p>Cukero bi, kako ističe, volio da se upozna detaljnije sa vezama kraljevskih porodica Petrović i Savoja. Kao &scaron;to je poznato, kćerka kralja Nikole, Jelena Petrović Savojska, bila je žena italijanskog kralja Vitorija Emanuela i posljednja izalijanska kraljica.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>U gradu Gaeta gdje su nekada boravili pripadnici crnogorske vojske nakon aneksije 1918. godine, postoji kvart nazvan Gaeta-Elena, a italijanska kraljica porijeklom Crnogorka ostavila je pečat u italijanskoj istoriji između dva svjetska rata.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/07\/02\/thumbs\/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/07\/02\/thumbs\/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/07\/02\/thumbs\/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/07\/02\/thumbs\/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/07\/02\/thumbs\/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/07\/02\/thumbs\/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/07\/02\/thumbs\/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/07\/02\/thumbs\/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/07\/02\/thumbs\/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/07\/02\/thumbs\/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/278580\/cukero-u-dvorcu-kralja-nikole"}},{"Article":{"id":"277898","title":"Ovo je najskuplja slika na svijetu","slug":"ovo-je-najskuplja-slika-na-svijetu","intro":"Radi se poslednjem portretu velikog Gustava Klimta, \"Dama sa lepezom” (Dame mit Facher). Biće predstavljena na aukciji 27. juna u Sotbiju(London) I očekuje se cijena od minimum 65 miliona funti.","intro_image":"\/storage\/2023\/06\/19\/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa.jpg","date":"2023-06-19 18:54:00","author":"J.M.","publish_date":"2023-06-19 18:54:00","content":"<p style=\"box-sizing: border-box; border: 0px solid; --tw-border-spacing-x: 0; --tw-border-spacing-y: 0; --tw-translate-x: 0; --tw-translate-y: 0; --tw-rotate: 0; --tw-skew-x: 0; --tw-skew-y: 0; --tw-scale-x: 1; --tw-scale-y: 1; --tw-pan-x: ; --tw-pan-y: ; --tw-pinch-zoom: ; --tw-scroll-snap-strictness: proximity; --tw-ordinal: ; --tw-slashed-zero: ; --tw-numeric-figure: ; --tw-numeric-spacing: ; --tw-numeric-fraction: ; --tw-ring-inset: ; --tw-ring-offset-width: 0px; --tw-ring-offset-color: #fff; --tw-ring-color: #37528c80; --tw-ring-offset-shadow: 0 0 #0000; --tw-ring-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow-colored: 0 0 #0000; --tw-blur: ; --tw-brightness: ; --tw-contrast: ; --tw-grayscale: ; --tw-hue-rotate: ; --tw-invert: ; --tw-saturate: ; --tw-sepia: ; --tw-drop-shadow: ; --tw-backdrop-blur: ; --tw-backdrop-brightness: ; --tw-backdrop-contrast: ; --tw-backdrop-grayscale: ; --tw-backdrop-hue-rotate: ; --tw-backdrop-invert: ; --tw-backdrop-opacity: ; --tw-backdrop-saturate: ; --tw-backdrop-sepia: ; margin-top: 0px; margin-right: 0px; margin-left: 0px; position: relative; padding-left: 54px; color: rgb(51, 51, 51); font-family: Roboto, sans-serif; letter-spacing: -0.5px; background-color: rgb(255, 255, 255); margin-bottom: 21px !important; font-size: 18px !important; line-height: 32px !important;\">Ovu sliku je naslikao Klimt 1917. godine i jo&scaron; je bila na &scaron;tafelaju u ateljeu u vreme njegove smrti u februaru 1918. godine.Ulje na platnu prikazuje nepoznatu ženu, iako postoje različite teorije o tome ko je zapravo ova &#39;dama&#39;, smatra se da je riječ o Johani &Scaron;taude, jednoj od Klimtovih omiljenih manekenki.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; border: 0px solid; --tw-border-spacing-x: 0; --tw-border-spacing-y: 0; --tw-translate-x: 0; --tw-translate-y: 0; --tw-rotate: 0; --tw-skew-x: 0; --tw-skew-y: 0; --tw-scale-x: 1; --tw-scale-y: 1; --tw-pan-x: ; --tw-pan-y: ; --tw-pinch-zoom: ; --tw-scroll-snap-strictness: proximity; --tw-ordinal: ; --tw-slashed-zero: ; --tw-numeric-figure: ; --tw-numeric-spacing: ; --tw-numeric-fraction: ; --tw-ring-inset: ; --tw-ring-offset-width: 0px; --tw-ring-offset-color: #fff; --tw-ring-color: #37528c80; --tw-ring-offset-shadow: 0 0 #0000; --tw-ring-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow-colored: 0 0 #0000; --tw-blur: ; --tw-brightness: ; --tw-contrast: ; --tw-grayscale: ; --tw-hue-rotate: ; --tw-invert: ; --tw-saturate: ; --tw-sepia: ; --tw-drop-shadow: ; --tw-backdrop-blur: ; --tw-backdrop-brightness: ; --tw-backdrop-contrast: ; --tw-backdrop-grayscale: ; --tw-backdrop-hue-rotate: ; --tw-backdrop-invert: ; --tw-backdrop-opacity: ; --tw-backdrop-saturate: ; --tw-backdrop-sepia: ; margin-top: 0px; margin-right: 0px; margin-left: 0px; position: relative; padding-left: 54px; color: rgb(51, 51, 51); font-family: Roboto, sans-serif; letter-spacing: -0.5px; background-color: rgb(255, 255, 255); margin-bottom: 21px !important; font-size: 18px !important; line-height: 32px !important;\">Motivi u pozadini i na ogrtaču na slici &quot;Dama sa lepezom&rdquo;, poput cvjetova lotosa, feniksa i zmajeva, ukazuju na kineski uticaj. Poznato je Klimtovo interesovanje za kinesku i japansku kulturu, imao je veliku kolekciju kimona i kineskih haljina kao i kolekciju japanskih grafika na drvetu.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; border: 0px solid; --tw-border-spacing-x: 0; --tw-border-spacing-y: 0; --tw-translate-x: 0; --tw-translate-y: 0; --tw-rotate: 0; --tw-skew-x: 0; --tw-skew-y: 0; --tw-scale-x: 1; --tw-scale-y: 1; --tw-pan-x: ; --tw-pan-y: ; --tw-pinch-zoom: ; --tw-scroll-snap-strictness: proximity; --tw-ordinal: ; --tw-slashed-zero: ; --tw-numeric-figure: ; --tw-numeric-spacing: ; --tw-numeric-fraction: ; --tw-ring-inset: ; --tw-ring-offset-width: 0px; --tw-ring-offset-color: #fff; --tw-ring-color: #37528c80; --tw-ring-offset-shadow: 0 0 #0000; --tw-ring-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow-colored: 0 0 #0000; --tw-blur: ; --tw-brightness: ; --tw-contrast: ; --tw-grayscale: ; --tw-hue-rotate: ; --tw-invert: ; --tw-saturate: ; --tw-sepia: ; --tw-drop-shadow: ; --tw-backdrop-blur: ; --tw-backdrop-brightness: ; --tw-backdrop-contrast: ; --tw-backdrop-grayscale: ; --tw-backdrop-hue-rotate: ; --tw-backdrop-invert: ; --tw-backdrop-opacity: ; --tw-backdrop-saturate: ; --tw-backdrop-sepia: ; margin-top: 0px; margin-right: 0px; margin-left: 0px; position: relative; padding-left: 54px; color: rgb(51, 51, 51); font-family: Roboto, sans-serif; letter-spacing: -0.5px; background-color: rgb(255, 255, 255); margin-bottom: 24px !important; font-size: 18px !important; line-height: 32px !important;\">Londonski Sotbi je 2017. godine prodao Klimtovu sliku Bauerngarten (Blumengarten) sa motivom ba&scaron;te iz 1907. za 48 miliona funti.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"box-sizing: border-box; border: 0px solid; --tw-border-spacing-x: 0; --tw-border-spacing-y: 0; --tw-translate-x: 0; --tw-translate-y: 0; --tw-rotate: 0; --tw-skew-x: 0; --tw-skew-y: 0; --tw-scale-x: 1; --tw-scale-y: 1; --tw-pan-x: ; --tw-pan-y: ; --tw-pinch-zoom: ; --tw-scroll-snap-strictness: proximity; --tw-ordinal: ; --tw-slashed-zero: ; --tw-numeric-figure: ; --tw-numeric-spacing: ; --tw-numeric-fraction: ; --tw-ring-inset: ; --tw-ring-offset-width: 0px; --tw-ring-offset-color: #fff; --tw-ring-color: #37528c80; --tw-ring-offset-shadow: 0 0 #0000; --tw-ring-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow-colored: 0 0 #0000; --tw-blur: ; --tw-brightness: ; --tw-contrast: ; --tw-grayscale: ; --tw-hue-rotate: ; --tw-invert: ; --tw-saturate: ; --tw-sepia: ; --tw-drop-shadow: ; --tw-backdrop-blur: ; --tw-backdrop-brightness: ; --tw-backdrop-contrast: ; --tw-backdrop-grayscale: ; --tw-backdrop-hue-rotate: ; --tw-backdrop-invert: ; --tw-backdrop-opacity: ; --tw-backdrop-saturate: ; --tw-backdrop-sepia: ; margin-top: 0px; margin-right: 0px; margin-left: 0px; position: relative; padding-left: 54px; color: rgb(51, 51, 51); font-family: Roboto, sans-serif; letter-spacing: -0.5px; background-color: rgb(255, 255, 255); margin-bottom: 24px !important; font-size: 18px !important; line-height: 32px !important;\">Izvor: Analitika<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/06\/19\/thumbs\/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/06\/19\/thumbs\/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/06\/19\/thumbs\/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/06\/19\/thumbs\/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/06\/19\/thumbs\/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/06\/19\/thumbs\/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/06\/19\/thumbs\/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/06\/19\/thumbs\/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/06\/19\/thumbs\/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/06\/19\/thumbs\/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/277898\/ovo-je-najskuplja-slika-na-svijetu"}},{"Article":{"id":"277721","title":"Lara Dragović osvojila nagradu za najbolju mladu glumicu na festivalu u Konjicu ","slug":"lara-dragovic-osvojila-nagradu-za-najbolju-mladu-glumicu-na-festivalu-u-konjicu","intro":"Na 10. festivalu glumca Bosne i Hercegovine u Konjicu, u kategoriji mladi, nagradu za najbolju glumicu dobila je Lara Dragović, za ulogu kapetanove kći u predstavi “Druga strana vjetra”","intro_image":"\/storage\/2023\/06\/16\/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara.jpg","date":"2023-06-16 20:00:00","author":"","publish_date":"2023-06-16 20:00:00","content":"<div class=\"tow\" style=\"margin-bottom: 20px;\">\r\n<p>Pozori&scaron;na predstava &ldquo;Druga stana vjetra&rdquo; rađena je u koprodukciji JU Centar za kulturu Tivat i Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja.<\/p>\r\n\r\n<p>U predstavi pored Lare igraju i Ognjen Sekulić, Mirjana Spaić, Danica Rajković, Nemanja Todorović, Stefan Vuković i Pavle Bogojević. Režiju i dramatizaciju potpisuje Branko Ilić.<\/p>\r\n\r\n<p>Ova predstava postavljena je 2020. godine i od tada je imala preko dvadeset igranja, a u Konjicu je po tvrdnji mladih glumaca jedno od najboljih, a publika ih je nagradila ovacijama.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Druga strana vjetra&rdquo; rađena je po motivima poeme Miroslava Mike Antića &ldquo;Nevjerovatna morska pjesma&rdquo;. Antić u svojoj poemi, između ostalog, kaže: &bdquo;More je kad čovjek u sebi nađe mudrost kako se budan sanja i kad su dani slani i sivi&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n<\/div>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/06\/16\/thumbs\/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/06\/16\/thumbs\/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/06\/16\/thumbs\/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/06\/16\/thumbs\/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/06\/16\/thumbs\/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/06\/16\/thumbs\/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/06\/16\/thumbs\/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/06\/16\/thumbs\/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/06\/16\/thumbs\/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/06\/16\/thumbs\/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/277721\/lara-dragovic-osvojila-nagradu-za-najbolju-mladu-glumicu-na-festivalu-u-konjicu"}},{"Article":{"id":"277631","title":"Vlaović: Sanacijom tvrđave Španjola nastavlja se ulaganje u kulturnu baštinu","slug":"vlaovic-sanacijom-tvrdave-spanjola-nastavlja-se-ulaganje-u-kulturnu-bastinu","intro":"Sanacijom tvrđave Španjola Ministarstvo kulture i medija će nastaviti sa realizacijom projekata ulaganja u kulturnu baštinu u cilju stvaranja uslova za održivu valorizaciju kulturnih dobara i razvoj kreativnih industrija, poručeno je na sastanku sa predsjednikom opštine Herceg Novi Stevanom Katićem.","intro_image":"\/storage\/2023\/06\/15\/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024.jpg","date":"2023-06-15 12:12:00","author":"A.P.","publish_date":"2023-06-15 12:12:00","content":"<p>Ministarka kulture i medija Ma&scaron;a Vlaović kazala je da će u narednom periodu jedan od prioriteta saradnje biti i obezbjeđivanje sredstava za uspje&scaron;nu realizaciju predviđenih aktivnosti i naglasila da MKM nastoji da koristi raspoložive međunarodne fondove za realizaciju ovakvih projekata.<\/p>\r\n\r\n<p>&ndash; Raduje nas &scaron;to je MKM u proteklom periodu bilo nosilac posla, te finansiralo i sufinansiralo projekte u oblasti za&scaron;tite i očuvanja kulturnih dobara koji se nalaze na teritoriji Op&scaron;tine Herceg Novi, a isti trend će se u narednom periodu sigurno nastaviti &ndash; istakla je Vlaović.<\/p>\r\n\r\n<p>Napomenula je da Ministarstvo kulture i medija prepoznaje u Herceg Novom partnera, kako zbog tradicionalnih manifestacija i festivala, tako i zbog kulturnih vrijednosti koje dijele i promovi&scaron;u.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor: DAN<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/06\/15\/thumbs\/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/06\/15\/thumbs\/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/06\/15\/thumbs\/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/06\/15\/thumbs\/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/06\/15\/thumbs\/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/06\/15\/thumbs\/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/06\/15\/thumbs\/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/06\/15\/thumbs\/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/06\/15\/thumbs\/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/06\/15\/thumbs\/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/277631\/vlaovic-sanacijom-tvrdave-spanjola-nastavlja-se-ulaganje-u-kulturnu-bastinu"}},{"Article":{"id":"277526","title":"Najmasovnije okupljanje crnogorskih umjetnika: Bazar Art počinje danas u Kuslevovoj kući","slug":"najmasovnije-okupljanje-crnogorskih-umjetnika-bazar-art-pocinje-danas-u-kuslevovoj-kuci","intro":"Bazar Art 2023, jedno od najmasovnijih okupljanja crnogorskih umjetnika u novijoj istoriji naše države biće svečano otvoren u utorak 13. juna i trajaće do 17. juna, u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto na poznatoj adresi glavnog grada, u Kuslevovoj kući.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/06\/13\/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555.jpg","date":"2023-06-13 14:51:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-06-13 14:51:00","content":"<p>Nakon nekoliko godina pauze, zbog nemogućnosti da se realizuje projekat koji okuplja veliki broj ljudi uslijed atmosfere koju je izazvao koronavirus, Bazar Art ovog juna donosi potpuno nove priče renomiranih crnogorskih umjetnika, sa ciljem da se uspostavi veza između stvaralaca i &scaron;to većeg broja publike, koji nisu nužno iz kulturnog miljea.<\/p>\r\n\r\n<p>Izložena djela 20 istaknutih akademskih umjetnika, slikara, vajara i grafičara biće na popustu do 40%, a svi posjetioci biće u prilici da dobiju vaučere za popust od željenih autora, koje mogu da iskoriste za kupovinu po jednog rada čak do kraja 2023. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>Autori čiji će radovi biti prestavljeni su Darko Vučković, Sanja Raonić, Vidak Radmilović, Milena Mijović Durutović, Roman Đuranović, Ivana Stanić, Ivan Đuri&scaron;ić, Irena Vuković, Sonja Đuranović, Đorđije Vujičić, Natalija Đuranović, Ljiljana Kolundžić, Katarina Laković, Danijela Drakulović, Tijana Vujović, Vladimir Dado Đuranović , Ma&scaron;a Jovović, Nikola Simanić, Tijana Gordić i Jelena Pavićević Marković.<\/p>\r\n\r\n<p>Zabava otvaranja je u utorak 13. juna i trajaće od 20 sati pa sve do ponoći, uz muzičku podr&scaron;ku GilerZ DJ.<\/p>\r\n\r\n<p>Pokrovitelji Bazar Art-a 2023 su Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada, TO Podgorica, generalni sponzor je Crnogorska komercijalna banka, dok su prijatelji G3 Spirit i Suza. Organizator manifestacije je MIKA PROART.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/06\/13\/thumbs\/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/06\/13\/thumbs\/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/06\/13\/thumbs\/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/06\/13\/thumbs\/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/06\/13\/thumbs\/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/06\/13\/thumbs\/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/06\/13\/thumbs\/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/06\/13\/thumbs\/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/06\/13\/thumbs\/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/06\/13\/thumbs\/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/277526\/najmasovnije-okupljanje-crnogorskih-umjetnika-bazar-art-pocinje-danas-u-kuslevovoj-kuci"}},{"Article":{"id":"277473","title":"Afirmisao najbitnija obilježja govora crnogorskog jezika","slug":"afirmisao-najbitnija-obiljezja-govora-crnogorskog-jezika","intro":"Osobenost je njegovih umjetničkih tekstova to što je tematski i jezički dominantno pripadao užem zavičaju, Banjanima o čijoj je istoriji, porodičnim predanjima i legendama znao neumorno kazivati, a svaki put tako autentično da mu po tome kod nas nije bilo ravna\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/06\/12\/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600.jpg","date":"2023-06-12 16:46:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-06-12 16:46:00","content":"<p>Nedavno je crnogorska filologija ostala bez autora po kojemu se cijela jedna njezina disciplina prepoznavala u mnogom pogledu. Profesor dr Novak Kilibarda svoju je devet decenija dugu životnu stazu skončao u Podgorici, đe je 23. maja u prisustvu članova uže familije i sahranjen.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Novak Kilibarda rođen je u znamenitome crnogorskom plemenu Banjanima godine 1934. &Scaron;kolovao se u Nik&scaron;iću i Beogradu. U Beogradu je na Filozofskome fakultetu i doktorirao na temu &bdquo;Bogoljub Petranović kao sakupljač narodnih pjesama&ldquo;, a tu će mu monografiju 1974. objaviti Srpska akademija nauka i umetnosti. Kao naučnik bio je uzorni nastavljač svojih profesora Vida Latkovića, Vladana Nedića i drugih. Usavr&scaron;avao se i predavanja držao u mnogim inostranim centrima. Radni je vijek počeo u gimnaziji u Vi&scaron;egradu, da bi ubrzo pre&scaron;ao na onda&scaron;nju nik&scaron;ićku Pedago&scaron;ku akademiju, đe je jedno vrijeme i dekan te ustanove bio, a radio je i na Univerzitetu Donja Gorica. Svoje je posljednje radne i predavačke godine profesor Kilibarda vezao za cetinjski Fakultet za crnogorski jezik i književnost, ustanovu čijemu je uspostavljanju znatno doprinio te na čiju je misiju osobito bio ponosan.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>DJELO<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Pored rečenoga u zvaničnoj biografiji profesora Kilibarde stoji da je autor znatnoga broja monografija iz crnogorske i usmene književnosti južnoslovenskih naroda. Treba spomenuti ove njegove knjige: &bdquo;Poezija i istorija u narodnoj književnosti&ldquo;, &bdquo;Legenda i poezija&ldquo;, &bdquo;O usmenoj književnosti&ldquo;, &bdquo;Iz korijena usmenosti&ldquo;, &bdquo;Epska mjera istorije&ldquo;, &bdquo;Usmena književnost pred čitaocem&ldquo;, &bdquo;Usmena književnost u službi pisane&ldquo;, &bdquo;Usmena književnost Crne Gore&ldquo;, &bdquo;Duhovna zahvalnost Andriću&ldquo; itd. Važan je Kilibardin priređivački rad, đe se izdvajaju nekolike knjige: &bdquo;Bugar&scaron;tice&ldquo;, antologija tužbalica &bdquo;Puti nedohodi&ldquo;, &bdquo;Poslovice&ldquo; i &bdquo;Vi&scaron;a je gora od gore&ldquo;. Nauka bilježi da je prvi komentator Njego&scaron;eva &bdquo;Ogledala srpskog&ldquo; upravo Novak Kilibarda. Pisani su ti komentari sedamdesetih godina za jedno izdanje Njego&scaron;evih djela, a njihovo prerađeno i dopunjeno izdanje objavljeno je i u novije vrijeme 2011. u izdanju Instituta za crnogorski jezik i književnost.<\/p>\r\n\r\n<p>Vi&scaron;e je puta u razgovorima bilo javno, bilo u neformalnim susretima profesor Kilibarda isticao da je od goleme mase svojih djela najponosniji na monografiju &bdquo;Istorija crnogorske književnosti&ldquo;, tom I, koju je u izdanju Instituta za crnogorski jezik i književnost objavio 2012. Tu je profesor bio nesumnjivo u pravu budući da je riječ o prvoj sintezi toga tipa u nas i svakako kapitalnome projektu bez kojega se kao temelja nijedan sličan poduhvat u na&scaron;oj nauci o usmenoj književnosti ne može otpočeti.<\/p>\r\n\r\n<p>Novak Kilibarda bio je plodan književnik &minus; autor je dvadesetak knjiga kratkih priča i romana, među kojima su i &bdquo;Vražji vrti&ldquo; (1978), &bdquo;Crnogorci i Đaponezi&ldquo; (1981), &bdquo;Nebeski sužnji&ldquo; (1981), &bdquo;Sve je to nakva sudbina&ldquo; (1985), &bdquo;Snovi i sinovi&ldquo; (1993), &bdquo;Suložnici: roman bola&ldquo; (1995), &bdquo;Crnogorska hronika&ldquo; (1995), &bdquo;Mozaik crnogorske hronike&ldquo; (2001), &bdquo;Iz priče u priču&ldquo; (2004), &bdquo;Serdarev grob&ldquo; (2011) i druge. Osobenost je njegovih umjetničkih tekstova to &scaron;to je tematski i jezički dominantno pripadao užem zavičaju, Banjanima o čijoj je istoriji, porodičnim predanjima i legendama znao neumorno kazivati, a svaki put tako autentično da mu po tome kod nas nije bilo ravna. Vrijedi se ovom prilikom podśetiti da i pored službenoga srpskohrvatskog\/srpskog jezika utvrđenoga Novosadskim dogovorom (1954) i Pravopisom dviju matica (MH i MS) iz 1960, Kilibardino književno djelo iz priče u priču, pa sve do potonjih romana &minus; prenosi i afirmi&scaron;e neka od najbitnijih obilježja govora crnogorskoga jezika. Nažalost, jo&scaron; uvijek nemamo monografiju o jeziku Kilibardina djela, ali je vrijedna spomena činjenica da je u vi&scaron;e navrata uz njegova djela rađen rječnik nepoznatih i manje poznatih riječi (Radoje Jovović, Irena Kilibarda i Sonja Kilibarda-Danilović), a leksikom toga pisca, upravo kao sastavljači rječnika uz priče i romane, bavila se i dvojica na&scaron;ih najboljih dijalektologa Dragoljub Petrović i Adnan Čirgić. Uz leksiku Novaka Kilibarde Dragoljub Petrović veli i ovo: &bdquo;Svojim pripovedačkim zbirkama Novak Kilibarda otkriva, između ostalog, i oblik i zvuk one narodne reči koja se, u na&scaron;e vreme, na&scaron;la pred zaboravom. (...) Zbog svega toga, pripovedanje Novaka Kilibarde pratiće pažljivo i dijalektolozi &ndash; kao jedan od bogatih izvora za svoja istraživanja&ldquo;. Sudeći, dakle, prema svim nivoima jezika Kilibardinih priča i romana moralo bi se priznati da on, jezik, nastaje s bogate podloge jezika pi&scaron;čeva zavičaja, kako je na jednome mjestu Adnan Čirgić i istaknuo da je &bdquo;cio njegov književni opus nastao na crnogorskome narodnom jeziku i da nosi sve govorne specifičnosti kraja iz kojega je autor potekao&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"1686504073kilibardaidruzina\" src=\"\/storage\/2023\/06\/12\/thumbs\/6487301c-a1d8-42d5-a60a-4c090a0a0a67-1686504073kilibardaidruzina-previewOrg.jpg\" title=\"1686504073kilibardaidruzina\" \/><\/p>\r\n\r\n<p><strong>SIMPOZIJUM<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Kilibardin je doprinos nauci opisivan u vi&scaron;e navrata. Najkompletniji obuhvat Kilibardina stvarala&scaron;tva priređen je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost 30. 10. 2016, kad je ta ustanova organizovala naučni simpozijum &bdquo;Novak Kilibarda &ndash; književnik, profesor i naučnik&ldquo;. Iz sadržaja zbornika radova sa spomenutoga simpozijuma, kao i iz dosad ponajboljeg osvrta na Kilibardin montenegristički rad dat u knjizi &bdquo;Savremena književna montenegristika &ndash; utemeljivači&ldquo; autora Aleksandra Radomana &ndash; razvidan je rasko&scaron; Kilibardina talenta pri rje&scaron;avanju mnogih problema i pojmovno-terminolo&scaron;kih pitanja na&scaron;e nauke o usmenoj književnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>Novaka Kilibardu generacije građana Crne Gore pamte i po političkome djelovanju: u prvome dijelu toga staža bio je vođa prepoznatljivo srpske Narodne stranke, da bi nakon nekoliko godina shvatio neutemeljenost velikodržavnih težnji i njihovu prijetnju po opstanak crnogorskoga istorijskog, kulturnog i državnog bića. Jo&scaron; i vi&scaron;e &ndash; do kraja se aktivno i svim svojim intelektualnim i akademskim potencijalima opirao negiranju crnogorske jezičke, tradicijske i kulturne samobitnosti i njihovu prisvajanju kao regionalnih elemenata srpske kulture. Bilo kako bilo, i u tome domenu Kilibardina djelovanja razvidna je njegova emancipatorska uloga, jer je profesor u svim javnim situacijama primjerom intelektualca i nenadma&scaron;ivog govornika usmenu književnost, Njego&scaron;a i brojne teme koje uz njih idu nastojao otrgnuti iz folklorno-guslarske sfere u primitivnim tumačenjima i najrazličitijim klerikalnim zloupotrebama.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>SARADNJA<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Adresa s kojom je do posljednjega dana sarađivao, te i nakon penzionisanja bio joj odan u pogledu povjeravanja tekstova i rukopisa za objavljivanje bio je Fakultet za crnogorski jezik i književnost. S posebnom je emocijom govorio o saradnji s tom ustanovom. Desilo se da je i nakon tolikoga profesionalnoga staža u Crnoj Gori i inostranstvu, od mnogo saradnika i institucija u kojima je bio duže ili kraće angažovan &minus; ipak cetinjskome Fakultetu poklonio golemu i dragocjenu ličnu biblioteku da u vitrinama te ustanove, a s pečatom ,,Legat Novaka Kilibarde&ldquo; trajno bude na usluzi generacijama studenata i naučnika. Profesor Novak Kilibarda prvi je dobitnik Povelje FCJK za poseban doprinos montenegristici (zajedno s uglednicima Josipom Silićem, Miloradom Nikčevićem, Milenkom A. Perovićem i Ljudmilom Vasiljevom).<\/p>\r\n\r\n<p>Profesoru Novaku Kilibardi izražavamo veliko po&scaron;tovanje i duboku zahvalnost za dragocjeno djelo &scaron;to je montenegristici i crnogorskoj kultuti u cjelini ostavio.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/06\/12\/thumbs\/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/06\/12\/thumbs\/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/06\/12\/thumbs\/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/06\/12\/thumbs\/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/06\/12\/thumbs\/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/06\/12\/thumbs\/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/06\/12\/thumbs\/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/06\/12\/thumbs\/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/06\/12\/thumbs\/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/06\/12\/thumbs\/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/277473\/afirmisao-najbitnija-obiljezja-govora-crnogorskog-jezika"}},{"Article":{"id":"276932","title":"Vlaović: Više novca u kulturi, znači i više novca za institucije i konkurse","slug":"vlaovic-vise-novca-u-kulturi-znaci-i-vise-novca-za-institucije-i-konkurse","intro":"Veća izdvajanja sredstava za  kulturu znači više novca za institucije i konkurse, poručila je ministarka kulture i medija Maša Vlaović i dodala da su ovogodišnjim Konkursom sa kulturno – umjetničko staralaštvo podržali 244 projekata sa više od 900 hiljada eura, što je za skoro 40 odsto više u odnosu na prošlu godinu. ","intro_image":"\/storage\/2023\/06\/02\/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024.jpg","date":"2023-06-02 20:30:00","author":"","publish_date":"2023-06-02 20:30:00","content":"<p>Vlaović je, na potpisivanju ugovora sa dobitnicima Konkursa, kazala da je Ministarstvo u prethodnoj godini uradilo mnogo.<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon povećanja budzeta od 6 miliona, uslijedilo je Granski kolektivni ugovor, kojim smo svim zaposlenima u kulturi povećali platu do 25 odsto u ukupnom iznosu. Vi&scaron;e novca u kulturi, znači i vi&scaron;e novca za institucije i konkurse -&nbsp;kazala je Vlaović.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Prema njenim riječima, u odnosu na pro&scaron;lu godinu, kada su podržali 155 projekta sa 613 hiljada, ove godine imaju uvećanje za oko 300 hiljada eura.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Ona je navela da su do sada finalizovani Konkurs u oblasti kulturno-umjetničkog stvarala&scaron;tva, zatim Konkurs podr&scaron;ke međunarodnim festivalima i manifestacijma i Konkurs podr&scaron;ke razvoja kulture na sjeveru Crne Gore i nova konkursna linija podr&scaron;ke festivalima.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;U narednom periodu biće raspisani konkursni za kreativne industrije i nova konkursna linija koju smo uveli za djecu i mlade -&nbsp;najavila je Vlaović.<\/p>\r\n\r\n<p>Generalna direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvarala&scaron;tvo, Milena Durutović, čestitala je dobitnicima i na, kako je rekla, borbi koje uporno vode na kulturnoj sceni.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>244 projekata obećava da ćemo se uspje&scaron;no boriti za pozicije kulture u dru&scaron;tvu sa željom da se ovaj broj uveća. Posebno sam zahvalna timu Ministarstva koji je učestvovao u ovom procesu u vremenima kada svi od nas traže ogroman entuzijazam -&nbsp;kazala je Durutović.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Dodala je i da je ponosna na sve članove eksternih komisija, sa kojima su definisani putevi daljeg unapređenja samog konkursa.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>- Tako da već u novembru možete očekivati nove uslove koje će dati veće prilike kulturnoj-umjetničkoj sceni -&nbsp;poručila je Mijović Durutović.&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/06\/02\/thumbs\/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/06\/02\/thumbs\/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/06\/02\/thumbs\/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/06\/02\/thumbs\/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/06\/02\/thumbs\/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/06\/02\/thumbs\/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/06\/02\/thumbs\/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/06\/02\/thumbs\/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/06\/02\/thumbs\/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/06\/02\/thumbs\/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/276932\/vlaovic-vise-novca-u-kulturi-znaci-i-vise-novca-za-institucije-i-konkurse"}},{"Article":{"id":"276402","title":"Izložba Rosande Jušković u Bijelom Polju","slug":"izlozba-rosande-juskovic-u-bijelom-polju","intro":"Izložba \"Autoportret sagledan kroz prizmu simbola\", umjetnice Rosande Jušković, biće otvorena večeras u galeriji bjeopoljskog Centra za kulturu \"Vojislav Bulatović Strunjo\" u 19 sati.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/05\/24\/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900.jpg","date":"2023-05-24 10:03:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-05-24 10:03:00","content":"<p>Rosanda Ju&scaron;ković je rođena 1997. godine na Cetinju, gdje je zavr&scaron;ila osnovnu i srednju &scaron;kolu. Osnovne akademske studije je zavr&scaron;ila na Fakultetu vizuelnih umjetnosti, Univerzitet Mediteran 2016. godine u Podgorici - studijski program: Dizajn vizuelnih komunikacija. Specijalističke(2019) i magistarske studije (2020) je zavr&scaron;ila na Fakultetu vizuelnih umjetnosti, Univerzitet Mediteran, Podgorica.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/05\/24\/thumbs\/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/05\/24\/thumbs\/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/05\/24\/thumbs\/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/05\/24\/thumbs\/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/05\/24\/thumbs\/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/05\/24\/thumbs\/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/05\/24\/thumbs\/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/05\/24\/thumbs\/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/05\/24\/thumbs\/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/05\/24\/thumbs\/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/276402\/izlozba-rosande-juskovic-u-bijelom-polju"}},{"Article":{"id":"275863","title":"Na Sajmu o kandidaturi Budve za Evropsku prijestonicu kulture 2028.","slug":"na-sajmu-o-kandidaturi-budve-za-evropsku-prijestonicu-kulture-2028","intro":"Završnog dana 17. Međunarodnog sajma knjiga u Podgorici, danas u 16 časova Narodna biblioteka Budve organizuje program pod nazivom Budva – grad finalista za Evropsku prijestonicu kulture 2028: programska i umjetnička vizija.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/05\/14\/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900.jpg","date":"2023-05-14 09:36:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-05-14 09:36:00","content":"<p>Kako je saop&scaron;teno iz Narodne biblioteke Budve, o ovoj temi će govoriti doc. dr Predrag Zenović, predsjednik Savjeta za kulturu Op&scaron;tine Budva, a putem videa biće prenijeto izlaganja Nemanje Milenkovića, direktora fondacije &bdquo;Novi Sad &mdash; Evropska prestonica kulture&rdquo; i Monike Bilbije, doktorke umjetnosti i arhitektkinje.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Prepoznajuci vaznost i značaj ideje Evropske prijestonice kulture, najvećeg projekta Evropske unije iz oblasti kulture, prestižne titule koja se dodjeljuje od 1985. godine, kao i značaj i benefite predmetnog projekta za Budvu, kao grada kandidata za ovu prestižnu titulu, Vlada Crne Gore je saglasno, maja 2021. godine usvojila Informaciju o projektu &bdquo;Budva-Boka 2028 - Evropska prijestonica kulture&quot; i donijela odluku da podržava kandidaturu Op&scaron;tine Budva i gradova Boke za Evropsku prijestonicu kulture&rdquo;, navode u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Ističu da Budva sa projektom &ldquo;Budva-Boka 2028 - Evropska prijestonica kulture&rdquo; od početka projekta bilježi podr&scaron;ku velikog broja gradova.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Do sada su kandidaturu ove crnogorske op&scaron;tine podržala čak 63 grada Evrope. Tim projekta &rdquo;Budva- Boka 2028 - Evropska prijestonica kulture&rdquo; vi&scaron;e od tri godine aktivno radi na kandidaturi u saradnji sa brojnim domaćim i inostranim partnerima, institucijama, nevladinim sektorom, kulturno-umjetničkim organizacijama i istaknutim pojedincima. Evropska komisija potvrdila je kandidaturu Budve sredinom oktobra pro&scaron;le godine, dok je aplikaciona knjiga predata u novembru 2022. godine&quot;, saop&scaron;teno je iz Narodne biblioteke Budve.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/05\/14\/thumbs\/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/05\/14\/thumbs\/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/05\/14\/thumbs\/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/05\/14\/thumbs\/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/05\/14\/thumbs\/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/05\/14\/thumbs\/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/05\/14\/thumbs\/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/05\/14\/thumbs\/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/05\/14\/thumbs\/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/05\/14\/thumbs\/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/275863\/na-sajmu-o-kandidaturi-budve-za-evropsku-prijestonicu-kulture-2028"}},{"Article":{"id":"275845","title":"Počinje da radi Akademija Milovan Đilas","slug":"pocinje-da-radi-akademija-milovan-dilas","intro":"Akademija „Milovan Đilas“ počinje da radi i tim povodom organizovaće konferenciju za novinare, u ponedjeljak 15. maja, u 18 sati, u Book Caffeu (zgrada Maxim, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 112, Podgorica).\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/05\/13\/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900.jpg","date":"2023-05-13 18:14:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-05-13 18:14:00","content":"<p>O Akademiji i prvom skupu Akademije govoriće prof. dr Vladimir Vojinović predsjednik Nevladinog udruženja Dru&scaron;tvo crnogorskih izdavača i koordinator projekta, Petar Đukanović programski direktor u Centru za građansko obrazovanje (CGO) i prof. Jelka Malović portparolka Akademije.<\/p>\r\n\r\n<p>Prvi skup Akademije &bdquo;Milovan Đilas&ldquo;, u organizaciji NVU DCI, biće održan u Hotelu &bdquo;Sato&ldquo; u Sutomoru, 18. i 19. maja 2023. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;U panelima i pratećim programima skupa učestvovaće autorke\/i, predstavnice\/i akademskih institucija, medija, nevladinih organizacija, te građanski aktivisti\/ice, donosioci odluka i strane diplomate, kao i druge strane zainteresovane za slobodnu i otvorenu razmjenu argumenata o svim dru&scaron;tveno-političkim temama&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Akademija &bdquo;Milovan Đilas&rdquo; je osnovana s ciljem da jača svijest o neophodnosti po&scaron;tovanja ljudskih prava u Crnoj Gori, prije svega prava na slobodu govora, odnosno s ciljem jačanja svijesti građana\/ki Crne Gore o neophodnosti slobodnoga govora i kritičkoga rasuđivanja, uz toleranciju različitosti i uz afirmaciju domaćih autora\/ki i\/ili njihovog opusa.<\/p>\r\n\r\n<p>Ispunjenjem specifičnoga cilja projekta značajno bi se doprinijelo povećanoj kulturi dijaloga i tolerancije u Crnoj Gori, kroz jačanje uloge OCD u smanjenju dru&scaron;tveno-političkih tenzija, ali i promociji vrijednosti EU u smislu budućega pristupanja Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>Ispunjenjem tih ciljeva do&scaron;lo bi do povećanja ukupne demokratizacije crnogorskoga dru&scaron;tva, te smanjenju dru&scaron;tvenih tenzija i polarizacije, &scaron;to bi uvećalo realne &scaron;anse Crnoj Gori da postane sljedeća punopravna članica EU.<\/p>\r\n\r\n<p>Skup je dio projekta Akademija &bdquo;Milovan Đilas&rdquo;, koji je podržan je kroz program &bdquo;OCD u Crnoj Gori &ndash; od osnovnih usluga do oblikovanja politika &ndash; M&rsquo;BASE&ldquo; koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za za&scaron;titu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža.<\/p>\r\n\r\n<p>Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.<\/p>\r\n\r\n<p>Saradnik NVU DCI na projektu Akademija &bdquo;Milovan Đilas&rdquo;je Fakultet za crnogorski jezik i književnost, a medijski sponzor Akademije je portal CdM.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/05\/13\/thumbs\/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/05\/13\/thumbs\/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/05\/13\/thumbs\/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/05\/13\/thumbs\/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/05\/13\/thumbs\/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/05\/13\/thumbs\/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/05\/13\/thumbs\/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/05\/13\/thumbs\/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/05\/13\/thumbs\/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/05\/13\/thumbs\/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/275845\/pocinje-da-radi-akademija-milovan-dilas"}},{"Article":{"id":"275469","title":"Koronavirus 'tjerala' duvanskim dimom, a sada dolazi na mjesto direktorice podgoričke biblioteke?","slug":"koronavirus-tjerala-duvanskim-dimom-a-sada-dolazi-na-mjesto-direktorice-podgoricke-biblioteke","intro":"Nekadašnja šefica Direktorata za osnovno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Slavica Ilinčić najozbiljnija je kandidatkinja za direktoricu podgoričke Narodne biblioteke \"Radosav Ljumović\".\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/05\/07\/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745.jpg","date":"2023-05-07 15:53:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-05-07 15:53:00","content":"<p>To mjesto je pri raspodjeli kvota pripalo Demokratskom frontu, a da bi Ilinčić mogla postati nova direktorica izvijestio je Dan.<\/p>\r\n\r\n<p>Ilinčić, koja je dužnost direktorice Direktorata obavljala u mandatu biv&scaron;e ministarke Vesne Bratić, poznata je po brojnim, ne ba&scaron; svakida&scaron;njim stavovima na dru&scaron;tvenim mrežama.<\/p>\r\n\r\n<p>Svojevremeno je LGBT populaciju &#39;optuživala&#39; da &quot;na svojim paradama izvrgavaju ruglu na&scaron;u tradiciju i religiju&quot;, a na Facebook profilu jedno vrijeme držala je i fotografiju zastave NATO u plamenu.<\/p>\r\n\r\n<p>Ipak, najvi&scaron;e se pamti njena poruka kako koronavirus rastjeruje duvanski dim, čime se svojevremeno &#39;usprotivila&#39; vakcinaciji protiv te infekcije.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/05\/07\/thumbs\/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/05\/07\/thumbs\/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/05\/07\/thumbs\/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/05\/07\/thumbs\/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/05\/07\/thumbs\/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/05\/07\/thumbs\/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/05\/07\/thumbs\/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/05\/07\/thumbs\/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/05\/07\/thumbs\/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/05\/07\/thumbs\/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/275469\/koronavirus-tjerala-duvanskim-dimom-a-sada-dolazi-na-mjesto-direktorice-podgoricke-biblioteke"}},{"Article":{"id":"275052","title":"Katić: Mi smo mnogo više od nacija kojima pripadamo","slug":"katic-mi-smo-mnogo-vise-od-nacija-kojima-pripadamo","intro":"Jako je važno za sve nas da se okanemo mržnje i netrpeljivosti i toga da gradimo narativ da su naše nacije pod prijetnjom najbližih susjeda i da se zaista okrenemo svemu tome što imamo zajedničko, što nas veže nekim novim, važnijim temama, kazala je Branka Katić\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/04\/30\/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745.jpg","date":"2023-04-30 09:51:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-04-30 09:51:00","content":"<p>Dok su prolazili kroz foaje hotela &bdquo;Ramada&ldquo;, dva mlada glumca Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta povikali su: &bdquo;Volimo te, Branka&ldquo;, vidjev&scaron;i svoju koleginicu Branku Katić koja je tog jutra razgovarala sa novinarom Pobjede. Nije im ova jedinstvena umjetnica ostala dužna, prekinula je intervju, pohvalila ih i rekla da bez njih predstava &bdquo;Tiho teče Misisipi&ldquo; ne bi bila tako zanimljiva i ubjedljiva.<\/p>\r\n\r\n<p>I zaista, mladi glumci BDP-a ostavili su fantastičan utisak na podgoričku publiku, a Branka Katić je jo&scaron; jednom potvrdila svoju glumačku harizmu, koju je nagovje&scaron;tavala jo&scaron; od prvog filma &bdquo;Nije lako sa mu&scaron;karcima&ldquo;, a samo nekoliko godina kasnije bljesnula sa ulogom Bulike u &bdquo;Mi nismo anđeli&ldquo; Srđana Dragojevića, a potom prvom većom ulogom ostavila snažan utisak u &bdquo;Ubistvu sa predumi&scaron;ljajem&ldquo; Gorčina Stojanovića, gdje je igrala glavnu ulgu sa Neboj&scaron;om Glogovcem.<\/p>\r\n\r\n<p>Sarađivala je i sa Kusturicom na filmu &bdquo;Crna mačka, beli mačor&ldquo;, a onda je uoči bombardovanja krenula da radi po Evropi, ne sluteći da će je novi rat u SR Jugoslaviji odvojiti gotovo dvije decenije od domovine i odvesti u Veliku Britaniju, gdje je formirala porodicu i dosta radila. Njen veliki povratak srpskoj i regionalnoj kinematografiji dogodio se kroz ulogu u seriji &bdquo;Novine&ldquo; Dalibora Matanića, a uporedo se vratila i pozori&scaron;tu, postala članica BDP-a i posljednjih mjeseci igra u predstavama svoje matične kuće, od kojih je jedna od najboljih &ndash; &bdquo;Tiho teče Misisipi&ldquo; &ndash; gostovala na festivalu Ruta u Podgorici.<\/p>\r\n\r\n<p>U intervjuu za Pobjedu Branka Katić govori o svom vi&scaron;edecenijskom glumačkom iskustvu, ratu i bombardovanju, izbjegli&scaron;tvu, balkanskom i evropskom dru&scaron;tvu...<\/p>\r\n\r\n<p><strong>U Crnu Goru dolazite sa predstavom &bdquo;Tiho teče Misisipi&ldquo;, koja se u izvjesnom smislu osvrće na dobar dio na&scaron;ih sunovrata, od devedesetih godina do danas. Koliko ličnog i&scaron;čitavate igrajući ovu ulogu i na koji način se danas suočavate sa tim bolnim nasljeđem koje smo svi pro&scaron;li od raspada Jugoslavije?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Uvijek sam bila protiv tog rata, kao i svi koje volim i po&scaron;tujem. Niko od nas nikada nije imao ni trun nacionalne i vjerske netrpeljivosti. Vjerujem da je svaki rat samo jedna velika nesreća i tragedija i žao mi je svih koji su stradali u tom ratu. Ako ne&scaron;to dobro može da izađe iz svega, to je &scaron;to shvatamo zapravo koliko nijedan rat nije mogao da nas potpuno zavadi, te na koliko nivoa smo fundamentalno povezani, a najvi&scaron;e na tom kulturolo&scaron;kom nivou. Upravo je ova predstava dokaz o ovome &scaron;to govorim, jer je režira reditelj Ivica Buljan iz Hrvatske, po motivima fantastičnog pisca Vladimira Taba&scaron;evića koji je rođen u Mostaru, a tokom rata je prebjegao u Beograd. Muziku je radio Mitja Vrhovnik Smrekar iz Slovenije, a kostim Neboj&scaron;a Lipanović iz Sarajeva.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"16828366721dsy03ozjtnmwmfzi758x506\" src=\"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1e9d-7960-47f4-84be-461e0a0a0a67-16828366721dsy03ozjtnmwmfzi758x506-previewOrg.jpg\" title=\"16828366721dsy03ozjtnmwmfzi758x506\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>S druge strane, Beograd zvanično nije bio u ratu, a ja se sjećam da je meni tada krenula karijera i razmi&scaron;ljala sam kako mogu u tome da uživam kada se tako stravične stvari de&scaron;avaju nedaleko od Srbije. Jako je važno za sve nas da se okanemo mržnje i netrpeljivosti i toga da gradimo narativ da su na&scaron;e nacije pod prijetnjom najbližih susjeda i da se zaista okrenemo svemu tome &scaron;to imamo zajedničko, &scaron;to nas veže nekim novim, važnijim temama, poput ekologije, ravnopravnosti žena ili ravnopravnosti manjina.<\/p>\r\n\r\n<p>Prosto da se okrenemo ka budućnosti, da se ne zatvaramo i idemo unazad sa narativom koji nikakvog dobra nije donio i koji stalno plasiraju političari. Mi smo mnogo vi&scaron;e od nacija kojima pripadamo, mnogo vi&scaron;e od situacija u kojima smo, te treba da se okrenemo ljudskom iskustvu koje ne mora biti obojeno strahom od drugih ili razmi&scaron;ljanjem da su svi protiv nas.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>U predstavi se pominju određeni toponomi, pa i Crnogorsko primorje, odnosno Sutomore kao mjesto ljetovanja roditelja glavnog junaka romana &bdquo;Tiho teče Misisipi&ldquo;. Sa kakvim Vi emocijama dolazite u Crnu Goru i &scaron;ta Vas sve veže za ovaj prostor?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Vežu me samo neka zaista najljep&scaron;a sjećanja, od toga da sam prvi film u kojem sam igrala &bdquo;Nije lako sa mu&scaron;karcima&ldquo; snimala u Petrovcu na moru, da sam kao student glume bila gost festivala Budva Grad teatar. Sjećam se divnih dana u na Filmskom festivalu u Herceg Novom, ljetovanja u Bečićima sa mamom i tatom, kada sam bila mala. Volim va&scaron;u lozu, va&scaron;a divna vina, va&scaron;e planine, čojstvo i juna&scaron;tvo... Dakle, imam samo lijepa sjećanja.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>U posljednjih nekoliko godina sve vi&scaron;e radite u Srbiji, pa i u regionu, postali ste i članica BDP-a... Koliko je ovaj povratak iz Velike Britanije bio uslovljen nostalgijom za svojim jezikom i ljudima sa kojima se dobro razumijete?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Stekli su se uslovi i do&scaron;lo je pravo vrijeme za to. Bila sam otvorena za saradnju u cijelom na&scaron;em regionu svih ovih godina, ali kada nijesi tu, onda nijesi ljudima ni na pameti. Mislim da je serija &bdquo;Novine&ldquo;, koju sam radila u Hrvatskoj, pokazala neku moju novu glumačku zrelost, neke nove nijanse, jer me ljudi uglavnom pamte iz filmova koje sam radila devedesetih godina. Ti filmovi se stalno repriziraju i svima sam ostala u tom sjećanju, a ja, kao i svi ljudi, rastem nekako, ili se bar trudim da napredujem. Mislim da je zbog toga serija &bdquo;Novine&ldquo; bila vrlo važna, u smislu da podsjeti ljude na mene i da me pokaže u nekom novom svjetlu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Publika i kritika su Va&scaron; povratak jako dobro dočekali, pa kao da ste prirodno uhvatili priključak sa svim va&scaron;im ranijim ulogama ostvarenim u Srbiji i jednim dijelom u biv&scaron;oj Jugoslaviji. Koliko Vam to govori o ulozi i moći pozori&scaron;ta i filma, posebno o pamćenju publike koja na neki način &bdquo;s generacije na generaciju&ldquo; prenosi sve ono &scaron;to je bilo dobro u na&scaron;oj kulturi?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Ja sam vrlo dirnuta svom ljubavlju koju sam osjetila kada sam ponovo do&scaron;la da radim u regionu i svom rodnom gradu. Glumca bez publike nema. Kada vidi&scaron; da to &scaron;to radi&scaron; komunicira sa publikom, da umije&scaron; da ih dirne&scaron;, zamisli&scaron;, nasmije&scaron;, nema ljep&scaron;e reakcije na to čime se ja bavim. Sa druge strane, napravila sam malu gre&scaron;ku koja se lako de&scaron;ava na na&scaron;im prostorima, a to je da sam radila na vi&scaron;e projekata paralelno, &scaron;to je dovelo do toga da sam se jako umorila, pogotovo u mojim godinama, tako da sam sad na jednom velikom zasluženom odmoru i samo igram predstave u BDP-u. Zaista osjećam da mi je neophodno neko vrijeme da se posvetim sebi.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Koliko Vam je bio bolan taj, na neki način, prinudni odlazak iz Srbije 1999. godine i kada ste shvatili da bi Velika Britanija mogla da bude i Va&scaron; drugi dom?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Oti&scaron;la sam nekoliko dana prije bombardovanja jer sam snimala jednu jako dobru englesku dramu &bdquo;Ratnici&ldquo;, reditelja Pitera Kuzminskog. Sjećam se audicije, kada sam reditelja upitala &scaron;ta on zna o na&scaron;em ratu. On je odgovorio: &bdquo;Ovo nije priča o va&scaron;em ratu. Ovo je priča o na&scaron;im momcima u va&scaron;em ratu&ldquo;. U drami sam igrala muslimanku čijeg muža mobilizuju, on gine, a potom i ona gine sa djetetom. Sjećam se da sam stigla u Če&scaron;ku i shvatila da će se desiti bombardovanje. Zvala sam oca, koji nije vjerovao u to da će nas neko bombardovati na pragu 21. vijeka. Zvala sam i prijatelje, koji su već koristili internet i znali su &scaron;ta nam se sprema. Meni sigurno nije bilo gore nego ljudima koji su bili u direktnoj životnoj opasnosti, ali svakako mi nije bilo dobro, jer sam se brinula i osjećala krivom &scaron;to sam ja na bezbjednom, a sve &scaron;to volim i svi koje volim su u drugoj situaciji.<\/p>\r\n\r\n<p>Moja draga mama, koje vi&scaron;e nema, umjela je da me rasplače pitanjima &scaron;ta jedem, da li jedem supu, voće, a kroz telefonsku slu&scaron;alicu sam u pozadini čula sirene. Radila sam sve da protestujem protiv tog rata, u Londonu, ali i u Beogradu na demonstracijama. Sve je pro&scaron;lo, vratila sam se, svi su bili živi i zdravi, Bogu hvala. Onda sam shvatila da mogu da živim negdje drugo i da mi je taj novi početak bio uzbudljiv.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;ta je najvrednije &scaron;to ste naučili živjeći i radeći u Velikoj Britaniji i Americi?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Kod nas ne nedostaje ni talenta, ni zanata, ali mi se malo opu&scaron;tenije odnosimo prema vremenu. Tamo svačije vrijeme mnogo vi&scaron;e ko&scaron;ta. Rekla bih da je u Velikoj Britaniji i Americi ključna karakteristika &ndash; disciplina. Nema toliko &scaron;ale kad se ne&scaron;to snima, prosto nije tako opu&scaron;teno i zabavno kao &scaron;to je kod nas kada se okupi dobra ekipa. Imaju prosto drugačiji pristup poslu.<\/p>\r\n\r\n<p>Međutim, ta sloboda koju reditelj kod nas ima, malo ko to ima na Zapadu. Tamo je pisac najvažniji, dosta producenata ima glavnu riječ, puno ljudi ima mogućnost da ne&scaron;to promijeni, sugeri&scaron;e reditelju... Dakle, na&scaron;i reditelji trebaju da shvate koliko su sretni &scaron;to mogu da rade ovdje, jer je mnogo lak&scaron;e na na&scaron;im prostorima napraviti ne&scaron;to &scaron;to je pravi autorski projekat.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Zanimljivo je da ste bili jedan od vatrenih protivnika Bregzita. Je li se &scaron;ta bitno promijenilo u britanskom dru&scaron;tvu od izlaska te države iz Evropske unije?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Jeste. Nije im bolje.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Pa, je li im gore?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Gore im je i to u raznim sferama, od toga da, recimo, nema namirnica iz Evropske unije, koliko ih je bilo ranije. Drugo, djeca iz Velike Britanije ne mogu vi&scaron;e da studiraju po fakultetima u Evropi, ne mogu da idu da žive bilo gdje drugo jer im treba radna dozvola, koju će sada teže dobiti. To mi je najbolnije, jer djeca ne treba da budu žrtve političke nepromi&scaron;ljenosti.<\/p>\r\n\r\n<p>De&scaron;avaju se i neke ružne stvari prema izbjeglicima, jer u Velikoj Britaniji trenutno flertuju i sa izlaskom iz Evropske konvencije za ljudska prava, &scaron;to nije dobro. Jedino dobro je &scaron;to mislim da su svi shvatili da su napravili gre&scaron;ku, te da im je sve bilo predstavljeno na pogre&scaron;an način. Mi bi, kao ljudi, trebalo da shvatimo da smo sigurno bolji kada pomaženo jedni drugima, kada učimo jedni od drugih, kada slu&scaron;amo jedni druge, kada možemo da zaista udružimo sva na&scaron;a znanja i talente i da se borimo da nam je svima bolje, a ne da svako bude sebičan, da misli da je bolji od onog drugog, da se stalno takmičimo... Zaista želim da vjerujem u jednakost, prave vrijednosti, da živimo u dru&scaron;tvu gdje je građanin najvažniji, a ne bilo koja ideologija ili pripadanje nekoj partiji. Jo&scaron; uvijek sanjam.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"1682836752pi44gekfdgmwk40ai758x506\" src=\"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1f32-3560-42da-ab52-4bf90a0a0a67-1682836752pi44gekfdgmwk40ai758x506-previewOrg.jpg\" title=\"1682836752pi44gekfdgmwk40ai758x506\" \/><\/p>\r\n\r\n<p><strong>Da li je Bregzit i neka vrsta posljedice uspona desnice u Evropi i svijetu?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Sigurno jeste. Sa druge strane, ne mislim da bilo gdje cvetaju ruže. Mi stalno mislimo da je svugdje bolje nego kod nas, ali svuda je desnica sve jača i svuda su nerazumne podjele. Kao da ni&scaron;ta nijesmo naučili iz istorije.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Jednom prilikom ste podsjetili da u Velikoj Britaniji zakoni važe jednako za sve, a oni koji su na vlasti jo&scaron; uvijek su odgovorni ljudima koji su ih izabrali. Jeste li uspjeli da dokučite kako je britansko dru&scaron;tvo do&scaron;lo do tog nivoa odgovornosti?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Možda je samo pitanje odgovornosti malo bolje rije&scaron;eno, pa će, recimo, Boris Džonson zbog pravljenja žurke u toku pandemije odgovarati sigurno pred britanskim parlamentom, a možda i pred sudom. Ono &scaron;to mi se sviđa je da ti može&scaron; da podržava&scaron; bilo koju partiju, ali ako ti se trenutno njihov smjer ne dopada, ima&scaron; pravo da glasa&scaron; za bilo koga. A kod nas imamo pritiske, &scaron;to sa posla, &scaron;to u va&scaron;im privatnim domovima kada vam kucaju na vrata i poku&scaron;avaju da vas usmjeravaju za koga da glasate.<\/p>\r\n\r\n<p>Međutim, moramo znati da i u Velikoj Britaniji postoji korupcija, ljudi na vlasti rade stvari koje nijesu dozvoljene, ali samo snose ozbiljnije posljedice nego na Balkanu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Jako upečatljivu ulogu novinarke ostvarili ste u odličnoj hrvatskoj seriji &bdquo;Novine&ldquo; Dalibora Matanića, koja izuzetno realno i nemilosrdno skicira spregu vlasti, medija, crkve, korupcije i kriminala. Jeste li, učestvujući u ovom projektu, imali utisak da se bavite jednom vrstom hrabrog i otvorenog umjetničkog angažmana, koji bi svaki umjetnik, pa i novinar, trebalo da njeguje?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Bila sam prvo toliko ushićena mogućno&scaron;ću da igram tako jednu dobru i slojevitu ulogu. Znala sam da na&scaron; scenario dolazi iz pera Ivice Đikića, koji je fantastičan novinar i pisac. Mislim da danas jeste te&scaron;ko doći do pravih informacija, jer toliko postoji lažnih vijesti, senzacionalističkog pristupa zbog broja klikova i sve je to nekako nakaradno. Ne volim naslove tih tabloida, jer čovjeku može fizički da pozli ako samo pročita taj jezik i kada shvati koliko nas sve to truje, koliko je na jednom zaista primitivnom niovu. Ja to ni ne čitam, povremeno mi neko kaže da je iza&scaron;la neka neistina ili budala&scaron;tina o meni. Daleko im lijepa kuća, neka svako radi ono &scaron;to zna najbolje, ali to meni nije ni novinarstvo.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Pretpostavljam da jako mnogo vjerujete u moć pozori&scaron;ta i filma, jer ne biste se, u suprotnom, tim poslom ni bavili. Sa druge strane, da li vjerujete danas u moć novinarstva, u novinare?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Vjerujem, kada pričamo o pravim novinarima, jer oni jo&scaron; uvijek postoje. Serija &bdquo;Novine&ldquo; govori o tome da li je kraj, tj. da li pravo istraživačko novinarstvo može da preživi u ovoj eri isprepletenih interesa. Novinarstvo bi trebalo da pomogne u protoku pravih, istinitih informacija, a ne da poku&scaron;ava da stalno formira va&scaron;e mi&scaron;ljenje.<\/p>\r\n\r\n<p>Danas je jako te&scaron;ko znati odakle dolaze informacije, prosto smo bombardovani sa puno informacija od kojih najveći dio nije istina i plasira se u nečijem interesu, a ne zbog toga da bi mi na pravi način razumjeli &scaron;ta se de&scaron;ava.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Dosta je glumaca, umjetnika, pa i novinara, koji govore glasno protiv svih nakaradnosti na&scaron;ih političkih sistema i dru&scaron;tvenih nepravdi. Neki zbog svojih stavova bivaju i &scaron;ikanirani, progonjeni, prijeti im se, tabloidi ih napadaju i razapinju... Uprkos svemu, smiju li umjetnici i intelektualci ćutati i ko su njihovi prirodni partneri u toj borbi za bolje dru&scaron;tvo i boljeg čovjeka?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Ne bi smjeli ćutati, a prirodni partner za tu borbu je svako misleno biće koje želi da živi u dru&scaron;tvu gdje je njegovo mi&scaron;ljenje, rad, doprinos tom dru&scaron;tvu, po&scaron;tovan na pravi način, svako ko vjeruje u jednakost svih nas, pravičnost. Sve su to ljudi koji ne dijele nikoga ni po rasi, vjerskoj pripadnosti, seksualnom opredjeljenju, koji razumiju da je na&scaron;e ljudsko iskustvo mnogo veće od tih na&scaron;ih malih zaraćenih prćija. Na&scaron;a građanska dužnost je da se borimo za bolje dru&scaron;tvo.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Vidite li kod mlađih generacija upravo tu hrabrost i spremnost da konačno naprave otklon od tih obrazaca mržnje i poni&scaron;tavanja svih koji nijesu njihova vjera, nacija, politička opcija itd?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Daj bože da su pametni. Vjerujem u mlade ljude. Žao mi je &scaron;to se mi nijesmo otrgli i &scaron;to ne možemo da im plasiramo ne&scaron;to bolje. Zbog na&scaron;e djece, nadam se da ćemo odbaciti sve te narative.<\/p>\r\n\r\n<p><em><strong>Čarobni su časovi pravljenja keramičkih posuda<\/strong><\/em><\/p>\r\n\r\n<p><strong>Glumica Mira Banjac rekla je u jednom ranijem intervjuu: &bdquo;Kada ne budem glumila, neću vi&scaron;e imati ni zdravlje, ni život. Neću umreti, već uginuti kao biljka koja se ne zaliva&ldquo;. &Scaron;ta biste Vi bez glume?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>KATIĆ<\/strong>:&nbsp;Ljepota na&scaron;eg posla jeste u tome &scaron;to godinama možete da se bavite tom profesijom, a Mira je jedan od najdivnijih primjera. Imala sam periode bez glume, kada sam bila samo majka. To me ispunjavalo, moram priznati, ali mi je gluma i nedostajala. Sa druge strane, ne želim da razmi&scaron;ljam &scaron;ta bih ja bez glume.<\/p>\r\n\r\n<p>Svi mi imamo vi&scaron;e od jednog talenta u životu, pa dok god si otvoren da ne&scaron;to novo proba&scaron; i dok zna&scaron; da cijelog života uči&scaron;, onda nijesi na gubitku. Upravo sam krenula na časove pravljenja keramičkih posuda, u Londonu, i to mi jako prija, čarobno je. Kad sam bila mlada, htjela sam da budem stolar, pa mi je moj ujak, koji je bio stolar, rekao da to nije posao za žene. A &scaron;to ne bi bio? Tako da sam jako spretna sa rukama, praktična sam. Voljela bih da se bavim glumom cio život, a te periode kada se ne bavim, da ispunim stvarima koje će da mi hrane ma&scaron;tu i du&scaron;u.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#D3D3D3\">Izvor:Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/04\/30\/thumbs\/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/275052\/katic-mi-smo-mnogo-vise-od-nacija-kojima-pripadamo"}},{"Article":{"id":"274761","title":"Vlaović: Primjena savremenih tehnologija u službi očuvanja kulturne baštine","slug":"vlaovic-primjena-savremenih-tehnologija-u-sluzbi-ocuvanja-kulturne-bastine","intro":"Crna Gora se suočava sa velikim izazovima kada je u pitanju zaštita i unapređenje očuvanja kulturne baštine, te je neophodno da se muzeji i druge institucije koje djeluju u ovoj oblasti posvete digitalizaciji i modernizaciji muzejskih zbirki i ostale arhivske građe, istakla je ministarka kulture i medija, Maša Vlaović.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/04\/25\/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA.jpg","date":"2023-04-25 14:37:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-04-25 14:37:00","content":"<p>Ona je danas, na sastanku povodom prezentacije savremenih tehnologija digitalizacije i modernizacije muzejskih zbirki kulturne ba&scaron;tine, razgovarala sa ambasadorom Luksemburga&nbsp;Filipom Donkelom i izvr&scaron;nom direktoricom kompanije iz te države &quot;Artec 3d Adriatic Anastasiom Khaytul&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>- Muzejske zbirke koje su izložene u nacionalnim i lokalnim ustavnovama u Crnoj Gori posjeduju izuzetne vrijednosti koje se ogledaju kako u istorijskoj, tako i u estetskoj i edukativnoj vrijednosti, a njihovom digitalizacijom povećali bi njihovu dostupnost &scaron;iroj javnosti, predstavljajući se na internacionalnom nivu, a jačajući edukaciju građana, posebno djece i mladih- istakla je ministarka Vlaović.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Ambasador Donkel je naglasio bogatstvo i vrijednost crnogorske kulturne ba&scaron;tine, ukazujući na značaj njene za&scaron;tite.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>- Generalna direktorica Direktorata za kulturnu ba&scaron;tinu u Ministarstvu kulture i medija, Dobrila Vlahović, kazala je da postoji izražena potreba za osavremenjavanjem dokumentacije muzeja, kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou, te da osim muzejske, ta potreba postoji i u domenu konzervatorske djelatnosti- navodi se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Na sastanku je usagla&scaron;eno da je neophodno da se pored lokalnih i nacionalnih muzeja uključe i sve institucije koje se bave za&scaron;titom i očuvanjem kulturne ba&scaron;tine i kulturnih dobara, kako bi budućim generacijama dali &scaron;to kvalitetniji uvid u istoriju crnogorske kulture.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/04\/25\/thumbs\/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/04\/25\/thumbs\/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/04\/25\/thumbs\/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/04\/25\/thumbs\/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/04\/25\/thumbs\/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/04\/25\/thumbs\/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/04\/25\/thumbs\/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/04\/25\/thumbs\/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/04\/25\/thumbs\/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/04\/25\/thumbs\/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/274761\/vlaovic-primjena-savremenih-tehnologija-u-sluzbi-ocuvanja-kulturne-bastine"}},{"Article":{"id":"273408","title":"Predstava „Bajka o elektricitetu” sjutra u Plužinama","slug":"predstava-bajka-o-elektricitetu-sjutra-u-pluzinama","intro":"Predstava za djecu „Bajka o elektricitetu” (8+), koju je po tekstu Milene Bogavac dramatizovao, adaptirao i režirao Milo Vučinić, biće izvedena sjutra u 19 časova u Centru za kulturu Plužine.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/04\/04\/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900.jpg","date":"2023-04-04 10:35:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-04-04 10:35:00","content":"<p>Scenografiju i kostime za predstavu radila je Vesna Su&scaron;ić, muziku Sara Mićunović i Luka Jovanović, asistent reditelja je Matija Jovanović, koji ujedno potpisuje i video dizajn, saop&scaron;tili su iz Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta.<\/p>\r\n\r\n<p>U glumačkoj podjeli su: Nikola Vasiljević, Matija Memedović, Kristijan Blečić, Maja Stojanović i Milica Kekić.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Nema veće časti za pozori&scaron;ne radnike i umjetnike nego raditi i postaviti predstavu za djecu. I po toj velikoj časti se na&scaron;e pozori&scaron;te odredilo tako &scaron;to se pozabavilo velikom temom. I kad bolje razmislimo za &bdquo;velike&ldquo; ćemo uvijek birati obične teme, a za &bdquo;male&ldquo; ćemo tražiti samo one najveće teme. I u svom izboru za na&scaron;e &bdquo;male&ldquo; gledaoce smo se sreli sa Teslom i na na&scaron;u neutoljivu želju da pratimo put kojim &bdquo;mali&ldquo; stiže do &bdquo;velikoga&ldquo;. Upravo to je tema na&scaron;e najbolje poezije i na&scaron;ega mita koji se uklapa u antički i u svjetski mit. Pretakanje i pojednačavanje &bdquo;malog&ldquo; i &bdquo;velikog&ldquo; u liku Nikole Tesle, zbližavanje naučnog i mitskog u istom liku, bio je poziv za na&scaron;e pozori&scaron;te, poziv da se umjetnički oglasimo i ogledamo. I nema većeg izazova nego se kretati tim putem koji vodi ka &bdquo;velikome&ldquo; i stalno se na tom putu osvrtati ka &bdquo;malome&ldquo;,riječi su umjetničkog direktora Janka Jelića o novoj predstavi Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako ističe, tako da bi svi mi i na sceni i u publici shvatili da bez &bdquo;malog&ldquo; nema &bdquo;velikog&ldquo; i da se svaka veličina može jedino ugledati na svoje &bdquo;male&ldquo; početke. Na tom putu ni &bdquo;većeg&ldquo; uzora ni &bdquo;manjeg&ldquo; dječak od na&scaron;eg sunarodnika Nikole Tesle.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Zato sa nestrpljenjem i sa tremom čekamo ovu premijeru i slutimo isti put od malog ka velikom i za na&scaron;e pozori&scaron;te. Ipak izlazimo pred najiskreniju publiku. Radujemo se putu i težimo da ga produžimo za na&scaron;u djecu koja će razumjeti pozori&scaron;te bolje od nas‟, riječi su umjetničkog direktora Janka Jelića o novoj predstavi Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta&quot;, istakao je Jelić.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/04\/04\/thumbs\/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/04\/04\/thumbs\/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/04\/04\/thumbs\/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/04\/04\/thumbs\/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/04\/04\/thumbs\/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/04\/04\/thumbs\/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/04\/04\/thumbs\/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/04\/04\/thumbs\/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/04\/04\/thumbs\/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/04\/04\/thumbs\/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/273408\/predstava-bajka-o-elektricitetu-sjutra-u-pluzinama"}},{"Article":{"id":"273242","title":"Izvođenjem balade Bladi mun„Naši dani“ u Beogradskom dramskom pozorištu","slug":"izvodenjem-balade-bladi-mun-nasi-dani-u-beogradskom-dramskom-pozoristu","intro":" Izvođenjem predstave „Bladi mun“ po tekstu i u režiji Ane Đorđević, u Beogradskom dramskom pozorištu završen je mini festival „Naši dani“ koji je predstavio tri uspješne produkcije CNP-a beogradskoj publici.\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/04\/01\/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD.jpg","date":"2023-04-01 13:53:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-04-01 13:53:00","content":"<p>Nakon izvođenja na Danima komedije u Jagodini gdje je glumac Stevan Vuković dobio nagradu za najboljeg mladog glumca, predstava je i u BDP-u nai&scaron;la na odličan prijem publike.<br \/>\r\nDirektor BDP-a Jug Radivojević izrazio je zahvalnost na naporu koji je CNP načinilo. &bdquo;Znamo da nije nimalo jednostavno u ova vremena organizovati dolaske sa velikim brojem predstava i učesnika i mi koji to radimo najbolje znamo kakav to napor iziskuje.<\/p>\r\n\r\n<p>Hvala vam na odličnim predstavama i na jednom izboru repertoara koji je omogućio na&scaron;oj publici da vidi &scaron;ta i na koji način radite. &bdquo;Na&scaron;i dani&ldquo; su nastali sa idejom konstantne razmjene predstava teatara u regionu, i tu su Drama SNG iz Ljubljane i Maribora, zagrebački ZKM, Bitolj i Veles iz Makedonije, Narodno pozori&scaron;te iz Sarajeva, i uz CNP iz Podgorice, nadam se da će uz odžavanje kontinuiteta, ovakva sardnja sve vi&scaron;e dobijati na značaju. Pune sale i ovacije publike sve tri večeri potvrđuju važnost ovakve saradnje sa va&scaron;im pozori&scaron;tem&ldquo;, istakao je Radivojević.<\/p>\r\n\r\n<p>O gostovanjima u BDP-u govorio je direktor CNP-a Marko Baćović. &bdquo;Pozori&scaron;te stalno treba da &scaron;iri svoju publiku i da ulazi u nove saradnje sa drugim srodnim teatrima. Tako je i ova saradnja sa Beogradskim dramskim pozori&scaron;te dobar potez za oba pozori&scaron;ta.<\/p>\r\n\r\n<p>Očekivali smo dobar prijem sve tri večeri jer se radi o predstavama koje se na matičnoj sceni igraju na kartu vi&scaron;e i dobijamo pozive drugih pozori&scaron;ta i festivala iz regiona za njihova dalja izvođenja, i ispostavilo se da su predstave komunicirale sa publikom na najbolji mogući način. Zadovoljstvo je kada podignete na noge publiku i u drugim pozori&scaron;tima i drugim sredinama&ldquo;, istakao je Baćović.<\/p>\r\n\r\n<p>Beogradsko dramsko pozori&scaron;te gostovaće u CNP-u 25, 26. i 27.&nbsp; aprila sa predstavama: &bdquo;Demokratija&ldquo; J. Brodskog, u režiji Veljka Mićunovića, &bdquo;Čitač&ldquo; F. &Scaron;ilija, u režiji Borisa Lije&scaron;evića i &bdquo;Zaljubljeni &Scaron;ekspir&ldquo; u režiji Ane Tomović.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/04\/01\/thumbs\/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/04\/01\/thumbs\/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/04\/01\/thumbs\/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/04\/01\/thumbs\/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/04\/01\/thumbs\/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/04\/01\/thumbs\/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/04\/01\/thumbs\/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/04\/01\/thumbs\/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/04\/01\/thumbs\/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/04\/01\/thumbs\/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/273242\/izvodenjem-balade-bladi-mun-nasi-dani-u-beogradskom-dramskom-pozoristu"}},{"Article":{"id":"272892","title":"Stevan Vuković i “Bladi mun” nagrađeni na 49. “Danima komedije” u Jagodini","slug":"stevan-vukovic-i-bladi-mun-nagradeni-na-49-danima-komedije-u-jagodini","intro":"Crnogorsko narodno pozorište izvelo je predstavu “Bladi mun”, po tekstu i u režiji Ane Đorđević, tokom posljednje takmičarske večeri na 49. “Danima komedije” u Jagodini.","intro_image":"\/storage\/2023\/03\/27\/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733.jpg","date":"2023-03-27 11:18:00","author":"","publish_date":"2023-03-27 11:18:00","content":"<p>Žiri festivala, koji su činili Dragan Petrović Pele, glumac, Borka Golubović Trebje&scaron;anin, novinarka Politike, i Željko Jovanović, dramaturg i pozori&scaron;ni kritičar, donio je odluku da nagradu za najboljeg mladog glumca dodijeli Stevanu Vukoviću za ulogu Stefana u predstavi &ldquo;Bladi mun&rdquo;, saop&scaron;teno je iz CNP-a.<\/p>\r\n\r\n<p>Uče&scaron;će CNP-a na &ldquo;Danima komedije&rdquo; označilo je i regionalizaciju ovog festivala koje je do ove godine imao nacionalni karakter.<\/p>\r\n\r\n<p>Predstava je nai&scaron;la na odlične reakcije i dobila visoku ocjenu publike &ndash; 4,69.<\/p>\r\n\r\n<p>Na okruglom stolu koji je održan nakon izvođenja predstave, pozori&scaron;na kritičarka Aleksandra Glovacki ocijenila je da je &ldquo;Bladi mun&rdquo; dio promi&scaron;ljene selekcije &ldquo;koju su ove godine činile predstave koje nas nisu samo nasmijale već i ubojite komedije koje nam ne daju da spavamo&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ove teme su op&scaron;te teme, istinite ljudske priče, koje u maniru građanske drame, razbijajanjem te slike građanskog svijeta, otvaraju važno pitanje &ndash; &scaron;ta je iza onoga &scaron;to vidimo, &scaron;ta se krije iza na&scaron;e najljep&scaron;e slike i koliko je važno da to spoznamo. Ova predstava govori upravo o tome, da ne možemo živjeti sa lažnim slikama i da uvijek dođe trenutak da prestanemo da se lažemo&rdquo;, kazala je Glovacki.<\/p>\r\n\r\n<p>Umjetnički direktor i selektor festivala, reditelj Neboj&scaron;a Bradić istakao je da je predstava CNP-a prirodno u&scaron;la u repertoar koji ima podnaslov &ldquo;Istina komedije&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ono &scaron;to je veoma važno je da svaka komedija na neki način maskira tragediju, koliko i tragedija maskira komediju. To je jedan odnos pozori&scaron;ta i svijeta, a ova predstava upravo na uzbudljiv način demonstrira to skidanje i stavljanje maski, padanje maski, i govori o nekim stvarima koje su izuzetno važne za ovaj na&scaron; svijet u kojem živimo, ne propituje samo ulogu dru&scaron;tvenih mreža i telefona, već diktat i zloupotrebu koje takva jedna nova alatka koja čini na&scaron;e živote povezanim, čini u maniplacijama i opterećenju za sve. Mislim da ova predstava ima i kritički i puni pozori&scaron;ni okvir u kojem djeluje&rdquo;, naglasio je Bradić.<\/p>\r\n\r\n<p>U predstavi &ldquo;Bladi mun&rdquo; igraju: Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić, Sanja Vujisić, Nikola Peri&scaron;ić, Ma&scaron;a Božović, Filip Đuretić, Stevan Vuković i Branka Ota&scaron;ević.<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon &ldquo;Dana komedije&rdquo;, CNP nastavlja festivalska gostovanja sa svojim najuspje&scaron;nijim predstavama.<\/p>\r\n\r\n<p>Predstave &ldquo;Pokojnik&rdquo;, &ldquo;&Scaron;ćeri moja&rdquo; i &ldquo;Bladi mun&rdquo; biće izvedene u Beogradskom dramskom pozori&scaron;tu 29, 30. i 31. marta u okviru mini festivala &ldquo;Na&scaron;i dani&rdquo;.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/03\/27\/thumbs\/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/03\/27\/thumbs\/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/03\/27\/thumbs\/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/03\/27\/thumbs\/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/03\/27\/thumbs\/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/03\/27\/thumbs\/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/03\/27\/thumbs\/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/03\/27\/thumbs\/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/03\/27\/thumbs\/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/03\/27\/thumbs\/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/272892\/stevan-vukovic-i-bladi-mun-nagradeni-na-49-danima-komedije-u-jagodini"}},{"Article":{"id":"272831","title":"Muzika raspoloženja: Budvanska publika uživala u nastupu čelistkinje Ane Rucner","slug":"muzika-raspolozenja-budvanska-publika-uzivala-u-nastupu-celistkinje-ane-rucner","intro":"Poznata hrvatska čelistkinja, Ana Rucner sinoć je nastupila u budvanskom hotelu „Avala“, te svojim muzičkim umijećem i pozitivnom energijom oduševila publiku. Raznovrsan repertoar činile su romske, klasične i hrvatske, tradicionalne kompozicije. Koncert je održan u sklopu ciklusa klasične muzike „Muzika raspoloženja“, urednika Milana Stupara, u organizaciji Turističke organizacije (TO) opštine Budva. \r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/03\/26\/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner.jpg","date":"2023-03-26 12:26:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-03-26 12:26:00","content":"<p>&bdquo;Ovaj koncept koji su zamislili gospodin Milan Stupar i Turistička organizacija op&scaron;tine Budva da u ovom zimskom vremenu, na prelazu u proljeće učinimo noći u Budvi zanimljivijim je potpuno uspio! Mi smo izuzetno zadovoljni&ldquo;, ističe predstavnica TO Budve, Tijana Kotarac.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Kotarac smatra da je nastup Ane Rucner privukao najveću pažnju zbog popularnosti taletnovane čelistkinje. Publika je sa njom pjevala, aplaudirala, igrala i sve vrijeme držala ritam, pa je i sama Rucner jako zadovoljna povratnom reakcijom.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Crnogorska publika je jedna jaka energija, ali mislim da kada izvođač sebe daje, može dobiti dobar feedback. Jedni drugima smo potrebni da napravimo jednu lijepu atmosferu. Ali ova publika je, mimo svega &scaron;to spominjem, ba&scaron; super&ldquo;, rekla je Rucner.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Proslavljena čelistkinja se rado već godinama vraća na crnogorsko primorje, a nakon kraće pauze uzrokovane pandemijom vratila se sa energičnim nastupom i obećala da će se puno puta dolaziti u Crnu Goru.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Ja dolazim iz Hrvatske, a djed mi je Crnogorac. Volim i ovo, volim i svoje. Stari grad u Budvi je toliko lijep, autohton i ima neku posebnu energiju. Ba&scaron; sam uživala&ldquo;, objasnila je muzičarka.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Sinoćni koncert je bio treći po redu u ciklusu &bdquo;Zimskih večeri klasične muzike&ldquo;. Nastavak programa se očekuje za dvije sedmice, a iz TO Budve najavljuju da je riječ o nastupu jo&scaron; jednog velikana klasične muzike, oko čijeg identiteta su i dalje tajnoviti. Ipak, otkrili su druge zanimljive programe koje će prirediti u narednom periodu.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Prva od aktivnosti je &bdquo; Od Uskrsa do Vaskrsa&ldquo;, niz događaja koje organizujemo tradicionalno već godinama, a počeće 9. aprila, a trajaće sve do 17. aprila. U Beogradu ćemo 4. aprila promovisati 20, jubilarni, Međunarodni karneval i niz događaja koji će početi već 27. aprila i trajaće do 2. maja. U međuvremenu će biti jo&scaron; nekih lijepih događaja. Mislim da će na&scaron;i sugrađani, prije svega, i brojni turisti koji su već najavljeni u na&scaron;im hotelima biti zadovoljni onim &scaron;to Turistička organizacija op&scaron;tine Budva planira tokom ovog proljeća i tokom ovog ljeta&ldquo;, poručila je Tijana Kotarac.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/03\/26\/thumbs\/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/03\/26\/thumbs\/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/03\/26\/thumbs\/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/03\/26\/thumbs\/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/03\/26\/thumbs\/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/03\/26\/thumbs\/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/03\/26\/thumbs\/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/03\/26\/thumbs\/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/03\/26\/thumbs\/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/03\/26\/thumbs\/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/272831\/muzika-raspolozenja-budvanska-publika-uzivala-u-nastupu-celistkinje-ane-rucner"}},{"Article":{"id":"272642","title":"„Kanda, Kodža i Nebojša“ i „Letu Štuke“ pojačavaju Festival kulture Zabjelo","slug":"kanda-kodza-i-nebojsa-i-letu-stuke-pojacavaju-festival-kulture-zabjelo","intro":"Nakon što su na prvom izdanju nastupile neke od najvećih regionalnih rokenrol zvijezda  - Partibrejkers, Darko Rundek i Ekipa, Zoster i Parampaščad i time ispisale muzičku istoriju Zabjela ali i cijele Podgorice, Festival kulture Zabjelo nastavlja sa dovođenjem nekih od najznačajnih imena regionalne rokenrol scene, saopštili su.","intro_image":"\/storage\/2023\/03\/23\/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA.jpg","date":"2023-03-23 13:47:00","author":"S.D.","publish_date":"2023-03-23 13:47:00","content":"<p>Već najavljenoj kultnoj jugoslovenskoj rok i pank grupi &bdquo;Zabranjeno pu&scaron;enje&ldquo; pridružuju se heroji beogradskog asfalta i regionalne alter rok scene &bdquo;Kanda, Kodža i Neboj&scaron;a&ldquo; i vodeće alter pop ime regiona, sarajevski bend &bdquo;Letu &Scaron;tuke&ldquo; koji će nastupiti u samom finalu mjeseca rokenrola u Podgorici, 9. i 10. juna stadionu &bdquo;Nikola &Scaron;ćepović&ldquo; na Zabjelu. Ograničen kontigent prvih, najpovoljnijih ulaznica za Festival kulture Zabjelo po poklon cijeni od 15 Eur u prodaju kreće već u ponedjeljak 27. marta, glasi u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Sarajevski bend &ldquo;Letu &Scaron;tuke&rdquo; već decenijama zasluženo uživa posebno mjesto na muzičkoj sceni regiona - kako zbog bezvremenskih hitova, tako i zbog specifičnog umjetničkog izraza kao i dru&scaron;tveno i politički angažovanih tekstova. Grupa &ldquo;Letu &Scaron;tuke&rdquo; osnovana je u Sarajevu 1986. godine i vrlo brzo osvojila i publiku i kritiku, koja ih je svrstala među vodeća alter-pop imena u regionu.<\/p>\r\n\r\n<p>U tome je glavnu ulogu imala &Scaron;aranova jezgrovita, vrlo intimna i uvijek aktuelna lirika, bolna kad njome precizno secira stanje u dru&scaron;tvu, a nježno okrutna kad se bavi ljubavnom tematikom. Pamtljive stihove i stilsku rasko&scaron; pjesama prate energični nastupi redovno ispraćeni ovacijama, zahvaljujući čemu su &ldquo;Letu &Scaron;tuke&rdquo; već godinama visoko na spisku bendova čiji se koncerti ne propu&scaron;taju.<\/p>\r\n\r\n<p>Tokom svog vi&scaron;edecenijskog postojanja članovi benda &ldquo;Kanda, Kodža i Neboj&scaron;a&rdquo; postali su hroničari izuzetno nestabilnih dru&scaron;tveno političkih okolnosti, dramatičnih smijena vlasti, promjena i istorije čiji se ciklusi na ovim prostorima sve če&scaron;će ponavljaju. Kroz njihov kompletan repertoar možemo sagledati jedan životni vijek proveden u velikom gradu. Legendarni &ldquo;Kanda, Kodža i Neboj&scaron;a&rdquo; će jo&scaron; jednom oboriti sa nogu crnogorsku publiku na stadionu &ldquo;Nikola &Scaron;ćepović&rdquo;, uz neke od antologijskih rifova regionalne rok scene, kaže se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>U okviru Festivala kulture Zabjelo, vi&scaron;e od dvadeset regionalnih i lokalnih izvođača alternativne muzike vraća rokenrol na veliku scenu u Crnoj Gori, tokom vi&scaron;e od mjesec dana, na nekoliko lokacija &scaron;irom Podgorice i van nje, a finale bogatog programa održaće se 9. i 10. juna na stadionu &bdquo;Nikola &Scaron;ćepović&ldquo; na Zabjelu. Mjesec rokenrola u Crnoj Gori počinje prve sedmice maja, a izvođači će biti objavljeni uskoro.<\/p>\r\n\r\n<p>Prodaja prvog kontigenta ulaznica za Festival kulture Zabjelo počinje u ponedjeljak 27. marta tačno u podne. Ograničen broj ulaznica po poklon cijeni od 15&euro; biće u prodaji online i na Tabacco Shop &ndash; Bar Kod kioscima do 15. aprila ili do isteka zaliha, nakon čega će ulaznice biti dostupne po redovnoj cijeni. I ove godine će organizatori festivala dio prihoda od ulaznica donirati u humanitarne svrhe, kao i domaćinima festivala, Fudbalskom klubu Zabjelo. Događaj podržavaju Tuborg, FK Zabjelo, Monteput, Sekretarijat za kulturu i sport, Ministarstvo kulture, Glavni grad Podgorica, Hotel CUE, Goodfellas, PAM i Aqua Bianca, zaključeno je u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/03\/23\/thumbs\/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/03\/23\/thumbs\/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/03\/23\/thumbs\/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/03\/23\/thumbs\/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/03\/23\/thumbs\/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/03\/23\/thumbs\/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/03\/23\/thumbs\/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/03\/23\/thumbs\/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/03\/23\/thumbs\/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/03\/23\/thumbs\/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/272642\/kanda-kodza-i-nebojsa-i-letu-stuke-pojacavaju-festival-kulture-zabjelo"}},{"Article":{"id":"272492","title":"FDU u Crnogorskoj kinoteci: Na repertoaru „Pomoz Bog“, „Balkan Blues“, „Pathos“...","slug":"fdu-u-crnogorskoj-kinoteci-na-repertoaru-pomoz-bog-balkan-blues-pathos","intro":"Manifestacija studentskih ispitnih vježbi i diplomskih filmova „FDU u Crnogorskoj kinoteci“ nastaviće se i u petak, 24. marta, u 20 časova. ","intro_image":"\/storage\/2023\/03\/21\/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg.jpg","date":"2023-03-21 12:47:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-03-21 12:47:00","content":"<p>Program nastao u okviru saradnje Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje sa JU &bdquo;Crnogorska kinoteka&ldquo; ima za cilj da prikaće studentske radove u pet programskih cjelina u pet nedelja zaredom.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako je saop&scaron;teno iz ove obrazovne&nbsp;ustanove, u drugoj nedjelji projekta, planirani su filmovi nekada&scaron;njih i sada&scaron;njih studenata:Lumpen (režija: Nikola Vučinić), Pathos (režija: Bojan Stijović ), Balkan blues (režija: Srđan Stanojević), Pomoz Bog (režija: Zvonimir Grujić), Sve ono između nas (režija: Anja Kečalović), U koliko krećemo sjutra? (režija: Matija Jovanović).<\/p>\r\n\r\n<p>Čitav projekat je, kako kažu organizatori, osmi&scaron;ljen da predstavi mlade crnogorske reditelje, scenariste, producente i glumce sa studijskih programa FDU Cetinje, kroz ispitne vježbe sa svih godina i nivoa studija, kao svojevrstan presjek u kom se može vidjeti progres i razvojni put kojim studenti napreduju od prve do poslednje godine studija kroz različite zadate ispitne vježbe sa kojima se susrijeću tokom &scaron;kolovanja.<\/p>\r\n\r\n<p>Podsjećanja radi program je počeo 17. marta, i nastaviće se u jo&scaron; četiri naredna petka, sa početom u 20 časova u sali JU &bdquo;Crnogorska kinoteka&ldquo;.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/03\/21\/thumbs\/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/03\/21\/thumbs\/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/03\/21\/thumbs\/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/03\/21\/thumbs\/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/03\/21\/thumbs\/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/03\/21\/thumbs\/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/03\/21\/thumbs\/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/03\/21\/thumbs\/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/03\/21\/thumbs\/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/03\/21\/thumbs\/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/272492\/fdu-u-crnogorskoj-kinoteci-na-repertoaru-pomoz-bog-balkan-blues-pathos"}},{"Article":{"id":"271961","title":"Komedija „Everything Everywhere All at Once“ pobjednik ovogodišnjeg Oskara","slug":"komedija-everything-everywhere-all-at-once-pobjednik-ovogodisnjeg-oskara","intro":"Favorit ovogodišnje dodjele Oskara, komedija \"Everything Everywhere All at Once\" osvojila je rano jutros u Los Anđelesu Oskara za najbolji film na 95. ceremoniji dodjele nagrada američke Akademije filmskih umjetnosti i nauka.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/03\/13\/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500.jpg","date":"2023-03-13 08:50:00","author":" M. B.","publish_date":"2023-03-13 08:50:00","content":"<p>Komedija kombinuje akciju, tinejdžerski humor i naučnu fantastiku, a u ulozi vlasnice perionice je Mi&scaron;el Jeo koja je neočekivano pozvana da spase mno&scaron;tvo paralelnih univerzuma od zle sile &ndash; alter ega svoje depresivne ćerke.<\/p>\r\n\r\n<p>Vlasnica perionice mora da koristi svoje moći iz različitih alternativnih života, tako da posjećuje često potpuno lude svjetove, gdje neki ljudi, na primjer, imaju prste u obliku vir&scaron;le.<\/p>\r\n\r\n<p>U toj kategoriji su bili nominovani&nbsp;&ndash; &bdquo;The Banshees of Inisherin&ldquo;, &bdquo;The Fabelmans&ldquo;, &bdquo;Tar&ldquo;, &bdquo;Top Gun: Maverick&ldquo;, &bdquo;Avatar: The Way of Water&ldquo;, &bdquo;Elvis&ldquo;, &bdquo;All Quiet on the Western Front&ldquo;, &bdquo;Women Talking&ldquo; i &bdquo;Triangle of Sadness&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"346\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/w51wWuiqN8U\" title=\"2023 Oscars: 'Everything' wins best picture, is everywhere at Oscars\" width=\"616\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>Mi&scaron;el Jeo je osvojila&nbsp;Oskara&nbsp;za najbolju žensku ulogu, dok je Džejmi Li Kertis koja igra u tom filmu dobila Oskara za najbolju žensku sporednu ulogu.<\/p>\r\n\r\n<p>Film je takođe dobio nagradu za najbolju režiju koja je pripala rediteljima Danijelu Kvanu i Danijelu &Scaron;ajnertu.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Spisak glavnih dobitnika na 95. dodeli Oskara:<\/strong><\/p>\r\n\r\n<ul>\r\n\t<li>&nbsp;Najbolji film: &bdquo;Everything Everywhere All At Once&ldquo;<\/li>\r\n\t<li>&nbsp;Nabolja režija: Danijel Kvan i Danijel &Scaron;ajnert<\/li>\r\n\t<li>&nbsp;Najbolji glumac: Brendan Frejzer<\/li>\r\n\t<li>&nbsp;Najbolja glumica: Mi&scaron;el Jeo<\/li>\r\n\t<li>&nbsp;Najbolja mu&scaron;ka sporedna uloga: Ke Hui Kvan<\/li>\r\n\t<li>&nbsp;Najbolja ženska sporedna uloga: Džejmi Li Kertis<\/li>\r\n\t<li>&nbsp;Najbolji strani film: &bdquo;Na Zapadu ni&scaron;ta novo&ldquo; (Nemačka)<\/li>\r\n\t<li>&nbsp;Najbolji dokumentarni film: &bdquo;Navaljni&ldquo;<\/li>\r\n\t<li>&nbsp;Najbolji animirani film: &bdquo;Pinokio&ldquo;<\/li>\r\n\t<li>&nbsp;Najbolji originalni scenario: &bdquo;Everything Everywhere All at Once&ldquo;<\/li>\r\n\t<li>&nbsp;Najbolji adaptirani scenario: &bdquo;Women Talking&ldquo;<\/li>\r\n<\/ul>\r\n\r\n<p>Domaćin ceremonije Džimi Kimel pomenuo je&nbsp;pro&scaron;logodi&scaron;nji incident, &scaron;amar glumca Vila Smita voditelju i komičaru Krisu Roku,&nbsp;rekav&scaron;i da želi da se svi osjećaju bezbjedno.<\/p>\r\n\r\n<p>Akademija je pro&scaron;le godine kritikovana jer je dozvolila Smitu da se posle datog &scaron;amara ponovo popne na binu da primi nagradu. Glumac se tada izvinio Roku. Smitu je od tada zabranjeno prisustvo na ceremonijama Oskara tokom deset godina, a ove godine je formiran &ldquo;krizni tim&ldquo; koji iza kulisa nadgleda da ne dođe do bilo kakvih incidenata.<\/p>\r\n\r\n<p>Novina je bila da su zvanice prolazile bijelim, a ne crvenim tepihom.<\/p>\r\n\r\n<p>Iako zvanično nije saop&scaron;teno za&scaron;to je tepih boje &scaron;ampanjca a ne uobičajeno crveni, Kimel se na&scaron;alio novinarima rekav&scaron;i da organizatori žele da budu sigurni da neće biti prolivena ni kap krvi.<\/p>\r\n\r\n<p>Na ceremoniju nisu do&scaron;li Tom Kruz za film &ldquo;Top Gan: Maverik&ldquo; kao ni reditelj Džejms Kameron za ostvarenje &ldquo;Avatar: The Way of Water&ldquo;, iako su ti filmovi dobili nominacije za Oskara.<\/p>\r\n\r\n<p>Zanimljivost je bila na samom početku ceremonije kada je član osoblja organizacije na mikrofonu zamolio publiku da se uzdrži od grljenja pobjednika dok prilazi i penje se na binu. Takođe je savjetovano da agenti, menadžeri i ostali promoteri filma na bini manje govore, već to ostave za novinare koji ih čekaju u pres sali.<\/p>\r\n\r\n<p>Organizatori su od ranije kritikovani da ceremonija suvi&scaron;e dugo traje.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&ldquo;Na Zapadu, ni&scaron;ta novo&ldquo; najbolji strani film<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Nemačka adaptacija &ldquo;Na Zapadu, ni&scaron;ta novo&ldquo;, remek-djela romanopisca Eriha Marije Remarka o užasima Prvog svjetskog rata, osvojila je Oskara za najbolji strani film.<\/p>\r\n\r\n<p>Film u produkciji Netfliksa treća je verzija knjige koja je prikazana na ekranu u jednom vijeku, ali prva na njemačkom jeziku.<\/p>\r\n\r\n<p>U toj kategoriji su bili nominovani &ldquo;Argentina, 1985&ldquo;, &ldquo;Close&ldquo; , &ldquo;EO&ldquo; i &ldquo;The Quiet Girl&ldquo; .<\/p>\r\n\r\n<p>Svečanost je kao i svake godine prenosila američka televizijska mreža Ej Bi Si.<\/p>\r\n\r\n<p>Dodjelom Oskara zavr&scaron;ena je sezona dodjela filmskih nagrada u svijetu.<\/p>\r\n\r\n<p>Prije Oskara dodijeljene su nagrade Britanske akademije za filmsku i televizijsku umjetnost (BAFTA), kao i nagrade Američkog udruženja producenata (Producers Guild of America &ndash; PGA), Američkog udruženja reditelja (Directors Guild of America &ndash; DGA) i Zlatni globus. Te nagrade su često pouzdani pokazatelji ko bi mogao da osvoji prestižnog Oskara.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/03\/13\/thumbs\/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/03\/13\/thumbs\/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/03\/13\/thumbs\/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/03\/13\/thumbs\/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/03\/13\/thumbs\/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/03\/13\/thumbs\/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/03\/13\/thumbs\/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/03\/13\/thumbs\/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/03\/13\/thumbs\/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/03\/13\/thumbs\/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/271961\/komedija-everything-everywhere-all-at-once-pobjednik-ovogodisnjeg-oskara"}},{"Article":{"id":"271808","title":"Preminuo glumac Tanasije Uzunović","slug":"preminuo-glumac-tanasije-uzunovic","intro":"Glumac Tanasije Uzunović preminuo je u 81. godini života na Klinici za urgentnu medicinu VMA, prenio je Blic.\r\n\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/03\/10\/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije.jpg","date":"2023-03-10 14:52:00","author":" M. B.","publish_date":"2023-03-10 14:52:00","content":"<p>Tanasije Uzunović je rođen u Ni&scaron;u 1942. godine. Pozori&scaron;nu akademiju zavr&scaron;io je u klasi profesorke Ljiljane Krstić.<\/p>\r\n\r\n<p>Osim u pozori&scaron;tu, igrao je u preko 50 filmova i TV drama. Najpoznatiji je po ulozi Rajka Male&scaron;evića iz televizijske serije &ldquo;Moj rođak sa sela&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Dobitnik je Sterijine nagrade i Oktobarske nagrade grada Beograda.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/03\/10\/thumbs\/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/03\/10\/thumbs\/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/03\/10\/thumbs\/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/03\/10\/thumbs\/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/03\/10\/thumbs\/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/03\/10\/thumbs\/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/03\/10\/thumbs\/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/03\/10\/thumbs\/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/03\/10\/thumbs\/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/03\/10\/thumbs\/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/271808\/preminuo-glumac-tanasije-uzunovic"}},{"Article":{"id":"271458","title":"Održan tradicionalni kotorski maskenbal (VIDEO)","slug":"odrzan-tradicionalni-kotorski-maskenbal-video","intro":"Tradicionalni kotorski maskenbal počeo je sinoć i to zabavom u hotelu “Blue Kotor Bay”, a prva noć krunisana je odabirom najboljih pojedinačnih ali i grupnih maski.","intro_image":"\/storage\/2023\/03\/04\/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n.jpg","date":"2023-03-04 12:13:00","author":"VV","publish_date":"2023-03-04 12:13:00","content":"<p>Prema odluci žirija najbolja maska u pojedinačnoj kategoriji je &ldquo;Don karanpan&rdquo;, drugo mjesto pripalo je maski &ldquo;Venecijanska Bela&rdquo;, dok je treću nagradu osvojila maska pod nazivom &ldquo;Venecijanski pajaci&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>U grupnoj kategoriji žiri je za najbolju masku odabrao &ldquo;Kazino pompadar&rdquo;,druga nagrada pripala je maski &ldquo;Kotorski đir&rdquo; dok je treću nagradu osvojila maska pod nazivom &ldquo;Majske ruže&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Specijalna nagrada, po glasovima publike, pripala je maski pod nazivom &ldquo;Don karanpan&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Prve večeri Maskenbala goste su zabavljali Sandi Cenov i Trio Gu&scaron;t.<\/p>\r\n\r\n<p>Program se nastavlja danas od 11h kada slijedi veliki abrum ulicama Starog grada uz gradsku muziku, Kapa karnevala i mažoretke &ldquo;Fe&scaron;ta&rdquo;. &nbsp;Takođe, večeras u 19h u Domu kulture u &Scaron;kaljarima održa će se&nbsp; &quot;&Scaron;kaljarska večera&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Progam ovogodi&scaron;njeg zimskog kotorskog karnevala zavr&scaron;ava se u nedjelju karnevalskom povorkom od 15 sati, suđenjem i spaljivanjem karnevala na Maceu te zabavom u karnevalskoj noći uz ansambl Toć i Jelenu Rozgu&nbsp;na glavnom gradskom trgu.<\/p>\r\n\r\n<p>Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar &ldquo;Nikola Đurković&rdquo; Kotor, suorganizator NVO &ldquo;Fe&scaron;ta&rdquo;, a pokrovitelji su Op&scaron;tina Kotor i Turistička organizacija Kotor.<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"360\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/2pYDXjDb5ZM\" title=\"IZJAVE Nagradjene  maske\" width=\"640\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/03\/04\/thumbs\/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/03\/04\/thumbs\/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/03\/04\/thumbs\/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/03\/04\/thumbs\/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/03\/04\/thumbs\/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/03\/04\/thumbs\/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/03\/04\/thumbs\/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/03\/04\/thumbs\/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/03\/04\/thumbs\/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/03\/04\/thumbs\/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/271458\/odrzan-tradicionalni-kotorski-maskenbal-video"}},{"Article":{"id":"270679","title":"Prištinska umjetnica podigla buru kontraverznim radom: Vučić i Kurti se ljube u usta","slug":"pristinska-umjetnica-podigla-buru-kontraverznim-radom-vucic-i-kurti-se-ljube-u-usta","intro":"Prištinska umjetnica Ermira Murati ili Orange Girl, kako joj je umjetničko ime, objavila je sliku na kojoj se nalaze predsjednik Srbije i premijer Kosova, Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti, u neobičnom izdanju.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/02\/18\/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422.jpg","date":"2023-02-18 17:14:00","author":" M. B.","publish_date":"2023-02-18 17:14:00","content":"<p>Rad visine tri metra i &scaron;irine 1.60 metara, predstavlja Vučića i Kurtija kako se ljube u usta. Orange Girl je pored fotografije ovog rada na svom Instagram profilu napisala sledeći tekst:<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Od poljupca se očekuju svečanost i poniženje. Poljubac je izraz, ali nikada neutralan. On dobija značenje u zavisnosti od konteksta, gdje i za&scaron;to je razmijenjen. Istorija u svojoj arhivi bilježi poljupce iz trenutaka bola i opro&scaron;taja. Ali istorija poznaje i poljupce bratstva ili čak izdaje. Hoće li ovo biti jedan od njih&ldquo;?<\/p>\r\n\r\n<p>Ermira Murati se bavi umetničkim radom kao &ldquo;sredstvom komunikacije sa dru&scaron;tvom&ldquo;. Poznata je kao umjetnica koja slika murale u javnom prostoru, uglavnom sa angažovanom tematikom, i često koristi poljubac kao sredstvo poruke, prenosi&nbsp;Nova.rs.<\/p>\r\n\r\n<div>\r\n<blockquote class=\"instagram-media\" data-instgrm-captioned=\"\" data-instgrm-permalink=\"https:\/\/www.instagram.com\/p\/CowgSItowNH\/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading\" data-instgrm-version=\"14\" style=\" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);\">\r\n<div style=\"padding:16px;\">\r\n<div style=\" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;\">\r\n<div style=\"background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;\">&nbsp;<\/div>\r\n\r\n<div style=\"display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;\">\r\n<div style=\" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;\">&nbsp;<\/div>\r\n\r\n<div style=\" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;\">&nbsp;<\/div>\r\n<\/div>\r\n<\/div>\r\n\r\n<div style=\"padding: 19% 0;\">&nbsp;<\/div>\r\n\r\n<div style=\"display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;\"><a href=\"https:\/\/www.instagram.com\/p\/CowgSItowNH\/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading\" style=\" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;\" target=\"_blank\"><svg height=\"50px\" version=\"1.1\" viewbox=\"0 0 60 60\" width=\"50px\" xmlns=\"https:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" xmlns:xlink=\"https:\/\/www.w3.org\/1999\/xlink\"><g fill=\"none\" fill-rule=\"evenodd\" stroke=\"none\" stroke-width=\"1\"><g fill=\"#000000\" transform=\"translate(-511.000000, -20.000000)\"><g><path d=\"M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631\"><\/path><\/g><\/g><\/g><\/svg><\/a><\/div>\r\n\r\n<div style=\"padding-top: 8px;\">\r\n<div style=\" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;\"><a href=\"https:\/\/www.instagram.com\/p\/CowgSItowNH\/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading\" style=\" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;\" target=\"_blank\">Прикажи ову објаву у апликацији Instagram<\/a><\/div>\r\n<\/div>\r\n\r\n<div style=\"padding: 12.5% 0;\">&nbsp;<\/div>\r\n\r\n<div style=\"display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;\">\r\n<div>\r\n<div style=\"background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);\">&nbsp;<\/div>\r\n\r\n<div style=\"background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;\">&nbsp;<\/div>\r\n\r\n<div style=\"background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);\">&nbsp;<\/div>\r\n<\/div>\r\n\r\n<div style=\"margin-left: 8px;\">\r\n<div style=\" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;\">&nbsp;<\/div>\r\n\r\n<div style=\" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)\">&nbsp;<\/div>\r\n<\/div>\r\n\r\n<div style=\"margin-left: auto;\">\r\n<div style=\" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);\">&nbsp;<\/div>\r\n\r\n<div style=\" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);\">&nbsp;<\/div>\r\n\r\n<div style=\" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);\">&nbsp;<\/div>\r\n<\/div>\r\n<\/div>\r\n\r\n<div style=\"display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;\">\r\n<div style=\" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;\">&nbsp;<\/div>\r\n\r\n<div style=\" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;\">&nbsp;<\/div>\r\n<\/div>\r\n\r\n<p style=\" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;\"><a href=\"https:\/\/www.instagram.com\/p\/CowgSItowNH\/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading\" style=\" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;\" target=\"_blank\">Објава коју дели é (@orangegirl____)<\/a><\/p>\r\n<\/div>\r\n<\/blockquote>\r\n<script async=\"\" src=\"\/\/www.instagram.com\/embed.js\"><\/script>\r\n<\/div>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/02\/18\/thumbs\/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/02\/18\/thumbs\/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/02\/18\/thumbs\/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/02\/18\/thumbs\/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/02\/18\/thumbs\/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/02\/18\/thumbs\/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/02\/18\/thumbs\/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/02\/18\/thumbs\/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/02\/18\/thumbs\/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/02\/18\/thumbs\/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/270679\/pristinska-umjetnica-podigla-buru-kontraverznim-radom-vucic-i-kurti-se-ljube-u-usta"}},{"Article":{"id":"270557","title":"Predstava  “Proces” sjutra na Sceni u 20h","slug":"predstava-proces-sjutra-na-sceni-u-20h","intro":"Predstava „Proces“ Franca Kafke u adaptaciji i režiji Dušanke Belade biće izvedena u petak 17. februara u 20 sati na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.","intro_image":"\/storage\/2023\/02\/16\/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture.jpg","date":"2023-02-16 12:54:00","author":"A.R.","publish_date":"2023-02-16 12:54:00","content":"<p>Dramatizaciju teksta potisuju Jovan Bo&scaron;ković i Du&scaron;anka Belada, scenograf je Jovan Bo&scaron;ković, kostimografkinja Gordana Bulatović, kompozitorka Marija Mitrović, a izvr&scaron;na producentkinja Janja Ražnatović.<\/p>\r\n\r\n<p>U predstavi igraju: Vukan Pejović, Jelena Minić, Jovan Dabović, Pavle Bogojević i Stefan Vuković, ističu u saop&scaron;tenju.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Osnovnu ideju predstave predstavlja nečovječnost sistema koji je stvorio čovjek. Život pojedinca u sistemu nije po mjeri čovjeka. Mračna je dubina u kojoj se na kraju podjednako utapaju svi slojevi dru&scaron;tva jer, ma koliko izgledalo nemoguće, svaki pojedinac, pa i tvorac sistema, u sukobu sa aparatom na kraju plati danak. Jeziva je činjenica da se čovjekov aparat otrgao kontroli, vi&scaron;estruko nadma&scaron;io njegovu moć i bez pravila se usmjerava na pojedince. Ovakav sistem, između ostalog, igra i na kartu krhkosti čovjeka u njegove urođene sklonosti ka osjećanju krivice&quot;, saop&scaron;tila je&nbsp;rediteljka Du&scaron;anka Belada.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/02\/16\/thumbs\/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/02\/16\/thumbs\/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/02\/16\/thumbs\/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/02\/16\/thumbs\/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/02\/16\/thumbs\/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/02\/16\/thumbs\/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/02\/16\/thumbs\/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/02\/16\/thumbs\/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/02\/16\/thumbs\/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/02\/16\/thumbs\/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/270557\/predstava-proces-sjutra-na-sceni-u-20h"}},{"Article":{"id":"270293","title":"Raznovrstan kolaž klasičnih i duhovitih nota: ,,Zimski kapric“ Budvanima dočarao duh Brodveja ","slug":"raznovrstan-kolaz-klasicnih-i-duhovitih-nota-zimski-kapric-budvanima-docarao-duh-brodveja","intro":"Februarski talas klasične muzike, sinoć je ,zapljusnuo“ kultnu budvansku ,,Avalu“, u kojoj se pred mnogobrojnom domaćom publikom odigrao scensko-dramski igrokaz ,,Zimski kapric“, reditelja i autora teksta Tadije Miletiće i muzičkog urednika Milana Stupara. Izvanredan komad koji na duhovit način prikazuje melodično nadmetanje zaljubljenih žena, okupio je vrsne operske umjetnike, sopranistkinje Marijanu Šovran i Nevenu Đoković, baritona Marka Kalajanovića i pijanistu Milivoja Veljića, koji su uz pratnju gudačkog kvarteta ,,Habanera“ pružili nesvakidašnju pustolovinu kroz najpoznatije arije.","intro_image":"\/storage\/2023\/02\/12\/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna.jpg","date":"2023-02-12 09:49:00","author":"Kodex","publish_date":"2023-02-12 09:49:00","content":"<p>Imajući u vidu popularnost, sada već tradicionalnog koncerta klasične muzike, koji se početkom ove godine održao ispred zidina Starog grada, Turistička organizacija op&scaron;tine Budva (TO Budva) potrudila se da nastavi tim tempom i svojim sugrađanima ponudi kvalitetan umjetnički zimski program.<\/p>\r\n\r\n<p>,,Prepuna sala je dokazala da smo i te kako željni ovakvih de&scaron;avanja. Kao izvr&scaron;ni producenti i organizatori, veoma smo zadovoljni. Radujemo se svakom narednom konceru. Ovakvih večeri biće jo&scaron;, uslijediće ne&scaron;to drugačiji repertoari. Biće operskih, pop i džez žanrova&ldquo;, najavila je potparolka TO Budva Tijana Kotarac.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"6\" src=\"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a8f7-d95c-44d1-8bd0-48470a0a0a67-6-previewOrg.jpg\" title=\"6\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Nakon izvođenja muzičke magije na domaćem terenu, svoje utiske je podijelio i virtuozni bariton Marko Kalajanović.<\/p>\r\n\r\n<p>,,Najveća odgovornost i najzahtjevniji nastupi su mi u Budvi, ali su mi i najdraži. Nekako su najtopliji i najemotivniji. Zadovoljstvo koje osjećam pred svojom publikom je jednostavno nemjerljivo. Zato se uvijek sa velikim entuzijazmom i ljubavlju vraćam Budvi&ldquo;, otkrio je Kalajanović.<\/p>\r\n\r\n<p>Za sopranistkinju Marijanu &Scaron;ovran, ovakve večeri predstavljaju idealnu priliku, u kojoj, kako je kazala, može da spoji ono najljep&scaron;e: glumu, ples i pjevanje.<\/p>\r\n\r\n<p>,,Presrećna sam &scaron;to je Budva prepoznala ovo muzičko-scensko djelo kao ne&scaron;to &scaron;to se publici veoma dopada. U početku je bio ljetnji, zatim je uslijedio jesenji, sada zimski i ostao je ,,Proljećni kapric&ldquo;. Nadam se da će se održati u Budvi, zato &scaron;to sam zaista odu&scaron;evljena budvanskom publikom. Ovaj večera&scaron;nji je bio jedan od najboljih kaprica koje smo izveli do sada&ldquo;, ushićeno je prokomentarisala &Scaron;ovran.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"7\" src=\"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a934-788c-42a6-a192-44460a0a0a67-7-previewOrg.jpg\" title=\"7\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Da je svakim dolaskom u na&scaron;u zemlju sve zadovoljniji nastupima, potvrdio je pijanista Milivoje Veljić, kojem je ovo bila treća posjeta crnogorskoj ,,kraljici&ldquo; turizma.<\/p>\r\n\r\n<p>,,Na&scaron; program evoluira, razvija se i usklađuje sa kulturnim potrebama ove sredine. Sve prisniji prijem imamo kod publike. Atmosfera je bila toliko topla, podsticajna, inspirativna za nas na podijumu, da samo mogu da kažem da sam jedan presrećan i ispunjen izvođač&ldquo;, uvjereno je zaključio Veljić.<\/p>\r\n\r\n<p>Na kraju večeri, spektakularni nastup maestralnih umjetnika nagrađen je vi&scaron;eminutnim aplauzom i ovacijama odu&scaron;evljene publike.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/02\/12\/thumbs\/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/270293\/raznovrstan-kolaz-klasicnih-i-duhovitih-nota-zimski-kapric-budvanima-docarao-duh-brodveja"}},{"Article":{"id":"270083","title":"Preminula Branka Veselinović, nastarija glumica na svijetu","slug":"preminula-branka-veselinovic-nastarija-glumica-na-svijetu","intro":"Najstarija glumica na svijetu Branka Veselinović preminula je u 105. godini, potvrđeno je Tanjugu.\r\n\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2023\/02\/08\/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422.jpg","date":"2023-02-08 14:01:00","author":" M. B.","publish_date":"2023-02-08 14:01:00","content":"<p>&ldquo;Ja sam 1918. godi&scaron;te, potpuno bez naočara, bez slu&scaron;nog aparata, pi&scaron;em, slikam, ja sam zavr&scaron;ila srednju slikarsku &scaron;kolu. Imam uslove za slikanje, imam ba&scaron;tu. Najveći uspjeh mi je da mogu da zabavljam narod&ldquo;, rekla je glumica uoči svog 104 rođendana za N1.<\/p>\r\n\r\n<p>Glumila je u vi&scaron;e od 100 predstava u pozori&scaron;tu,i vi&scaron;e od 50 televizijskih serija i filmova. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada i priznanja za svoj glumački i humanitarni rad.<\/p>\r\n\r\n<p>Legat glumice se od 2018. godine nalazi u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju &ldquo;Adligat&ldquo; u Beogradu. Bila je najstarija glumica na svijetu.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2023\/02\/08\/thumbs\/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2023\/02\/08\/thumbs\/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2023\/02\/08\/thumbs\/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422-small.jpg","138x108":"\/storage\/2023\/02\/08\/thumbs\/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2023\/02\/08\/thumbs\/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2023\/02\/08\/thumbs\/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2023\/02\/08\/thumbs\/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2023\/02\/08\/thumbs\/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2023\/02\/08\/thumbs\/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2023\/02\/08\/thumbs\/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/270083\/preminula-branka-veselinovic-nastarija-glumica-na-svijetu"}},{"Article":{"id":"269230","title":"Crna Gora može biti atraktivna za velike holivudske projekte","slug":"crna-gora-moze-biti-atraktivna-za-velike-holivudske-projekte","intro":"Učinci inostranih snimanja predstavljaju veliki benefit za ekonomiju u Crnoj Gori. Iako nemamo velikih filmskih studija koji bi mogli privući inostrane produkcije, možemo se pohvaliti fantastičnim lokacijama i sa preko 270 sunčanih dana u godini, kazala je za direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2017\/12\/27\/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film.jpg","date":"2023-01-20 09:29:00","author":" M. B.","publish_date":"2023-01-20 09:29:00","content":"<p>Primjer je, kaže Božović, velika holivudska akciona fran&scaron;iza, čiji je posljednji nastavak trebao da se snima ba&scaron; u Crnoj Gori. Međutim do realizacije tog projekta nije do&scaron;lo, a u javnosti se pretpostavlja da se radi o filmu &ldquo;Fast and Furios&rdquo;, iako to Filmski centar nije potvrdio.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Samo u toku pripreme, dok su organizovani brojni obilasci lokacija inostranih producenata i filmske ekipe, ostvarena je značajna potro&scaron;nja na smje&scaron;taj, prevoz i to je trebalo biti samo mali dio ukupne potro&scaron;nje koja je bila planirana u Crnoj Gori&rdquo;, kazala je Božović za Radio Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>Poručila je da je tromost nekih državnih institucija koje su bile uključene u taj proces rezultirao time da su producenti poslije vi&scaron;emjesečnih priprema na kraju odustali od snimanja u Crnoj Gori.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Iako Filmski centar predano radi na promociji Crne Gore kao atraktivne filmske destinacije, uspje&scaron;nost realizacije tih projekata ne zavisi samo od nas, već od velikog broja drugih državnih organa i institucija koje moraju pokazati fleksibilnost kad je kinematografija u pitanju, jer su njeni benefiti neupitini&rdquo;, navodi Božović.<\/p>\r\n\r\n<p>Božović je za Radio Crne Gore kazala da su kroz program podsticajnih mjera koji su brendirali &bdquo;Film in Montenegro&ldquo;, a koji je započet 2019. godine, država do sada prihodovala blizu 900.000 eura od svega tri realizovane TV produkcije.<\/p>\r\n\r\n<p>Ono čime, kako kaže, možemo privući inostrane produkcije su fantastične lokacije i sunčani dani, kojih u Crnoj Gori ima preko 270.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Stoga Crnu Goru i promovi&scaron;emo kao svojevrsni &bdquo;studio na otvorenom&ldquo;, poručuje Božović.<\/p>\r\n\r\n<p>Na pitanje da li je potrebno stvoriti katalog lokacija, na kojem bi se navele &ldquo;film-friendly&rdquo; lokacije u Crnoj Gori, Božović kaže da sve lokacie predstavljaju poslovno&nbsp;okruženje&nbsp;naklonjeno filmu ukoliko postoji dobar menadžer lokacija.<\/p>\r\n\r\n<p>Ističe da ih mi u Crnoj Gori nemamo mnogo, ali njih nekolicina koji se bave tim poslom su sjajni.<\/p>\r\n\r\n<p>Poručuje da su oni u neku ruku hodajući katalog lokacija.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Pored toga, Filmski centar je jo&scaron; početkom 2021. godine lansirao web platformu&nbsp;FilmInMontenegro.me&nbsp;na kojoj je moguće naći pregled atraktivnih lokacija &scaron;irom Crne Gore, kao i brojne korisne informacije o podsticajima za snimanje, adresar producentskih kuća u Crnoj Gori, popis snimljenih filmova i serija, i drugo. Osim toga, u okviru programa Kreativna Crna Gora izradili smo i obimnu bro&scaron;uru sa jo&scaron; većim pregledom lokacija i drugih korisnih informacija za inostrane producente&rdquo;, kazala je Božović.<\/p>\r\n\r\n<p>Između Filmskog centra i Nacionalne turističke organizacije potpisan je Sporazum o saradnji.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;U planu imamo izradu zajedničkog promotivnog materijala kojim bi i NTO i Filmski centar obogatili svoju ponudu na sajmovima, marketima i festivalima na kojima smo redovni gosti. Pored toga, u koordinaciji sa njima radićemo na edukaciji lokalnih turističkih zajednica koje bi u perspektivi mogle postati glavna tačka kontakta producentima u svim fazama realizacije filmskih projekata: od obilska lokacija, preko dobijanja dozvola za snimanje od nadležnih službi i na kraju i same promocije&rdquo;, navodi Božović.<\/p>\r\n\r\n<p>Božović je zaključila da su podsticajnim mjerama, koje su preduzeli, postali konkurentni zemljama u okruženju koje su mnogo prije Crne Gore uvele slične podsticaje.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2017\/12\/27\/thumbs\/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2017\/12\/27\/thumbs\/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2017\/12\/27\/thumbs\/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film-small.jpg","138x108":"\/storage\/2017\/12\/27\/thumbs\/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2017\/12\/27\/thumbs\/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2017\/12\/27\/thumbs\/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2017\/12\/27\/thumbs\/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2017\/12\/27\/thumbs\/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2017\/12\/27\/thumbs\/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2017\/12\/27\/thumbs\/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/269230\/crna-gora-moze-biti-atraktivna-za-velike-holivudske-projekte"}},{"Article":{"id":"268104","title":"Tužna vijest iz Hrvatske: Preminuo Massimo Savić","slug":"tuzna-vijest-iz-hrvatske-preminuo-massimo-savic","intro":"Legendarni hrvatski pjevač Massimo Savić je preminuo danas.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/12\/23\/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2.jpg","date":"2022-12-23 19:01:00","author":" MM","publish_date":"2022-12-23 19:01:00","content":"<p>Potvrdila su to njegova supruga i kćerka&nbsp;putem njegove zvanične Facebook stranice.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Na&scaron; tata, suprug, ponos i ljubav, Massimo Savić, napustio nas je nakon kratke, ali herojske borbe. Iako je oti&scaron;ao s ovoga svijeta, u na&scaron;im će du&scaron;ama živjeti vječno; nasmijan, topao, snažan, pun ljubavi i satkan od umjetnosti. Zauvijek ćemo biti tvoje cure. Eni i Mirna&quot;, pi&scaron;e u objavi.<\/p>\r\n\r\n<p>Legendarni hrvatski pjevač preminuo je nakon kraće borbe sa rakom pluća.<\/p>\r\n\r\n<p>Massimo je rođen 1962. godine u Puli. &Scaron;kolovao se u Zagrebu, gdje je i započela njegova karijera. Tokom uspje&scaron;ne karijere, osvajao je prestižnu nagradu Porin za najbolju mu&scaron;ku vokalnu izvedbu&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen=\"true\" frameborder=\"0\" height=\"678\" scrolling=\"no\" src=\"https:\/\/www.facebook.com\/plugins\/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FMassimoOfficial%2Fposts%2Fpfbid02kVPQ8b1yjL8JXdKkvKmFPqpJjzTHTLurU53aoZtPpJUv7GdkHDSU7vb3jwGVn2TZl&amp;show_text=true&amp;width=500\" style=\"border:none;overflow:hidden\" width=\"500\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/12\/23\/thumbs\/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/12\/23\/thumbs\/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/12\/23\/thumbs\/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/12\/23\/thumbs\/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/12\/23\/thumbs\/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/12\/23\/thumbs\/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/12\/23\/thumbs\/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/12\/23\/thumbs\/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/12\/23\/thumbs\/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/12\/23\/thumbs\/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/268104\/tuzna-vijest-iz-hrvatske-preminuo-massimo-savic"}},{"Article":{"id":"267983","title":"Sarajevo se vratilo u ’84: Snimaju se poslednje scene serije “Toma“","slug":"sarajevo-se-vratilo-u-84-snimaju-se-poslednje-scene-serije-toma","intro":"Nakon velikog uspjeha filma \"Toma\" reditelja Dragana Bjelogrlića, u Sarajevu se ovih dana snimaju posljednje scene za seriju o ljubavi, životu, karijeri i velikom uspjehu Tome Zdravkovića. Dosta detalja iz Tominog života, koji nisu mogli stati u film, publika će naredne godine vidjeti u televizijskoj seriji.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/12\/21\/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422.jpg","date":"2022-12-21 19:48:00","author":" M. B.","publish_date":"2022-12-21 19:48:00","content":"<p>U srcu Ba&scaron;čar&scaron;ije, snimaju se poslednje masovne scene za seriju o životu Tome Zdravkovića. Skoro četiri sata materijala, koje publika nije imala priliku vidjeti u filmu, vidjeće u seriji.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Upoznaćemo sve Tomine žene. Upoznaćemo mnogo drugih likova, situacija životnih, koji zbog trajanja filma i zbog koncepta, smo morali u filmu da preskočimo, a sama serija ide kontinuirano. Od detinjstva pa&hellip; Tako da je potpuno i koncept serije drugačiji u odnosu na film&ldquo;, kaže reditelj Dragan Bjelogrlić.<\/p>\r\n\r\n<p>Kemala Montena i Davorina Popovića glume dva mlada glumca koji su govorili na koji način su se pripremali za ove uloge.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Kemine pjesme slu&scaron;am jo&scaron; od malih nogu jer moji roditelji jako po&scaron;tuju njegov rad. Kad smo i&scaron;li na more i nazad, Kemina kaseta je bila u kolima. Sve moguće intervjue sam pogledao, sve pjesme preslu&scaron;ao&ldquo;, kaže glumac Đorđe Stojković.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Meni je jako drago &scaron;to svoj poslednji kadar snimam ba&scaron; u Sarajevu u kojem je Davorin takva jedna ikona. I da budem iskren nisam toliko bio upoznat, jesam naravno sa njegovim radom, ali sa nekim popularnijim pjesmama, a zbog snimanja sam istražio neke prve pjesme i shvatio &scaron;ta je on donio na cijeli Balkan&ldquo;, kaže Filip Hajduković.<\/p>\r\n\r\n<p>No, kažu da nije bilo lako, jer su osjećali veliku odgovornost.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Kako ne. Kako ne. Velika trema i velika odgovornost. Kad sam čitao scenario plakao sam dva puta. Zbog cijele priče. Ali Kemo i Dača su vi&scaron;e kao komik likovi i to nekako dođe kao protivteža cijeloj drami koju nosi ovaj projekat&ldquo;, kaže Stojković.<\/p>\r\n\r\n<p>Serija je rasko&scaron;nija, prati jedan duži period, ulazi u neke životne momente koji nisu mogli biti u filmu, kazao je Bjelogrlić.<\/p>\r\n\r\n<p>A jedan od novih likova koje će publika upoznati u seriji, tumači glumac Enis Be&scaron;lagić.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;To je lik koji je bio domaćin, jedan od prvih Tominih prijatelja, pa je posle prepoznao da je on pomogao jednom čovjeku koji će postati vrhunski pevač. Ja sam buregdžija. Imali smo dvije opcije da ide na ćevape ili pitu, pa smo se odlučili za pitu. Jedna lijepa, topla priča. Domaćinska bih rekao&ldquo;, kaže Be&scaron;lagić.<\/p>\r\n\r\n<p>Film je fikcija zasnovana na Tominom životu, a takva će biti i serija.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/267983\/sarajevo-se-vratilo-u-84-snimaju-se-poslednje-scene-serije-toma"}},{"Article":{"id":"267958","title":"Preminuo pisac Dejan Tiago Stanković","slug":"preminuo-pisac-dejan-tiago-stankovic","intro":"Portugalski i srpski pisac i prevodilac Dejan Tiago Stanković preminuo je u 58. godini u svom domu u Lisabonu, gdje je i živio decenijama. \r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/12\/21\/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri.jpg","date":"2022-12-21 12:24:00","author":"MM","publish_date":"2022-12-21 12:24:00","content":"<p>Rođen je u Beogradu 1965, gdje je živio dok nije diplomirao arhitekturu kojom se, kako je naveo u svojoj biografiji, nikada nije bavio.<\/p>\r\n\r\n<p>Živio je i volio Lisabon, pa je dobio i njihovo državljanstvo, a spisateljski zanat je, kako je sam govorio, naučio od najboljih, prevodeći književna djela.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako pi&scaron;u srpski mediji, datum i mjesto sahrane Dejana Tiaga Stankovića biće naknadno saop&scaron;teni.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/12\/21\/thumbs\/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/267958\/preminuo-pisac-dejan-tiago-stankovic"}},{"Article":{"id":"267830","title":"Evo ko su novi vanredni, redovni i inostrani članovi CANU","slug":"evo-ko-su-novi-vanredni-redovni-i-inostrani-clanovi-canu","intro":"Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, na izbornoj sjednici Skupštine Akademije održanoj 16. decembra 2022. godine, izabrala je nove vanredne, redovne i inostrane članove.","intro_image":"\/storage\/2022\/12\/18\/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745.jpg","date":"2022-12-18 19:08:00","author":" MM","publish_date":"2022-12-18 19:08:00","content":"<p>Za vanredne članove CANU izabrani su: prof. dr Ranko Lazović, ljekar, prof. dr Ilija Vujačić, politikolog i prof. dr Vesna Kilibarda, filolo&scaron;kinja.<\/p>\r\n\r\n<p>Za redovne članove izabrani su dosada&scaron;nji vanredni članovi CANU: prof. dr Aleksandar Čilikov, istoričar umjetnosti i dr Pavle Goranović, književnik.<\/p>\r\n\r\n<p>Za inostrane članove izabrani su: Vlatko Gilić, filmski režiser; prof. Branislav Mitrović, arhitekta; prof. dr Konstantin Novoselov, fizičar &ndash; nobelovac; Vida Ognjenović, književnica i rediteljka i akademik Predrag Pe&scaron;ko, hirurg.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/12\/18\/thumbs\/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/12\/18\/thumbs\/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/12\/18\/thumbs\/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/12\/18\/thumbs\/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/12\/18\/thumbs\/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/12\/18\/thumbs\/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/12\/18\/thumbs\/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/12\/18\/thumbs\/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/12\/18\/thumbs\/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/12\/18\/thumbs\/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/267830\/evo-ko-su-novi-vanredni-redovni-i-inostrani-clanovi-canu"}},{"Article":{"id":"266990","title":"Previše grešaka koje nas ničemu ne uče","slug":"previse-gresaka-koje-nas-nicemu-ne-uce","intro":"U Crnoj Gori postoji veliki broj spomen-obilježja u koja, između ostalog, spadaju spomenici, spomen-biste, spomen-ploče… Njima se trajno obilježavaju značajni događaji i čuvaju uspomene na istaknute ličnosti. Zakon o spomen-obilježjima vrlo jasno definiše proceduru njihovog podizanja, zaštite i održavanja, no, zbog evidentne “hiperprodukcije” u posljednje vrijeme, postavlja se pitanje da li se i koliko procedura propisana zakonom poštuje u praksi, koliko spomenici zadovoljavaju estetske i funkcionalne kriterijume, te koliko se tu istinski pita struka, odnosno, stručna komisija koja daje ocjenu vrijednosti djela, piše Pobjeda.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/12\/05\/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555.jpg","date":"2022-12-05 09:08:00","author":" MM","publish_date":"2022-12-05 09:08:00","content":"<p>S obzirom na to da su postavljeni u javnom prostoru, spomenici su svakodnevno izloženi sudu javnosti &ndash; reakcije su neminovne i vrlo često dijametralno suprotne &ndash; od odu&scaron;evljenja i prihvatanja do potpunog odbacivanja. Vajari&nbsp;Ivana Radovanović, Risto Radmilović, Velibor Pavićević i Marko Petrović Njego&scaron;&nbsp;i istoričarka umjetnosti&nbsp;Ljiljana Zeković&nbsp;saglasni su u tome da konkursi treba da budu transparentni, sa nezavisnom i nepristrasnom komisijom. U protivnom, rizikujemo &bdquo;nagomilavanje&ldquo; spomenika upitne vrijednosti.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>KRITIČKA SVIJEST<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Radmilović smatra su brojni spomenici u Crnoj Gori &ldquo;bruka za profesiju, ali i za ljude kojima se diže spomenik&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Spomenici u Crnoj Gori ne zadovoljavaju ni estetske ni funkcionalne kriterijume. To su radili i profesori i diplomirani vajari. Ali, problem je u tome &scaron;to, ako ne zna profesor, kako on može da nauči studenta da ne&scaron;to napravi. Ogromno neznanje je u pitanju. Za&scaron;to se to radi, to su sad velika pitanja, ali sigurno nijesu profesionalni razlozi&rdquo;, istakao je Radmilović.<\/p>\r\n\r\n<p>Petrović Njego&scaron; smatra da je u Crnoj Gori spomenična skulptura već duže vrijeme obezvrijeđena, tako da ne treba puno da se iznenađujemo neukusnim proma&scaron;ajima koji nam se sve če&scaron;će de&scaron;avaju.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Paradoks je da je ova zemlja iznjedrila odlične vajare kojima se ne daje mogućnost da pokažu svoje vajarsko umijeće. Ko je kriv? Krivice ima napretek sa svih strana, ali među krivcima smo i mi, umjetnici. Koliko god se borili, čini se sa vetrenjačama, nedovoljno se borimo. Dozvoljavamo da sve &scaron;to se uradi bude izloženo na atraktivnim lokacijama, pored ostalog, i pokloni pojedinih ruskih trećerazrednih vajara, ne znajući da smo dobili petu ili pedesetu kopiju rada. Jo&scaron; gore je &scaron;to dozvoljavamo biznismenima koji sponzori&scaron;u spomenik da određuju temu i autora, te lokaciju spomenika. Kako umjetnici, tako i čelnici institucija, s tim &scaron;to su oni srećni dok umjetnici ćute, zeleno svjetlo ne moraju da gase. Čini se da vlada op&scaron;te sljepilo i bunilo&rdquo;, istakao je Petrović Njego&scaron;.<\/p>\r\n\r\n<p>Prema njegovim riječima, u odnosu na period socijalizma, kada se polagalo na kvalitet skulpturskog rje&scaron;enja, danas broj spomenika vrijednih pomena, nažalost, nije veći od broja prstiju na jednoj ruci.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Možda sam previ&scaron;e kritičan, ali to je realnost. Da bi se izradilo dobro rje&scaron;enje treba dati realno vrijeme izrade. Nerijetko se desi da i ako dođe do javnog konkursa vrijeme bude vrlo kratko, za realizaciju nerealno. Ne može se za kratko vrijeme dobiti dobar rad. Isto tako se susrećemo sa honorarima koji su ispod dostojanstva vajara, ali opet se nađe neko ko će toliko mali honorar prihvatiti. Na kraju se desi da se skulptura mora ukloniti, jer koliko novca toliko muzike, koliko vremena toliko funkcionalnosti i estetike. Naravno, takve gre&scaron;ke plaćamo svi mi&rdquo;, kazao je on.<\/p>\r\n\r\n<p>Radovanović smatra da spomenici koji su postvaljeni u Crnoj Gori u posljednje vrijeme oslikavaju prevagu retrogradnih tendencija koje jesu rezultat degradiranog dru&scaron;tva koje nikako da nađe izlaz iz &ldquo;tranzicije&rdquo; i koje živi zarobljeno u nekoj vrsti limba iliti &ldquo;sami sebi dovoljni&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Lično, ne vidim nikakvog nagovje&scaron;taja u politici tretmana javnog prostora &ndash; jedna zapu&scaron;tenost, stagnacija, retrogradne politike i sveop&scaron;ta zbrka. Ono &scaron;to govori jeste odsustvo bilo kakve planske\/organizovane politike i kritičke svijesti&rdquo;,kazala je ona.<\/p>\r\n\r\n<p>Pavićević je istakao da su dana&scaron;nja spomen-obilježja u Crnoj Gori rezultat sveukupnog stanja u dru&scaron;tvu.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Savremena forma spomeničke skulpture u većini slučajeva nosi elemente kiča. Mislim da je možda bolje i ne postavljati ni&scaron;ta u prostoru nego imitirati ne&scaron;to &scaron;to je neko mnogo bolje i uspje&scaron;nije rje&scaron;avao. Mi, kao prostorno mala država, moramo vi&scaron;e obratiti pažnju kako da angažujemo ponuđeni prostor. Bez sinergije između postavljene forme i prostora u kome se ona postavlja, mi&scaron;ljenja sam da ne može doći do dobrog rezultata&rdquo;, istakao je Pavićević.<\/p>\r\n\r\n<p>Zeković smatra da se ne može generalizovati priča o vrednosnom nivou spomenika i spomen-obilježja u Crnoj Gori.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Svaki spomenik predstavlja apriorno djelo za sebe. Međutim, fakat je da u njihovoj realizaciji, pored profesionalaca &ndash; vajara i arhitekata, učestvuju i amateri bez adekvatnih obrazovnih referenci &scaron;to neminovno utiče na op&scaron;tu sliku o profilu na&scaron;eg spomeničkog fonda. Međutim, i kod akademskih umjetnika postoje nedosljednosti, nesigurnosti, često i proma&scaron;aji u zahtjevnom zadatku oblikovanja javnih spomenika. Mada, većina posjeduje visok stepen tehničkog vladanja vajarskim umijećem, oni jo&scaron; uvijek lutaju u domenu stilskih odrednica. Jo&scaron; uvijek prisutna konzervativna dilema da: &ldquo;ako je spomenik, ne može biti moderan, ako je moderan, ne može biti spomenik&rdquo; (L. Manfred) prevazići će se tek kada umjetnik shvati da, bez obzira na temporalnu distancu koja nas razdvaja od ličnosti ili događaja u čiju čast se podižu spomenici, njegovo djelo treba da bude reprezent umjetnosti svog vremena, &scaron;to će neminovno uticati i na aktiviranje novog ugla posmatranja gledaoca&rdquo;, istakla je Zeković.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>PROCEDURA<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Radmilović smatra da postavljanje spomenika u Crnoj Gori ne prati transparentna procedura.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Zna se u svijetu kako se to radi &ndash; napravi se žiri, konkurs, pa se izlože radovi, onda žiri zasijeda&hellip; U svim tim konkursima pi&scaron;e anonimni &ndash; javni konkurs, &scaron;to znači da predajete rad pod &scaron;ifrom. A kad predajete rad onda vas ona sekretarica &scaron;to prima rad pita za ime i prezime. To je &ldquo;ubjedljiva&rdquo; &scaron;ifra. Javni konkurs podrazumijeva da se svi prispjeli radovi izlože u nekom prostoru, galeriji, da se vidi &scaron;ta je &scaron;ta. To odavno ne postoji. Sve je to &ldquo;piljara&rdquo;. Na taj način tu nema sreće. Potrebno je, ako je to ikako moguće, napraviti objektivni, stručni žiri. To odavno ne postoji. Svako &ldquo;gura&rdquo; nekog svog. Za&scaron;to, kako, ne znam? Ako može da se sastavi objektivan žiri &ndash; to je jedini put&rdquo;, kazao je Radmilović.<\/p>\r\n\r\n<p>Petrović Njego&scaron; smatra da je transparentna procedura davno izumrla kod nas i, kako vrijeme prolazi, sve smo dalji od vrijednosti i pravila po kojima bi se trebalo voditi.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Jedan od glavnih krivaca je politika (političari). Sve se svelo na njih, oni nam biraju &scaron;ta će da se radi, kako će to da izgleda i, naravno, ko će biti &ldquo;izvr&scaron;ilac radova&rdquo;. Nerijetko daju sebi za pravo i da &ldquo;isprljaju&rdquo; svoje prste kako bi dodali koji potez. Taj problem ne postoji od skoro, on nas već duže vrijeme povlači sve dublje u ponor neukusa i kiča. Imamo vi&scaron;e primjera u zadnje vrijeme, da kažem najsvježijih&rdquo;, kazao je on.<\/p>\r\n\r\n<p>Čudno je, kako je istakao, da se javnost tek oglasila postavljanjem dviju skulptura na Cetinju.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Po mom mi&scaron;ljenju, opravdano. Uz dužno po&scaron;tovanje prema kolegama autorima čiji rad cijenim, smatram da može puno bolje. Ne sumnjajući da oni to ne mogu, naprotiv. Jednostavno nijesu imali konkurenciju, nije bilo varnice koje bi ih podstakle da daju sve od sebe i iskažu se u najboljem svjetlu. Naravno, nije ni moglo biti konkurencije, jer je bilo po pozivu, najgori mogući način za ovakve stvari&rdquo;, rekao je Petrović Njego&scaron;.<\/p>\r\n\r\n<p>Osvrnuo se i na nekoliko mjeseci unazad, kada su, kako je rekao, Op&scaron;tina Nik&scaron;ić i određeni političari izigravali mecene na&scaron;im novcem.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Dodijelili su posao, po pozivu, svojim ljudima i napravljena je najveća sramota na ovim prostorima u 21. vijeku. Vratimo se jo&scaron; nazad, karikatura velikog Ljuba Čupića u Danilovgradu je, na sreću, uklonjena. Pa jo&scaron; malo nazad i doći ćemo do drugog velikog Ljuba u centru Nik&scaron;ića, pod kakvim god okolnostima rađen, njegova umjetnička vrijednost je upitna. Ne bih dalje nastavljao jer bi se spisak odužio, a knedla u grlu bila sve veća. Previ&scaron;e gre&scaron;aka koje nas ničemu ne uče&rdquo;, kazao je Petrović Njego&scaron;.<\/p>\r\n\r\n<p>Radovanović je istakla da u kreiranju konkursa treba da učestvuju oni koji su stručni i obučeni &ndash; bez uticaja politike, biznisa i ideolo&scaron;kih disbalansa, upravo zbog odgovornosti prema građanima.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Na&scaron;li smo se na jednom bunji&scaron;tu svega i svačega gdje nema jasne strategije kao ni otvorenosti kako bismo zajednički, najboljim i najčistijim snagama djelovali za na&scaron;e vrijeme, utiskujući dosta toga za buduće. Upravo zbog toga &scaron;to su spomenici reprezentativni izrazi pojedinih zajednica po kojima prepoznajemo i vrednujemo njihove posebnosti, stepene njihove razvijenosti, njihova znanja, snagu i moć, kreativnost, estetske domete, ujedno i ekonomske potencijale, ovo &scaron;to se plasira ni na koji način nije izraz umjetnosti 21. vijeka. Smatram da umjetnik nije neko ko izvr&scaron;ava zadatke već vrlo jasno, svoj stav eksplicira sa aspekta struke. Na&scaron;e vrijeme traži jedan upis savremenosti &ndash; živimo u jednom dru&scaron;tvu i jednom vremenu. Ili, treba da je svima jasno da ovo &scaron;to živimo nema veze sa tokovima savremenog dru&scaron;tva, ni sa dana&scaron;njom skulpturom kakvu poznaju kulturolo&scaron;ki razvijenije sredine od na&scaron;e&rdquo;, rekla je Radovanović.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"Spomenik Lesu Ivanoviću\" src=\"https:\/\/www.cdm.me\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Spomenik-Lesu-Ivanovicu.jpg\" style=\"height:225px; width:400px\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Pavićević je istakao da je, prije svega, potrebno angažovati stručni žiri koji bi po pravilu trebalo da bude ostvaren i dokazan u svom poslu.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Često se de&scaron;ava da žiri uop&scaron;te nije iz struke, već iz neke sasvim druge profesije, pa nije uop&scaron;te ni čudo &scaron;to se odabiraju rje&scaron;enja koja nemaju pomenute vrijednosti&rdquo;,istakao je Pavićević.<\/p>\r\n\r\n<p>Zeković je kazala da je jedino relevantna estesko-likovna i funkcionalna vrijednost djela, a ne njegov autor.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ako to budemo po&scaron;tovali, neće se de&scaron;avati propusti, koji mogu da imaju nenadoknadivu &scaron;tetu, jer ovdje je riječ o djelima kojima se izražava pijetet prema dalekoj ili nedavnoj pro&scaron;losti, sada&scaron;njost kao stvaralački trenutak i odgovornost prema budućnosti kojoj se ostavljaju u amanet&rdquo;, istakla je Zeković.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>RAZLIČITA MI&Scaron;LJENJA<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Kada je riječ o tome koliko se u procesu rada vajar &ldquo;opterećuje&rdquo; sudom javnosti o izgledu spomenika, Petrović Njego&scaron; je istakao da, kada umjetnik u ateljeu stvara radove sa kojima će se prezentovati publici na nekoj izložbi, određeno opterećenje može, ali i ne mora postojati.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Stvaramo, prije svega, za sebe onako kako želimo, bez ustezanja. Borimo se da izbacimo ono &scaron;to nosimo u sebi, pa svidjelo se to javnosti ili ne. Na&scaron;e je, pa kako god. Međutim, kada stvarate rad za koji ste angažovani i koji će biti postavljen u javnom prostoru, &scaron;to znači prostoru mom, tvom, svih nas i te kako treba da nas opterećuje sud javnosti. Ako lo&scaron;e ispadne ne naru&scaron;avamo svoj prostor već prostor svih nas. Normalno je da dolazi do osude, no nije normalno da su glasniji nekompetentni ljudi od crnogorske kulturne scene. Gdje su umjetnici, likovni umjetnici? Znam, nije lako istupiti i ukazati na gre&scaron;ke, posebno u državi u kojoj se svaka kritika prebacuje na ličnu ravan. Ja ne kudim vajare, kudim lo&scaron;e radove. To znači da bih sjutra, kada bi bio u situaciji da napravim lo&scaron; spomenik, objeručke prihvatio kritiku svojih kolega, kakva god ona bila&rdquo;, istakao je on.<\/p>\r\n\r\n<p>Radmilović ima svoj odnos prema tome &scaron;to radi. Da li će to nekome da se svidi ili ne, kako je rekao, to ga ne interesuje.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;To je njihovo pravo, njihovo mi&scaron;ljenje. Volim da čujem svako mu&scaron;ljenje &ndash; i pozitivno i negativno. To je dobro, može čovjeka malo da pomjeri, da razmisli na drugi način. Spomenička skulptura je u su&scaron;tini najvi&scaron;e zanat, pa tek onda kreacija, ako može tu ne&scaron;to u kreativnom smislu da se da. Ograničeni ste. Ne možete da pravite kralja i pjesnika na isti način. Zavisi od motiva, od ličnosti&rdquo;,kazao je Radmilović.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Ne leži svim vajarima svaka tema<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Komentari&scaron;ući sam proces izbora autora i estetskog rje&scaron;enja spomenika, Marko Petrović Njego&scaron; je kazao da, prije svega, treba izvući pouku iz dosada&scaron;njih de&scaron;avanja.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Ukinuti pod hitno način odabira &ldquo;po pozivu&rdquo;, kako bi rekli, podrazumijeva se, on je dobar umjetnik. Nijesmo mi keramičari, pa da odlično postavljamo sve vrste pločica, nebitno koji dezen. Mi smo vajari! Ne leži svim vajarima svaka tema. Svako ima svoj umjetnički potpis. KONKURS! Transparentan, sa nezavisnom, nepristrasnom komisijom, prije svega, kompetentnom i uspjeh je zagarantovan. Ali, tu se ne zavr&scaron;ava njihov posao, uzeli smo dnevnice i odabrali najboljeg. Cijeli proces realizacije je podjednako bitan. Možda je moja skica, maketa najbolja, ali nije dobra kao finalni proizvod. Od pisanja konkursa, kriterijuma, kompletnog procesa do samog kraja postavke, sve je važno. Naravno, bez politike i političara. Ako ovo ne možemo ispo&scaron;tovati i ispratiti, osuđeni smo da spomenička skulptura bude jednako dobra koliko u Bileći i Skoplju&rdquo;, istakao je Petrović Njego&scaron;.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Skulpture često motivisane nekim političkim ciljevima<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Velibor Pavićević kazao je da postoji mali broj skulptura koje su skorije postavljene i koje sa sobom nose ne&scaron;to od onih kvaliteta naslijeđenih iz pro&scaron;losti.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Brzina i tendencija naručioca projekata, da se za vrlo kratko vrijeme izvode spomeničke skulpture često motivisane nekim političkim ciljevima, a nikako kreativnim i prosperitetnim, dovode do lo&scaron;ih projekcija. Dobro znamo da su realizacije umjetničkih projekata ove prirode oduvijek zavisile od &scaron;irine i stepena obrazovanosti mecena. Jedino kad se u jednom dru&scaron;tvu poklope i srode dobronamjerne i vizionarske tendencije sa obje strane možemo očekivati preporod. Najbitnije je imati, prije svega, &scaron;irinu i obrazovanje, a ono &scaron;to često ponavljam, struka mora da se pita tamo gdje se to od nje očekuje&rdquo;, kazao je Pavićević.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color:#808080\">Izvor:&nbsp;Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/12\/05\/thumbs\/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/12\/05\/thumbs\/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/12\/05\/thumbs\/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/12\/05\/thumbs\/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/12\/05\/thumbs\/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/12\/05\/thumbs\/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/12\/05\/thumbs\/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/12\/05\/thumbs\/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/12\/05\/thumbs\/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/12\/05\/thumbs\/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/266990\/previse-gresaka-koje-nas-nicemu-ne-uce"}},{"Article":{"id":"266935","title":"Šekularac: Svakih 30 godina moramo da se borimo za nekakvu istinu i pravdu","slug":"sekularac-svakih-30-godina-moramo-da-se-borimo-za-nekakvu-istinu-i-pravdu","intro":"Formiranje svijesti jednog naroda dugotrajan je proces, a zavisi od svih utisaka i uticaja s kojima se dolazi u kontakt. To su vjekovni procesi prepoznavanja, prihvatanja i stapanja sa njima. U knjizi „Tragovi prošlosti Crne Gore – Srednjovjekovni natpisi i zapisi u Crnoj Gori od VIII do XVI vijeka“ istoričar Božidar Šekularac se bavio dokumentima koji svjedoče o susretima naroda i kultura koji su od Crne Gore stvorili multietničko i multivjersko društvo.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/12\/04\/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600.jpg","date":"2022-12-04 08:47:00","author":" MM","publish_date":"2022-12-04 08:47:00","content":"<p>Predan istraživački rad i promi&scaron;ljanje ovog znamenitog naučnika donijeli su opsežnu studiju koja će, kao &scaron;to je nedavno naglasio i na promociji u Matici crnogorskoj, ponajvi&scaron;e biti od koristi onima koji se profesionalno bave pro&scaron;lo&scaron;ću Crne Gore. U ukupnom zbiru, ovo je treća knjiga na kojoj je radio u posljednje dvije godine, nakon &scaron;to je za &scaron;tampu priredio &bdquo;Praznični minej&ldquo; Božidara Vukovića Podgoričanina i &bdquo;Psaltir s posljedovanjem&ldquo; iz &scaron;tamparije Crnojevića.<\/p>\r\n\r\n<p>&Scaron;ekularac je govorio i o interesovanju za svoju knjigu, ali i o njenom značaju u dva različita doba u kojima se pitanje crnogorske državnosti dovodilo u pitanje.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Je li Vam neobično &scaron;to je Va&scaron;a naučno-istraživačka knjiga iz 1994. ne samo bila toliko tražena nego i postala na neki način kultno izdanje koje je razgrabljeno u kratkom roku? Da li to ima veze s tim &scaron;to je objavljena u periodu kad je bilo važno baviti se pro&scaron;lo&scaron;ću Crne Gore zarad boljeg razumijevanja tada&scaron;njeg trenutka i da je danas slično stanje u na&scaron;oj državi?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;EKULARAC<\/strong>:&nbsp;Moram da kažem da sam očekivao veliko interesovanje za to izdanje jer je to specifična istorija Crne Gore, i ne samo Crne Gore, jer je to izdanje naučne istoriografije koje počiva isključivo na naučnim provjerenim izvorima. To su temelji pravni i trajni i služe dono&scaron;enju ozbiljnih naučno zasnovanih zaključaka. Brižljivo kritički sakupiti na jednom mjestu dokumentaciju određene vrste kakva je ova, o značajnom ranom istorijskom periodu sa fotosima originala, transkripcijom i gdje treba prevodima, uz navođenje op&scaron;irne literature, značajan je naučni poduhvat i to je istoričarima i naučnicima bilo jasno.<\/p>\r\n\r\n<p>Zbog toga su oni to uzimali, kupovali, nabavljali, jer nalaze na jednom mjestu toliko originalne istorijske građe, a ponavljam, natpisi i zapisi su originalna građa sa posebnim značajem. Jer ako je jedan natpis uklesan u kamenu &ndash; on je trajan i tu nema laži. Zapisi su, iako su pisani na mekom materijalu, na marginama bjelina knjiga ili na ikonama, dokumenta koja nose u sebi istorijske poruke i ako čitate zapise i natpise vi imate pred sobom jedan pregled istorijskih zbivanja u određenom prostoru, u konkretnom slučaju u Crnoj Gori od 810. do 1560. godine. Ja sam obradio ne samo natpise i zapise koji se nalaze u Crnoj Gori, nego i one o Crnoj Gori kakav je natpis u Đoji u gradiću pored Barija, gdje je bila, kako oni kažu, kolonija Sklava, Slovena koji su se u onom burnom vremenu turske okupacije tamo smjestili i podigli crkvu. Brajo Bjelopavlić sa ženom je podigao crkvu Svetog Nikole koja i danas postoji.<\/p>\r\n\r\n<p>Dakle, do čega se god moglo doći ova knjiga je obuhvatila. Zbog toga ne samo da je u Crnoj Gori ona kori&scaron;ćena, nego mi je jedan prijatelj sa studija posvjedočio da je vrlo upotrebljavana i rabljena u Srpskoj akademiji nauka od njihovih naučnika i radnika, jer to je materija koja je trajna.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Je li važnije bilo tu knjigu objaviti 1994. ili danas?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;EKULARAC<\/strong>:&nbsp;Nažalost, mi smo u prilici da svakih 30 godina moramo da se borimo za nekakvu istinu, za nekakvu pravdu. Meni se čini da je potpuno isto. Onda je bila jedna vrsta pritiska, a sad je druga, možda i jača nego &scaron;to je tad bila. Ali ja se nijesam vodio političkim motivima. Jednostavno, na&scaron;ao sam ljude koji su bili zainteresovani za ovakvu publikaciju, a to je Matica crnogorska koja je prihvatila moj prijedlog bez razmi&scaron;ljanja, iako nijesu imali uvida u knjigu.<\/p>\r\n\r\n<p>Oni su to odradili na vrlo dobar način i moram da kažem da je ova knjiga jedan značajan napredak i tehnički i lektorski i u svakom smislu, ali i po obimu, jer dvadesetak novih natpisa i zapisa je u njoj.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Za tridesetak godina dvadesetak novih uzoraka. Je li to malo?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;EKULARAC<\/strong>:&nbsp;Nijedna publikacija ne može biti dobra i konačna da ne može da se dopunjava i dorađuje, pa i ova. To je ne&scaron;to &scaron;to se podrazumijeva. I najslabija knjiga ima neku poruku, makar kako ne treba raditi.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Jovan Martinović je tada zapisao da se radi o &bdquo;nalaženju niti &scaron;to nas veže za majčinu zemlju&ldquo;. Jeste li je na&scaron;li tokom svog istraživanja?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;EKULARAC<\/strong>:&nbsp;Apsolutno. &rsquo;Ajte uzmite vi od osmog vijeka, pa pratite natpise, pa pratite zapise, to su dvije cjeline na koje je knjiga podijeljena. Vi ćete naći i istorijske podatke, i lingvističke, likovne i paleografske i diplomatičke, tamo vrvi od podataka i samo povežite tu nit &ndash; ona postoji. Ona nije istorija u klasičnom smislu, ali se na osnovu njih to radi.<\/p>\r\n\r\n<p>Recimo, ba&scaron; je Martinović rekao da su najče&scaron;ći i najvjerodostojniji svjedoci takve pripadnosti, najsigurniji i najdirektniji korijeni na&scaron;e pro&scaron;losti stari zapisi i natpisi &bdquo;ta &scaron;tura ali decidna svjedočanstva, ti glasovi iz tame vjekova uklesani u mermer ili domaći kamen sigurnom klesarskom rukom, upisani drhtavom rukom starih pustinjaka uz &scaron;kiljavo svjetlo lojanice i kandila. Oni su miljokazi na putu razvoja čovjeka, naroda, kulture i civilizacija&ldquo;. Vrlo jasno i decidno.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Mogu li se tumačiti na pogre&scaron;an način ti zapisi?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;EKULARAC<\/strong>:&nbsp;Sve je moguće, ali sve manje. Dokumenta mogu da se tumače na ovaj ili onaj način, pogotovo dokumenta savremenog doba koja gledamo drugim očima. U svakom slučaju, svaki dokument podliježe kritičkoj analizi i jednom kritičkom sagledavanju cjelokupne informacije i sklapanjem tih kockica u mozaik dobija se jedna op&scaron;ta slika. Upravo su natpisi i zapisi, a propo te priče, složeno vi&scaron;ejezičko, multidisciplinarno djelo koje po pravilu rade timovi ljudi, instituti i akademije.<\/p>\r\n\r\n<p>Zbog toga sam ja doživio tada punu satisfakciju &scaron;to sam se uhvatio u ko&scaron;tac sa jednim vrlo te&scaron;kim projektom, a taj projekat je bio u radnom zadatku Istorijskog instituta, tako da sam ja za pet godina to zavr&scaron;io. Mnogi su ga ocijenili kao podvig. Nije stramota reći da je to tako. Dodao bih i da ovi izvori predstavljaju sveukupnu istoriju ovog malog o&scaron;trog i uglastog komadića zemlje zvane Crna Gora na kome su se u dugom nizu vjekova prelamali burni i odsutni događajii, taložili slojevi kultura i civilizacija, na&scaron;av&scaron;i svoj izraz kroz stare i sada oživljene natpise i zapise. Jer ako gledamo te slojeve jezičke, mi imamo ovdje na prostoru Crne Gore na tim natpisima tzv. latinsko-grčko-slovensku simbiozu, imamo na prostoru Boke natpise na jednom spomeniku koji su na tri jezika, isti tekst.<\/p>\r\n\r\n<p>To jasno govori o multidisciplinarnosti, o rasterećenosti od dana&scaron;njih problema. Ljudi su živjeli u skladu. Pa zar nije jasno da su ljudi, recimo na prostoru barske op&scaron;tine, imali pet dvooltarskih crkava, od kojih je jedna jo&scaron; aktivna. Zar to ne govori dovoljno?<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Od prvog natpisa koji je iz 8. vijeka pa do posljednjeg iz 16. vijeka religija je najmanji zajednički imenitelj. Kad je crkva od prosvetiteljske uloge preuzela onu da unazađuje zatvarajući se prema naučnosti (da ne kažem nauci) i oslanjajući se na strogo dogmatske forme?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;EKULARAC<\/strong>:&nbsp;Mi smo napravili kuću na putu, preci Crnogoraca, dukljanski Sloveni, upravo na prostoru gdje se prelamaju istok i zapad, gdje se prelamaju kulture i vjere. Kasnije se umije&scaron;ala i islamska kultura, tačnije Osmansko carstvo. Sve je to imalo odraza i na op&scaron;te pona&scaron;anje ljudi, na op&scaron;tu kulturu i na crkvene prilike. Nije to odmah bila takva granica, ona je trajala nekoliko vjekova. Crkva ima svoja pravila i svoje interese. Ta prosvetiteljska djelatnost u srednjem vijeku je bila vrlo značajna, prije otvaranja prvih &scaron;kola u crkvama i manastirima gdje su ljudi učili slova. U tada&scaron;njim skriptorijumima manastirskim pisane su knjige, &scaron;kolovani su ljudi za dvorove kao pisari.<\/p>\r\n\r\n<p>Mi smo imali tu sreću da smo imali na dvoru Bal&scaron;ića kancelariju i na ćirilici i na latinici, dokumenta i zapisi to govore. Tu je, dakle, prosvetiteljska djelatnost crkve bila dominantna i vrlo važna. Međutim, otvaranjem &scaron;kola se stvari mijenjaju. Dolazi i do otkrića &scaron;tamparije. Mi smo imali &scaron;tampariju Crnojevića i ona vr&scaron;i misiju umjesto crkve.<\/p>\r\n\r\n<p>Ono jeste da su u pitanju crkveni spomenici, ali za to vrijeme to je tako bilo. A onda rukopisne knjige koje su nastajale, to je posebno blago za Crnu Goru, počev od ,,Miroslavljevog jevanđelja&ldquo;, ,,Ilovička krmčija&ldquo;, to je novokanon, ređaju se tako. Ja sam mnogo pisao o tome u &bdquo;Dukljanko-zetskim poveljama&ldquo;, tako da je ta moja preokupacija srednjim vijekom u svim segmentima bila vrlo značajna.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Jeste li upućeni u savremeni trend prisvajanja na&scaron;eg kulturnog nasljeđa od strane Srbije, posebno na internetskim informativnim stranicama? Na koji način možemo da se izborimo s tim?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;EKULARAC<\/strong>:&nbsp;Ja se ne osvrćem na to. Mene su vodila dokumenta i ne može se pogrije&scaron;iti ako se držite njih. To nije ni&scaron;ta novo danas. Mi, nažalost, imamo malo snage, malo i sredstava da bismo se mogli suprotstaviti jednoj tako moćnoj istoriografiji i planiranju određenih političkih ciljeva. Jer do skoro dukljanski kraljevi su samo usput pominjani, međutim, sad je to atraktivno. U svakom slučaju, ova zemlja je doživjela i preživjela i razne okupacije raznih moćnih zemalja, pa su se smjenjivale, neke su okupirale djelove Crne Gore, ali u kulturi je sve to ostavljalo određene tragove koje treba izučavati i koje ne treba zanemariti u pozitivnom smislu. Tako da, recimo, Mletačka republika je crnogorsko primorje okupirala, ali istorija Kotora i Boke vrlo je vezana za istoriju Mletačke republike u određenom periodu, tako da se ne može zanemariti. Trebalo bi da mi na&scaron;im snagama nastojimo da dođemo do istine, da nas vode dokumenta, a ne emocije.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;ta je najvrednije &scaron;to su inostrane biblioteke sačuvale a da se tiče crnogorskog nasljeđa?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;EKULARAC<\/strong>:&nbsp;To je rak rana Crne Gore, nažalost. Najvi&scaron;e je tog blaga crnogorskog rastureno u doba Petrovića kada su imali prisne odnose sa Rusijom i tu su pohodili ruski sve&scaron;tenici, naučnici, avanturisti i oni su odnosili kulturno blago iz Crne Gore. Kad sam bio u Lenjingradu tamo sam gledao jedan fond grofa Pogodina i na&scaron;ao u njemu 24 knjige na staroslovenskom, odnosno crkvenoslovenskom jeziku na kojima na margini pi&scaron;e: &bdquo;Ovo je kupljeno u Vijeni, za toliko i toliko rubalja od Vuka Karadžića&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Onda je sve jasno, a zna se, to nije novo ni&scaron;ta, kako je Vuk tovare knjiga iz Morače, iz Dobrilovine odnosio, prodavao, od toga živio. Vi nalazite &bdquo;Ilovačku krmčiju&ldquo; u biblioteci u Zagrebu, sreća je da je sačuvana. &bdquo;Miroslavljevo jevanđelje&ldquo; je u Beogradu, imate knjiga rukopisnih u Beču, Berlinu, Dablinu, a da ne govorimo u Rusiji. &bdquo;Vranjinsko jevanđelje&ldquo; koje je pisao pop Roman u crkvi Sv. Nikole u Vranjini na Skadarskom nalazi se u privatnoj arhivi u Odesi. To su samo slike tog odno&scaron;enja blaga.<\/p>\r\n\r\n<p>To je te&scaron;ko vratiti, pogotovo zato &scaron;to nema volje. Kad sam ja kao pomoćnik ministra za nauku i univerzitet nekim ljudima prezentirao da mi treba da se izborimo za na&scaron; kulturni identitet, koliko su oni to shvatili ozbiljno, u to ne ulazim. Moja savjest je mirna jer sam skrenuo pažnju.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Može li se na isti način kao &scaron;to su reprintovani &bdquo;Psaltir&ldquo; i &bdquo;Praznični Minej&ldquo; Božidara Vukovića sačuvati kulturno blago koje je rasuto po svijetu?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p><strong>&Scaron;EKULARAC<\/strong>:&nbsp;Postoje neke ideje da se produži sa praksom da se zbirke rukopisa ili pojedini primjerci registruju i da se prave reprint izdanja. Koliko je moguće &ndash; malo snage, ali volje ima. Žalosno je da sam u Crnoj Gori kao neki usamljeni jahač koji nema nijednog nasljednika, iako sam molio i Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo kulture i neke druge institucije da organizuju neki seminar za obuku mladih kadrova. A ima kadrova, ima ljudi zainteresovanih. Ljude treba edukovati da počnu od početka, i motivisati.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#808080\">Izvor: Pobjeda<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/12\/04\/thumbs\/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/12\/04\/thumbs\/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/12\/04\/thumbs\/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/12\/04\/thumbs\/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/12\/04\/thumbs\/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/12\/04\/thumbs\/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/12\/04\/thumbs\/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/12\/04\/thumbs\/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/12\/04\/thumbs\/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/12\/04\/thumbs\/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/266935\/sekularac-svakih-30-godina-moramo-da-se-borimo-za-nekakvu-istinu-i-pravdu"}},{"Article":{"id":"266773","title":"Jače od tišine: Festival Ubrzaj od 10. do 14. decembra","slug":"jace-od-tisine-festival-ubrzaj-od-10-do-14-decembra","intro":"Uz moto „Jače od tišine“, Centar za građansko obrazovanje (CGO) realizuje XIII izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2022 u Podgorici, Kotoru i Beranama.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/11\/30\/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733.jpg","date":"2022-11-30 17:01:00","author":" MM","publish_date":"2022-11-30 17:01:00","content":"<p>Centralni program ovogodi&scaron;njeg Festivala biće realizovan od 10. do 14. decembra u Muzičkom centru i Crnogorskoj kinoteci u Podgorici, a prateća izdanja u Kino &bdquo;Boka&ldquo; u Kotoru od 11. do 12. decembra i u Kulturnom centru u Beranama od 13. do 14. decembra 2022. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>XIII izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ, kao i uvijek, donosi isključivo premijerna izdanja filmova izuzetnog kvaliteta i najnovije produkcije, a koja su već uspjela da dobiju nominacije i priznanja na prestižnim regionalnim, evropskim i svjetskim festivalima. Pored filmskih projekcija, kao i godinama unazad, predviđen je i prateći program, kako bi se napravio osvrt na poruke određenih filmova i aktualizivala neka od gorućih pitanja u oblasti ljudskih prava.<\/p>\r\n\r\n<p>Kroz Festival UBRZAJ se nastavlja vi&scaron;edecenijsko zalaganje za afirmaciju ljudskih prava, privlačeći &scaron;iroku i heterogenu publiku, &scaron;to Festivalu UBRZAJ daje posebnu vrijednost u polarizovanom crnogorskom okviru. Usmjerenost na moderni koncept ljudskih prava kroz medijum filma čini Festival UBRZAJ i mjestom susreta najrazličitijih dru&scaron;tvenih aktera, čime se jača tolerancija i inkluzija u dru&scaron;tvu.<\/p>\r\n\r\n<p>Filmovi koje prikazuju su često daleko od komercijalnog filmskog izraza, ali predstavljaju dragocjen doprinos izgradnji kulture ljudskih prava, jer njihovim projekcijama nastojimo podstaći kritičko promi&scaron;ljanje, dijalog i akciju, okupljajući pojedince i organizacije koji mogu biti agens promjena.<\/p>\r\n\r\n<p>Odziv i reakcije javnosti organizatore ohrabruju da Festival UBRZAJ i trajno vežu za kulturnu i filmsku mapu Crne Gore. Iz tog razloga, i ove godine pozivaju publiku da izađe iz svoje zone komfora i suoči se sa novim i izazovnim realnostima, te da se makar na kratko identifikuje sa sudbinom i životima najrazličitijih pojedinaca i zajednica, i da zajedno sa njima ili za njih razbiju ti&scaron;inu tamo gdje je ne smije biti. Ulaz na sve projekcije je besplatan.<\/p>\r\n\r\n<p>Ovogodi&scaron;nje izdanje Festivala podržalo je Ministarstvo ekonomskog razvoja Crne Gore, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, Op&scaron;tina Kotor, Op&scaron;tina Berane, Kulturni centar &bdquo;Nikola Đurković&ldquo; i Kulturni centar Berane. Partneri su BELDOCS, Sarajevo Film Festival, Human Rights Film Network i Crnogorska kinoteka. Takođe, promocija dru&scaron;tveno odgovornog pristupa vidljiva je i u biznis sektoru, te stoga ističu sponzorstva hotela Cue, Gostione 1928, PG taxi i Companie De Vinos Montenegro.<\/p>\r\n\r\n<p>Prepoznajući Festival UBRZAJ kao manifestaciju od javnog značaja, podr&scaron;ku i ove godine pružaju javni servis Radio-televizija Crne Gore (RTCG), sa portalom RTCG.me, zatim nezavisni dnevnik, Portal i televizija Vijesti, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, televizija Nova M, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, Radio Berane i Radio Kotor. Važnost Festivala UBRZAJ prepoznali su i novi medijski partneri &ndash; E TV, Dnevni list Dan i Portal Analitika.<\/p>\r\n\r\n<p>0SHARE<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/266773\/jace-od-tisine-festival-ubrzaj-od-10-do-14-decembra"}},{"Article":{"id":"266768","title":"Pripremljen Predlog elaborata o osnivanju Muzeja savremene umjetnosti","slug":"pripremljen-predlog-elaborata-o-osnivanju-muzeja-savremene-umjetnosti","intro":"Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Informaciju o potrebi transformacije Javne ustanove Centar savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti i zadužila je resorno Ministarstvo da pripremi Elaborat o osnivanju Muzeja savremene umjetnosti.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/11\/30\/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555.jpg","date":"2022-11-30 16:17:00","author":" MM","publish_date":"2022-11-30 16:17:00","content":"<p>Za potrebe izrade Elaborata o opravdanosti transformacije Javne ustanove Centar savremene umjetnosti Crne Gore u Javnu ustanovu Muzej savremene umjetnosti, Ministarstvo kulture i medija je angažovalo eksperta, saradnika prof. dr Dragana Bulatovića, profesora muzeologije, koji je uradio Analizu ispunjenosti uslova i procjenu opravdanosti transformacije Javne ustanove Centar savremene umjetnosti Crne Gore u Javnu ustanovu Muzej savremene umjetnosti. Ovaj dokument pored analize i procjene, obuhvatila i primjere sličnih muzeja u regionu i svijetu, sa opsežnim muzeolo&scaron;kim smjernicama u pogledu uspostavljanja međunarodnih standarda u oblasti savremene muzeolo&scaron;ke nauke.<\/p>\r\n\r\n<p>Prijedlog Elaborata o osnivanju Muzeja savremene umjetnosti, a na osnovu navedene Analize, pripremila je radna grupa koju su pored predstavnika Ministarstva kulture i medija i eksperata iz ove oblasti činili i predstavnici Centra savremene umjetnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarstvo kulture i medija će stručnu i cjelokupnu javnost upoznati sa detaljima ovog dokumenta nakon &scaron;to bude na dnevnom redu sjednice Vlade.<\/p>\r\n\r\n<p>Projekat transformacije Centra savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti najozbiljniji je projekat kulture na&scaron;e zemlje nakon obnove nezavisnosti i jedan od strate&scaron;kih prioriteta 43. Vlade, sa jasno zacrtanom mapom puta.<\/p>\r\n\r\n<p>Podsjećamo da je Ministarstvo kulture i medija do sad organizovalo dva predavanja o muzeologiji za zaposlene u crnogorskim muzejima, koje su vodili profesori sa fakulteta u regionu, u cilju njihovog &scaron;to boljeg prilagođavanja na izazove nove kulturne stvarnosti.<\/p>\r\n\r\n<p>Takođe će u narednom periodu biti organizovani okrugli stolovi sa eminentnim stručnjacima iz regiona o važnosti Muzeja savremene umjetnosti za državu.<\/p>\r\n\r\n<p>Povodom medijskih navoda da uprava Centra savremene umjetnosti nije obavije&scaron;tena o transformaciji te ustanove u Muzej, ovom prilikom iz Ministrastva informi&scaron;u javnost da je početkom septembra ove godine održan sastanak sa direktoricom Centra u Ministarstvu kulture i medija, na kojem se, između ostalog, razgovaralo i o ovoj temi.<\/p>\r\n\r\n<p>Ministarstvo kulture i medija sve svoje politike, bilo institucionalne ili vaninstitucionalne, kao i odnose sa zaposlenima, saradnicima ili povezanim licima, temelji na principima profesionalnosti i uvažavanja, pa tako navodi koji su objavili pojedini mediji ne mogu biti biti dovedeni u vezu sa načelima na&scaron;eg rada, kažu iz Ministarstva.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/11\/30\/thumbs\/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/266768\/pripremljen-predlog-elaborata-o-osnivanju-muzeja-savremene-umjetnosti"}},{"Article":{"id":"266068","title":"Kako se živjelo na crnogorskom dvoru","slug":"kako-se-zivjelo-na-crnogorskom-dvoru","intro":"Kako se živjelo na crnogorskom dvoru, kako je izgledao ogrtač kralja Nikole, pribor za jelo kraljevske porodice, modni aksesoari i posude za kozmetiku – približiće izložba u pljevaljskom Zavičajnom muzeju. Biće izloženo 120 eksponata, a među njima i upaljač kralja Nikole, od kojeg se nije odvajao.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/11\/19\/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555.jpg","date":"2022-11-19 08:41:00","author":" MM","publish_date":"2022-11-19 08:41:00","content":"<p>Povodom 70 godina postojanja Zavičajnog muzeja Pljevlja i obilježavanja Dana op&scaron;tine Pljevlja u okviru Novembarskih svečanosti, biće upriličena izložba &ldquo;Život na crnogorskom dvoru&rdquo;. Izložbu organizuje Zavičajni muzej, u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, a otvaranje je zakazano za večeras u 19 sati.<\/p>\r\n\r\n<p>Postavka izložbe Život na crnogorskom dvoru je zami&scaron;ljena kao prikaz života porodice, odnosno dinastije Petrović &ndash; Njego&scaron;.<\/p>\r\n\r\n<p>Vukan Ražnatović, kustos Narodnog muzeja kazao je Portalu RTCG da je postavka izložbe &ldquo;Život na crnogorskom dvoru&rdquo; zami&scaron;ljena kao prikaz života porodice, odnosno dinastije Petrović &ndash; Njego&scaron;, a sastoji se iz četiri cjeline.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Prva je simulacija salona u kojem su predstavljeni pored, namje&scaron;taja predmeti koji su služili za svakodnevnu upotrebu, od pribora za jelo do ambijentalnih ukrasa. Drugi segment prikazuje odjeću, od sobnih ogrtača, svečanih haljina i uniforme dvorske posluge. Pored toga su i modni aksesoari i posude za kozmetiku. Prema izloženim predmetima može se vidjeti, da su u skromnoj Crnoj Gori, članovi dinastije pratili najvi&scaron;u evropsku modu&rdquo;, kazao je Ražnatović.<\/p>\r\n\r\n<p>Treći segment, kako je naveo, je zabava u kome su izloženi predmeti vezani za hobije Petrovića &ndash; golf, kuglanje, gramofonske ploče, ali najvi&scaron;e plijene foto aparati, fotografije i albumi princeze Ksenije koja je bila amater-fotograf.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Posljednji dio ilustruje dvor kao politički centar sa prikazima grbova, kao civilne i vojne uprave, odlikovanja i oružja, koje nije bio sastavni dio gospodarevog života samo u ratnim periodima, već i svakodnevnice&rdquo;, rekao je Ražnatović.<\/p>\r\n\r\n<p>Izloženi eksponati potiču iz perioda druge polovine XIX i samog početka XX vijeka. Kako je saop&scaron;teno, na postavci će biti izloženo 120 predmeta, a njihovo porijeklo i izrada potiče kako od crnogorske izrade pa do čuvenih radnji &ldquo;Meissen&rdquo; i &ldquo;Royal Copenhagen&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Vrijednost eksponata se može procijeniti u finasijskoj, istorijskoj i umjetničkoj vrijednosti. Nezahvalno je govoriti o prvoj, a istorijska vrijednost je svakako najznačajnija za one predmete koji su direktno vezani za samu ličnost kralja Nikole. Kako je kralj u svojim Memoarima sam priznao da je dnevno pu&scaron;io 60-80 cigareta, negdje je među najzanimljivijim predmetima možda njegov upaljač, od kojeg se sigurno nije odvajao tokom cijelog dana&rdquo;, rekao je Ražnatović.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Koliko se život na crnogorskom dvoru razlikovao u odnosu na evropske?<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Ražnatović nam je kazao da je crnogorski dvor, kao i svaki evropski, imao svoj protokol i dvorsku etiketu.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Gospodareva djeca su koristila francuski jezik od malih nogu. Kao dokaz tome su dnevnici princeze Ksenije, koji su pisani isključino na francuskom. Međutim kao dinastija koja je nastala iz naroda i čiji je kralj odrastao kao svaki drugi čoban u Crnoj Gori, vjerovatno je to bilo daleko manje formalno nego bilo gdje drugo. Ostale vladarske porodice Evrope nosile su teret vi&scaron;evjekovne aristokratske rigidnosti, dok su Petrovići oduvjek bili dio naroda, do te mjere da je, prema kazivanju, kralj Nikola gotovo svakog podanika poznavao po imenu. Sama ta činjenica govori o različitosti života u njegovoj su&scaron;tini, pored toga &scaron;to nisu zaostajali za drugim dvorovima u luksuzu&rdquo;, naveo je Ražnatović.<\/p>\r\n\r\n<p>Kada je riječ o svakodnevnom životu, svako na dvoru je imao drugačiji radni dan.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Nikola I je najvi&scaron;e bio posvećen vođenju države, &scaron;to je uključivalo stalnu interakciju sa ljudima, čak i dok je pisao. Kažu da nikada nije volio da bude sam. Pored toga veoma je volio lov, &scaron;to je bio sport za njega kao i predah od posla. Kćerke su se najvi&scaron;e bavile svojim obrazovanjem i pojedinim hobijima. Imale su taj luksuz, &scaron;to je rijetko koja Crnogorka iz toga perioda imala, da mogu uop&scaron;te da imaju hobije. Sinovi, a naročito prijestolonasljednik Danilo, bili su bon vivanti, i koristili su svaku priliku da budu u inostranstvu. Ovo je bila normalna stvar kod cijele evropske aristokratije i dobrostojećih porodica, pa ne treba čuditi da su i oni, koji su to mogli sebi priu&scaron;titi, bili česti posjetioci evropskih prijestonica&rdquo;, kazao je kustos Narodnog muzeja.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Zavičajni muzej i dalje &ldquo;podstanar&rdquo;<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>Zavičajni muzej Pljevlja je od osnivanja 1952. godine smje&scaron;ten &ldquo;za privremeno&ldquo; u tada novoizgrađenoj zgradi Doma kulture, a u toj ustanovi se nadaju da će do sledećeg, jubilarnog desetljeća muzej dobiti svoju zgradu.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Od 2007. godine kada je započeta rekonstrukcija Doma kulture, sve ustanove koje su bile pod njegovim krovom, pa tako i Muzej, su izmje&scaron;tene u iznajmljene prostore, gdje su mogle obavljati samo optimalni minimum svojih djelatnosti. Po zavr&scaron;etku radova, 2019. godine Muzej je, u objektu Doma kulture, dobio značajno prostoro pro&scaron;irenje u odnosu na ranije, mada ni to nije dovoljno i optimalno za potrebe ovog muzeja, koji je kompleksnog tipa i raspolaže bogatim raznovrsnim materijalom&rdquo;, kazal je Portalu RTCG v.d. direktorice Zavičajnog muzeja&nbsp;Dejana Drobnjak, ističući da je i u skromnom prostoru muzej sprovodio svoju djelatnost na najbolji mogući način.<\/p>\r\n\r\n<p>Ipak, kako je rekla, moraju biti zadovoljni sada&scaron;njim stanjem u muzeju, koji raspolaže sa dva izložbena prostora.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Jedan izložbeni prostor iskori&scaron;ćen je za organizovanje trajne arheolo&scaron;ke postavke, obzirom da je bio premali za stalnu postavku, dok se drugi galerijski prostor koristi za organizovanje povremenih tematskih izložbi, kakva je i ova koja je upriličena povodom jubileja 70-ogodi&scaron;njice a ujedno je organizovana u susret proslavi obilježavanja Dana oslobođenja Pljevalja&rdquo;, kazala je Drobnjak.<\/p>\r\n\r\n<p><strong>Želja je da muzej dobije prostor kakav zaslužuje.<\/strong><\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Obzirom da je praksa da muzeji budu zasebni objekti, prvenstveno zbog sigurnosnih i za&scaron;titnih sistema, zbog pristupačnosti, organizovanja rada i sprovođenja svih vidova muzejske djelatnosti, mi se nadamo da će možda do sledećeg, jubilarnog desetljeća Zavičajni muzej dobiti svoju zgradu, podignutu po najvećim standardima, u kojoj će brojan muzejski materijal biti izložen posjetiocima, kao pokazatelj bogate kulturne ba&scaron;tine pljevaljskog kraja&rdquo;, zaključila je Drobnjak.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#808080\">Izvor:&nbsp;RTCG<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/11\/19\/thumbs\/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/11\/19\/thumbs\/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/11\/19\/thumbs\/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/11\/19\/thumbs\/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/11\/19\/thumbs\/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/11\/19\/thumbs\/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/11\/19\/thumbs\/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/11\/19\/thumbs\/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/11\/19\/thumbs\/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/11\/19\/thumbs\/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/266068\/kako-se-zivjelo-na-crnogorskom-dvoru"}},{"Article":{"id":"265874","title":"Zbog povrede glumca: Otkazano gostovanje beogradskog „Leta iznad kukavičjeg gnezda“ u Podgorici","slug":"zbog-povrede-glumca-otkazano-gostovanje-beogradskog-leta-iznad-kukavicjeg-gnezda-u-podgorici","intro":"Gostovanje Beogradskog dramskog pozorišta u CNP-u sa predstavom „Let iznad kukavičjeg gnezda“ koje je bilo planirano za 19. i 20. novembar otkazanao je zbog povrede jednog od glavnih glumaca iz predstave.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/11\/15\/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745.jpg","date":"2022-11-15 12:33:00","author":" MM","publish_date":"2022-11-15 12:33:00","content":"<p>&bdquo;Crnogorsko narodno pozori&scaron;te će nastojati da početkom naredne godine realizuje planirano gostovanje Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta, o čemu će javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena.<\/p>\r\n\r\n<p>Povrat novca od kupljenih ulaznica može se izvr&scaron;iti na biletarnici pozori&scaron;ta, svakog radnog dana od 9h do 20h. Broj biletarnice je 020\/274-009&ldquo;, saop&scaron;tili su iz CNP-a.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/11\/15\/thumbs\/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/11\/15\/thumbs\/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/11\/15\/thumbs\/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/11\/15\/thumbs\/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/11\/15\/thumbs\/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/11\/15\/thumbs\/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/11\/15\/thumbs\/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/11\/15\/thumbs\/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/11\/15\/thumbs\/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/11\/15\/thumbs\/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/265874\/zbog-povrede-glumca-otkazano-gostovanje-beogradskog-leta-iznad-kukavicjeg-gnezda-u-podgorici"}},{"Article":{"id":"265761","title":"Bjelopoljka Sara Kurgaš najbolja mlada glumica","slug":"bjelopoljka-sara-kurgas-najbolja-mlada-glumica","intro":"Sara Kurgaš proglašena je za najbolju mladu glumicu na Međunarodnom festivalu dramskih amatera.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/11\/12\/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745.jpg","date":"2022-11-12 21:49:00","author":" Kodex ","publish_date":"2022-11-12 21:49:00","content":"<p>Na festivalu održanom u Srbiji na Ubu od 1. do 10. novembra, na kojem je učestvovalo &scaron;est najboljih predstava iz&nbsp;Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije, stručni žiri, koji su činili: Željko Hubač, dramski pisac (predsjednik), i članovi, Vladan Gajović, prvak Drame Narodnog pozori&scaron;ta u Beogradu, i Petar Strugar, glumac Narodnog pozori&scaron;ta, mladoj i talentovanoj glumici Bjelopoljskog pozori&scaron;ta, Sari Kurga&scaron;, dodijelio je priznanje za najbolju mladu glumicu Festivala, za ulogu kćerke u predstavi &ldquo;Danilo&rdquo;, po tekstu i režiji Dragana Koprivice.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Ovo laskavo priznanje za najboljeg mladog glumca\/glumicu Festivala Sara Kurga&scaron; je ravnopravno podijelila sa Viktorom Nedeljkovićem iz predstave Srbije &ldquo;Srpska drama&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Zahvaljujući upornom radu, uz puno entuzijazma sa iskusnim ansamblom Bjelopoljskog pozori&scaron;ta, koji joj je mnogo pomogao u građenju lika, i uz savjete reditelja, Kurga&scaron;eva je zablistala u ulozi kćerke Eduarda Sama u predstavi o životu Danila Ki&scaron;a.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Riječ je o komadu, rimejku, koji je 2010. trijumfovao na međunarodnom Festivalu festivala u Trebinju, a u sada&scaron;njoj verziji, uz dijelom obnovljeni glumački ansambl, igraju: Slađana Bubanja Merdović, Predrag Vukojević, Jusuf Bajramspahić, Sanja Ćirović, Nela Terzić, i mladi talenti Sara Kurga&scaron;, Milica Jeremić i Mihailo Drobnjak.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon izvedene predstave na Ubu 5. novembra, uz izvanredne reakcije pozori&scaron;ne publike, svi učesnici bjelopoljskog ansambla na Okruglom stolu dobili su sjajne ocjene, a predsjednik Žirija Željko Hubač istakao da je Predrag Vukojević, koji tumači lik Danila Ki&scaron;a, jedan od najboljih glumaca amatera na balkanskom prostoru.<\/p>\r\n\r\n<p>Sljedeće izvođenje &ldquo;Danila&rdquo; biće u Bijelom Polju krajem novembra, na reviji pozori&scaron;nih ostvarenja Bjelopoljskog pozori&scaron;ta, a velika želja Sare Kurga&scaron;, učenice trećeg razreda Bjelopoljske gimnazije, je da upi&scaron;e Fakultet dramskih umjetnosti.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Na ovom prestižnom Festivalu najboljih amaterskih pozori&scaron;ta sa prostora biv&scaron;e Jugoslavije predstava &ldquo;Slava Klavora &ndash; spomenik&rdquo; Udruženja &ldquo;Pekarna Magdalenske mreže&rdquo; iz Maribora progla&scaron;ena je za najbolju.Osim Plakete &ldquo;Aleksandar Aca Popović&rdquo; za najbolju predstavu festivala, isto priznanje pripalo je Viktoru Hrvatinu Megliću za režiju i ansamblu predstave za kolektivnu igru.<\/p>\r\n\r\n<p>Žiri je dodijelio i četiri plakete &ldquo;Radomir Ra&scaron;a Plaović&rdquo; za glumačka ostvarenja. Nagradu za najbolju mu&scaron;ku ulogu dobio je Du&scaron;an Jović (&ldquo;Srpska drama&rdquo;, Trsteničko pozori&scaron;te i Dramski atelje KUD-a &ldquo;Vuk Karadžić&rdquo; iz Grabovca), najbolju žensku ulogu ostvarila je Belma Huseinefendić (&ldquo;Hanka&rdquo;, Udruženje &ldquo;Pozori&scaron;te mladih Tuzle&rdquo;), a najbolju epizodnu ulogu festivala odigrala je Jelica Ćučevič (&ldquo;Mare Fjočica&rdquo;, Kazali&scaron;na družina &ldquo;Kolarin&rdquo; iz Dubrovnika). Plakete &ldquo;Aleksandar Aca Popović&rdquo; dodijeljene su i za najbolju kostimografiju i scenografiju: Edini Topčagić za kostimografiju u &ldquo;Hanki&rdquo; i Vasiliju Petroviću za scenografiju u &ldquo;Srpskoj drami&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Repasaž fest posvećen je velikanima srpske pozori&scaron;ne umjetnosti i rođenim Ubljanima, dramskom piscu Aleksandru Popoviću i glumcu Radomiru Ra&scaron;i Plaoviću, a manifestaciju je podržala op&scaron;tina Ub u organizaciji Ustanove kulture &ldquo;Kulturni centar Ub&rdquo;.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#808080\">Portal Analitika<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/11\/12\/thumbs\/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/11\/12\/thumbs\/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/11\/12\/thumbs\/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/11\/12\/thumbs\/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/11\/12\/thumbs\/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/11\/12\/thumbs\/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/11\/12\/thumbs\/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/11\/12\/thumbs\/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/11\/12\/thumbs\/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/11\/12\/thumbs\/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/265761\/bjelopoljka-sara-kurgas-najbolja-mlada-glumica"}},{"Article":{"id":"265462","title":"Dostojanstveno predstavljanje Crnogorske manjine na prvom festivalu nacionalnih manjina u Albaniji","slug":"dostojanstveno-predstavljanje-crnogorske-manjine-na-prvom-festivalu-nacionalnih-manjina-u-albaniji","intro":"U Sarandi je 5. novembra, uz podršku Odbora za Nacionalne Manjine u Republici Albaniji, održana prva Smotra folklora manjina na kojoj je Crnogorska manjina dostojno predstavljena u tradicionalnim crnogorskim narodnim nošnjama.","intro_image":"\/storage\/2022\/11\/07\/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066.jpg","date":"2022-11-07 08:22:00","author":"VV","publish_date":"2022-11-07 08:22:00","content":"<p>&nbsp;U svom pozdravnom govoru, pravni zastupnik crnogorske manjine u Odboru Marinko Ćulafić čestitao je organizatorima ovog festivala, dok je generalna sekretarka udruženja ZCGa Ružica Ra&scaron;ović dala je detaljan opis tradicionalnog crnogorskog ruha.<\/p>\r\n\r\n<p>Na kraju aktivnosti,&nbsp;Ćulafiću je gradonačelnik op&scaron;tine Finić&nbsp;Kristo Kico uručio priznanje za uče&scaron;će Crnogorske manjine u ovoj aktivnosti.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"received851728369354969\" src=\"\/storage\/2022\/11\/07\/thumbs\/6368b2bc-6838-42e2-b6cf-4d860a0a0a67-received851728369354969-previewOrg.jpeg\" title=\"received851728369354969\" \/><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/11\/07\/thumbs\/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/11\/07\/thumbs\/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/11\/07\/thumbs\/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/11\/07\/thumbs\/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/11\/07\/thumbs\/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/11\/07\/thumbs\/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/11\/07\/thumbs\/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/11\/07\/thumbs\/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/11\/07\/thumbs\/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/11\/07\/thumbs\/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/265462\/dostojanstveno-predstavljanje-crnogorske-manjine-na-prvom-festivalu-nacionalnih-manjina-u-albaniji"}},{"Article":{"id":"264470","title":"Cenzori ukazali na strašni sud naše svakodnevice","slug":"cenzori-ukazali-na-strasni-sud-nase-svakodnevice","intro":"Centar za građansko obrazovanje (CGO) izrazio je žaljenje što je Glavni grad Podgorica ograničio pravo na umjetnički izraz reditelju Zlatku Pakoviću, kroz otkazivanje podrške konačnoj realizaciji predstave „Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud“. \r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/10\/20\/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic.jpeg","date":"2022-10-20 15:25:00","author":"MM","publish_date":"2022-10-20 15:25:00","content":"<p>&quot;Ovakvi pristupi ne doprinose evropeizaciji crnogorskog dru&scaron;tva, a čiji sastavni dio jeste kritičko promi&scaron;ljanje, intelektualna i umjetnička provokacija koja stavlja pod lupu i donosioce odluka i njihov rad. Istovremeno, izražavamo žaljenje i &scaron;to nadležno Ministarstvo kulture i medija, koje je kofinansiralo ovaj projekat, nije stalo iza umjetnika, čime je dalo i svoj doprinos ograničavanju slobode umjetničkog izražavanja&quot;, navodi se u saop&scaron;tenju CGO.<\/p>\r\n\r\n<p>Iz CGO podsjećaju da je predstava &bdquo;Pjer Paolo Pazolini režira Stra&scaron;ni sud&ldquo;, autora i režisera Zlatka Pakovića, premijerno je trebalo da bude odigrana 3. oktobra u Podgorici, u KIC-u &bdquo;Budo Tomović&ldquo;, u produkciji Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Podgorica i uz podr&scaron;ku Ministarstva kulture i medija. Međutim, Pakoviću je, nekoliko nedjelja ranije, saradnja otkazana iz Glavnog grada iako za to nije bilo utemeljenja u ugovoru koje je potpisao sa Glavnim gradom.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Iz toga se zaključuje da je sadržaj predstave procijenjen kao problem od zvaničnika u Glavnom gradu. To se potvrđuje i u nalogu o prekidu rada na predstavi koji je Pakoviću uručen početkom septembra, a u kojem stoji da &bdquo;Nalogodavac sadržaj dramskog teksta ne smatra adekvatnim za ciljeve i vrijednosti koje Nalogodavac promovi&scaron;e.&ldquo; No, Paković nikad nije dobio poja&scaron;njenje od kojih je to ciljeva i vrijednosti radom na toj predstavi odstupio &quot;, navode iz CGO.<\/p>\r\n\r\n<p>Ističu i da Glavni grad ni nakon značajnog protoka vremena nije svoje ugovorne obaveze izvr&scaron;io prema Pakoviću, čime se &bdquo;stiče utisak da se radi o daljem poku&scaron;aju neprimjerenog pritiska na autora koji je regionalno prepoznat po svom intrigantnom izrazu u adresiranju ključnih tema svakodnevnice regiona ili pojedinačnih država u kojima je radio.&ldquo;<\/p>\r\n\r\n<p>&quot; CGO koristi ovu priliku i da naglasi da se na slučaju Paković ilustruje polarizacija u Crnoj Gori i nezrelost političkih struktura da prihvate provokativan i kritički umjetnički izraz ako smatraju da im to ugrožava neke od partikularnih interesa. Stoga, Pakovićeva predstava danas u Crnoj Gori ne može naći javni prostor na kojem bi se igrala, jer oni koji bi taj prostor dali zato &scaron;to im se dopada o&scaron;tra kritika SPC u predstavi ne bi da u njoj ima podjednako o&scaron;tre kritike prema predsjedniku Crne Gore, i obrnuto. Pozori&scaron;te bi trebalo biti mjesto slobode umjetničkog, angažovanog i političkog izraza, a &scaron;to podrazumijeva i beskompromisnu kritiku. Svaki vid uticaja, cenzure ili zabrane takvog pristupa od strane vlasti predstavlja odstupanje od demokratskih vrijednosti, dok sud o umjetničkim dometima daju struka i gledaoci &quot;, navode iz CGO.&nbsp;<\/p>\r\n\r\n<p>Iz ove nevladine organizacije pozvali su Glavni grad da svoje obaveze prema Pakoviću izvr&scaron;i u cjelosti, a sve one koji drže do svoje demokratičnosti, a imaju mogućnost da obezbjede javni prostor u kojem se predstava može odigrati, da taj prostor obezbjede.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;U protivnom, neće biti mnogo razlike između cenzora u Glavnom gradu, ali i svih onih drugih u crnogorskim op&scaron;tinama koje ostaju zatvorene za mogućnost da javnost vidi ovu predstavu u javnom prostoru i o njoj da svoj sud&quot;, navode iz CGO.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/10\/20\/thumbs\/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2022\/10\/20\/thumbs\/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2022\/10\/20\/thumbs\/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2022\/10\/20\/thumbs\/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2022\/10\/20\/thumbs\/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2022\/10\/20\/thumbs\/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2022\/10\/20\/thumbs\/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2022\/10\/20\/thumbs\/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2022\/10\/20\/thumbs\/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2022\/10\/20\/thumbs\/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/264470\/cenzori-ukazali-na-strasni-sud-nase-svakodnevice"}},{"Article":{"id":"264161","title":"Gradonačelnik Prijestonice Cetinje sa saradnicima posjetio JU Narodnu biblioteku i čitaonicu Njegoš","slug":"gradonacelnik-prijestonice-cetinje-sa-saradnicima-posjetio-ju-narodnu-biblioteku-i-citaonicu-njegos","intro":"Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković sa zamjenicom gradonačelnika Anom Novović i sekretarom Sekretarijata za kulturu Željkom Vušurovićem posjetio je JU Narodnu biblioteku i čitaonicu “Njegoš”.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/10\/14\/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555.jpg","date":"2022-10-14 11:23:00","author":"MM","publish_date":"2022-10-14 11:23:00","content":"<p>Direktorica biblioteke Ana Radonjić iskazala je zadovoljstvo zbog posjete i interesovanja nove gradske uprave za stanje u kojem se biblioteka nalazi i njenim problemima, i zahvalila se u svoje ime i ime zaposlenih.<\/p>\r\n\r\n<p>Gradonačelnik Nikola Đura&scaron;ković istakao je da je javna ustanova Narodna biblioteka i čitaonica &ldquo;Njego&scaron;&rdquo; kulturna ustanova od velikog značaja za Prijestonicu Cetinje i da će kao takva biti predmet posebne pažnje gradske uprave u narednom periodu.<\/p>\r\n\r\n<p>U razgovoru sa direktoricom biblioteke i njenim saradnicima informisali su goste o fondovima biblioteke, godi&scaron;njem članstvom i budžetu za narednu godinu. Istaknut je problem sa nedostatkom računarske opreme i tehničke opremljenosti biblioteke, a predstavnici Prijestonice Cetinje obećali su punu podr&scaron;ku u rje&scaron;avanju ovog problema.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/10\/14\/thumbs\/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/10\/14\/thumbs\/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/10\/14\/thumbs\/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/10\/14\/thumbs\/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/10\/14\/thumbs\/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/10\/14\/thumbs\/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/10\/14\/thumbs\/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/10\/14\/thumbs\/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/10\/14\/thumbs\/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/10\/14\/thumbs\/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/264161\/gradonacelnik-prijestonice-cetinje-sa-saradnicima-posjetio-ju-narodnu-biblioteku-i-citaonicu-njegos"}},{"Article":{"id":"264106","title":"Otkriven spomenik Aleksandru Lesu Ivanoviću na Cetinju","slug":"otkriven-spomenik-aleksandru-lesu-ivanovicu-na-cetinju","intro":"Ceremonija otkrivanja spomenika našem velikom pjesniku Aleksandru Lesu Ivanoviću održana je danas u Parku pjesnika na Cetinju.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/10\/13\/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji.jpg","date":"2022-10-13 15:45:00","author":" VV","publish_date":"2022-10-13 15:45:00","content":"<p>Na prigodnoj svečanosti govorio je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đura&scaron;ković, nakon čega je sa gospodinom Božidarom Bonjom Ivanovićem, pjesnikovim sinom, otkrio spomenik.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Cetinje je grad o kojem je na&scaron; veliki Aleksandar Leso Ivanović uvijek pisao, kojim se ponosio i koji je rijetko kada napu&scaron;tao. U to ime, postavljanjem ovog spomenika dajemo skroman doprinos u očuvanju lika i djela Lesa Ivanovića kao jednog od najznačajnijih pjesnika crnogorske poezije.&rdquo;, rekao je gradonačelnik Prijestonice Nikola Đura&scaron;ković.<\/p>\r\n\r\n<p>Autor spomenika je akademski slikar i vajar Zlatko Glamočak, koji se na prigodnoj svečanosti otkrivanja spomen-obilježja Aleksandru Lesu Ivanoviću obratio prisutnima, istakav&scaron;i da mu je bila posebna čast da izvede ovaj spomenik i zahvalio se prisutnima &scaron;to su svojim prisustvom uveličali ovaj događaj.<\/p>\r\n\r\n<p>Autorski tekst o pjesniku i njegovoj poeziji pročitala je istoričarka umjetnosti Anđela Ćipranić iz Sekretarijata za kulturu Prijestonice Cetinje, dok su glumci Ana Vučković i Vukan Pejović recitovali odabrane stihove na&scaron;eg čuvenog pjesnika<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/10\/13\/thumbs\/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/10\/13\/thumbs\/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/10\/13\/thumbs\/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/10\/13\/thumbs\/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/10\/13\/thumbs\/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/10\/13\/thumbs\/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/10\/13\/thumbs\/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/10\/13\/thumbs\/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/10\/13\/thumbs\/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/10\/13\/thumbs\/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/264106\/otkriven-spomenik-aleksandru-lesu-ivanovicu-na-cetinju"}},{"Article":{"id":"264031","title":"Predstava \"Djeca sunca\" sjutra Velikoj sceni CNP-a","slug":"predstava-djeca-sunca-sjutra-velikoj-sceni-cnp-a","intro":"Predstava „Djeca sunca“ koju je po tekstu Maksima Gorkog režirala Jovana Tomić biće izvedena u sjutra u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/10\/12\/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900.jpg","date":"2022-10-12 13:38:00","author":"MM","publish_date":"2022-10-12 13:38:00","content":"<p>Adaptaciju teksta potpisuju Dimitrije Kokanov i Jovana Tomić, dramaturg je Dimitrije Kokanov, scenografkinja Jasmina Holbus, kostimografkinja Selena Orb, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, kompozitor Luka Mejdžor, koreograf Igor Koruga, a izvr&scaron;na producentkinja Janja Ražnatović.<\/p>\r\n\r\n<p>U predstavi igraju: Mi&scaron;o Obradović, Sanja Vujisić, Vanja Jovićević, Slavko Kalezić. Stefan Vuković, Lara Dragović, Olivera Vuković, Lazar Dragojević, Jovan Dabović i Mirjana Spaić.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/10\/12\/thumbs\/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/10\/12\/thumbs\/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/10\/12\/thumbs\/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/10\/12\/thumbs\/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/10\/12\/thumbs\/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/10\/12\/thumbs\/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/10\/12\/thumbs\/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/10\/12\/thumbs\/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/10\/12\/thumbs\/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/10\/12\/thumbs\/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/264031\/predstava-djeca-sunca-sjutra-velikoj-sceni-cnp-a"}},{"Article":{"id":"263700","title":"Francuskinja Ani Erno dobitnica Nobelove nagrade za književnost","slug":"francuskinja-ani-erno-dobitnica-nobelove-nagrade-za-knjizevnost","intro":"Francuskinja Ani Erno dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost.\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/10\/06\/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled.jpg","date":"2022-10-06 19:04:00","author":"VV","publish_date":"2022-10-06 19:04:00","content":"<p>Nobelov komitet je saop&scaron;tio da je Erno (82) nagradu dobila zbog &quot;hrabrosti i kliničke o&scaron;trine kojom otkriva korIJene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Stalni sekretar &Scaron;vedske akademije Mats Malm proglasio je pobjednicu danas u Stokholmu.<br \/>\r\n<br \/>\r\nVeć su dodijeljene nagrade za medicinu, fiziku i hemiju, a Nobelova nagrada za mir za 2022. biće dodijeljena sjutra, dok će za ekonomiju pobjednik biti progla&scaron;en 10. oktobra.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/10\/06\/thumbs\/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/10\/06\/thumbs\/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/10\/06\/thumbs\/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/10\/06\/thumbs\/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/10\/06\/thumbs\/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/10\/06\/thumbs\/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/10\/06\/thumbs\/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/10\/06\/thumbs\/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/10\/06\/thumbs\/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/10\/06\/thumbs\/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/263700\/francuskinja-ani-erno-dobitnica-nobelove-nagrade-za-knjizevnost"}},{"Article":{"id":"262868","title":"Kada će djeca Podgorice dobiti lutkarsko pozorište?","slug":"kada-ce-djeca-podgorice-dobiti-lutkarsko-pozoriste","intro":"Međunarodni festival lutkarstva održan je deveti put u Podgorici. Vikenda koji je za nama, podgorički mališani imali su priliku da isprate po dva izvođenja pet predstava i to iz Sjeverne Makedonije, Slovačke, Srbije, Španije i Crne Gore.","intro_image":"\/storage\/2022\/09\/21\/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5.jpg","date":"2022-09-21 14:52:00","author":" VV","publish_date":"2022-09-21 14:52:00","content":"<p>U okviru festivala održana je i promocija knjige Čarobni kamen i druge bajke, autora Davora Dragojevića, direktora Festivala.<\/p>\r\n\r\n<p>Na veliko zadovoljstvo organizatora, festivalske predstave je posjetilo oko 2.500 gledalaca. Kao i svake godine, ulaz je bio besplatan - ističu organizatori.<\/p>\r\n\r\n<p>Na Festivalu je uručeno 12 nagrada.<\/p>\r\n\r\n<p>Glumcima najdraža Nagrada koju dodjeljuje Dječji žiri oti&scaron;la je Gradskom pozori&scaron;tu Podgorica, za predstavu Maca papučarica. Ove godine Dječji žiri je bio u sljedećem sastavu: Du&scaron;an Čelebić, Dalila Tuzović, Andrija &Scaron;aković, Ni&scaron;a Ćupić, Lara Dlabač, Eleonora Toma&scaron;ević, Pavle Milić, Petar Đuranović i Anđelija Vidaković - predsjednica.<\/p>\r\n\r\n<p>Stručni žiri u sastavu Jelena Stojanović &ndash; Patrnogić, direktorica &bdquo;Pozori&scaron;ta za decu i mlade&ldquo;&nbsp; iz Kragujevca i direktorica Međunarodnog lutkarskog festivala &bdquo;Zlatna iskra&ldquo;, Srbija &ndash; predsjednica žirija, Vuk Perović, urednik filmskog i serijskog programa na Nacionalnom javnom servisu RTCG i umjetnički direktor Underhill Festa, Crna Gora &ndash; član žirija i Milena Janju&scaron;ević, urednica Redakcije programa za djecu na Nacionalnom javnom servisu RTCG, Crna Gora &ndash; članica žirija donio je sljedeće odluke:<\/p>\r\n\r\n<p>Grand Prix za najbolju prestavu u cjelini dobila je predstava Robot Davida Zuazole i Unia Teatr Niemozllwy &Scaron;panija &ndash; Poljska. Nagrada za najbolju režiju pripala je Mareku b. Chodaczyńskom za istu predstavu. Nagrada Dragan Radulović za najbolju dramaturgiju dodijeljena je Davoru Dragojeviću za predstavu Priceza na zrnu gra&scaron;ka &ndash; Pozori&scaron;ta lutaka Ni&scaron;. Nagrada za najbolje estetsko-tehnolo&scaron;ko rje&scaron;enje lutaka, kao i Nagrada za najbolju scenografiju pripala je Davidu Zuazoli za predstavu Robot , David Zuazola and Unia Teatr Niemozllwy&nbsp; &Scaron;panija &ndash; Poljska. Marek Żurawski dobitnik je Nagrade za najbolju originalnu muziku, ztakođe za predstavu Robot. Pet ravnopravnih nagrada za glumačko majstorstvo dodijeljene su: Ansamblu Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica za igru u predstavi Maca papučarica, Emri Kurtishovoj i Martinu Jordanovskom za partnersku igru u predstavi Palčica, Teatar za deca i mladinci, Skoplje, Sjeverna Makedonija, Biljani Radenković za ulogu u predstavi Priceza na zrnu gra&scaron;ka &ndash; Pozori&scaron;te lutaka Ni&scaron;, Srbija, Davorinu Diniću za ulogu u istoj predstavi, te Davidu Zuazoli za ulogu u predstavi Robot, David Zuazola and Unia Teatr Niemozllwy &Scaron;panija &ndash; Poljska.<\/p>\r\n\r\n<p>Nagrade Specijalnog žirija uručila je suosnivačica Festivala Ljiljana Burzan Nikolić.<\/p>\r\n\r\n<p>Pored dječje radosti zbog intezivnog trodnevnog druženja sa lutkama, Festival je obilježilo i nekoliko puta ponovljeno pitanje: Kada će djeca Podgorice dobiti lutkarsko pozori&scaron;te?Zbilja, kada? - pitaju organizatori.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/09\/21\/thumbs\/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/09\/21\/thumbs\/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/09\/21\/thumbs\/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/09\/21\/thumbs\/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/09\/21\/thumbs\/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/09\/21\/thumbs\/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/09\/21\/thumbs\/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/09\/21\/thumbs\/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/09\/21\/thumbs\/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/09\/21\/thumbs\/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/262868\/kada-ce-djeca-podgorice-dobiti-lutkarsko-pozoriste"}},{"Article":{"id":"262552","title":"Tri prve nagrade na takmičenju Šansona u Moskvi za studente FDU UCG","slug":"tri-prve-nagrade-na-takmicenju-sansona-u-moskvi-za-studente-fdu-ucg","intro":"Studenti master studija Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, sa studijskog programa Gluma (klasa vanr. prof. Branka Ilića) Lara Dragović i Pavle Bogojević osvojili su tri prve nagrade u dvije nominacije na Međunarodnom muzičkom takmičenju „Šansona“, u Moskvi, saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/09\/16\/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745.jpeg","date":"2022-09-16 14:11:00","author":"MM","publish_date":"2022-09-16 14:11:00","content":"<p>&quot;Usljed minule epidemiolo&scaron;ke situacije u svijetu, trend onlajn formi takmičenja\/festivala se nastavlja, a pomenuto takmičenje se održalo putem veb platforme u dvije etape, od 21. avgusta do 5. septembra 2022. godine. Lara Dragović i Pavle Bogojević su pobijedili u solo nominacijama &bdquo;Vokalna vje&scaron;tina glumca&ldquo; i takođe, u jo&scaron; jednoj nominaciji &bdquo;Vokalni ansambl&ldquo;, gdje su dobili jo&scaron; jednu, treću po redu, Prvu nagradu, u svojstvu vokalnog dua&quot;, navode u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>Kako su kazali, na ovom međunarodnom takmičenju na&scaron;i studenti su izvodili solo kompozicije i duete iz filma\/ mjuzikla &bdquo;Briljantin&ldquo; i kompozicije iz čuvene muzike za dramu &bdquo;Egmont&ldquo; J.W.Getea, koju je komponovao L.W.Beethoven, uz klavirsku pratnju Dmitrija Griniha, a pod mentorstvom doc. dr Sare Vujo&scaron;ević Jovanović. Navedeni program je činio jedan dio ispitnog programa na predmetu Glas MA 2, koji predaje koleginica Vujo&scaron;ević Jovanović.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Pokrovitelji ovog Međunarodnog takmičenja su: Departament kulture grada Moskve, Odjeljenje za kulturu Krasnojarskog kraja, a organizatori su renomirani kreativni studio &bdquo;Srećni krug&ldquo;, iz Moskve i studio &bdquo;Otvoreni Sibir&ldquo;, iz Krasnojarska&quot;, navode iz UCG.<\/p>\r\n\r\n<div><iframe allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen=\"\" frameborder=\"0\" height=\"315\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/CehgPOE0fiY\" title=\"YouTube video player\" width=\"560\"><\/iframe><\/div>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/09\/16\/thumbs\/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2022\/09\/16\/thumbs\/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2022\/09\/16\/thumbs\/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2022\/09\/16\/thumbs\/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2022\/09\/16\/thumbs\/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2022\/09\/16\/thumbs\/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2022\/09\/16\/thumbs\/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2022\/09\/16\/thumbs\/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2022\/09\/16\/thumbs\/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2022\/09\/16\/thumbs\/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/262552\/tri-prve-nagrade-na-takmicenju-sansona-u-moskvi-za-studente-fdu-ucg"}},{"Article":{"id":"262032","title":"Matica crnogorska poklonila 1.200 knjiga","slug":"matica-crnogorska-poklonila-1-200-knjiga","intro":"Matica crnogorska je u proteklih nekoliko mjeseci poklonila zainteresovanim bibliotekama, udruženjima i institucijama preko 1.200 primjeraka knjiga. Biblioteke su ovog puta mogle da same izaberu naslove i broj potrebnih primjeraka za svoje fondove.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/09\/06\/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600.jpg","date":"2022-09-06 19:25:00","author":"MM","publish_date":"2022-09-06 19:25:00","content":"<p>Akcijom su obuhvaćene Gradska biblioteka i čitaonica Kotor, bFilozofskog fakulteta UCG u Nik&scaron;iću, Nacionalna biblioteka Crne Gore &bdquo;Đurđe Crnojević&ldquo; na Cetinju, biblioteka Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju, Narodna biblioteka &bdquo;Njego&scaron;&ldquo; na Cetinju, biblioteka Centra za kulturu u Kola&scaron;inu, biblioteka Gimnazije &bdquo;Slobodan &Scaron;kerović&ldquo; u Podgorici, biblioteka Pomorskog muzeja u Kotoru, Narodna biblioteka &bdquo;Radosav Ljumović&ldquo; u Podgorici, biblioteka Centra za kulturu u &Scaron;avniku, Biblioteka &bdquo;Ivo Vučković&ldquo;, područno odjeljenje u Virpazaru, biblioteka Centra za kulturu u Danilovgradu, Narodna biblioteka u Bijelom Polju, biblioteka Istorijskog instituta Crne Gore, biblioteka DANU, biblioteka CANU, biblioteka Ekonomskog fakulteta UCG, biblioteka Fakulteta političkih nauka UCG.<\/p>\r\n\r\n<p>Izdanja Matice crnogorske su oti&scaron;la i u udruženja Crnogoraca u Kuli i Crvenki u Srbiji, zatim Zajednici Crnogoraca u Albaniji, Islamskoj zajednici u Crnoj Gori, Jevrejskoj zajednici Crne Gore, SUBNOR-u Crne Gore, Institutu za onkologiju KBC u Podgorici, kancelariji za mlade Sekretarijata za lokalnu samoupravu Glavnog grada Podgorica, Gradskoj biblioteci u Dubrovniku, Makedonskoj akademiji nauka i umjetnosti i Muzeju &bdquo;Bitka za ranjenike&ldquo; na Neretvi u Jablanici.<\/p>\r\n\r\n<p>Iz Matice crnogorske su najavili da će i u narednom periodu nastaviti s ovom aktivno&scaron;ću i pozivati zainteresovane biblioteke, udruženja i organizacije da joj se neposredno obrate.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/09\/06\/thumbs\/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/09\/06\/thumbs\/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/09\/06\/thumbs\/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/09\/06\/thumbs\/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/09\/06\/thumbs\/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/09\/06\/thumbs\/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/09\/06\/thumbs\/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/09\/06\/thumbs\/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/09\/06\/thumbs\/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/09\/06\/thumbs\/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/262032\/matica-crnogorska-poklonila-1-200-knjiga"}},{"Article":{"id":"261968","title":"Glumcima Benu Stileru i Šonu Penu zabranjen ulazak u Rusiju","slug":"glumcima-benu-stileru-i-sonu-penu-zabranjen-ulazak-u-rusiju","intro":"Rusija je na listu osoba kojima je zabranjen ulazak u zemlju uvrstila 25 državljana SAD, uključujući glumce Šona Pena i Bena Stilera, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova. U saopštenju se navodi da je potez Moskve odgovor na uvođenje američkih sankcija ruskim državljanima.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/09\/05\/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560.jpg","date":"2022-09-05 18:43:00","author":"MM","publish_date":"2022-09-05 18:43:00","content":"<p>&quot;Kao odgovor na lične sankcije, koje administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena uvodi ruskim državljanima i stalno ih pro&scaron;iruje, uvedena je trajna zabrana ulaska u Rusiju grupi ljudi među članovima Kongresa SAD, visokorangiranim zvaničnicima, predstavnicima poslovnih i stručnih zajednica, kao i ličnostima iz oblasti kulture&ldquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.<\/p>\r\n\r\n<p>&Scaron;on Pen i Ben Stiler posjetili su ove godine Ukrajinu i sastali se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.<\/p>\r\n\r\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"color:#808080\">Izvor:N1<\/span><\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/261968\/glumcima-benu-stileru-i-sonu-penu-zabranjen-ulazak-u-rusiju"}},{"Article":{"id":"261961","title":"Najavljeno učešće 59 eminentnih slavista Evrope na Njegoševim danima od 7. do 10. septembra","slug":"najavljeno-ucesce-59-eminentnih-slavista-evrope-na-njegosevim-danima-od-7-do-10-septembra","intro":"Na devetom međunarodnom slavističkom skupu Njegoševi dani, koji će se održati od 7. do 10. septembra u Centru za kulturu Tivat, učestvovaće 59 naučnica i naučnika (među kojima je sedam akademika) koji dolaze iz 13 zemalja Evrope, 27 gradova i sa 35 različitih naučnoistraživačkih i obrazovnih intitucija.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/09\/05\/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733.jpg","date":"2022-09-05 17:44:00","author":"MM","publish_date":"2022-09-05 17:44:00","content":"<p>To je saop&scaron;teno na danas održanoj pres konferenciji u Rektoratu UCG povodom Njego&scaron;evih dana koje organizuju Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, Filolo&scaron;ki fakultet i Univerzitet Crne Gore, navodi se na sajtu UCG.<\/p>\r\n\r\n<p>Predsjednica Upravnog odbora UCG prof. dr Rajka Glu&scaron;ica kazala je da Njego&scaron;evi dani sada već predstavljaju tradicionalnu naučnu i kulturnu manifestaciju i prepoznatljiv crnogorski naučni brend, a po rezultatima koji su do sada postignuti, ovaj naučni skup i Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti čine čvrste temelje montenegristike.<\/p>\r\n\r\n<p>&ldquo;Do sada je od&scaron;tampano osam Zbornika radova u kojima je na preko 4000 strana (4056) objavljeno 237 naučnih radova od kojih je 69 posvećeno Njego&scaron;u i njegovom djelu. Tih novih 237 bibliografskih jedinica predstavljaju veliki naučni doprinos i nezaobilaznu literaturu za sve one koji se bave Njego&scaron;evim djelom i naukom o jeziku i književnosti&ldquo;, rekla je ona i dodala da je 2013. godine, kada se slavilo 200 godina od Njego&scaron;evog rođenja, od&scaron;tampan zbornik Njego&scaron;u u čast sa 40 radova o najvećem crnogorskom i južnoslovenskom pjesniku.<\/p>\r\n\r\n<p>Predsjednica Organizacionog odbora prof. dr Tatjana Bečanović zahvalila se sponzorima koji su prepoznali Njego&scaron;eve dane kao veoma važan naučno-kulturni događaj.<\/p>\r\n\r\n<p>Ona je istakla da se tema ovogodi&scaron;njeg skupa odnosi na antiratnu književnost i lingvistički aktivizam uz sekciju koja je, kao i svake godine, posvećena Njego&scaron;u i njegovom stvarala&scaron;tvu, kao i komunikaciji koju savremena književnost ostvaruje sa Njego&scaron;evim tekstovima.<\/p>\r\n\r\n<p>&bdquo;Osim toga, smatrali smo da je za ovu godinu neophodno analizirati antiratni diskurs u književnosti i kulturi, proučavamo ga i u umjetničkim i neumjetničkim tekstovima naročito zbog rata koji se odigrava na tlu Evrope. Upravo zbog toga veliki broj slavista prijavio je antiratnu temu i vidjećete koliko zapravo južnoslovenska književnost obiluje antiratnim stavovima&ldquo;, objasnila je prof. dr Bečanović, navodi se u tekstu.<\/p>\r\n\r\n<p>Najavila je da ove godine u goste dolaze tri značajna pisca, Aleksandar Gatalica, Renato Baretić i Tomislav Osmanli.<\/p>\r\n\r\n<p>Povodom 100 godina od rođenja makedonskog književnika i utemeljivača makedonskog jezika Blaža Koneskog, jedna naučna sekcija sa devet referata posvećena je njegovom djelu.<\/p>\r\n\r\n<p>Dekan Filolo&scaron;kog fakulteta, prof. dr Igor Lakić govoreći o ovoj manifestaciji kao dobru dru&scaron;tva, kulture i države, kazao je da Njego&scaron;evi dani treba da ostanu manifestacija iza koje će i u budućnosti čvrsto stajati Filolo&scaron;ki fakultet i Univerzitet Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>Ovogodi&scaron;nji Njego&scaron;evi dani imaće i bogat kulturni program.<\/p>\r\n\r\n<p>Tako će na svečanom otvaranju biti organizovan koncert Kic Pop hora, a nastupiće i profesori Muzičke akademije Miran Begić i Aleksej Molčanov.<\/p>\r\n\r\n<p>Na zatvaranju manifestacije, zainteresovani će moći da uživaju u predstavi &bdquo;Crvena&ldquo; u režiji Danila Marunovića sa glumcima Branislavom Lečićem i Tomislavom Radosavljevićem.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/09\/05\/thumbs\/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/261961\/najavljeno-ucesce-59-eminentnih-slavista-evrope-na-njegosevim-danima-od-7-do-10-septembra"}},{"Article":{"id":"261897","title":"Svečano otvorene „Ratkovićeve večeri poezije“.","slug":"svecano-otvorene-ratkoviceve-veceri-poezije","intro":"U Bijelom Polju sinoć je svečano otvoreno 52. izdanje manifestacije od državnog značaja „Ratkovićeve večeri poezije“.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/09\/04\/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf.jpg","date":"2022-09-04 15:20:00","author":"MM","publish_date":"2022-09-04 15:20:00","content":"<p>Bogat i sadržajan program jedne od najznačajnijih i najdugovječnijih književnih smotri u na&scaron;oj državi trajaće tri dana, a manifestaciju je otvorila ministarka kulture i medija Ma&scaron;a Vlahović.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Rijetko se u na&scaron;em regionu može naći grad koji živi u znaku neke književne manifestacije, kao &scaron;to je to slučaj sa Bijelim Poljem. Zapravo, Bijelo Polje je crnogorski grad koji je dao najveći broj književnih stvaralaca, čiji opusi pripadaju najužem kanonu jugoslovenske literature, a Risto Ratković zasigurno zauizma posebno mjesto među njma. Bio je nesvakida&scaron;nja ličnost crnogorske i jugoslovenske književnosti, pjesnik koji je znao da iz male sredine oslu&scaron;ne tokove pozeije velikog svijeta, ali i prozaista koji je crnogroskoj književnosti dao prvi roman&ldquo;, kazala je Vlaović.<\/p>\r\n\r\n<p>Predsjednik Op&scaron;tine Bijelo Polje, Petar Smolović uz čestitke ovogodi&scaron;njim laureatima je kazao da je na&scaron; grad ponosan &scaron;to je kolijevka i inspiracija Rista Ratkovića, čije dragocjeno djelo uznosi značaj crnogorske kulture.<\/p>\r\n\r\n<p>On je istakao da je ova manifestacija doprinijela tome da sud o na&scaron;oj crnogorskoj, kulturnoj duhovnosti bude uzvi&scaron;en.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Risto Ratković je crnogorska književna ikona, na&scaron;a kulturna svijest je po&scaron;tuje i tradicionalno je ustoličena. Metafora nije slučajna, njegova ljubav prema priminuloj ženi je bila besmrtna, a na&scaron;a valorizacija njegovog stvarala&scaron;tva će biti trajno prisutna&ldquo;, naveo je presjednik Smolović.<\/p>\r\n\r\n<p>Direktor JU Ratkovićeve večeri poezije, Kemal Musić, kazao je da zahvaljujući ovoj manifestaciji svakog septembra živimo umjetnost.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Ratkovićeve večeri poezije žele da pokažu kako je kultura najvažniji segment svakog dru&scaron;tva. Da se po kulturi prepoznajemo i pamtimo. Da se po kulturi vrednujemo. Nama je stalo da se u Bijelom Polju i iz Bijelog Polja, u Crnoj Gori i iz Crne Gore, &scaron;to dalje čuje dobra poezija. I nema ljep&scaron;eg mjesta od Kuće Rista Ratkovića na kojem se o umjetnosti zbori&ldquo;, kazao je direktor JU Ratkovićeve večeri poezije.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/09\/04\/thumbs\/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/09\/04\/thumbs\/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/09\/04\/thumbs\/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/09\/04\/thumbs\/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/09\/04\/thumbs\/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/09\/04\/thumbs\/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/09\/04\/thumbs\/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/09\/04\/thumbs\/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/09\/04\/thumbs\/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/09\/04\/thumbs\/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/261897\/svecano-otvorene-ratkoviceve-veceri-poezije"}},{"Article":{"id":"261678","title":"Slobodanu Marunoviću nagrada za glumačku bravuru na Purgatorijama","slug":"slobodanu-marunovicu-nagrada-za-glumacku-bravuru-na-purgatorijama","intro":"Prvak Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović, dobitnik je Nagrade za glumačku bravuru na 16. Festivalu mediteranskog teatra Purgatorije 2022. godine za ulogu Gospodina Đurića u predstavi „Pokojnik“, koju je po tekstu Branislava Nušića adaptirao i režirao Egon Savin.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/08\/31\/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889.jpg","date":"2022-08-31 15:28:00","author":"MM","publish_date":"2022-08-31 15:28:00","content":"<p>&quot;Slobodan Marunović žanrovski precizno i vje&scaron;to oblikuje Gospodina Đurića, kao samouvjerenog, beskrupuloznog predstavnika savremenog svijeta, u kome novac i uspjeh predstavljaju najvi&scaron;e vrijednosti, te podvlači simboličku univerzalnost radnje, uspostavlja snažnu razmjenu sa publikomi na taj način upotpunjuje sliku kojom se želi predstaviti dru&scaron;tvo u predstavi &bdquo;Pokojnik&ldquo;&ldquo;, navodi se u obrazloženju žirija.<\/p>\r\n\r\n<p>Predstava &bdquo;Pokojnik&ldquo; nastala je u produkciji Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta i Centra za kulturu Tivat, a premijerno je izvedena 30. jula u Tivtu.<\/p>\r\n\r\n<p>O festivalskim nagradama odlučivao je žiri u sastavu: Stela Mi&scaron;ković, dramatur&scaron;kinja, predsjednica žirija, Lina Njirić, producentkinja i Aleksandar Vujović, reditelj.<\/p>\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/08\/31\/thumbs\/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/08\/31\/thumbs\/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/08\/31\/thumbs\/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/08\/31\/thumbs\/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/08\/31\/thumbs\/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/08\/31\/thumbs\/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/08\/31\/thumbs\/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/08\/31\/thumbs\/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/08\/31\/thumbs\/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/08\/31\/thumbs\/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/261678\/slobodanu-marunovicu-nagrada-za-glumacku-bravuru-na-purgatorijama"}},{"Article":{"id":"261600","title":"Duh stare Podgorice: Čardak Krpuljevića","slug":"duh-stare-podgorice-cardak-krpuljevica","intro":"U Staroj Varoši, jednoj od najstarijih urbanih cjelina Podgorice, nalazi se interesantno zdanje, koje svojom strukturom vjekovima privlači pažnju prolaznika. Turistički vodič Dušan Drakić, upoznaje nas sa njenom nesvakidašnjom pričom.","intro_image":"\/storage\/2022\/08\/30\/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2.jpg","date":"2022-08-30 12:22:00","author":"VV","publish_date":"2022-08-30 12:22:00","content":"<p>,,Čardak Krpuljevića je jedna od najstarijih kuća u Staroj Varo&scaron;i. Neki podaci kažu da je osnovana u 16. ili 17. vijeku, dok drugi, realniji, govore da je riječ o periodu iz 1820 godine. Kako i naziv kaže, pripadala je porodici Krpuljević, i imala je različitu namjenu,&quot; otkrio je vodič u razgovoru za Mediabiro.<\/p>\r\n\r\n<p>Služila je često za iftar, a osim toga, ljudi su mogli da svrate bez ikakvog poziva. Oni siroma&scaron;ni, besplatno su se hranili, posebno tokom Ramazana.<\/p>\r\n\r\n<p>Zahtjevom Islamske zajednice, kuća je prije nekoliko godina renovirana i tom prilikom joj je vraćen tradicionalni sjaj. Podsjeća na tekiju i karakteri&scaron;e tipičnu orijentalnu arhitekturu. Njena pozicija je izuzetna.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"Sudarmodernogistarog\" src=\"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de554-60b8-45e1-96d4-09150a0a0a67-Sudarmodernogistarog-previewOrg.jpg\" title=\"Sudarmodernogistarog\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Nalazi se u blizini dva prepoznatljiva objekta. Najstarije džamije u Podgorici, Starodoganjske, koja potiče iz 15. i ne&scaron;to mlađe, Sat kule iz 17. vijeka.<\/p>\r\n\r\n<p>,,Jedna je od rijetkih kuća koja je sačuvala duh pro&scaron;losti. Po&scaron;to se nalazimo u Ulici Ke&scaron;e Đurovića, i kaldrma takođe govori o nekada&scaron;njem značaju ulice. Prema podacima koje sam prona&scaron;ao, ovo je najstarija kaldrmisana ulica u Staroj Varo&scaron;i, pa se time daje dodatni značaj kući, &ldquo; ispričao je vodič.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"Kaldrma1\" src=\"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de552-710c-405c-9ad9-0aae0a0a0a67-Kaldrma1-previewOrg.jpg\" title=\"Kaldrma1\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>A značajna je i Stara Varo&scaron;, koja uprkos zanemarivanju, vjekovima svjedoči o burnoj istoriji nekada&scaron;njeg vojnog naselja.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/08\/30\/thumbs\/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/261600\/duh-stare-podgorice-cardak-krpuljevica"}},{"Article":{"id":"261562","title":"Nova potpuna metoda za implementaciju sistema totalnog upravljanja kvalitetom u muzičkim školama","slug":"nova-potpuna-metoda-za-implementaciju-sistema-totalnog-upravljanja-kvalitetom-u-muzickim-skolama","intro":"Biljana Milaković, profesorica klavira iz Podgorice, zajedno sa suprugom, Luiginom Smiroldom, napisali su na engleskom i objavili knjigu pod naslovom Total Quality in Music School Organisation.  Knjiga, u četiri toma, je objavljena na Amazonu https:\/\/amzn.to\/3CkzvPu , predstavlja seriju knjiga na temu organizacije osnovnih i srednjih muzičkih škola na bazi kvaliteta.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/08\/29\/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER.jpg","date":"2022-08-29 16:28:00","author":"VV","publish_date":"2022-08-29 16:28:00","content":"<p>Ovaj izdavački poduhvat jedinstven je u svijetu, ne samo u oblasti muzičkog obrazovanja, već i obrazovanja u celini, ističu autori.<\/p>\r\n\r\n<p>Nekoliko godina rada rezultirale su serijom od (za sada) 4 knjige,&nbsp; koju autori nude direktorima i nastavicima muzičkih &scaron;kola svakog tipa, počev od onih koje čini samo jedan nastavnik, pa do najvećih &scaron;kola konvencionisanih sa univerzitetima u kojima se &scaron;koluju hiljade talentovanih učenika i obrazuju profesionalci sveckog nivoa.<\/p>\r\n\r\n<p>Serija knjiga nudi&nbsp; celovit organizacioni i nastavni model, zasnovan:na međunarodnim standardima: ISO 9001: 2015 - OHSAS 18001: 2007 - SA8000&reg;: 2014 - CAF 2020;na najsvetlijim praktičnim primerima i iskustvima &scaron;kolskih sistema &scaron;irom biv&scaron;e Jugoslavije, Rusije, Italije i drugoh zemalja; na, od strane autora,&nbsp; detaljnom proučavanju sistema kvaliteta muzičkog obrazovanja &Scaron;vajcerske i Nemačke, budući da su to zemlje koje su razvile sertifikaciona tela specijalizovana za ovu oblast, kao i internih modela upravljanja kvalitetom brojnih konzervatorijuma Italije, saop&scaron;tili su.<\/p>\r\n\r\n<p>Polazeći od spoznaje da vi&scaron;e nije dovoljno učenicima i roditeljima ponuditi samo muzičko obrazovanje, već je potrebno ponuditi kvalitetno muzičko obrazovanje, zasnovano na jasnim ciljevima i kriterijumima, roditelji učenika danas, ističu, dobro znaju da ako se želi ponuditi kvalitetna obrazovan usluga, to podrazumijeva prije svega kvalitetnu organizaciju iste.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Stoga, &scaron;kole treba da razrade trajne mehanizme konstantnog strukturisanog unapređenja i monitoringa rezultata istih. Organizacioni model koji je do detalja razrađen u ovoj seriji knjiga, biće od koristi svim upravama i nastavnicima koji rade u muzičkim &scaron;kolama, kao i krovnim institucijama sistema koji vr&scaron;e monitoring kvaliteta obrazovno vaspitnog rada na svim nivoima &scaron;kolovanje.&nbsp;Tri Makro -procesa sastavljena od 9 procesa, u sebi sadrže sve potrebne informacije, kao i operativne modele: procedure, slike, tabele, dijagrame tokova, obrasce\/module, upitnike i kontrolne liste&quot;, navode autori.<\/p>\r\n\r\n<p>Sav napor autora da finaliziraju ovako obiman projekat, usmjeren je, poja&scaron;njavaju,&nbsp; ka senzibilizaciji javnosti, kako bi se shvatila važnost efikasne i efektivne organizacije muzičkih &scaron;kola, kao jezgra celokupnog obrazovanja pojedinca, jer naučna istraživanja stavljaju na visoko prvo mesto rano učenje sviranja na instrumentima koje daje trajne benefite u svim oblastima života, učenja i zdravlja.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/08\/29\/thumbs\/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/08\/29\/thumbs\/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/08\/29\/thumbs\/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/08\/29\/thumbs\/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/08\/29\/thumbs\/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/08\/29\/thumbs\/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/08\/29\/thumbs\/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/08\/29\/thumbs\/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/08\/29\/thumbs\/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/08\/29\/thumbs\/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/261562\/nova-potpuna-metoda-za-implementaciju-sistema-totalnog-upravljanja-kvalitetom-u-muzickim-skolama"}},{"Article":{"id":"260435","title":"Sea Dance: Shouse na festival donosi disko žurku sa horskim pjevanjem","slug":"sea-dance-shouse-na-festival-donosi-disko-zurku-sa-horskim-pjevanjem","intro":"Popularni dvojac Shouse stiže u subotu 27. avgusta, na glavnu binu Sea Dance-a da, kako poručuju iz direkcije festivala, horski zapjevaju sa publikom „All I need is your love tonight“ i naprave još jednu magičnu Sea Dance noć.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/08\/10\/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745.jpg","date":"2022-08-10 12:32:00","author":"MM","publish_date":"2022-08-10 12:32:00","content":"<p>Sve je počelo tako &scaron;to je Ed Service rije&scaron;io da se preseli sa Novog Zelanda u Australiju. Tamo ga je sačekao Jack Madin, folk muzičar koji je navikao da svira pred polupraznim salama. Zajedno su odlučili da naprave bend, da budu čudni i da se igraju sa zvukom. Svoj &bdquo;weird house&ldquo; bend, kako su nazvali svoj žanr, rije&scaron;ili su da upotpune čudnim imenom, pa su se nazvali Shouse.<\/p>\r\n\r\n<p>Sada su poznati kao tvorci klupske himne &bdquo;Love Tonight&ldquo;,&nbsp;koja broji preko 400 miliona strimova, 11 miliona Shazam-a i spada u Top 50 najstrimovanijih numera na Spotify!Od pisanja pjesme i sviranja pred publikom, mahom sastavljenom od drugara, pa do dobro isproduciranog snimka, pro&scaron;lo je nekih pet, &scaron;est godina.<\/p>\r\n\r\n<p>Bili su neka vrsta australijskih skrivenih aduta, sa svojim retro disco zvukom i horskim vokalima. Proces pravljenja ovakvih pjesma obja&scaron;njavali su tako da su oduvijek voljeli da se svi njihovi drugari skupe na jednom mjestu, i da prenesu atmosferu njihovih druženja u samu traku. Kritičari su pjesmu u početku nazivali parodijom na sve one&nbsp;Live Aid&nbsp;pjesme iz 80-ih.<\/p>\r\n\r\n<p>Polako, &bdquo;Love Tonight je probijala granice i dopirala do cijelog svijeta, aonda su uslijedili remiksi velikana, koji su od pjesme napravili ovako veliki hit kog znamo danas. Prvo je edit uradio Oliver Huntemann, a zatim i brazilski producent Vintage Culture, i trake su prosto napale klince na TikToku. Svako je imao svoj &bdquo;Love Tonight&ldquo; video. Sve dolazi na svoje mjesto kada je pjesmu kao veliki hit prepoznao čuveni hitmejker David Guetta. Remiksom je zacementirao ovu pjesmu kao vječni ljetnji hit .&bdquo;Love Tonight&ldquo; se na&scaron;la u top 10 singlova na top listama u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Holandiji i &Scaron;vajcarskoj.<\/p>\r\n\r\n<p>Shouse jednostavno nisu znali &scaron;ta ih je sna&scaron;lo.Preko noći su postali prava house atrakcija.Naravno, kad su vidjeli da je njihov trenutak i &scaron;ta muzički svijet od njih želi, rije&scaron;ili su dauzvrate sa novim hitom,koji je rađen po poznatoj formuli: melodija, topao bit i hor drugara.Dobili smo novu pjesmu za pjevanje i đuskanje&nbsp;&bdquo;Won&#39;t Forget You&ldquo;.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/08\/10\/thumbs\/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/08\/10\/thumbs\/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/08\/10\/thumbs\/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/08\/10\/thumbs\/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/08\/10\/thumbs\/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/08\/10\/thumbs\/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/08\/10\/thumbs\/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/08\/10\/thumbs\/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/08\/10\/thumbs\/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/08\/10\/thumbs\/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/260435\/sea-dance-shouse-na-festival-donosi-disko-zurku-sa-horskim-pjevanjem"}},{"Article":{"id":"260305","title":"Kolašin dio evropske etno-priče","slug":"kolasin-dio-evropske-etno-price","intro":"U Kolašinu je realizovan prvi dio projekta Glasovi brda (Voices of Hills) uporedo sa osmom istraživačkom stanicom plesno-muzičkog nasljeđa – Etno-kampom Kolašin, saopštio je Davor Sedlarević, rukovodilac etno projekata.\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/08\/08\/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi.jpg","date":"2022-08-08 10:35:00","author":"VV","publish_date":"2022-08-08 10:35:00","content":"<p>&nbsp;Učesnici su bili profesori, studenti i učenici etno-smjerova fakulteta, srednjih i osnovnih &scaron;kola iz Beograda, Banja Luke, Kikinde, Kraljeva, Skoplja, &Scaron;tipa, Podgorice, Petrovca na Moru, Tivta i Kola&scaron;ina.<\/p>\r\n\r\n<p>Tokom radionica tradicionalnog a cappella pjevanja sa povremenim sazvukom sekunde, učeni su napjevi zabilježeni u sjevernom dijelu Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>Dio radionica realizovan je i na gradskom trgu, a ovaj segment finansiran je sredstvima Op&scaron;tine Kola&scaron;in i Granta Evropskih dana ba&scaron;tine kroz nagrađenu evropsku priču o pjevačkoj grupi &bdquo;Đude&ldquo; iz Kola&scaron;ina. Danima evropske ba&scaron;tine u Crnoj Gori koordinira resorno ministarstvo.<\/p>\r\n\r\n<p>Radionice je vodio Davor Sedlarević, autor pobjedničke storije &bdquo;Opstajanje &ndash; Glasovi brda&ldquo;.<\/p>\r\n\r\n<p>Onlajn predavanja eksperata održali su doktori etnomuzikologije Sanja Ranković, Dragica Panić Ka&scaron;anski i Zlata Marjanović.<\/p>\r\n\r\n<p>One su, kako navodi Sedlarević, svaka sa svog aspekta, govorile o sekundnom dvoglasju na prostoru Crne Gore, Srbije i BIH, pri čemu su emitovale i mnogo terenskih snimaka pomenutog tipa pjevanja.<\/p>\r\n\r\n<p>Pjesme naučene na radionicama izvedene su na javnom času &bdquo;Trk na trg! Oj-ha u Kola&scaron;inu&ldquo; koji je privukao kako lokalno stanovni&scaron;tvo, tako i mnogobrojne turiste. Pravu atrakciju predstavljalo je takmičenje u igranju po crnogorski, uzvikivanju &bdquo;Oj-ha&ldquo; i ponavljanju muzičke fraze bez uzimanja vazduha u napjevu koji 50-ih godina pro&scaron;log vijeka u Kola&scaron;inu bilježi čuveni etnomuzikolog Miodrag Vasiljević - istakao je.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"GlasovibrdaKolasinfotoIgorRakocevic\" src=\"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc0e-d23c-4f38-b8e8-13020a0a0a67-GlasovibrdaKolasinfotoIgorRakocevic-previewOrg.JPG\" title=\"GlasovibrdaKolasinfotoIgorRakocevic\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Prisutne je pozdravila gradonačelnica Kola&scaron;ina Marta &Scaron;ćepanović, istakav&scaron;i važnost proučavanja i popularizacije nematerijalnog nasljeđa, dodav&scaron;i da će nastaviti sa podr&scaron;kom Etno-kampu.<\/p>\r\n\r\n<p>Takođe, Du&scaron;an Medin iz Dru&scaron;tva za kulturni razvoj &bdquo;Bauo&ldquo; kao stručni saradnik kampa naglasio je važnost umrežavanja institucija koje se bave srodnim tematikama angažujući renomirane naučne radnike.<\/p>\r\n\r\n<p>Minutom ćutanja odata je počast prerano preminuloj dr Seleni Rakočević koja je bila jedan od najvećih eksperata na polju etnokoreologije i koja je izuzetno cijenila rad KUD- &bdquo;Mijat Ma&scaron;ković&ldquo;, a značajno je podržavala istraživački rad Etno-kampa Kola&scaron;in.<\/p>\r\n\r\n<p>Tokom Etno-kampa održavane su i besplatne radionice tradicionalnog plesa (narodnih igara) gdje su polaznici razmjenjivali iskustva i znanja. Prioritet, kao i prethodnih godina, bila je promocija Nematerijalnog kulturnog dobra &bdquo;Tradicionalne igre kola&scaron;inskog kraja&ldquo;, čije pojedine igre su svi učesnici u obavezi da nauče kao dio preporučenih mjera za očuvanje i promovisanje kulturnog dobra. Odabir za ovu priliku bila su kola Oj, Jovo, Jovo i maglica. Ples Oj, Jovo, Jovo hipotetički je povezan sa ljeljenovim kolom koje se nalazi na određenim bosanskim stećcima i smatra se da je u dalekoj pro&scaron;losti bilo dio posmrtnog rituala. Interesantna je i činjenica, koju je preodočio Davor Sedlarević, da je jedna verzija zabilježena u gornjomoračkom selu Bojići u kom se nalazi i poznato &bdquo;macursko groblje&ldquo; &ndash; stećci.<\/p>\r\n\r\n<p><img alt=\"radioniceigranjapocrnogorskifototamarazveki\" src=\"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc0c-b33c-42ac-b41a-12f00a0a0a67-radioniceigranjapocrnogorskifototamarazveki-previewOrg.JPG\" title=\"radioniceigranjapocrnogorskifototamarazveki\" \/><\/p>\r\n\r\n<p>Potom, promovi&scaron;ući multikulturalnost i naučne principe, plesove i muziku svojih krajeva i istraživanja predstavili su gosti iz Srbije (predavač Igor Popov, spec. i Anja Živković, student), Makedonije (Martina Trajkovska i Naum Veskovski, studenti), Boke Kotorske (Predrag &Scaron;u&scaron;ić, prof.). Diplomski koncert na Institutu za umjetničku igru Kotoranke Tamare Ljesar izazavao je posebnu pažnju jer tretira crnogorsko plesno-muzičko nasljeđe kroz vizuru savremene scenske adaptacije - saop&scaron;teno je.<\/p>\r\n\r\n<p>Terenska istraživanja ove godine realizovana su, kako se dodaje,sa učesnicima iz vasojevićkog i pljevaljskog kraja, kao i gradskog kola&scaron;inskog jezgra (gradska tradicija).<\/p>\r\n\r\n<p>Utvrđena je izuzetna originalnost igara i pjesama iz okoline Pljevalja kojima će u sledećem periodu biti posvećena posebna pažnja, a potvrđena je specifičnost određenih napjeva iz Vasojevića i napravljena odlična baza za naredna istraživanja. Bilo je i razgovora o tradicionalnom načinu izrade narodnih instrumenata.<\/p>\r\n\r\n<p>Nažalost, već drugu godinu zaredom Etno-kampu Kola&scaron;in izostala je podr&scaron;ka Ministarstva kulture i medija Crne Gore te su sav finansijski teret snosili Op&scaron;tina Kola&scaron;in, JU Centar za kulturu Kola&scaron;in, NVU CIRTIP i članovi KUD-a &bdquo;Mijat Ma&scaron;ković&ldquo; &scaron;to je umnogome umanjilo mogućnost za uče&scaron;ćem većeg broja eksperata. Tradicionalni izlet za učesnike kampa obezbijedio je NP Biogradska gora. Mentori kampa bili su Popov i Sedlarević.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi-preview.jpg","previewOrg":"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi-previewOrg.jpg","small":"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi-small.jpg","138x108":"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi-138x108.jpg","160x200":"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi-160x200.jpg","220x110":"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi-220x110.jpg","208x400":"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi-208x400.jpg","335x200":"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi-335x200.jpg","440x240":"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi-440x240.jpg","495x370":"\/storage\/2022\/08\/08\/thumbs\/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi-495x370.jpg"},"url":"\/clanak\/260305\/kolasin-dio-evropske-etno-price"}},{"Article":{"id":"260203","title":"Akademski hor Collegium Musicum oduševio publiku na Durmitoru","slug":"akademski-hor-collegium-musicum-odusevio-publiku-na-durmitoru","intro":"Nevjerovatna energija, uigrani vrhunski glasovi, hiruški precizna nesvakidašnja koreografija, raznovrstan repertoar i dinamika koji ubrzavaju krvotok, velika pažnjan publike i aplauz koji trese planine- u najkraćem bi bio opis koncerta slavnog ženskog hra Collegium Musicum, koji je sinoć nastupio na Crnom jezeru, programom Glas, najljepši instrument , u sklopu Wild Beauty Art festivala.\r\n\r\n","intro_image":"\/storage\/2022\/08\/06\/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac.jpeg","date":"2022-08-06 13:13:00","author":"MM","publish_date":"2022-08-06 13:13:00","content":"<p>Izborom repertoara za program Glas, najljep&scaron;i instrument muzički je zaokruženo podneblje Balkana, te su na Crnom jezeru sinoć odzvanjale pjesme iz Dalmacije, Slovenije, Makedonije, Vojvodine, Krajine, Vla&scaron;ke i naravno Crne Gore- &scaron;aljive minijature poput Cirik ptica ciriktala, prenosi Media Biro.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Zaista sam veoma zadovoljna prijemom publike, koja nas je onako srdačnom dočekala. Osjetila sam dobar, &scaron;to bi stranci rekli, feed back prema nama. Mi smo odlučili, ba&scaron; zbog ovog cijelog ambijenta i zbog zamisli organizatora i imena festivala Wild beauty art da napravimo program sa radnim naslovom Boje i zvuci Balkana. To je muzika inspirisana folklorom Balkana, od sjevera prema jugu. Trudimo se da pokrijemo sve. To je dosta raznorodna muzika, ali je na istom jeziku, a mi se svi jako dobro razumijemo, tako da mislim da je večeras bilo za svakoga po ne&scaron;to&quot;, izjavila je Jovanović i dodala da za 50 godina postojanja hor prvi put nastupa na Žabljaku i na ovakvoj sceni &ndash; rekla je neposredno posle nastupa dirigentkinja Dragana Jovanović i dodala:<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Prvi put u 50 godina postojanja Akademskog hora Collegium Musicum gostujemo na Žabljaku. Ovo je veliko iznenađenje za mene. Ne poznajem dobro Žabljak, samo sam uvijek u prolazu, ali sam sigurna da ću sada doći na duže. Prvi put sam i na jezeru koje je bio veoma inspirativan ambijent za nas. Moram da priznam, ne volimo da pjevamo toliko na otvorenom, jer to su posebni uslovi, zbog akustike, slabije se čujemo između sebe. Međutim, kada smo vidjeli ovu sliku, nismo mogle da odolimo. Na kraju mi se čini da ni&scaron;ta nismo izgubile na svom zvuku, a mislim da smo uspjele da prenesemo glavnu emociju koju smo osjetile večeras&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Collegium Musicum, koji ove godine obilježava pola vijeka postojanja, osnovala je legendarna Bokeljka, dirigentkinja Darinka Matić Marović, koja mu je bila potpuno posvećena sve do smrti 2020. godine. Nakon njenog odlaska, ovaj elitni ženski hor, koji je stekao internacionalnu popularnost zahvaljujući visokom kvalitetu izvođenja naslijedila je Dragana Jovanović, dugogodi&scaron;nja Darinkina asistentkinja i nastavila da vodi hor stopama svoje mentorke, donijev&scaron;i i novu energiju i pristup koreografiji, koji nastupe podižu do nivoa pravog umjetničkog spektakla. Dragana je i prva dobitnica bijenalne nagrade Darinka Matić Marović, za doprinos u muzici, koju je osnovao Kotor Art 2021. godine.<\/p>\r\n\r\n<p>&quot;Osnivač i dirigentkinja hora bila je na&scaron;a čuvena profesorka Darinka Matić Marović, koja je va&scaron;e gore list. Ona je Bokeljka i do kraja života je bila veoma vezana za Crnu Goru. Samim tim, ona je i mene, koja nisam odavde, vezala za Boku, posebno zbog njenih rodnih Kamenara, Kotora, Herceg Novog. Sigurna sam da ćemo da zadržimo specijalnu vezu sa va&scaron;om divnom zemljom&quot;.<\/p>\r\n\r\n<p>Nastup Duo Classico, koji čine Dina Kukalj, violina i Safet Drljan, harmonika, nastupa sjutra, je večeras, u subotu 6. Avgusta od 19. Sati, na Crnom jezeru.<\/p>\r\n\r\n<p>Sva tri koncerta ove sedmice realizuju se u saradnji sa Green Montenegro International Film Festival-om. Oba festivala su posvećena istim ciljevima - temama očuvanja i valorizacije netaknute prirode Durmitora kroz pružanje adekvatnog i kvalitetnog umjetničkog sadržaja.<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon ova tri izutetna programa WBA festival vas poziva da prisustvujete pravoj senzaciji, Brodvej na Durmitoru, predstavi Balkan Bordello, koja je rađena u koprodukciji čuvenog teatra La MaMa sa Brodveja, Ateljea 212 iz Beograda, Ćendra produkcije iz Pri&scaron;tine i fondacije My Balkans iz Njujorka, u subotu, 13.avgusta na Crnom jezeru.<\/p>\r\n\r\n<p>Nakon Brodveja slijedi i zatvaranje festivala koncertom proslavljenog crnogorskog gitariste Milo&scaron;a Karadaglića, u ponedjeljak, 15.avgusta na Crnom jezeru, u 19 sati. Pokrovitelj Wild Beauty Art festivala je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Generalni sponzor ONE Crna Gora, dok su partneri Op&scaron;tina Žabljak, TO Žabljak, restoran Crno jezero i Nacionalni parkovi Crne Gore.<\/p>\r\n\r\n<p>Ulaz na sve programe je slobodan.<\/p>\r\n","intro_images":{"preview":"\/storage\/2022\/08\/06\/thumbs\/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac-preview.jpeg","previewOrg":"\/storage\/2022\/08\/06\/thumbs\/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac-previewOrg.jpeg","small":"\/storage\/2022\/08\/06\/thumbs\/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac-small.jpeg","138x108":"\/storage\/2022\/08\/06\/thumbs\/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac-138x108.jpeg","160x200":"\/storage\/2022\/08\/06\/thumbs\/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac-160x200.jpeg","220x110":"\/storage\/2022\/08\/06\/thumbs\/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac-220x110.jpeg","208x400":"\/storage\/2022\/08\/06\/thumbs\/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac-208x400.jpeg","335x200":"\/storage\/2022\/08\/06\/thumbs\/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac-335x200.jpeg","440x240":"\/storage\/2022\/08\/06\/thumbs\/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac-440x240.jpeg","495x370":"\/storage\/2022\/08\/06\/thumbs\/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac-495x370.jpeg"},"url":"\/clanak\/260203\/akademski-hor-collegium-musicum-odusevio-publiku-na-durmitoru"}}]<rss version="2.0"><channel><title>Kultura | Kodex.ME</title><link>http://arhiva.kodex.me/rss/kultura</link><description>Zadnje vijesti iz dategorije Kultura</description><language>en-us</language><item><title>Voja Brajovi&#x107; dobitnik Zlatne antene za doprinos regionalnoj produkciji drama i serija</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/311688/voja-brajovic-dobitnik-zlatne-antene-za-doprinos-regionalnoj-produkciji-drama-i-serija</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/311688/voja-brajovic-dobitnik-zlatne-antene-za-doprinos-regionalnoj-produkciji-drama-i-serija</guid><description>Nakon &#x10D;itave plejade najzna&#x10D;ajnijih imena regionalnog glumi&amp;amp;scaron;ta i televizijskog stvarala&amp;amp;scaron;tva, po&#x10D;ev&amp;amp;scaron;i od Velimira Bate &#x17D;ivojinovi&#x107;a i Sini&amp;amp;scaron;e Pavi&#x107;a, preko Milana Gutovi&#x107;a, Mikija Manojlovi&#x107;a, Mire Banjac, Seke Sabli&#x107;, pa do pro&amp;amp;scaron;logodi&amp;amp;scaron;njeg laureata Rada &amp;amp;Scaron;erbed&#x17E;ije, ovogodi&amp;amp;scaron;nja Zlatna antena ide u ruke legendarnog Tihog.

Vojislav Voja Brutf8</description><author>j.m.</author><pubDate>Thu, 03 Oct 2024 20:05:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/10/03/thumbs/66feddc2-f2d8-4726-a74f-42c00a0a0a65-VOJJJJABRAJOVI-small.jpg</image></item><item><title>Predstava &#x201E;Autobiografija&#x201C; u sali Doma kulture &#x201E;Vladimir Popovi&#x107; &#x160;panac&#x201C;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/311587/predstava-autobiografija-u-sali-doma-kulture-vladimir-popovic-spanac</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/311587/predstava-autobiografija-u-sali-doma-kulture-vladimir-popovic-spanac</guid><description>Po tekstu Branislava Nu&amp;amp;scaron;i&#x107;a, komad je re&#x17E;irao Jovan Gruji&#x107;.

&amp;amp;ldquo;Ne &amp;amp;scaron;tede&#x107;i samog sebe, Nu&amp;amp;scaron;i&#x107; opisuje svoje odrastanje, &amp;amp;scaron;kolske dane, prve ljubavi i prve kontakte sa autoritetima koji su bili bolni za njega. Prate&#x107;i njegov &#x17E;ivotni put, mo&#x17E;emo prepoznati kakav su uticaj na njega kao pisca i &#x10D;ovjeka ostavile sve situacije kroz koje je pro&amp;amp;scaron;ao i formirale gautf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Wed, 02 Oct 2024 11:38:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/10/02/thumbs/66fd1563-6e84-4a2c-abd7-41240a0a0a65-KKKKKULTTTT-small.jpg</image></item><item><title>Portret prona&#x111;en u podrumu ku&#x107;e u Kapriju zapravo je originalni Pikaso</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/311488/portret-pronaden-u-podrumu-kuce-u-kapriju-zapravo-je-originalni-pikaso</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/311488/portret-pronaden-u-podrumu-kuce-u-kapriju-zapravo-je-originalni-pikaso</guid><description>Nakon &amp;amp;scaron;to je na njega nai&amp;amp;scaron;ao 1962. godine Lui&#x111;i Lo Roso je uzeo platno i odnio ga ku&#x107;i u Pompeju, gdje ga je stavio u jeftini ram i oka&#x10D;io u dnevnu sobu gdje je slika visila narednih nekoliko decenija.

Portret, za koji se sad vjeruje da je iskrivljen prikaz Dore Mar, francuske fotografkinje i slikarke koja je bila Pikasova ljubavnica i muza, imao je umjetnikov prepoznatljivi putf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Tue, 01 Oct 2024 11:51:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/10/01/thumbs/66fbc689-32d8-4d25-a9e0-48680a0a0a65-Pikaso-small.jpg</image></item><item><title>Filmovi "Leto kad sam nau&#x10D;ila da letim" i "&#x10C;uvari formule" na ljetnjoj pozornici u Staroj Varo&#x161;i</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/311180/filmovi-leto-kad-sam-naucila-da-letim-i-cuvari-formule-na-ljetnjoj-pozornici-u-staroj-varosi</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/311180/filmovi-leto-kad-sam-naucila-da-letim-i-cuvari-formule-na-ljetnjoj-pozornici-u-staroj-varosi</guid><description>U ponedjeljak, 30. septembra, u 20 &#x10D;asova, bi&#x107;e prikazan film &amp;amp;lsquo;&amp;amp;rsquo;Leto kada sam nau&#x10D;ila da letim&amp;amp;rsquo;&amp;amp;rsquo;, ra&#x111;en prema istoimenoj knjizi Jasminke Petrovi&#x107;, u re&#x17E;iji Radivoja Andri&#x107;a.

Kako navode u saop&amp;amp;scaron;tenju organizatora, film je nje&#x17E;na pri&#x10D;a o odrastanju i pomirenju.

&amp;amp;quot;Dvanaestogodi&amp;amp;scaron;nja Sofija ma&amp;amp;scaron;ta o kampovanju sa ekipom i svom prvom poljupcu. Iputf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Fri, 27 Sep 2024 17:21:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/27/thumbs/66f6ce7d-5f34-4101-ab10-46e30a0a0a65-NAA-small.jpg</image></item><item><title>Senada Beglerovi&#x107; Lekovi&#x107; promovi&#x161;e knjigu u Budvi</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/311167/senada-beglerovic-lekovic-promovise-knjigu-u-budvi-1</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/311167/senada-beglerovic-lekovic-promovise-knjigu-u-budvi-1</guid><description>O knjizi &#x107;e govoriti: prof. Danica Lon&#x10D;arevi&#x107;, dipl. novinar i dramaturg Milo&amp;amp;scaron; Boreta kao i autorka, a moderator je novinar Miodrag Migo &amp;amp;ETH;urovi&#x107;.

Muzi&#x10D;ki gosti na promociji knjige su: Mirsada &amp;amp;Scaron;abanovi&#x107; (Tuzla), &amp;amp;Scaron;ef&#x107;et-&amp;amp;Scaron;e&#x107;o Hasani (Podgorica) i Harmonija (Budva).

Senada Beglerovi&#x107; Lekovi&#x107;, ro&#x111;ena u Sarajevu, jedna je od najpoznatijih interpretatora sevdalinutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Fri, 27 Sep 2024 15:25:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/27/thumbs/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-small.jpg</image></item><item><title>Senada Beglerovi&#x107; Lekovi&#x107; promovi&#x161;e knjigu u Budvi</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/311166/senada-beglerovic-lekovic-promovise-knjigu-u-budvi</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/311166/senada-beglerovic-lekovic-promovise-knjigu-u-budvi</guid><description>O knjizi &#x107;e govoriti: prof. Danica Lon&#x10D;arevi&#x107;, dipl. novinar i dramaturg Milo&amp;amp;scaron; Boreta kao i autorka, a moderator je novinar Miodrag Migo &amp;amp;ETH;urovi&#x107;.

Muzi&#x10D;ki gosti na promociji knjige su: Mirsada &amp;amp;Scaron;abanovi&#x107; (Tuzla), &amp;amp;Scaron;ef&#x107;et-&amp;amp;Scaron;e&#x107;o Hasani (Podgorica) i Harmonija (Budva).

Senada Beglerovi&#x107; Lekovi&#x107;, ro&#x111;ena u Sarajevu, jedna je od najpoznatijih interpretatora sevdalinutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Fri, 27 Sep 2024 15:25:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/27/thumbs/66f6b2db-6470-428b-b54b-43ea0a0a0a65-SENADA-small.jpg</image></item><item><title>Objavljen novi trejler za film &#x201D;Gladijator 2&#x201D;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310947/objavljen-novi-trejler-za-film-gladijator-2</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310947/objavljen-novi-trejler-za-film-gladijator-2</guid><description>Paramount Pictures objavio je novi trejler za film &amp;amp;ldquo;Gladijator 2&amp;amp;rdquo;, Ridlija Skota.

Radnja dugoo&#x10D;ekivanog nastavka Gladijatora doga&#x111;a se 20 godina nakon zavr&amp;amp;scaron;etka prvog filma i prati Lucija (Pol Meskal), sina Lusile (Koni Nilzen) iz prvog filma.

Lucije je sa svojom porodicom &#x17E;ivio u Numidiji, na sjeveru Afrike, kada su vojnici Rimskog Carstva pod vo&#x111;stvom generala Marka utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Tue, 24 Sep 2024 20:29:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/24/thumbs/66f305ef-9ac4-4637-87f3-bd730a0a0a65-GGGGLADIJJJATOR-small.jpg</image></item><item><title>Moameru Kasumovi&#x107;u otkazao saradnju bjelopoljski Centar za kulturu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310934/moameru-kasumovicu-otkazao-saradnju-bjelopoljski-centar-za-kulturu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310934/moameru-kasumovicu-otkazao-saradnju-bjelopoljski-centar-za-kulturu</guid><description>V.d. direktora&amp;amp;nbsp;Edin Smailovi&#x107;&amp;amp;nbsp;potvrdio je Anteni M da je Kasumovi&#x107; sara&#x111;ivao sa Centrom neke tri godine, od kada se vratio u Bijelo Polje, kao i da je institucija na &#x10D;ijem je &#x10D;elu Smailovi&#x107; mjesec i po dana, odmah nakon ovih saznanja prekinula svaku saradnju sa Kasumovi&#x107;em.

&amp;amp;ldquo;Skinuli smo s repertoara predstave koje je re&#x17E;irao kao i projekte na kojima je, na bilo koji na&#x10D;in, uutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Tue, 24 Sep 2024 18:59:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/24/thumbs/66f2f0ba-9e1c-4861-b1a1-bb610a0a0a65-kusmunovi8-small.jpeg</image></item><item><title>Vujovi&#x107;: Kada se ba&#x161;tina vrednuje i po&#x161;tuje, ona postaje most izme&#x111;u kultura</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310837/vujovic-kada-se-bastina-vrednuje-i-postuje-ona-postaje-most-izmedu-kultura</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310837/vujovic-kada-se-bastina-vrednuje-i-postuje-ona-postaje-most-izmedu-kultura</guid><description>Ona je kazala da je ova manifestacija, koja se tradicionalno organizuje u preko 50 zemalja Evrope, postala sna&#x17E;an simbol zajedni&amp;amp;scaron;tva, kulturnog bogatstva i raznolikosti na&amp;amp;scaron;eg kontinenta.

&amp;amp;bdquo;Ovogodi&amp;amp;scaron;nja tema &amp;amp;bdquo;Ba&amp;amp;scaron;tina koja povezuje &amp;amp;ndash; kulturne rute i mre&#x17E;e&amp;amp;ldquo; isti&#x10D;e jedan od najva&#x17E;nijih aspekata kulturne ba&amp;amp;scaron;tine &amp;amp;ndash; njenu sposobnost dautf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Mon, 23 Sep 2024 18:06:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/23/thumbs/66f19317-97f4-4980-8c8a-9be60a0a0a65-1727103983110scaled1-small.jpg</image></item><item><title>Kako do zajedni&#x10D;ke &#x201E;matice&#x201C; Bosne i Hercegovine?</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310668/kako-do-zajednicke-matice-bosne-i-hercegovine</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310668/kako-do-zajednicke-matice-bosne-i-hercegovine</guid><description>U Republici Srpskoj (RS) neprijatnostima i vre&#x111;anju su izlo&#x17E;eni Bo&amp;amp;scaron;njaci i Hrvati, u Federaciji Srbi, i uop&amp;amp;scaron;te, nacionalna grupa koja je u odre&#x111;enom podru&#x10D;ju u manjini. I niko nije previ&amp;amp;scaron;e sre&#x107;an u svojoj vlastitoj domovini te se &#x10D;esto okre&#x107;u &amp;amp;bdquo;gravitiranju svojima&amp;amp;ldquo;.

To u&#x10D;vr&amp;amp;scaron;&#x107;uje dalje &amp;amp;quot;zbijanje redova&amp;amp;quot; kod nacionalisti&#x10D;kih politi&#x10D;ara, a &amp;amputf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sat, 21 Sep 2024 15:10:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/21/thumbs/66eec6c9-e278-4298-b2ee-5f180a0a0a65-MATICCCCACACCA-small.jpg</image></item><item><title>Preminula glumica Radmila &#x17D;ivkovi&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310569/preminula-glumica-radmila-zivkovic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310569/preminula-glumica-radmila-zivkovic</guid><description>Karijeru je po&#x10D;ela krajem &amp;amp;scaron;ezdesetih, da bi otad igrala u nekoliko desetina filmova.

Najpoznatiji me&#x111;u njima su Naivko, Sabirni centar, Mrtav &amp;amp;rsquo;ladan i Pola&#x17E;ajnik.

Poznata je i po ulogama &#x110;ilde u TV seriji Sre&#x107;ni ljudi, Jovanke Ljuti&#x107; u Sti&#x17E;u dolari, ali i po Ulici lipa, gdje je igrala glavnu ulogu.

&#x17D;ivkovi&#x107;eva je svakako bila najpoznatija kao tetka Doka u velikom bioskopsutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Fri, 20 Sep 2024 12:37:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/20/thumbs/66ed5122-d11c-4fc3-88a8-47f90a0a0a65-ia-small.jpg</image></item><item><title>Objavljen trejler za novi film reditelja &#x201E;Parazita"</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310483/objavljen-trejler-za-novi-film-reditelja-parazita</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310483/objavljen-trejler-za-novi-film-reditelja-parazita</guid><description>Mickey 17 je trebalo da bude premijerno prikazan u martu, ali je odlo&#x17E;en do slede&#x107;e godine jer postprodukcija nije zavr&amp;amp;scaron;ena.

To je najnoviji film priznatog korejskog reditelja Bong Joon-hoa, kojeg ve&#x107;ina zapadnih fanova poznaje po trileru &amp;amp;quot;Parazit&amp;amp;quot; nagra&#x111;enim Oskarom. Mickey 17 je adaptacija romana Mickey7 Edvarda E&amp;amp;scaron;tona.

Glavnu ulogu u predstoje&#x107;em filmu igra Robutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Thu, 19 Sep 2024 11:38:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/19/thumbs/66ebf1b9-e508-4579-9c13-30c70a0a0a65-TRRRRRAJJJJJ-small.jpg</image></item><item><title>Film "Planeta 7693" Gojka Berkuljana: Uzbudljiva porodi&#x10D;na avantura uskoro u bioskopima</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310482/film-planeta-7693-gojka-berkuljana-uzbudljiva-porodicna-avantura-uskoro-u-bioskopima</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310482/film-planeta-7693-gojka-berkuljana-uzbudljiva-porodicna-avantura-uskoro-u-bioskopima</guid><description>&amp;amp;quot;Planeta 7693&amp;amp;rdquo; je film o ma&amp;amp;scaron;tovitom devetogodi&amp;amp;scaron;njem dje&#x10D;aku koji poku&amp;amp;scaron;ava da popravi naru&amp;amp;scaron;ene porodi&#x10D;ne odnose uz posebnu pomo&#x107; svoje neobi&#x10D;ne drugarice 7693. Film prati Lukinu borbu sa izazovima unutar porodice nakon bolnog gubitka, dok tra&#x17E;i uto&#x10D;i&amp;amp;scaron;te u svijetu ma&amp;amp;scaron;te. Smje&amp;amp;scaron;ten u &amp;amp;scaron;armantnom predgra&#x111;u, film prodire kroz emotivneutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Thu, 19 Sep 2024 11:32:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/19/thumbs/66ebf0bc-dfd8-42d2-9189-30910a0a0a65-FFFFFFIIIIILLLLLLL-small.jpg</image></item><item><title>Crnogorski &#x161;tand odu&#x161;evio posjetioce sajma u Parizu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310454/crnogorski-stand-odusevio-posjetioce-sajma-u-parizu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310454/crnogorski-stand-odusevio-posjetioce-sajma-u-parizu</guid><description>Rije&#x10D; je o jednom od glavnih doga&#x111;aja za sve koji posluju u industriji putovanja i turizma i jedini B2B sajam specijalizovan za turizam u Francuskoj, koji svake godine posjeti preko 30 hiljada profesionalaca iz te oblasti i oko hiljadu predstavnika medija, te je u&#x10D;e&amp;amp;scaron;&#x10D;e na sajmu bila jedinstvena prilika za promociju Crne Gore na ovom emitivnom tr&#x17E;i&amp;amp;scaron;tu.

Delegaciju Crne Gore predutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Wed, 18 Sep 2024 21:31:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/18/thumbs/66eb2d04-f9cc-4f46-a506-25110a0a0a65-CGSAJAMPARIZ-small.jpg</image></item><item><title>Odustajanje nije u duhu FIAT-a</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310438/odustajanje-nije-u-duhu-fiat-a</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310438/odustajanje-nije-u-duhu-fiat-a</guid><description>FIAT je kao vrhunski crnogorski, odnosno podgori&#x10D;ki umjetni&#x10D;ki brend odavno pozicioniran na evropskoj festivalskoj mapi, inovativan, savremen, u konceptu otvoren i raznovrstan, vodi nas ka slobodi uma i demistifikaciji malogra&#x111;an&amp;amp;scaron;tine i inspiri&amp;amp;scaron;e promjene &amp;amp;ndash; kazala je Vujo&amp;amp;scaron;evi&#x107;

i&amp;amp;scaron;ta manje interesantni nijesu bili ni programi u off selekciji, koju su, pored putf8</description><author>j.m.</author><pubDate>Wed, 18 Sep 2024 19:22:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/18/thumbs/66eb0d64-88e0-42a6-b4d1-232b0a0a0a65-glumiccccacacca-small.jpg</image></item><item><title>Izlo&#x17E;ba Milana D&#x17E;inga &#x201C;Moja Makedonija&#x201D;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310319/izlozba-milana-dzinga-moja-makedonija</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310319/izlozba-milana-dzinga-moja-makedonija</guid><description>Kako navode u Sekretarijatu za kulturu Glavnog grada, kroz 84 odabrane fotografije u koloru, nastajale tokom gotovo pet decenija, D&#x17E;ingo crnogorskoj javnosti predstavlja turisti&#x10D;ku ponudu, arheolo&amp;amp;scaron;ke znamenitosti, te istoriju
i kulturu Sjeverne Makedonije.

Izlo&#x17E;ba se organizuje u saradnji makedonske ambasade i Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, povodom obilje&#x17E;avanja Dana nezaviutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Tue, 17 Sep 2024 17:31:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/17/thumbs/66e9a16e-79ac-4b15-b460-0e880a0a0a65-MojaMakedonijaposter1900x900-small.jpg</image></item><item><title>Osvrt na Plavsku kulturnu jesen, 47. knji&#x17E;evne susrete i 22. Likovnu koloniju</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310119/osvrt-na-plavsku-kulturnu-jesen-47-knjizevne-susrete-i-22-likovnu-koloniju</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310119/osvrt-na-plavsku-kulturnu-jesen-47-knjizevne-susrete-i-22-likovnu-koloniju</guid><description>Program smo zapo&#x10D;eli 11. septembra kada su brojni likovni umjetnici na obalama Plavskog jezera zapo&#x10D;eli 22. Likovnu koloniju u duhu ljepote prirode i stvarala&amp;amp;scaron;tva. Okupili su se akademski slikari: Mirko Dragovi&#x107;, &#x17D;arko Plav&amp;amp;scaron;i&#x107;, Alisa Teletovi&#x107;, Kaltrina Hoti i Mladen Bla&#x17E;evi&#x107;, koji su stvarali likovne kolorite ispunjene &#x17E;ivopisnim bojama.

U srcu doga&#x111;aja, 12. septembra, Koncerutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sun, 15 Sep 2024 11:40:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/03/29/thumbs/62432a13-fb58-484e-bae1-6f750a0a0a67-film-small.jpg</image></item><item><title>Dodjeljene nagrade na IX izdanju D&#x17E;ada Film Festa</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/310118/dodjeljene-nagrade-na-ix-izdanju-dzada-film-festa</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/310118/dodjeljene-nagrade-na-ix-izdanju-dzada-film-festa</guid><description>&#x17D;iri u sastavu Christopher Thoke, Melina Pota Koljevi&#x107; i Nata&amp;amp;scaron;a Pavlovi&#x107; donijeli su odluku o ovogodi&amp;amp;scaron;njim dobitnicima.

Najbolji igrani debitantski film devetog izdanja D&#x17E;FF-a je &amp;amp;ldquo;Supermarket&amp;amp;rdquo; crnogorskog reditelja Nemanje Be&#x10D;anovi&#x107;a, najbolji reditelj debitant je Ivan Marinovi&#x107;, autor filma &amp;amp;ldquo;&#x17D;ivi i zdravi &amp;amp;ldquo;, a posebno priznanje &#x17E;irija pripalo je srpskoutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sun, 15 Sep 2024 11:36:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/15/thumbs/66e6ab64-746c-4c64-a0b6-4a400a0a0a65-FILMFEST-small.jpg</image></item><item><title>Boban Batri&#x107;evi&#x107; laureat nagrade ,,Milovan &#x110;ilas&#x201C;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/309925/boban-batricevic-laureat-nagrade-milovan-dilas</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/309925/boban-batricevic-laureat-nagrade-milovan-dilas</guid><description>Moderatorka programa sve&#x10D;anog otvaranja Jelka Malovi&#x107; je kazala da je ovogodi&amp;amp;scaron;nji laureat prepoznat po hrabrim istupima u javnosti i po tome &amp;amp;scaron;to je tokom jednog sudskog procesa u Podgorici postao simbol gra&#x111;anskog otpora.

SLOBODA GOVORA

Podsjetila je da je protiv Batri&#x107;evi&#x107;a 22. januara ove godine zbog kritike stavova visokih sve&amp;amp;scaron;tenika Srpske pravoslavne crkve u Crnutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Fri, 13 Sep 2024 09:33:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/13/thumbs/66e3eb65-438c-4ff2-830c-473e0a0a0a65-boban-small.jpg</image></item><item><title>Novi rad umjetnice samo za crnogorski muzej</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/309904/novi-rad-umjetnice-samo-za-crnogorski-muzej</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/309904/novi-rad-umjetnice-samo-za-crnogorski-muzej</guid><description>Kameri&#x107; kroz svoje radove, koji uklju&#x10D;uju film, fotografiju, objekte, crte&#x17E;e i instalacije, istra&#x17E;uje teme identiteta, rodnih stereotipa i dru&amp;amp;scaron;tvenih normi. Poseban fokus stavlja na percepciju i &#x17E;ensko naslije&#x111;e, oslanjaju&#x107;i se na izrazitu empati&#x10D;nost kao klju&#x10D;ni element njenog stvarala&#x10D;kog izraza.

Izlo&#x17E;ba je nastala u idejnoj kolaboraciji umjetnice sa kustoskinjom Milicom Bezmarevi&#x107;utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Thu, 12 Sep 2024 19:57:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/12/thumbs/66e32c40-cb28-4b55-b3e1-4af90a0a0a65-EJLA-small.jpg</image></item><item><title>U &#x10D;ast Branka Radi&#x10D;evi&#x107;a</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/309903/u-cast-branka-radicevica</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/309903/u-cast-branka-radicevica</guid><description>O Branku Radi&#x10D;evi&#x107;u i njegovom djelu govori&#x107;e knji&#x17E;evnci, potpredsjednici UKCG: Perivoje Popovi&#x107; i Milica Kralj, urednica Tribine &amp;amp;quot;Rije&#x10D;&amp;amp;quot; UKCG, dok &#x107;e Brankove pjesme &#x10D;itati Ljubisav Bjeli&#x107;, sekretar UKCG

Za&#x10D;etnik srpske moderne lirike i jedan od najzna&#x10D;ajnijih na&amp;amp;scaron;ih pjesnika XIX vijeka, Branko Radi&#x10D;evi&#x107; (1824-1853) odlu&#x10D;no je raskinuo sa dotada&amp;amp;scaron;njim na&#x10D;inom pjevanjautf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Thu, 12 Sep 2024 19:51:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/12/thumbs/66e32acb-2960-4450-bdc6-4d940a0a0a65-brankoradievi-small.jpg</image></item><item><title>Nik&#x161;i&#x107;: U JU "Zahumlje" gostuje knji&#x17E;evnik Gojko &#x110;ogo</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/309683/niksic-u-ju-zahumlje-gostuje-knjizevnik-gojko-dogo</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/309683/niksic-u-ju-zahumlje-gostuje-knjizevnik-gojko-dogo</guid><description>Nik&amp;amp;scaron;i&#x107;: U JU &amp;amp;quot;Zahumlje&amp;amp;quot; gostuje knji&#x17E;evnik Gojko &#x110;ogo

U okviru tribine &amp;amp;bdquo;Svobodijada&amp;amp;ldquo; Javne ustanove &amp;amp;bdquo;Zahumlje&amp;amp;ldquo; u Nik&amp;amp;scaron;i&#x107;u, koja je dio &amp;amp;bdquo;Septembarskih dana&amp;amp;ldquo;, ve&#x10D;eras sa po&#x10D;etkom u 19 h bi&#x107;e organizovano ve&#x10D;e knji&#x17E;evnika Gojka &#x110;oga.

O njegovom djelu govori&#x107;e knji&#x17E;evnik&amp;amp;nbsp;Budimir Dubak. Urednica tribine je pjesnikinja&amp;amp;nbsp;Miutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Tue, 10 Sep 2024 12:55:00 +0200</pubDate><image>/storage/2018/08/01/thumbs/5b61a120-fc80-4c82-a86e-666b0a0a0a67-stipendijeknjige712x385660x330-small.jpg</image></item><item><title>Me&#x111;unarodni simpozijum &#x201C;Vidoje &#x17D;arkovi&#x107; &#x2013; &#x17D;ivot i djelo&#x201D; sjutra u Podgorici</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/309676/medunarodni-simpozijum-vidoje-zarkovic-zivot-i-djelo-sjutra-u-podgorici</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/309676/medunarodni-simpozijum-vidoje-zarkovic-zivot-i-djelo-sjutra-u-podgorici</guid><description>Udru&#x17E;enje Pivljana u Podgorici i Savez boraca NOR-a i antifa&amp;amp;scaron;ista Crne Gore organizuju Me&#x111;unarodni simpozijum &amp;amp;ldquo;Vidoje &#x17D;arkovi&#x107; &amp;amp;ndash; &#x17D;ivot i djelo&amp;amp;rdquo;, koji &#x107;e se odr&#x17E;ati sjutra u hotelu &amp;amp;ldquo;Hilton&amp;amp;rdquo; od 10 &amp;amp;ndash; 15h, saop&amp;amp;scaron;tili su organizatori.

Gosti i u&#x10D;esnici simpozijuma bi&#x107;e: Milan Ku&#x10D;an, Milo &#x110;ukanovi&#x107;, akademici:&amp;amp;nbsp;Radovan Radonji&#x107;, Ljubi&amp;amp;scaronutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Tue, 10 Sep 2024 12:08:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/10/thumbs/66e01b8f-caa8-4b6e-b699-47920a0a0a65-VIDOJJJE-small.jpeg</image></item><item><title>Podgori&#x10D;ki Dom omladine</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/309666/podgoricki-dom-omladine</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/309666/podgoricki-dom-omladine</guid><description>
Postavka&amp;amp;nbsp;&amp;amp;quot;Foto pri&#x10D;a - Dom omladine osamdesetih&amp;amp;quot; obuhvata oko 60 fotografija koje je uradio Momir Matovi&#x107;, a koje su svjedo&#x10D;anstvo i presjek veoma plodnog perioda, kada je Dom omladine bio respektabilan faktor na mapi kulturnih zbivanja grada i dr&#x17E;ave. Dom omladine je 1980-ih godina bio institucija koja je imala presudnu ulogu u kreiranju kulturne fizionomije grada.[image]

utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Tue, 10 Sep 2024 11:12:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/10/thumbs/66e00e1d-d474-47b8-b044-4f690a0a0a65-FOTOPRIA-small.jpg</image></item><item><title>&#x201C;Mislim da treba da razgovaramo&#x201D; za kraj</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/309146/mislim-da-treba-da-razgovaramo-za-kraj</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/309146/mislim-da-treba-da-razgovaramo-za-kraj</guid><description>Organizatori su saop&amp;amp;scaron;tili da &#x107;e kupljene ulaznice i paket ulaznica za prethodni termin va&#x17E;iti i za ovo igranje.

Prema njihovim rije&#x10D;ima, predstava govori o ljudskosti, intimi i smislu &#x17E;ivota, pru&#x17E;a otpor otu&#x111;enju, odlju&#x111;enju i ide u susret potrebi da se ispliva sa dna digitalnog bazena, gdje je &#x10D;ovjek najmanja jedinica mjere.

Predstava je ra&#x111;ena u re&#x17E;iji&amp;amp;nbsp;Danila Marunovi&#x107;a&amp;amputf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Wed, 04 Sep 2024 13:49:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/09/04/thumbs/66d84982-27f0-4986-a130-40da0a0a0a65-a1ce70e07b4bfedba2aacb6019b063e0-small.jpeg</image></item><item><title>Ve&#x10D;e posve&#x107;eno Bo&#x17E;idaru Milo&#x161;evi&#x107;u ve&#x10D;eras na Barskom ljetopisu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/308555/vece-posveceno-bozidaru-milosevicu-veceras-na-barskom-ljetopisu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/308555/vece-posveceno-bozidaru-milosevicu-veceras-na-barskom-ljetopisu</guid><description>O knjizi &#x107;e govoriti glavni i odgovorni urednik Radio Bara Milan Vujovi&#x107;, Miroslav Stojanovi&#x107;, danas u penziji, nekad zamjenik glavnog i odgovornog urednika &amp;amp;ldquo;Politike&amp;amp;rdquo;, prire&#x111;iva&#x10D; djela, urednik i izdava&#x10D; -novinar i publicista &#x17D;eljko Milovi&#x107;.

Djelo &amp;amp;bdquo;Bar: Svjetionici jednog vremena, knj. 1&amp;amp;ldquo; je knjiga &#x10D;lanaka prvog barskog novinara Bo&amp;amp;scaron;ka Milo&amp;amp;scaron;evi&#x107;a, iz peutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Tue, 27 Aug 2024 21:11:00 +0200</pubDate><image>/storage/2017/11/03/thumbs/59fc2824-3fb4-47bb-b66b-68f20a0a0a67-knjiga6-small.jpg</image></item><item><title>Svevremene poruke nacrtanog Vitovog lika</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/308276/svevremene-poruke-nacrtanog-vitovog-lika</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/308276/svevremene-poruke-nacrtanog-vitovog-lika</guid><description>Besmrtni pjesnik Vito Nikoli&#x107; dobio je i zvani&#x10D;no jo&amp;amp;scaron; jednu formu svoga &amp;amp;bdquo;vje&#x10D;nog trajanja&amp;amp;ldquo;. Na jo&amp;amp;scaron; jedan na&#x10D;in traju njegovi stihovi kao pravila, kao prinicipi, kao ljubavi, kao sje&#x107;anja. Kao poku&amp;amp;scaron;aj da &#x10D;ovjek obnavlja sebe i tra&#x17E;i u nekim narednim vremenima. Lik Vita Nikoli&#x107; bio je tema Devetog Me&#x111;unarodnog festivala karikatute &amp;amp;bdquo;Kola&amp;amp;scaron;in 2024&amp;amp;lutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sat, 24 Aug 2024 12:44:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/08/24/thumbs/66c9b9a8-b844-40e5-a8b3-443a0a0a0a65-1724495951karik2024lukalagatoridarkodrljevici960x600-small.jpg</image></item><item><title>Otvoren Hercegnovski filmski festival: Suptilan i dostojanstven, svoj i poseban ve&#x107; 37 godina</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/308255/otvoren-hercegnovski-filmski-festival-suptilan-i-dostojanstven-svoj-i-poseban-vec-37-godina</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/308255/otvoren-hercegnovski-filmski-festival-suptilan-i-dostojanstven-svoj-i-poseban-vec-37-godina</guid><description>Hercegnovski filmski festival, 37. po redu, sve&#x10D;ano je otvoren ve&#x10D;eras u Herceg Novom, na prepunoj Kanli kuli. Prvi put od osnivanja, ceremoniji je prethodila &amp;amp;scaron;etnja crvenim tepihom stepeni&amp;amp;scaron;tem ispod Sat kule gdje su se na&amp;amp;scaron;le gluma&#x10D;ke ekipe, &#x10D;lanovi Savjeta festivala i &#x17E;irija, predstavnici op&amp;amp;scaron;tinske i dr&#x17E;avne vlasti.

Voditeljski trio - glumci Sanja Popovi&#x107;, Andriutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sat, 24 Aug 2024 08:57:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/07/05/thumbs/66878cdc-2498-4e7b-b40b-4a2a0a0a0a65-HNNNNNNNNNNNNNNNNNN-small.jpg</image></item><item><title>&#x110;ura&#x161;kovi&#x107;: Izvjesni Miroljub Petrovi&#x107; saop&#x161;tio brutalne neistine i gluposti</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/308181/duraskovic-izvjesni-miroljub-petrovic-saopstio-brutalne-neistine-i-gluposti</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/308181/duraskovic-izvjesni-miroljub-petrovic-saopstio-brutalne-neistine-i-gluposti</guid><description>On je reagovao nakon izjave predsjednika udru&#x17E;enja &amp;amp;bdquo;Pleme Ku&#x10D;i&amp;amp;ldquo;,&amp;amp;nbsp;Miroljuba Petrovi&#x107;a, na &#x10D;ijem je YouTube kanalu objavljena pomenuta pjesma. Tako&#x111;e, &#x110;ura&amp;amp;scaron;kovi&#x107; je odlu&#x10D;no demantovao navode da je u prijateljskim odnosima sa Petrovi&#x107;em, naglasiv&amp;amp;scaron;i da ga nikada u &#x17E;ivotu nije vidio, niti na fotografiji, a kamoli na bilo koji drugi na&#x10D;in.

&amp;amp;bdquo;Prijestonici Cetinjutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Fri, 23 Aug 2024 11:33:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/08/23/thumbs/66c85887-3d98-41c3-ab0b-4c8d0a0a0a65-URAKOVI54-small.jpeg</image></item><item><title>Povezivanje crnogorske i evropske filmske industrije</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/308004/povezivanje-crnogorske-i-evropske-filmske-industrije</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/308004/povezivanje-crnogorske-i-evropske-filmske-industrije</guid><description>Prvi Montenegro Film Rendezvous bi&#x107;e odr&#x17E;an od 24. do 27. avgusta u Herceg Novom, u okviru 37. Filmskog festivala Herceg Novi, a organizator je Filmski centar Crne Gore.

Pa&#x17E;ljivo osmi&amp;amp;scaron;ljen trodnevni program uklju&#x10D;uje prezentacije crnogorskih filmskih projekata u razli&#x10D;itim fazama razvoja, Q&amp;amp;amp;A sesije, radionice sa uglednim stru&#x10D;njacima iz industrije i diskusije sa predstavnicima futf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Tue, 20 Aug 2024 19:00:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/08/20/thumbs/66c4cc7f-ca58-4f7f-bcab-4d540a0a0a65-INDUSTRY-small.jpg</image></item><item><title>Lazaru Dagojevi&#x107;u nagrada &#x201C;Zvijezda u usponu&#x201D; na Sarajevo film festivalu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/307889/lazaru-dagojevicu-nagrada-zvijezda-u-usponu-na-sarajevo-film-festivalu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/307889/lazaru-dagojevicu-nagrada-zvijezda-u-usponu-na-sarajevo-film-festivalu</guid><description>On je to zna&#x10D;ajno priznanje dobio za ulogu u seriji &amp;amp;ldquo;Znam kako di&amp;amp;scaron;e&amp;amp;scaron;&amp;amp;rdquo;.

Ova serija je apsolutni pobjednik nagrada za TV serije &amp;amp;ndash; pripalo joj je sedam priznanja.

Po&#x10D;asno Srce Sarajeva dodijeljeno je i reditelju Polu &amp;amp;Scaron;rejderu, koji je ve&#x10D;eras stigao u bosansko-hercegova&#x10D;ku prijestonicu.

Pored toga, ve&#x10D;eras je na SFF, izme&#x111;u ostalog, &#x17D;arku Lau&amp;amp;scutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Mon, 19 Aug 2024 09:19:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/08/19/thumbs/66c2f22b-79d0-42fd-86a6-43a60a0a0a65-1724049720lazardragojevici960x600-small.jpg</image></item><item><title>Tihi, Prle, &#x160;urda, Giga, Ro&#x111;a, Riska, &#x160;oji&#x107;: Sva +filmska djeca Sini&#x161;e Pavi&#x107;a</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/307678/tihi-prle-surda-giga-roda-riska-sojic-sva-filmska-djeca-sinise-pavica</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/307678/tihi-prle-surda-giga-roda-riska-sojic-sva-filmska-djeca-sinise-pavica</guid><description>Jedna je od najplodnijih TV autor u biv&amp;amp;scaron;oj Jugoslaviji. Pisao je scenarija za neke od najpoznatijih doma&#x107;ih serija, poput &amp;amp;bdquo;Pozori&amp;amp;scaron;ta u ku&#x107;i&amp;amp;ldquo;, &amp;amp;bdquo;Otpisanih&amp;amp;ldquo;, &amp;amp;bdquo;Vru&#x107;eg vjetra&amp;amp;ldquo;&amp;amp;hellip; Scenarista je i filmova &amp;amp;quot;Tijesna ko&#x17E;a&amp;amp;ldquo; i &amp;amp;quot;Laf u srcu&amp;amp;ldquo;, pi&amp;amp;scaron;e Telegraf.

Osim serija koje je stvorio, osta&#x107;e upma&#x107;en i po tome &amp;amp;scaron;to utf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Fri, 16 Aug 2024 19:52:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/08/16/thumbs/66bf9231-8348-4adc-b457-453c0a0a0a65-777777777777599x900-small.jpg</image></item><item><title>Zapitanost o misteriji &#x17E;ivota</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/307200/zapitanost-o-misteriji-zivota</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/307200/zapitanost-o-misteriji-zivota</guid><description>Perovi&#x107; se posebno osvrnula na naslov zbirke, koji je opisala kao oksimoron - spoj psihologije i gravitacije, dviju naizgled nespojivih kategorija.

- Naslovna pjesma zbirke je vi&amp;amp;scaron;ezna&#x10D;na i otvara prostor za razli&#x10D;ita tuma&#x10D;enja, od fizi&#x10D;kih zakona do metafori&#x10D;kog razumijevanja gravitacije u kontekstu emocija, odnosa, pa &#x10D;ak i smrti. &amp;amp;Scaron;aponjina poezija zahtijeva &#x10D;itanje na prenesutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sat, 10 Aug 2024 16:23:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/08/10/thumbs/66b7782c-1170-4ae2-8d5c-439d0a0a0a65-1723298630nenadsaponja8i960x600-small.jpg</image></item><item><title>Stand up komi&#x10D;ar Pe&#x111;a Bajovi&#x107; gostuje u Kotoru</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/307005/stand-up-komicar-peda-bajovic-gostuje-u-kotoru</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/307005/stand-up-komicar-peda-bajovic-gostuje-u-kotoru</guid><description>Stand up komedija &amp;amp;ldquo;Mu&amp;amp;scaron;karac&amp;amp;rdquo; fantasti&#x10D;nog&amp;amp;nbsp;Pe&#x111;e Bajovi&#x107;a&amp;amp;nbsp;bi&#x107;e izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra subotu 17. avgusta od 21h.

Ovo je predavanje o neupitnoj superioronosti &#x17E;enskog roda, protkano instukcijama za mu&amp;amp;scaron;karce &amp;amp;ndash; kako sve to pre&#x17E;ivjeti te usput i u&#x17E;ivati!

Pe&#x111;a Bajovi&#x107; je mu&amp;amp;scaron;karac. Ponekad i on s&amp;amp;acirc;m posumnja u toutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Thu, 08 Aug 2024 11:00:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/07/thumbs/6639efd5-f4fc-4cc0-a40d-e8f10a0a0a65-lukakotor-small.jpg</image></item><item><title>Preminuo glumac Stevan Radusinovi&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/306749/preminuo-glumac-stevan-radusinovic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/306749/preminuo-glumac-stevan-radusinovic</guid><description>Radusinovi&#x107; je ro&#x111;en je u Podgorici 1977, a Fakultet dramskih umjetnosti zavr&amp;amp;scaron;io je na Cetinju, u klasi profesora Bora Stjepanovi&#x107;a.

Od otvaranja nove zgrade CNP, 1997.,&amp;amp;nbsp; igrao je brojnim u predstavama: &amp;amp;bdquo;La&#x17E;ni car &amp;amp;Scaron;&#x107;epan Mali&amp;amp;ldquo;, &amp;amp;bdquo;Smrt&amp;amp;ldquo;, &amp;amp;bdquo;Poludjela lokomotiva&amp;amp;ldquo;, &amp;amp;bdquo;Nova zemlja&amp;amp;ldquo;, &amp;amp;bdquo;Smrtni grijesi&amp;amp;ldquo;, &amp;amp;bdquo;Don &#x17D;uan&amp;amp;lutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sun, 04 Aug 2024 21:32:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/08/04/thumbs/66afd78a-5a9c-48d9-b8a0-4f0e0a0a0a65-e9ddb3d7804649cd9d95090dc375feae-small.jpg</image></item><item><title>Plemenito odricanje od djetinjstva</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/306694/plemenito-odricanje-od-djetinjstva</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/306694/plemenito-odricanje-od-djetinjstva</guid><description>Znate onaj momenat, kada prvi put shvatite da ste stigli van doma&amp;amp;scaron;aja tatine ruke i maminog pogleda? Kad vam se u&#x10D;ine nestvarno daleko, na toj nepoznatoj teritoriji, na kojoj se nijeste na&amp;amp;scaron;li svojom krivicom &amp;amp;ndash; jer, zar mo&#x17E;e biti ikakve krivice u dje&#x10D;joj radoznalosti?

E, jednog takvog osje&#x107;aja ti&#x10D;e se &amp;amp;bdquo;&#x10C;arobnjak iz Oza&amp;amp;ldquo; (&amp;amp;bdquo;The Wizard of Oz&amp;amp;ldquo;, Viktor utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sun, 04 Aug 2024 11:10:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/08/04/thumbs/66af46ba-8d90-4a4f-91fd-47190a0a0a65-fffffillllmmmmmmpg-small.jpg</image></item><item><title>"No&#x107; velikog pijeska" 7. avgusta na barskom &#x161;etali&#x161;tu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/306597/noc-velikog-pijeska-7-avgusta-na-barskom-setalistu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/306597/noc-velikog-pijeska-7-avgusta-na-barskom-setalistu</guid><description>Cilj manifestacije, kako su saop&amp;amp;scaron;tili iz Turisti&#x10D;ke organizacije Bar, je dodatna promocija na&amp;amp;scaron;ih turisti&#x10D;kih mjesta i &#x17E;elja da omogu&#x107;imo sadr&#x17E;ajniji i kvalitetniji boravak gostima na barskoj rivijeri.

Posjetioci &#x107;e imati priliku da &#x10D;uju pjeva&#x10D;e Pe&#x111;u Jovanovi&#x107;a i Dina Beharovi&#x10D;a.&amp;amp;nbsp;&amp;amp;nbsp;

Organizator manifestacije je NVO &amp;amp;quot;Mrkojevi&#x107;i&amp;amp;quot;, pod pokroviteljstvom Turistutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sat, 03 Aug 2024 10:45:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/08/03/thumbs/66adeee0-8610-40ea-a101-46a60a0a0a65-PE-small.jpg</image></item><item><title>&#x201E;Oluju&#x201C; obilje&#x17E;avaju kroz pri&#x10D;u o Srbinu i Hrvatici iz Knina</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/306463/oluju-obiljezavaju-kroz-pricu-o-srbinu-i-hrvatici-iz-knina</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/306463/oluju-obiljezavaju-kroz-pricu-o-srbinu-i-hrvatici-iz-knina</guid><description>Iz Ministarstva kulture i medija su nam 19. jula odgovorili da nijesu dobili zvani&#x10D;an zahtjev za dozvolu snimanja serije ,,Tvr&#x111;ava&amp;amp;ldquo;, ve&#x107; su ,,imali usmene upite putem telefonskog poziva&amp;amp;ldquo;. Iz producentske ku&#x107;e ,,Re&#x17E;im&amp;amp;ldquo;, me&#x111;utim, dobili smo odgovor da su ,,poslali zvani&#x10D;an dopis Ministarstvu kulture&amp;amp;ldquo;, te da je &amp;amp;bdquo;sve u proceduri&amp;amp;ldquo;

Snimanje serije ,,Tvr&#x111;ava&amp;amputf8</description><author>j.m.</author><pubDate>Thu, 01 Aug 2024 13:49:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/08/01/thumbs/66ab7718-eaac-455b-94f5-48a80a0a0a65-nikiolujjja-small.jpg</image></item><item><title>Pri&#x10D;a o ljudima u kojima ni&#x161;ta nije ostalo da umre</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/306326/prica-o-ljudima-u-kojima-nista-nije-ostalo-da-umre</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/306326/prica-o-ljudima-u-kojima-nista-nije-ostalo-da-umre</guid><description>Prvo igranje u Crnoj Gori bilo je fascinantno ponajvi&amp;amp;scaron;e zbog ambijenta Starog grada, ali i vjetra koji je po&#x10D;eo da duva i dao poseban &amp;amp;scaron;timung svemu. Glumci su sjajno odradili svoj posao, reditelj je imao fantasti&#x10D;nu viziju, presre&#x107;an sam &amp;amp;ndash; rekao je autor teksta Vojislav Savi&#x107;.

ozori&amp;amp;scaron;na predstava &amp;amp;bdquo;Egzekutor&amp;amp;ldquo;, u re&#x17E;iji Milije &amp;amp;Scaron;&#x107;epanovi&#x107;a, premijerutf8</description><author>j.m.</author><pubDate>Tue, 30 Jul 2024 19:28:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/07/30/thumbs/66a923d1-87d8-4311-9499-443f0a0a0a65-orlllando-small.jpg</image></item><item><title>KotorArt vra&#x107;a pozori&#x161;ni segment na festival, danas po&#x10D;inje i akademija za mlade muzi&#x10D;are i teatarske profesionalce</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/305829/kotorart-vraca-pozorisni-segment-na-festival-danas-pocinje-i-akademija-za-mlade-muzicare-i-teatarske-profesionalce</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/305829/kotorart-vraca-pozorisni-segment-na-festival-danas-pocinje-i-akademija-za-mlade-muzicare-i-teatarske-profesionalce</guid><description>Od 2017. godine, sticajem razli&#x10D;itih okolnosti i nedostatka komunikacije sa Ministarstvom kulture, vratili smo se na&amp;amp;scaron;im korijenima i muzici, ali ne odustaju&#x107;i od ideje ovog multidisciplinarnog pristupa, koji zapravo ove godine predstavljamo i podi&#x17E;emo na vi&amp;amp;scaron;i nivo &amp;amp;ndash; kazao je Ratimir Martinovi&#x107;.

Me&#x111;unarodni festival KotorArt, u okviru segmenta KotorArt teatar, predstavi&#x107;eutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Wed, 24 Jul 2024 11:37:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/07/24/thumbs/66a0cc67-9208-4dcc-9327-49b40a0a0a65-kototototor-small.jpeg</image></item><item><title>Senad Ba&#x161;i&#x107; se oglasio nakon dugo vremena usljed borbe sa zdravstvenim problemima</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/305771/senad-basic-se-oglasio-nakon-dugo-vremena-usljed-borbe-sa-zdravstvenim-problemima</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/305771/senad-basic-se-oglasio-nakon-dugo-vremena-usljed-borbe-sa-zdravstvenim-problemima</guid><description>U novom snimku je iskoristio priliku da najavi igranje kultne predstave &amp;amp;quot;Umri mu&amp;amp;scaron;ki&amp;amp;quot; u Sarajevu.

Tanja, Ako i ja 26. 7. u Bosanskom kulturnom centru igramo komediju &amp;amp;#39;Umri mu&amp;amp;scaron;ki&amp;amp;#39;. Vidimo se&amp;amp;quot;, kazao je. Predstava &#x107;e biti izvedena u okviru festivala Ba&amp;amp;scaron;&#x10D;ar&amp;amp;scaron;ijske no&#x107;i s po&#x10D;etkom u 20 sati.

Mnogi pratitelji su mu u komentarima po&#x17E;eljeli brzo utf8</description><author>j.m.</author><pubDate>Tue, 23 Jul 2024 15:56:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/07/23/thumbs/669fb7af-dbf4-4713-b70a-43150a0a0a65-SENNNAD-small.jpeg</image></item><item><title>&#x160;ta mo&#x17E;e da po&#x111;e po zlu u idealnoj porodici?</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/305297/sta-moze-da-pode-po-zlu-u-idealnoj-porodici</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/305297/sta-moze-da-pode-po-zlu-u-idealnoj-porodici</guid><description>Romanopisac Grir Garison Vinburi (Nikol Kidman) i njen suprug Tag Vinburi (Liev Schrieber), su naizgled savr&amp;amp;scaron;ena porodica. Amelija Saks (Iv Hjuson) treba da se uda za &#x10D;lana njihovog bogatog &amp;amp;bdquo;klana&amp;amp;ldquo;.

Grir (Kidman) mama Amelijinog vjerenika Bend&#x17E;ija Vinberija (Bili Haul) platila je njihovo vjen&#x10D;anje, ali, &#x10D;ini se da porodica ima neke tajne, prenosi Variety.

Prije vjen&#x10D;anutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Wed, 17 Jul 2024 18:49:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/07/17/thumbs/6697f6ea-0970-4398-9afe-44960a0a0a65-SSSSAVRENIIIII-small.jpg</image></item><item><title>Filmska muzika napunila glavni gradski trg u Budvi</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/305030/filmska-muzika-napunila-glavni-gradski-trg-u-budvi</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/305030/filmska-muzika-napunila-glavni-gradski-trg-u-budvi</guid><description>- Vodimo vas u jednu filmsku avanturu, u izvo&#x111;enju revijskog orkestra, pod dirigentskom palicom Fedora Vrta&#x10D;nika. Sigurna sam da &#x107;e Bojana Stamenov, Marijana &amp;amp;Scaron;ovran, Dado Topi&#x107;, Matija Canata i Sini&amp;amp;scaron;a Radan uspjeti da probude odavno zakopane emocije koje su u svima nama, te da &#x107;e nas vratiti u mladost i neke lijepe trenutke - istakla je, uo&#x10D;i koncerta, predstavnica TO Budva Ljubiutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sun, 14 Jul 2024 10:59:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/07/14/thumbs/66939493-6e24-4505-b333-4dd00a0a0a65-dandr-small.jpeg</image></item><item><title>,,Demon Slayer&#x201C;: Uputstvo za milovanje o&#x17E;iljaka</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/304956/demon-slayer-uputstvo-za-milovanje-oziljaka</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/304956/demon-slayer-uputstvo-za-milovanje-oziljaka</guid><description>Na razme&#x111;u svega &amp;amp;scaron;to je bilo i svega &amp;amp;scaron;to mo&#x17E;e biti, na sastavima nekih umornih, &amp;amp;scaron;kripavih, izranjavanih zglobova, nastavlja se ,,Demon Slayer&amp;amp;ldquo;. Pa je sve to i mnogo vi&amp;amp;scaron;e od jednog obi&#x10D;nog treninga, ili akademije za borce protiv natprirodnog zla.

osljednje mjesto iz anime, ili bilo kog animiranog svijeta, na kom bi &#x17E;eljeli da se na&#x111;ete je Dvorac beskraja. Nautf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sat, 13 Jul 2024 15:01:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/07/13/thumbs/66927bf9-0068-41d7-95e8-40a20a0a0a65-monnnnnnst-small.jpg</image></item><item><title> Senzacionalno otkri&#x107;e na Duklji: Arheolozi iskopali "&#x17E;ivotinjsku sahranu"</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/304590/senzacionalno-otkrice-na-duklji-arheolozi-iskopali-zivotinjsku-sahranu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/304590/senzacionalno-otkrice-na-duklji-arheolozi-iskopali-zivotinjsku-sahranu</guid><description>Kako je za &amp;amp;bdquo;Dan&amp;amp;rdquo; rekao arheolog Milo&amp;amp;scaron; &#x17D;ivanovi&#x107;, rukovodilac ovih arheolo&amp;amp;scaron;kih iskopavanja koja su na Duklji po&#x10D;ela u maju, a zavr&amp;amp;scaron;avaju 20. jula, slobodno se mo&#x17E;e re&#x107;i da je rije&#x10D; o senzacionalnom otkri&#x107;u. Naro&#x10D;ito ako se ima u vidu da po sada&amp;amp;scaron;njim saznanjima, preliminarno, ovaj grob datuje u IV vijek.
&amp;amp;ndash; Imamo nalaz &#x17E;ivotinjske sahrane u kojem je utf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Mon, 08 Jul 2024 18:57:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/07/08/thumbs/668c1ab8-6354-4d22-a1a7-455b0a0a0a65-o19377091024-small.jpg</image></item><item><title>&#x160;&#x107;epanovi&#x107;, u &#x17E;urbi, kr&#x161;io zakon i hiljade eura potro&#x161;io na autore izvan Crne Gore</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/304526/scepanovic-u-zurbi-krsio-zakon-i-hiljade-eura-potrosio-na-autore-izvan-crne-gore</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/304526/scepanovic-u-zurbi-krsio-zakon-i-hiljade-eura-potrosio-na-autore-izvan-crne-gore</guid><description>To pokazuje finansijska dokumentacija crnogorskog predstavljanja na Bijenalu, koju je Pobjeda dobila od MSUCG na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Primjera radi, skoro 30.000 eura &amp;amp;Scaron;&#x107;epanovi&#x107; je potro&amp;amp;scaron;io za gra&#x111;evinsko-zanatske radove u crnogorskom paviljonu u Veneciji, a taj posao je dodijelio novoosnovanoj firmi &amp;amp;bdquo;ARTE Lab&amp;amp;ldquo; iz Beograda. Kr&amp;amp;scaron;e&#x107;utf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Mon, 08 Jul 2024 07:32:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/07/08/thumbs/668b7b3e-128c-47c3-9be2-45500a0a0a65-1720416127autoriproducentipokroviteljii960x600-small.jpg</image></item><item><title>Konferencija ,,Antiratni pokret u Crnoj Gori (1991-2001)&#x201C; bi&#x107;e odr&#x17E;ana 11. jula</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/304506/konferencija-antiratni-pokret-u-crnoj-gori-1991-2001-bice-odrzana-11-jula</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/304506/konferencija-antiratni-pokret-u-crnoj-gori-1991-2001-bice-odrzana-11-jula</guid><description>Bivaju&#x107;i u izgnanstvu ili u domovini pod prijetnjama vlasti i pripadnika kriminalnih struktura, i time dodatno ugro&#x17E;avaju&#x107;i sigurnost svoju i &#x10D;lanova porodica, ti hrabri ljudi di&#x17E;u glas protiv rata &amp;amp;ndash; navodi se u saop&amp;amp;scaron;tenju

onferencija ,,Antiratni pokret u Crnoj Gori (1991-2001)&amp;amp;ldquo; bi&#x107;e odr&#x17E;ana 11. jula u &amp;amp;bdquo;Book Caffeu&amp;amp;ldquo; u Podgorici (zgrada &amp;amp;bdquo;Maksim&amp;amp;ldquo;), uutf8</description><author>j.m.</author><pubDate>Sun, 07 Jul 2024 19:23:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/07/07/thumbs/668a5eb4-4eb8-4000-b2ea-48ba0a0a0a65-AndrejNikolaidis854x5551-small.jpg</image></item><item><title>Preminuo oskarovac D&#x17E;on Landau, producent "Titanika" i "Avatara"</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/304481/preminuo-oskarovac-dzon-landau-producent-titanika-i-avatara</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/304481/preminuo-oskarovac-dzon-landau-producent-titanika-i-avatara</guid><description>Njegovu smrt na dru&amp;amp;scaron;tvenim mre&#x17E;ama potvrdila je producentova sestra Tina.

Landau je radio na stvaranju filma &amp;amp;bdquo;Titanik&amp;amp;ldquo; iz 1997. godine, koji je bio prvi film koji je pre&amp;amp;scaron;ao granicu od milijardu dolara na svjetskoj blagajni.

Kasniji filmovi &amp;amp;bdquo;Avatar&amp;amp;ldquo; i njegov nastavak &amp;amp;bdquo;Avatar: Put vode&amp;amp;ldquo;, koji su objavljeni 2009. i 2022. godine, oborili su rutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sun, 07 Jul 2024 15:51:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/07/07/thumbs/668a9def-badc-4c1b-853f-4f650a0a0a65-osk-small.jpg</image></item><item><title>Nekoliko kandidata za ovogodi&#x161;nju Trinaestojulsku nagradu smatra da je &#x17E;iri izveo o&#x10D;igledne zloupotrebe prilikom odlu&#x10D;ivanja o laureatima</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/303828/nekoliko-kandidata-za-ovogodisnju-trinaestojulsku-nagradu-smatra-da-je-ziri-izveo-ocigledne-zloupotrebe-prilikom-odlucivanja-o-laureatima</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/303828/nekoliko-kandidata-za-ovogodisnju-trinaestojulsku-nagradu-smatra-da-je-ziri-izveo-ocigledne-zloupotrebe-prilikom-odlucivanja-o-laureatima</guid><description>Niko od dr&#x17E;avnih zvani&#x10D;nika, niti Ministarstvo kulture i medija, nije se oglasio povodom apela i zahtjeva dijela kandidata da se izbor opozove uz obrazlo&#x17E;enje da je sporno brzopotezno odlu&#x10D;ivanje, a da su imena nagra&#x111;enih bila poznata i prije nego su objavljena, kao i zbog nejasnih kriterijuma kojima se rukovodio &#x17E;iri prilikom odlu&#x10D;ivanja

rof. dr Mihailo Buri&#x107;, &#x10D;lan Akademije in&#x17E;enjerskih nutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sat, 29 Jun 2024 08:22:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/06/29/thumbs/667fa90d-949c-4dc9-8a91-928c0a0a0a65-bbbbbbbbbuuuuur-small.jpg</image></item><item><title>Audio-knjiga poezije Vitomora Nikoli&#x107;a na otvaranju</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/303675/audio-knjiga-poezije-vitomora-nikolica-na-otvaranju</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/303675/audio-knjiga-poezije-vitomora-nikolica-na-otvaranju</guid><description>Na promociji knjige govori&#x107;e menad&#x17E;erka knji&#x17E;are ,,Karver&amp;amp;ldquo; i festivala, glumica Varja &#x110;uki&#x107;, Bo&#x17E;o Koprivica i Nela Savkovi&#x107;-Vuk&#x10D;evi&#x107;. Knjiga sadr&#x17E;i 30 Vitovih pjesama, a snimili su ih Varja &#x110;uki&#x107; i glumac Aleksandar Gavrani&#x107;.

U 22 &#x10D;asa bi&#x107;e prikazan video-intervju s nobelovcem Junom Foseom, koji je radio jedan od osniva&#x10D;a izdava&#x10D;ke ku&#x107;e &amp;amp;bdquo;Tre&#x107;i trg&amp;amp;ldquo; Dejan Mati&#x107;, a koji je jutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Thu, 27 Jun 2024 12:41:00 +0200</pubDate><image>/storage/2017/12/05/thumbs/5a270af2-e5d0-497d-bc10-3b200a0a0a67-VITOMIRNIKOLIC-small.jpg</image></item><item><title>Kako je sultan darovao milost i slobodu manastira</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/303664/kako-je-sultan-darovao-milost-i-slobodu-manastira</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/303664/kako-je-sultan-darovao-milost-i-slobodu-manastira</guid><description>Sultan Mehmed potvr&#x111;uje privilegije manastira Svetog Nikole na Vranjini

Kako je sultan darovao milost i slobodu manastira

Istorija lijepe pri&#x10D;e pi&amp;amp;scaron;e. 

Skadar 1478.

&amp;amp;quot;Po milosti Boga pi&amp;amp;scaron;e carstvo moje kako dajem prostortor i slobodu i vlast manastiru Svetoga Nikole&amp;amp;nbsp;u Vranjini&amp;amp;nbsp;I&amp;amp;nbsp;kalu&#x111;erima koji u njemu &#x17E;ivuju.

I &amp;amp;scaron;to god je bilo do sada manasutf8</description><author>J. M.</author><pubDate>Thu, 27 Jun 2024 11:15:00 +0200</pubDate><image>/storage/2021/03/12/thumbs/604b5b7c-0968-4d2f-91a5-7d1c0a0a0a67-ArhivaNPCGNPSkadarskojezero1-small.jpg</image></item><item><title>U jednom muzeju Pikasove slike izlo&#x17E;ene u &#x17E;enskom toaletu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/303633/u-jednom-muzeju-pikasove-slike-izlozene-u-zenskom-toaletu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/303633/u-jednom-muzeju-pikasove-slike-izlozene-u-zenskom-toaletu</guid><description>Dvije slike i crte&#x17E; Pabla Pikasa prvobitno su predstavljeni u instalaciji &amp;amp;bdquo;Lejdis lond&#x17E;&amp;amp;rdquo; ameri&#x10D;ke umjetnice i kustoskinje Kir&amp;amp;scaron;e Ke&#x10D;ele u Muzeju stare i nove umjetnosti u Tasmaniji (MONA) &amp;amp;ndash; koji je otvoren u decembru 2020. &amp;amp;ndash; &amp;amp;bdquo;za sve i za sve dame&amp;amp;rdquo;.

Muzej je ovu instalaciju ozna&#x10D;io kao &amp;amp;bdquo;izuzetno rasko&amp;amp;scaron;an prostor&amp;amp;rdquo;, gdje &#x17E;ene mogu dautf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Wed, 26 Jun 2024 20:48:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/06/26/thumbs/667c6328-1350-479b-b265-69f30a0a0a65-PIKASO-small.jpg</image></item><item><title>Nagrada &#x201E;Vuko Bezarevi&#x107;&#x201C; za najbolju satiri&#x10D;nu pri&#x10D;u dodjeljena Milanu Todorovu za pri&#x10D;u &#x201E;Pa&#x10D;ini&#x107;i&#x201C;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/303376/nagrada-vuko-bezarevic-za-najbolju-satiricnu-pricu-dodjeljena-milanu-todorovu-za-pricu-pacinici</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/303376/nagrada-vuko-bezarevic-za-najbolju-satiricnu-pricu-dodjeljena-milanu-todorovu-za-pricu-pacinici</guid><description>Sustret sa totalitarnim ideologijama otkriva nove slojeve zna&#x10D;enja. Likovi su prikazani kao ljudi koji su uhva&#x107;eni u klopku sistema, poput Borgesa, sa tragi&#x10D;nim sudbinama. Pri&#x10D;a se ne zavr&amp;amp;scaron;ava optimisti&#x10D;no, ve&#x107; ostavlja &#x10D;itaoca sa osje&#x107;ajem neizvjesnosti i tuge.

&amp;amp;bdquo;Pa&#x10D;ini&#x107;i&amp;amp;ldquo; su pri&#x10D;a koja zaslu&#x17E;uje pohvalu i nagradu za svoj jedinstven pristup i stil.

&#x17D;iri za nagradu &amp;amputf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sun, 23 Jun 2024 11:53:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/06/23/thumbs/6677f22f-4d68-43ec-b202-34cf0a0a0a65-tttttttodo-small.jpg</image></item><item><title>Sino&#x107; otvoren &#x201C;Made In New York Jazz Festival 2024&#x201D;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/303276/sinoc-otvoren-made-in-new-york-jazz-festival-2024</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/303276/sinoc-otvoren-made-in-new-york-jazz-festival-2024</guid><description>Bilo je ovo nevjerovatno iskustvo. Zadovoljstvo publike definitivno nas je uvjerilo da radimo pravu stvar. Upoznao sam ve&#x10D;eras ljude koji su na festival do&amp;amp;scaron;li iz Kanade, Belgije, Norve&amp;amp;scaron;ke, Turske, Velike Britanije&amp;amp;hellip; ljude iz regiona, iz Novog Sada, Beograda, Splita i Zagreba, Sarajeva&amp;amp;hellip; svi oni do&amp;amp;scaron;li su u Crnu Goru da bi u&#x17E;ivali u jedinstvenom kulturnom doga&#x111;ajutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sat, 22 Jun 2024 09:45:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/06/22/thumbs/66768177-6400-4f02-9797-20f10a0a0a65-jezz-small.jpg</image></item><item><title>Dobar dan, Aleksandra, ovdje Rade &#x160;erbed&#x17E;ija: Poziv velikana zatekao umjetnicu, mislila je da se neko &#x161;ali</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/302172/dobar-dan-aleksandra-ovdje-rade-serbedzija-poziv-velikana-zatekao-umjetnicu-mislila-je-da-se-neko-sali</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/302172/dobar-dan-aleksandra-ovdje-rade-serbedzija-poziv-velikana-zatekao-umjetnicu-mislila-je-da-se-neko-sali</guid><description>U centru pri&#x10D;e su velikan&amp;amp;nbsp;Rade &amp;amp;Scaron;erbed&#x17E;ija&amp;amp;nbsp;i Kova&#x10D;.

Sve se desilo, pamti Aleksandra, 30. decembra 2008.

U podne.

&amp;amp;ldquo;Dobar dan Aleksandra, Rade &amp;amp;Scaron;erbed&#x17E;ija ovdje&amp;amp;rdquo;, prisjetila se Aleksandra &amp;amp;scaron;ta je &#x10D;ula nakon &amp;amp;ldquo;podizanja&amp;amp;rdquo; slu&amp;amp;scaron;alice.

&amp;amp;ldquo;Prva pomisao mi je da se neko &amp;amp;scaron;ali, ali u mu&amp;amp;scaron;kom glasu prepoznajem autenti&#x10D;nutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sun, 09 Jun 2024 12:32:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/06/09/thumbs/6665859c-a448-4252-ae12-4ee00a0a0a65-RADEEEEEEERBEDZIJAAAAA-small.jpg</image></item><item><title>Tivat &#x2013; centar dobrih de&#x161;avanja ovog ljeta</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/301914/tivat-centar-dobrih-desavanja-ovog-ljeta</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/301914/tivat-centar-dobrih-desavanja-ovog-ljeta</guid><description>Matine ( maj-septembar )&amp;amp;nbsp;&amp;amp;ndash; jutra koja po&#x10D;inju uz note najljep&amp;amp;scaron;ih instrumenata, ako se po jutru dan poznaje, onda &#x107;e svaki dan u Tivtu biti za pam&#x107;enje.

Me&#x111;unarodni karneval ( 07. jun do 09. jun)
Kada se prepustimo balu pod maskama, muzici koja vodi, pri&#x10D;i koja traje i koja
Tivtu poseban zna&#x10D;aj daje. Ako je &#x17E;ivot karneval, &#x17E;ivite ga punim plu&#x107;ima.
Tivat Vas zove da u&#x17E;ivautf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Thu, 06 Jun 2024 13:54:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/06/06/thumbs/6661a507-e174-4d41-9354-491b0a0a0a65-povorkativatdjeca-small.jpg</image></item><item><title>Filmski centar Crne Gore odgovorio na protestno pismo pet nevladinih organizacija</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/301828/filmski-centar-crne-gore-odgovorio-na-protestno-pismo-pet-nevladinih-organizacija</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/301828/filmski-centar-crne-gore-odgovorio-na-protestno-pismo-pet-nevladinih-organizacija</guid><description>&amp;amp;bdquo;Prije svega &#x17E;elimo ovom prilikom da &#x10D;estitamo ekipi filma na ovoj presti&#x17E;noj me&#x111;unarodnoj nagradi koja &amp;amp;scaron;alje sna&#x17E;nu poruku cijelom regionu, te da iska&#x17E;emo iskreno &#x17E;aljenje zbog odluke Komisije za sufinansiranje manjinskih koprodukcija &amp;amp;scaron;to predmetni kratkometra&#x17E;ni film, hrvatskog autora Neboj&amp;amp;scaron;e (a ne Nemanja kako navodite) Slijep&#x107;evi&#x107;a nije dobio podr&amp;amp;scaron;ku JU Fiutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Wed, 05 Jun 2024 14:58:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/06/05/thumbs/6660625b-d81c-42e6-babf-4c100a0a0a65-FILMSKICE-small.jpg</image></item><item><title>Dje&#x10D;ak ima samo dvije godine, a za svoja apstraktna djela ve&#x107; zara&#x111;uje pravo bogatstvo</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/301819/djecak-ima-samo-dvije-godine-a-za-svoja-apstraktna-djela-vec-zaraduje-pravo-bogatstvo</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/301819/djecak-ima-samo-dvije-godine-a-za-svoja-apstraktna-djela-vec-zaraduje-pravo-bogatstvo</guid><description>Loranov talenat je otkriven tokom porodi&#x10D;nog odmora u Italiji u jesen 2023. godine i to tako &amp;amp;scaron;to je hotel u kome su odsjeli imao sobu za slikanje, a dje&#x10D;ak satima nije mogao da se odvoji od boja i &#x10D;etkica i iza&#x111;e iz nje. Nakon toga, njegov talenat preto&#x10D;en u slike stvorene akrilnim bojama, privla&#x10D;e pa&#x17E;nju ne samo obi&#x10D;nih ljudi, ve&#x107; i iskusnih kolekcionara.

Primijetiv&amp;amp;scaron;i sinovljutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Wed, 05 Jun 2024 13:41:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/06/05/thumbs/66604f34-1b70-48f1-b0e4-4a960a0a0a65-laurentschwarzart0529241ac3416669c835413c872350d3245e709a1320x733499x900-small.jpg</image></item><item><title>Sve&#x10D;ana sjednica Bo&#x161;nja&#x10D;kog vije&#x107;a: Nagra&#x111;eni neimari kulturnog identiteta &#x2013; Velija Muri&#x107;, Braho Adrovi&#x107; i Zeko Osmanov &#x160;abovi&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/301581/svecana-sjednica-bosnjackog-vijeca-nagradeni-neimari-kulturnog-identiteta-velija-muric-braho-adrovic-i-zeko-osmanov-sabovic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/301581/svecana-sjednica-bosnjackog-vijeca-nagradeni-neimari-kulturnog-identiteta-velija-muric-braho-adrovic-i-zeko-osmanov-sabovic</guid><description>Sve&#x10D;ana sjednica Bo&amp;amp;scaron;nja&#x10D;kog vije&#x107;a u Crnoj Gori, na kojoj su uru&#x10D;ena priznanja neimarima bo&amp;amp;scaron;nja&#x10D;kog identiteta, advokatu Veliji Muri&#x107;u, knji&#x17E;evniku Brahu Adrovi&#x107; i vakifu Zeku Osmanovom &amp;amp;Scaron;abovi&#x107;u, odr&#x17E;ana je sino&#x107; u Podgorici, saop&amp;amp;scaron;teno je iz Tehni&#x10D;ke slu&#x17E;be BVCG.

&amp;amp;nbsp;Kako navode u saop&amp;amp;scaron;tenju, u&amp;amp;nbsp;prisustvu istaknutih zvanica, posebnim zahvalnicama &amp;amutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sun, 02 Jun 2024 11:37:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/06/02/thumbs/665c3e36-2b80-433b-a475-4b800a0a0a65-BVCG-small.jpg</image></item><item><title>Tradicionalna manifestacija &#x201C;Podgori&#x10D;ko kulturno ljeto&#x201D; od 2. juna do 20. septembra</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/301493/tradicionalna-manifestacija-podgoricko-kulturno-ljeto-od-2-juna-do-20-septembra</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/301493/tradicionalna-manifestacija-podgoricko-kulturno-ljeto-od-2-juna-do-20-septembra</guid><description>Tradicionalna manifestacija &amp;amp;ldquo;Podgori&#x10D;ko kulturno ljeto&amp;amp;rdquo;, ove se godine organizuje 25. put, i traja&#x107;e od 2. juna do 20. septembra. U nepuna &#x10D;etiri mjeseca, podgori&#x10D;koj publici i posjetiocima Podgorice bi&#x107;e predstavljeni kvalitetni i raznovrsni knji&#x17E;evni, muzi&#x10D;ki, pozori&amp;amp;scaron;ni, filmski, ali i programi iz oblasti vizuelnih umjetnosti.

U nedjelju, 2. juna, u podne, u Velikoj salutf8</description><author>j.m.</author><pubDate>Sat, 01 Jun 2024 13:09:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/06/01/thumbs/665b025e-ac10-4944-ab21-42de0a0a0a65-pgklj-small.jpg</image></item><item><title>Protest Filmskom centru Crne Gore zbog izbjegavanja da podr&#x17E;i projekte koji se bave suo&#x10D;avanjem s pro&#x161;lo&#x161;&#x107;u</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/301481/protest-filmskom-centru-crne-gore-zbog-izbjegavanja-da-podrzi-projekte-koji-se-bave-suocavanjem-s-prosloscu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/301481/protest-filmskom-centru-crne-gore-zbog-izbjegavanja-da-podrzi-projekte-koji-se-bave-suocavanjem-s-prosloscu</guid><description>Pet nevladinih organizacija uputilo je ju&#x10D;e protestno pismo direktorici Filmskog centra Crne Gore (FCCG), Aleksandri Bo&#x17E;ovi&#x107;, i predsjedniku Savjeta FCCG, Edinu Ja&amp;amp;scaron;arovi&#x107;u, sa zahtjevom da obrazlo&#x17E;e za&amp;amp;scaron;to nisu podr&#x17E;ali projekat &amp;amp;ldquo;&#x10C;ovjek koji nije mogao &amp;amp;scaron;utjeti&amp;amp;rdquo;, reditelja Nemanje Slijep&#x10D;evi&#x107;a, dobitnika Zlatne palme na 77. Me&#x111;unarodnom filmskom festivalu u Kanu.utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sat, 01 Jun 2024 11:02:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/06/01/thumbs/665ae4d3-8084-4132-8f50-463b0a0a0a65-fccg87-small.jpg</image></item><item><title>Kulturno dobro i dalje u zapu&#x161;tenom stanju</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/301408/kulturno-dobro-i-dalje-u-zapustenom-stanju</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/301408/kulturno-dobro-i-dalje-u-zapustenom-stanju</guid><description>Ekipa Pobjede se u to uvjerila 4. marta obi&amp;amp;scaron;av&amp;amp;scaron;i &amp;amp;scaron;kolu, nakon &#x10D;ega smo uputili pitanja Osnovnoj &amp;amp;scaron;koli ,,Savo Ka&#x17E;i&#x107;&amp;amp;ldquo; sa Barutane, koja je dr&#x17E;alac ovog kulturnog dobra.

Odgovore na postavljena pitanja nikad nijesmo dobili od direktorice &amp;amp;scaron;kole Varje Pejkovi&#x107;, a u na&amp;amp;scaron;em listu je 18. marta objavljen tekst pod nazivom ,,Pri&#x10D;u predaka zamijenili nebrutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Fri, 31 May 2024 15:17:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/31/thumbs/6659cec0-b860-4952-99fc-44c30a0a0a65-kolaprozor-small.jpg</image></item><item><title>Dan sje&#x107;anja</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/300987/dan-sjecanja-1</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/300987/dan-sjecanja-1</guid><description>Dan pobjede nad fa&amp;amp;scaron;izmom i(li) Dan Evrope maja 2024. manje ili vi&amp;amp;scaron;e sve&#x10D;ano su se obilje&#x17E;avali u gotovo svim zemljama Evrope, s indikativno razli&#x10D;itim ideolo&amp;amp;scaron;kim predznacima i karakteristi&#x10D;nom konfuzijom na relaciji heroji-&#x17E;rtve-oslobodioci. Ako se ova sve&#x10D;ana obilje&#x17E;avanja odnose samo na sje&#x107;anja na zavr&amp;amp;scaron;etak Drugog svjetskog rata i kapitulaciju nacisti&#x10D;ke Njema&#x10D;keutf8</description><author>j.m.</author><pubDate>Sun, 26 May 2024 19:06:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/26/thumbs/66536d2f-9744-4b1e-a245-492a0a0a0a65-1716736061ilustracijazatekstaleksandrebosnicdjuricilustracijajovanamugosai960x600-small.jpg</image></item><item><title>FCCG odbio da ga sufinansira: Film o otmici u &#x160;trpcima osvojio Zlatnu palmu u Kanu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/300938/fccg-odbio-da-ga-sufinansira-film-o-otmici-u-strpcima-osvojio-zlatnu-palmu-u-kanu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/300938/fccg-odbio-da-ga-sufinansira-film-o-otmici-u-strpcima-osvojio-zlatnu-palmu-u-kanu</guid><description>&amp;amp;bdquo;&#x10C;ovjek koji nije mogao &amp;amp;scaron;utjeti&amp;amp;ldquo; postao je time prvi hrvatski filma sa glavnom nagradom na najpresti&#x17E;nijem svjetskom filmskom festivalu.

U pitanju je ostvarenje o otmici voza u &amp;amp;Scaron;trpcima, u kojem uloge tuma&#x10D;e Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mi&#x107;anovi&#x107;, Silvio Mumela&amp;amp;scaron;, Lara Neki&#x107;, Priska Ugrina, Du&amp;amp;scaron;an Goji&#x107;, Neboj&amp;amp;scaron;a Pop Tasi&#x107;, Mijo Pavelko, Mutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sun, 26 May 2024 08:33:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/26/thumbs/6652d81a-d1a0-441b-8bb4-42420a0a0a65-f335958651280-small.jpg</image></item><item><title>Hrvatski film koji govori o zlo&#x10D;inu u &#x160;trpcima dobio Zlatnu palmu u Kanu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/300913/hrvatski-film-koji-govori-o-zlocinu-u-strpcima-dobio-zlatnu-palmu-u-kanu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/300913/hrvatski-film-koji-govori-o-zlocinu-u-strpcima-dobio-zlatnu-palmu-u-kanu</guid><description>Scenario za film, zasnovan na istinitom doga&#x111;aju, napisao je redatelj Neboj&amp;amp;scaron;a Slijep&#x10D;evi&#x107;. Uloge u filmu nose Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mi&#x107;anovi&#x107;, Silvio Mumela&amp;amp;scaron;, Lara Neki&#x107;, Priska Ugrina, Du&amp;amp;scaron;an Goji&#x107;, Neboj&amp;amp;scaron;a Pop Tasi&#x107;, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina.

Zanimljivo je&amp;amp;nbsp;da je producentska ekipa ovog projekta 2022. godine zatrutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sat, 25 May 2024 20:30:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/25/thumbs/66522eb9-04f8-47b9-80a9-49610a0a0a65-kult-small.jpg</image></item><item><title>&#x201C;Lavirint devedesetih&#x201D;u Sarajevu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/300762/lavirint-devedesetih-u-sarajevu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/300762/lavirint-devedesetih-u-sarajevu</guid><description>Cilj izlo&#x17E;be &amp;amp;ldquo;Lavirint devedesetih&amp;amp;rdquo; je novo i druga&#x10D;ije sagledavanje decenije koja je promenila tokove &#x17E;ivota miliona ljudi na ovim prostorima (ali i globalno) i &#x10D;ije posledice ose&#x107;amo i danas, mo&#x17E;da vi&amp;amp;scaron;e nego ikad.

Ona je plod trogodi&amp;amp;scaron;njeg istra&#x17E;ivanja, rada i saradnje pojedinaca, stru&#x10D;njaka, aktivista i partnerskih organizacija iz zemalja biv&amp;amp;scaron;e Jugoslavijeutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Fri, 24 May 2024 08:05:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/24/thumbs/66502ff7-5248-4a11-93fa-44900a0a0a65-SSSSSRCE-small.jpg</image></item><item><title>Vujovi&#x107;: Proaktivnim pristupom iskoristiti EU fondove u cilju br&#x17E;eg rasza kulturnog i kreativnog sektora</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/300507/vujovic-proaktivnim-pristupom-iskoristiti-eu-fondove-u-cilju-brzeg-rasza-kulturnog-i-kreativnog-sektora</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/300507/vujovic-proaktivnim-pristupom-iskoristiti-eu-fondove-u-cilju-brzeg-rasza-kulturnog-i-kreativnog-sektora</guid><description>Ona je, na doga&#x111;aju &amp;amp;ldquo;Prezentacija mogu&#x107;nosti u okviru EU programa Kreativna Evropa, Horizont Evropa i Erasmus+&amp;amp;rdquo;, koji je organizovalo Ministarstvo kulture i medija, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, povodom obilje&#x17E;avanja Mjeseca Evrope, kazala da je EU posve&#x107;ena pomo&#x107;i kulturnom i kreativnom sektoru.

Ministarka je podsjetila da je Crna Gora u&#x10D;esnica progrutf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Tue, 21 May 2024 10:24:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/21/thumbs/664c5c0f-0c6c-47a5-9199-44a10a0a0a65-1511320x7331-small.jpg</image></item><item><title>Vujovi&#x107;-Todorov: Crna Gora i Bugarska ja&#x10D;aju kulturnu razmjenu i saradnju</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/300192/vujovic-todorov-crna-gora-i-bugarska-jacaju-kulturnu-razmjenu-i-saradnju</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/300192/vujovic-todorov-crna-gora-i-bugarska-jacaju-kulturnu-razmjenu-i-saradnju</guid><description>To je zaklju&#x10D;eno na sastanku ministarke kulture i medija dr Tamare Vujovi&#x107; i Najdena Todorova njenog kolege ministra kulture Bugarske, koja preuzima titulu po&#x10D;asnog gosta Podgori&#x10D;kog sajma knjiga 2025. godine.

- Posebno nas raduje va&amp;amp;scaron;e u&#x10D;e&amp;amp;scaron;&#x107;e na 18. Sajmu knjiga i &amp;amp;scaron;to Bugarska preuzima titulu po&#x10D;asnog gosta za 2025. godinu. Ovo je odli&#x10D;na prilika za razvijanje prijateljutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Fri, 17 May 2024 11:25:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/17/thumbs/664722af-658c-4863-b42f-45bc0a0a0a65-1715937406332i960x600-small.jpg</image></item><item><title>&#x110;eljo&#x161;aj u Pri&#x161;tini: Djela Gjokaja ostavila su neizbrisiv trag u na&#x161;em zajedni&#x10D;kom kulturnom naslje&#x111;u</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/300109/deljosaj-u-pristini-djela-gjokaja-ostavila-su-neizbrisiv-trag-u-nasem-zajednickom-kulturnom-nasljedu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/300109/deljosaj-u-pristini-djela-gjokaja-ostavila-su-neizbrisiv-trag-u-nasem-zajednickom-kulturnom-nasljedu</guid><description>&#x110;eljo&amp;amp;scaron;aj je u&#x10D;estvovao na otvaranju izlo&#x17E;be &amp;amp;bdquo;Modernisti&#x10D;ki put Gjelosha Gjokaja&amp;amp;ldquo; koja se organizovala povodom 90. godi&amp;amp;scaron;njice njegovog ro&#x111;enja i 18. godi&amp;amp;scaron;njice nezavisnosti Crne Gore u Pri&amp;amp;scaron;tini.

Kako je saop&amp;amp;scaron;teno iz kabineta potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku, izlo&#x17E;ba se organizovala u saradnji Ambasade Crne Gore u Republici Kosovo, Minutf8</description><author>J.M</author><pubDate>Thu, 16 May 2024 11:34:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/16/thumbs/6645d3ec-3f60-4c19-abce-4f550a0a0a65-djeloajjjjj-small.jpeg</image></item><item><title>Film Breda Pita o Formuli 1 je me&#x111;u najskupljim u istoriji: Bud&#x17E;et prema&#x161;io 300 miliona dolara</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/300073/film-breda-pita-o-formuli-1-je-medu-najskupljim-u-istoriji-budzet-premasio-300-miliona-dolara</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/300073/film-breda-pita-o-formuli-1-je-medu-najskupljim-u-istoriji-budzet-premasio-300-miliona-dolara</guid><description>Naziv filma jo&amp;amp;scaron; uvijek nije poznat, produkciju obavlja Apple, a zvijezda je Brad Pitt koji glumi &amp;amp;quot;penzionisanog&amp;amp;quot; F1 voza&#x10D;a pozvanog da se vrati u sport i bude mentor mladom talentu. Osim Pitta, u projektu sudjeluju i druga velika imena uklju&#x10D;uju&#x107;i re&#x17E;isera Josepha Kosinskog, koji je radio i na filmu &amp;amp;quot;Top Gun Maverick&amp;amp;quot;.

Pitt se za potrebe filma na&amp;amp;scaron;ao u kokpiutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Wed, 15 May 2024 22:03:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/15/thumbs/66451580-2278-41c3-9e87-408c0a0a0a65-o19255891024-small.jpg</image></item><item><title>Pozdravili je ovacijama: Otvoren filmski festival u Kanu, po&#x10D;asna nagrada Meril Strip</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/300031/pozdravili-je-ovacijama-otvoren-filmski-festival-u-kanu-pocasna-nagrada-meril-strip</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/300031/pozdravili-je-ovacijama-otvoren-filmski-festival-u-kanu-pocasna-nagrada-meril-strip</guid><description>Filmski festival u Kanu slu&#x17E;beno je zapo&#x10D;eo sino&#x107; kada su slavne osobe u&amp;amp;scaron;etale crvenim tepihom u rasko&amp;amp;scaron;no pozori&amp;amp;scaron;te Grand Theatre Lumiere kako bi odale po&#x10D;ast holivudskoj glumici kojoj je uru&#x10D;ena po&#x10D;asna Zlatna palma.

Gluma&#x10D;koj ekipi francuske komedije i uvodnog filma festivala &amp;amp;#39;Drugi &#x10D;in&amp;amp;#39;, pridru&#x17E;io se ovogodi&amp;amp;scaron;nji &#x17E;iri na &#x10D;elu sa rediteljkom Gretom Gerviutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Wed, 15 May 2024 11:11:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/15/thumbs/66447d16-3700-4850-bc5f-40690a0a0a65-meriiilllll-small.jpg</image></item><item><title>Preminuo knji&#x17E;evnik Ivan Ivanji</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/299623/preminuo-knjizevnik-ivan-ivanji</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/299623/preminuo-knjizevnik-ivan-ivanji</guid><description>Knji&#x17E;evnik, prevodilac i autor &amp;amp;quot;Vremena&amp;amp;quot; Ivan Ivanji preminuo je ju&#x10D;e u 96. godini &#x17E;ivota. &#x17D;ivot je zavr&amp;amp;scaron;io tamo gdje je prije 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre &amp;amp;ndash; u Vajmaru, samo desetak kilometara od svog nekada&amp;amp;scaron;njeg logora, u Hitlerovom omiljenom hotelu i to na Dan pobjede nad fa&amp;amp;scaron;izmom.

[Ivan Ivanji] Ivan Ivanji (Foto: Medija utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Fri, 10 May 2024 11:44:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/05/10/thumbs/663dedd6-4658-41f1-959e-4e390a0a0a65-IVANNNNNIVANJIIIII-small.jpg</image></item><item><title>SAOP&#x160;TENJE ZA MEDIJE POVODOM PET DANA U&#x17D;IVANJA U MUZICI NA RITMOVIMA PROMENADE U ORGANIZACIJI LAZURE HOTELA I MARINE</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/298637/saopstenje-za-medije-povodom-pet-dana-uzivanja-u-muzici-na-ritmovima-promenade-u-organizaciji-lazure-hotela-i-marine</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/298637/saopstenje-za-medije-povodom-pet-dana-uzivanja-u-muzici-na-ritmovima-promenade-u-organizaciji-lazure-hotela-i-marine</guid><description>Ukoliko &#x17E;elite da do&#x17E;ivite nezaboravan spoj kulture, zabave, te duha zajednice, onda je&amp;amp;nbsp;Ritmovi Promenade, koji &#x107;e biti organizovan od&amp;amp;nbsp;29. aprila do 3. maja&amp;amp;nbsp;na promenadi tik uz&amp;amp;nbsp;Lazure Hotel &amp;amp;amp; Marinu&amp;amp;nbsp;pravi izbor za vas!

Vrhunac Lazure prolje&#x107;ne sezone obilje&#x17E;i&#x107;e eklekti&#x10D;na mje&amp;amp;scaron;avina muzi&#x10D;kih nastupa, od rockabilly koncerta u&#x17E;ivo, do najfinije a capella muzutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sun, 28 Apr 2024 09:00:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/04/28/thumbs/662df5f6-7720-4242-8ab7-57ac0a0a0a65-TIVATTTTTTT-small.jpg</image></item><item><title>Nova pravila na dodjeli Oskara: Pro&#x161;iruje se broj nominovanih u jednoj kategoriji</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/298493/nova-pravila-na-dodjeli-oskara-prosiruje-se-broj-nominovanih-u-jednoj-kategoriji</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/298493/nova-pravila-na-dodjeli-oskara-prosiruje-se-broj-nominovanih-u-jednoj-kategoriji</guid><description>Me&#x111;utim od 2025. godine ceremonija dodjele &#x107;e biti druga&#x10D;ija, prenosi Journal.rs.

Promjene u sferi muzike

Pandemija koronavirusa donijela je velike promjene u dodjeli nagrada, tako da sada Akademija mijenja pravila, prilago&#x111;ena novim vremenima.

U sferi muzike od 2025. (do) tri kompozitora &#x107;e mo&#x107;i da dobiju sopstvene Zlatne statue &amp;amp;ndash; za razliku od jedne koja je bila dodjeljivana &#x10D;utf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Fri, 26 Apr 2024 11:01:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/04/26/thumbs/662b6db3-65b0-42ac-b4ed-3ce30a0a0a65-asasa-small.jpeg</image></item><item><title>Sud u Njujorku ukinuo presudu Vajnstajnu zbog silovanja</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/298456/sud-u-njujorku-ukinuo-presudu-vajnstajnu-zbog-silovanja</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/298456/sud-u-njujorku-ukinuo-presudu-vajnstajnu-zbog-silovanja</guid><description>Presuda koja je tada progla&amp;amp;scaron;ena pobjedom pokreta &amp;amp;quot;Mitu&amp;amp;quot; (#MeToo) protiv seksualno nedoli&#x10D;nog pona&amp;amp;scaron;anja je poni&amp;amp;scaron;tena jer po ocjeni Vi&amp;amp;scaron;eg suda Vajnstajn nije dobio pravi&#x10D;no su&#x111;enje.

Po odluci Apelacionog suda, sudija koji je vodio su&#x111;enje Vajnstajnu pogrije&amp;amp;scaron;io je &amp;amp;scaron;to je dozvolio da svjedo&#x10D;e &#x17E;ene &#x10D;ije optu&#x17E;be nijesu bile dio slu&#x10D;aja.

U preutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Thu, 25 Apr 2024 19:49:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/04/25/thumbs/662a97e7-a8dc-46da-8bc6-33240a0a0a65-1599x900-small.jpg</image></item><item><title>Vujovi&#x107;: Objekat MSUCG, Prirodnja&#x10D;kog muzeja i parka kulture i umjetnosti bi&#x107;e umjetni&#x10D;ko djelo</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/298453/vujovic-objekat-msucg-prirodnjackog-muzeja-i-parka-kulture-i-umjetnosti-bice-umjetnicko-djelo</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/298453/vujovic-objekat-msucg-prirodnjackog-muzeja-i-parka-kulture-i-umjetnosti-bice-umjetnicko-djelo</guid><description>- Za nas ovo nisu samo objekti, koji &#x107;e ve&#x107; sami po sebi biti umjetni&#x10D;ko djelo i oma&#x17E; savremenosti -&amp;amp;nbsp;novi koncept kulture. Dostupna, inkluzivna i zelena, kultura kao ta&#x10D;ka povezivanja i sredi&amp;amp;scaron;te koje &#x107;e inspirisati i promovisati dostignu&#x107;a na&amp;amp;scaron;e savremene umjetnosti, navela je Vujovi&#x107;.

Ona je &#x10D;estitala&amp;amp;nbsp;svima koji su na bilo koji na&#x10D;in dali doprinos realizaciji ove ideutf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Thu, 25 Apr 2024 18:40:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/04/25/thumbs/662a87b0-2b44-443e-bda6-327d0a0a0a65-o19158151024-small.jpg</image></item><item><title>Vujovi&#x107; i Gojkovi&#x107;: Crna Gora i Srbija zaslu&#x17E;uju vi&#x161;i nivo zvani&#x10D;ne saradnje u kulturi</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/298156/vujovic-i-gojkovic-crna-gora-i-srbija-zasluzuju-visi-nivo-zvanicne-saradnje-u-kulturi</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/298156/vujovic-i-gojkovic-crna-gora-i-srbija-zasluzuju-visi-nivo-zvanicne-saradnje-u-kulturi</guid><description>Iz Ministarstva kulture i medija je saop&amp;amp;scaron;teno da su Vujovi&#x107; i Gojkovi&#x107; razgovarale u Veneciji, na 60. Me&#x111;unarodnoj izlo&#x17E;bi savremene umjetnosti.

- Dvije bliske dr&#x17E;ave, Crna Gora i Srbija, zaslu&#x17E;uju vi&amp;amp;scaron;i nivo zvani&#x10D;ne saradnje u oblasti kulture -&amp;amp;nbsp;navodi se u saop&amp;amp;scaron;tenju.

Kako se dodaje, potpisivanje novog Sporazuma o saradnji u oblasti kulture izme&#x111;u vlada Crne Goutf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Sun, 21 Apr 2024 20:38:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/04/21/thumbs/66255d7b-cae8-44ee-86dd-47870a0a0a65-o19201111024-small.jpg</image></item><item><title>Crnogorsko narodno pozori&#x161;te gostuje u Sarajevu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/298002/crnogorsko-narodno-pozoriste-gostuje-u-sarajevu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/298002/crnogorsko-narodno-pozoriste-gostuje-u-sarajevu</guid><description>Predstava ,,671-LOV&amp;amp;ldquo;, prema tekstu i u re&#x17E;iji Hane Rastoder, produkcija CNP-a, bi&#x107;e izvedena u nedjelju, 21. aprila u 20 sati, u Sarajevskom ratnom teatru &amp;amp;ndash; SARTR, u okviru 29. programa ,,Modul memorije&amp;amp;ldquo; Internacionalnog teatarskog festivala MESS.

,,Modul memorije&amp;amp;ldquo; jedan je od najstarijih kulturolo&amp;amp;scaron;kih programa u Jugoisto&#x10D;noj Evropi. Pokrenut je 1995. godine iutf8</description><author>j.m.</author><pubDate>Fri, 19 Apr 2024 19:37:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/04/19/thumbs/6622acae-b974-42fc-bf2d-467c0a0a0a65-cnp-small.jpg</image></item><item><title>Vi&#x161;eminutni aplauzi za Crnogorski simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije na koncertu u Muzi&#x10D;kom centru</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/297614/viseminutni-aplauzi-za-crnogorski-simfonijski-orkestar-i-zbor-hrvatske-radiotelevizije-na-koncertu-u-muzickom-centru</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/297614/viseminutni-aplauzi-za-crnogorski-simfonijski-orkestar-i-zbor-hrvatske-radiotelevizije-na-koncertu-u-muzickom-centru</guid><description>Umjetni&#x10D;ki direktor Muzi&#x10D;kog centra Crne Gore (MCCG)&amp;amp;nbsp;Marko Simovi&#x107;&amp;amp;nbsp;nije krio zadovoljstvo isti&#x10D;u&#x107;i da su se trud u prevazila&#x17E;enju prepreka u organizaciji, Zbor je putovao punih 14 sati od Zagreba do Podgorice, isplatio svakim minutom koncerta dva tako nadahnuta ansambla.



Ovakav koncert, u ovo vrijeme, izme&#x111;u dva Vakrsa, nije slu&#x10D;ajan ve&#x107; je plod dubokog promi&amp;amp;scaron;ljanja menutf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Sun, 14 Apr 2024 17:32:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/04/14/thumbs/661bf7cd-dad0-4795-bb3d-40160a0a0a65-o19185131024-small.jpg</image></item><item><title>Predavanje Aleksandre Vukovi&#x107;-Ku&#x10D; o Radovanu Zogovi&#x107;u: Od prvoga dana znao sve o crnogorskoj posebnosti</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/297596/predavanje-aleksandre-vukovic-kuc-o-radovanu-zogovicu-od-prvoga-dana-znao-sve-o-crnogorskoj-posebnosti</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/297596/predavanje-aleksandre-vukovic-kuc-o-radovanu-zogovicu-od-prvoga-dana-znao-sve-o-crnogorskoj-posebnosti</guid><description>Svoje izlaganje o Zogovi&#x107;u Vukovi&#x107;-Ku&#x10D; je podijelila na pet cjelina, navodi se u saop&amp;amp;scaron;tenju Matice crnogorske.

Predavanje pod nazivom &amp;amp;bdquo;Prkosi i polemike Radovana Zogovi&#x107;a&amp;amp;ldquo; organizovao je nik&amp;amp;scaron;i&#x107;ki Ogranak Matice crnogorske.

U prvoj se osvrnula na polemiku, unutra&amp;amp;scaron;nju, a onda i polemiku sa cjelokupnim tada&amp;amp;scaron;njim dru&amp;amp;scaron;tvom, koja se ticala albanskutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sun, 14 Apr 2024 11:57:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/04/14/thumbs/661ba91b-a924-42a9-8f7a-49a80a0a0a65-aleksandravukovickuc1-small.jpg</image></item><item><title>Zetski dom zbog Jeli&#x107;a otkazao predstavu i promociju knjige</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/297373/zetski-dom-zbog-jelica-otkazao-predstavu-i-promociju-knjige</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/297373/zetski-dom-zbog-jelica-otkazao-predstavu-i-promociju-knjige</guid><description>Kako se navodi, razlog je diskriminatoran stav Jeli&#x107;a povodom predstave &amp;amp;quot;Izlo&#x17D;ene&amp;amp;quot;.

Zetski dom obavijestio je publiku da su predstava &amp;amp;quot;Plu&#x107;a&amp;amp;quot; i promocija knjige &amp;amp;quot;Pozori&amp;amp;scaron;te u Crnoj Gori&amp;amp;quot; otkazani.&amp;amp;nbsp;

Pogledajte &amp;amp;scaron;ta ta&#x10D;no pi&amp;amp;scaron;e u dopisu direktora Luke Radovi&#x107;a Nik&amp;amp;scaron;i&#x107;kom pozori&amp;amp;scaron;tu.&amp;amp;nbsp;



&amp;amp;nbsp;
utf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Thu, 11 Apr 2024 16:11:00 +0200</pubDate><image>/storage/2016/10/30/thumbs/5815d66a-3d9c-457a-a919-77600a0a0a67-zetskidom-small.jpg</image></item><item><title>Prvi Gala koncert Fondacije Milo&#x161; Karadagli&#x107; na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozori&#x161;ta</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/296762/prvi-gala-koncert-fondacije-milos-karadaglic-na-velikoj-sceni-crnogorskog-narodnog-pozorista</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/296762/prvi-gala-koncert-fondacije-milos-karadaglic-na-velikoj-sceni-crnogorskog-narodnog-pozorista</guid><description>Fondacija &amp;amp;ldquo;Milo&amp;amp;scaron; Karadagli&#x107;&amp;amp;rdquo; i Crnogorsko narodno pozori&amp;amp;scaron;te priredi&#x107;e&amp;amp;nbsp;Gala koncert na Velikoj sceni u subotu, 6. aprila 2024. godine, s po&#x10D;etkom u 20 &#x10D;asova. Ovaj doga&#x111;aj predstavlja spoj umjetnika svjetskog renomea i mladih talenata iz svijeta klasi&#x10D;ne muzike, &amp;amp;scaron;to&amp;amp;nbsp; u samom etosu rada Fondacije

Dirigentsku palicu preuze&#x107;e maestro&amp;amp;nbsp;Andreas Otenzutf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Wed, 03 Apr 2024 13:32:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/04/03/thumbs/660d3eee-07e0-481d-98e3-47410a0a0a65-743418660d31bcc4eba-small.jpg</image></item><item><title>Preminuo  Veljko Bulaji&#x107; re&#x17E;iser &#x10D;uvene &#x201C;Bitke na Neretvi&#x201D;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/296751/preminuo-veljko-bulajic-reziser-cuvene-bitke-na-neretvi</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/296751/preminuo-veljko-bulajic-reziser-cuvene-bitke-na-neretvi</guid><description>Bulaji&#x107; je najpoznatiji po partizanskim epopejama &amp;amp;ldquo;Kozara&amp;amp;rdquo; iz 1962, &amp;amp;ldquo;Bitka na Neretvi&amp;amp;rdquo; iz 1969. kao i &amp;amp;ldquo;Veliki transport&amp;amp;rdquo; iz 1983. godine.

Njegova &amp;amp;ldquo;Bitka na Neretvi&amp;amp;rdquo; bila je nominovana za Oskara, a plakat mu je radio Pikaso.

Reditelj Veljko Bulaji&#x107; ro&#x111;en je u mjestu Vilusi u blizini Nik&amp;amp;scaron;i&#x107;a, 22. marta. 1928. godine.



&amp;amp;nbsp;
utf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Wed, 03 Apr 2024 11:25:00 +0200</pubDate><image>/storage/2024/04/03/thumbs/660d213f-6520-40e7-99c3-43be0a0a0a65-safsf505x900148be20a8-small.jpeg</image></item><item><title>Preminuo pisac i scenarista Abdulah Sidran</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/295968/preminuo-pisac-i-scenarista-abdulah-sidran</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/295968/preminuo-pisac-i-scenarista-abdulah-sidran</guid><description>Bosanskohercegova&#x10D;ki pjesnik, pisac i scenarista Abdulah Sidran preminuo je ju&#x10D;e&amp;amp;nbsp;u 80. godini &#x17E;ivota.

Kako javlja N1 Sarajevo, ve&#x107; nekoliko mjeseci bio je u te&amp;amp;scaron;kom zdravstvenom stanju.

Ure&#x111;ivao je omladinske listove i &#x10D;asopise, predava&#x10D;ke tribine. Do aprila 1992. bio je zaposlen na RTV Sarajevo, kao &amp;amp;lsquo;vode&#x107;i dramaturg&amp;amp;rsquo;, pi&amp;amp;scaron;e N1.

U knji&#x17E;evnosti se javio &amp;autf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sun, 24 Mar 2024 06:08:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/03/24/thumbs/65ffb8b0-ada8-4c81-9499-db190a0a0a65-abdulahhhhh-small.jpg</image></item><item><title>Basara na Cetinju: Situacija na Balkanu haoti&#x10D;na, ostatak svijeta kre&#x107;e na&#x161;im primjerom</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/295919/basara-na-cetinju-situacija-na-balkanu-haoticna-ostatak-svijeta-krece-nasim-primjerom</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/295919/basara-na-cetinju-situacija-na-balkanu-haoticna-ostatak-svijeta-krece-nasim-primjerom</guid><description>Prema rije&#x10D;ima Nikolaidisa, &#x10D;ovjek koji je ve&#x10D;eras govorio na Fakultetu je najve&#x107;i &#x17E;ivi srpski pisac.

&amp;amp;bdquo;Ovaj &#x10D;ovjek je ujedno i najve&#x107;i &#x17E;ivi pisac na&amp;amp;scaron;ih jezika&amp;amp;ldquo;, izri&#x10D;it je bio Nikolaidis.

Na pitanje RTV Cetinje, kako vidi aktuelni dru&amp;amp;scaron;tveno-politi&#x10D;ki trenutak u Crnoj Gori i odnos dru&amp;amp;scaron;tva prema piscu Andreju Nikolaidisu, srpski knji&#x17E;evnik ka&#x17E;e da ne vidi sutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sat, 23 Mar 2024 09:51:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/03/23/thumbs/65fe98f7-5310-47ed-a91f-ce500a0a0a65-ct1-small.jpg</image></item><item><title>Mijatovi&#x107; posjetila CNP: Privilegovana sam &#x161;to sam gledala predstavu o memorijalizaciji &#x17E;rtava</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/295700/mijatovic-posjetila-cnp-privilegovana-sam-sto-sam-gledala-predstavu-o-memorijalizaciji-zrtava</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/295700/mijatovic-posjetila-cnp-privilegovana-sam-sto-sam-gledala-predstavu-o-memorijalizaciji-zrtava</guid><description>Tokom razgovora sa rukovodstvom nacionalnog teatra i predstavnicima autorskog i gluma&#x10D;kog tima predstave, komesarka Mijatovi&#x107; je poru&#x10D;ila da se u Crnogorskom narodnom pozori&amp;amp;scaron;tu pokazala snaga umjetnosti.

- Smatram se veoma privilegovanom i po&#x10D;astvovanom &amp;amp;scaron;to sam imala priliku da za vrijeme zvani&#x10D;ne posjete Crnoj Gori, tokom koje razgovaramo o ljudskim pravima i o temama koje suutf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Wed, 20 Mar 2024 09:57:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/03/20/thumbs/65faa508-5868-439d-acad-9cd50a0a0a65-o19129141024-small.jpg</image></item><item><title>Jelena Savojska i identitet Crnogoraca</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/295527/jelena-savojska-i-identitet-crnogoraca</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/295527/jelena-savojska-i-identitet-crnogoraca</guid><description>Poljski papa Jovan Pavle Drugi je prijedlog prihvatio i dodijelio je kraljici privremeni prelazni status ,,Bo&#x17E;ijeg sluge&amp;amp;ldquo; koji &#x107;e trajati sve dok se procedura ne zavr&amp;amp;scaron;i. Prije toga, Jelena Savojska je odlukom pape Pija Jedanaestog 1937. godine bila odlikovana najvi&amp;amp;scaron;im papskim odlikovanjem za &#x17E;ene visokog roda - ,,Zlatnom ru&#x17E;om&amp;amp;ldquo;. Prije pet godina, papa Franjo je emitovutf8</description><author>j.m.</author><pubDate>Sun, 17 Mar 2024 19:40:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/03/17/thumbs/65f73dc4-9530-4747-a657-68720a0a0a65-jelenasavojska-small.jpg</image></item><item><title>Preminula glumica Kostadinka Velkovska</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/295109/preminula-glumica-kostadinka-velkovska</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/295109/preminula-glumica-kostadinka-velkovska</guid><description>Poznata po izuzetnoj energiji, Velkovska je ostvarila brojne televizijske i filmske uloge, kao i one u pozori&amp;amp;scaron;tu &amp;amp;rdquo;Kerempuh&amp;amp;rdquo;, a pjevala je i &amp;amp;scaron;ansone na hrvatskom, makedonskom, francuskom, njema&#x10D;kom i italijanskom jeziku.

Ro&#x111;ena je 3. juna 1948. godine u Skoplju, odakle je 1968. godine do&amp;amp;scaron;la u Zagreb na studije glume. Po zavr&amp;amp;scaron;etku studija dvije godine jutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Mon, 11 Mar 2024 23:30:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/03/11/thumbs/65ef868a-964c-41d2-94f6-4b530a0a0a65-1710189249Screenshot47copy750x486-small.jpg</image></item><item><title>Gradsko pozori&#x161;te</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/294880/gradsko-pozoriste-1</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/294880/gradsko-pozoriste-1</guid><description>Izvo&#x111;enja predstave &amp;amp;ldquo;Bajka o ribaru i ribici&amp;amp;rdquo;(6+) zakazana za subotu i nedjelju se otkazuju zbog bolesti glumca.


Kako su obavijestili u Gradskom pozori&amp;amp;scaron;tu, informacije o povratu novca od kupljenih ulaznica dostupne su na biletarnici KIC &amp;amp;ldquo;Budo Tomovi&#x107;&amp;amp;rdquo;. Radno vrijeme biletarnice: radnim danima od 9h do 20h i vikendom dva sata prije po&#x10D;etka predstave. Kontakt utf8</description><author>j.m.</author><pubDate>Fri, 08 Mar 2024 22:40:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/03/08/thumbs/65eb872b-9890-4104-8be9-46bd0a0a0a65-KICBudoTomovic10-small.jpg</image></item><item><title>Drama u pozori&#x161;tu na Terazijama</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/294778/drama-u-pozoristu-na-terazijama</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/294778/drama-u-pozoristu-na-terazijama</guid><description>&amp;amp;quot;Uspela je da prvi dio predstave dovede do kraja&amp;amp;quot;, naveli su iz pozori&amp;amp;scaron;ta.

Glumica&amp;amp;nbsp;Milena Vasi&#x107;&amp;amp;nbsp;sino&#x107; se, 6. marta,&amp;amp;nbsp;povrijedila na pozori&amp;amp;scaron;noj sceni tokom izvo&#x111;enja&amp;amp;nbsp;mjuzikla &amp;amp;quot;Mamma Mia&amp;amp;quot;!

Nakon Milenine povrede, koja u ovom komadu igra Donu, a koja se dogodila tokom prvog &#x10D;ina i nije uspejla do kraja da iznese predstavu.

-&amp;amp;nbsp;Tokomutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Thu, 07 Mar 2024 16:57:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/03/07/thumbs/65e9e603-88fc-4c42-ade2-404b0a0a0a65-milenavasic-small.jpg</image></item><item><title>Zlo&#x10D;in bez kazne </title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/294630/zlocin-bez-kazne</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/294630/zlocin-bez-kazne</guid><description>Proslavljeni srpski re&#x17E;iser Emir Kusturica najavio je da namjerava da se bavi interpretacijom ruskih knji&#x17E;evnih klasika i da &#x107;e mu sljede&#x107;i film, inspirisan &#x10D;uvenim romanom Fjodora Mihajlovi&#x10D;a Dostojevskog, nositi naziv &amp;amp;quot;Zlo&#x10D;in bez kazne&amp;amp;quot;.

Kusturica je naveo da bi taj film bio kombinacija &#x10D;uvenih romana &amp;amp;quot;Idiot&amp;amp;quot; i &amp;amp;quot;Zlo&#x10D;in i kazna&amp;amp;quot;.

- Sve zemlje progresa, pa iutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Tue, 05 Mar 2024 19:37:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/03/05/thumbs/65e76c1d-e910-48b7-ab78-45860a0a0a65-emirkusturica-small.jpg</image></item><item><title>Brojni potencijali saradnje CNP-a i slovena&#x10D;kih teatara</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/293723/brojni-potencijali-saradnje-cnp-a-i-slovenackih-teatara-1</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/293723/brojni-potencijali-saradnje-cnp-a-i-slovenackih-teatara-1</guid><description>Tokom sastanka direktora Suboti&#x107;a i ambasadorke Gradi&amp;amp;scaron;nik, koja je boravila u radnoj posjeti nacionalnom teatru, razmotreno je vi&amp;amp;scaron;e pitanja od zna&#x10D;aja za unapre&#x111;enje saradnje, koja se u prvom redu odnosu na me&#x111;usobna gostovanja i razmjenu predstava i drugih programa, u cilju prezentacije i promocije savremenog pozori&amp;amp;scaron;nog stvarala&amp;amp;scaron;tva obje zemlje.

Kako navode u sautf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Fri, 23 Feb 2024 10:24:00 +0100</pubDate><image>/img/defaults/article-small.jpg</image></item><item><title>Prekograni&#x10D;na saradnja</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/293609/prekogranicna-saradnja-1</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/293609/prekogranicna-saradnja-1</guid><description>U prostorijama JU Centar za kulturu Pljevlja, danas je potpisan sporazum o prekograni&#x10D;noj saradnji izme&#x111;u Doma kulture Prijepolje i JU Centar za kulturu Pljevlja, potpisali direktori ovih Ustanova: g-&#x111;a Admira Hamidovi&#x107; i g-din Slavko To&amp;amp;scaron;i&#x107;.

&amp;amp;nbsp;Cilj Sporazuma je afirmacija i promocija dramskog, muzi&#x10D;kog i folklornog amaterskog stvarala&amp;amp;scaron;tva, a potpisnici Sporazuma obavezali utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Wed, 21 Feb 2024 18:12:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/02/21/thumbs/65d631c9-8edc-4977-8328-49de0a0a0a65-tosic-small.jpg</image></item><item><title>Bjelopoljski KGB spremio album "Istok i zapad": Bijelo Polje je rasadnik talenata</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/293599/bjelopoljski-kgb-spremio-album-istok-i-zapad-bijelo-polje-je-rasadnik-talenata</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/293599/bjelopoljski-kgb-spremio-album-istok-i-zapad-bijelo-polje-je-rasadnik-talenata</guid><description>Pormocija novih osam pjesama zakazana za 13. mart u Centru za kulturu

Bjelopoljski muzi&#x10D;ar&amp;amp;nbsp;Suad Kurga&amp;amp;scaron;&amp;amp;nbsp;&#x10D;etrdeset godina dru&#x17E;e&#x107;i se sa gitarom stvara i ni&#x17E;e note, a svoj dugogodi&amp;amp;scaron;nji rad narednog mjeseca zaokru&#x17E;i&#x107;e novim albumom. Kako je ispri&#x10D;ao novi album izlazi u martu za kada je planirana i premijera u Centru za kulturu Bijelog Polja.

Bjelopoljski muzi&#x10D;ari&amp;amp;utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Wed, 21 Feb 2024 15:54:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/02/21/thumbs/65d60ff5-56a4-41f7-8a97-4c260a0a0a65-bijelopolje-small.jpg</image></item><item><title>Pozori&#x161;na predstava &#x201E;LjubaF&#x201C; sti&#x17E;e na veliku scenu Centra za kulturu Pljevlja!</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/293594/pozorisna-predstava-ljubaf-stize-na-veliku-scenu-centra-za-kulturu-pljevlja</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/293594/pozorisna-predstava-ljubaf-stize-na-veliku-scenu-centra-za-kulturu-pljevlja</guid><description>U subotu, 24. februara, na Velikoj sceni JU Centra za kulturu Pljevlja, bi&#x107;e odigrana pozori&amp;amp;scaron;na predstava &amp;amp;bdquo;LjubaF&amp;amp;ldquo;. Po&#x10D;etak predstave zakazan je za 20 &#x10D;asova.

Pozori&amp;amp;scaron;na predstava &amp;amp;bdquo;LjubaF&amp;amp;ldquo; ra&#x111;ena je u re&#x17E;iji Erola Kadi&#x107;a, dok glavne uloge igraju: Elizabeta &#x110;orevska, Branislav Zeremski i Dubravko Jovanovi&#x107;.

&amp;amp;bdquo;Predstava &amp;amp;lsquo;LjubaF&amp;amp;rsquo; govori utf8</description><author>J. M.</author><pubDate>Wed, 21 Feb 2024 15:01:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/02/21/thumbs/65d602df-f6d8-4c45-9118-44b80a0a0a65-ljubaflarge-small.jpg</image></item><item><title>Pedeset godina od smrti velikog crnogorskog slikara Petra Lubarde</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/293018/pedeset-godina-od-smrti-velikog-crnogorskog-slikara-petra-lubarde</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/293018/pedeset-godina-od-smrti-velikog-crnogorskog-slikara-petra-lubarde</guid><description>- Ako bi me neko pitao ko mi je bio u&#x10D;itelj u umjetnosti, morao bih da odgovorim &amp;amp;ndash; to je jedino bila Crna Gora... &amp;amp;ndash; govorio je Lubarda. Petar Lubarda ro&#x111;en je u Ljubotinju, Rije&#x10D;ka nahija, 27. jula 1907. godine. Osnovnu &amp;amp;scaron;kolu poha&#x111;ao je u Ljubotinju, na Cetinju i u Herceg Novom. Upravo u Herceg Novom zapo&#x10D;eo je gimnazijsko obrazovanje, koje je nastavio u Splitu, Sinju i Nik&amp;utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Tue, 13 Feb 2024 21:22:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/02/13/thumbs/65cbd079-cf1c-478a-aa96-44720a0a0a65-PetarLubarda6-small.jpg</image></item><item><title>Slika Kloda Monea polivena supom u muzeju u Lionu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/292828/slika-kloda-monea-polivena-supom-u-muzeju-u-lionu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/292828/slika-kloda-monea-polivena-supom-u-muzeju-u-lionu</guid><description>Akciju je sproveo kolektiv za za&amp;amp;scaron;titu &#x17E;ivotne sredine &amp;amp;bdquo;Riposte Alimentaire&amp;amp;ldquo;, koji je krajem januara izveo sli&#x10D;nu akciju u pariskom Luvru na &#x10D;uvenu &amp;amp;bdquo;Mona Lizu&amp;amp;ldquo; Leonarda da Vin&#x10D;ija (Da Vinci).

Uprava muzeja u Lionu na platformi Iks (X) saop&amp;amp;scaron;tila je da je Moneova slika &amp;amp;bdquo;Prolje&#x107;e&amp;amp;ldquo; bila predmet vandalskog &#x10D;ina i dodala da su dvije aktivistkinje putf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sun, 11 Feb 2024 09:46:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/02/11/thumbs/65c889d1-9704-4d27-ada6-4bca0a0a0a65-1707640933knbzbaep-small.jpg</image></item><item><title>Otvorena izlo&#x17E;ba Ivice Aran&#x111;usa u Galeriji MSUCG</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/292765/otvorena-izlozba-ivice-arandusa-u-galeriji-msucg</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/292765/otvorena-izlozba-ivice-arandusa-u-galeriji-msucg</guid><description>&amp;amp;ldquo;Ivica Aran&#x111;us ima bogatu umjetni&#x10D;ku biografiju, koja ga potvr&#x111;uje kao zrelog umjetnika u kontinuiranom istra&#x17E;iva&#x10D;kom procesu. Tematika koja je zastupljena u njegovom stvarala&amp;amp;scaron;tvu govori nam o odnosu mase na pojedinca, fenomenu u usamljenosti, kriti&#x10D;kom prikazu sociolo&amp;amp;scaron;kih prilika u dana&amp;amp;scaron;njem svijetu hipokrizije, iskrivljenih slika realnosti, ideologija koje i danas utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sat, 10 Feb 2024 12:02:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/02/10/thumbs/65c75937-442c-4433-b507-403a0a0a0a65-IZLOZBA-small.jpg</image></item><item><title>Matica crnogorska i PEN centar organizuju komemorativni skup posve&#x107;en Rajku Cerovi&#x107;u</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/292536/matica-crnogorska-i-pen-centar-organizuju-komemorativni-skup-posvecen-rajku-cerovicu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/292536/matica-crnogorska-i-pen-centar-organizuju-komemorativni-skup-posvecen-rajku-cerovicu</guid><description>Cerovi&#x107; je zavr&amp;amp;scaron;io Filolo&amp;amp;scaron;ki fakultet (Op&amp;amp;scaron;ta knji&#x17E;evnost sa teorijom knji&#x17E;evnosti) u Beogradu. Nakon &amp;amp;scaron;est godina pedago&amp;amp;scaron;kog rada, 1968. godine je zapo&#x10D;eo novinarskopublicisti&#x10D;ku i knji&#x17E;evnu karijeru, najprije u Pobjedi, a godinu kasnije na Televiziji Titograd, gdje je radio do prinudne ostavke na mjestu glavnog i odgovornog urednika krajem 1988. godine zbog nutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Tue, 06 Feb 2024 14:23:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/02/06/thumbs/65c23316-e6a8-4c3e-87eb-44990a0a0a65-CEROVIC-small.jpg</image></item><item><title>Sre&#x107;an 100. ro&#x111;endan</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/292338/srecan-100-rodendan</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/292338/srecan-100-rodendan</guid><description>Bard crnogorskog slikarstva, Vojo Stani&#x107;, danas proslavlja 100. ro&#x111;endan.

&amp;amp;ldquo;Stid me koliko puno godina imam, mada ih nijesam nikada krio&amp;amp;ldquo;, kazao je Vojo prije tri godine, povodom svog ro&#x111;endana.&amp;amp;ldquo;Volim &#x17E;ivot i &#x17E;ao mi je &amp;amp;scaron;to &#x107;u umrijeti. Ako mi se to uop&amp;amp;scaron;te jednom dogodi&amp;amp;ldquo;, izjavio je on ranije za &amp;amp;ldquo;Vreme&amp;amp;rdquo;.

&amp;amp;ldquo;Volim &#x17E;ivot i &#x17E;ao mi je &amp;amp;utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Sat, 03 Feb 2024 21:28:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/02/03/thumbs/65bea660-7d84-48e4-8778-45b80a0a0a65-vojostanic123-small.jpg</image></item><item><title>Milatovi&#x107; &#x10D;estitao 100. ro&#x111;endan Stani&#x107;u: Impresivan opus vas kao umjetnika trajno blago Crne Gore</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/292278/milatovic-cestitao-100-rodendan-stanicu-impresivan-opus-vas-kao-umjetnika-trajno-blago-crne-gore</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/292278/milatovic-cestitao-100-rodendan-stanicu-impresivan-opus-vas-kao-umjetnika-trajno-blago-crne-gore</guid><description>&amp;amp;ldquo;Va&amp;amp;scaron; impresivan stvarala&#x10D;ki opus predstavlja trajnu vrijednost crnogorske kulture i njenu neraskidivu sponu sa najve&#x107;im dometima evropske likovne umjetnosti. Uvjeren sam da &#x107;e kulturne i obrazovne institucije u Crnoj Gori u narednom periodu jo&amp;amp;scaron; studioznije i ozbiljnije nastaviti sa izu&#x10D;avanjem i promocijom Va&amp;amp;scaron;ih djela sa kojima se ponosi cijela Crna Gora&amp;amp;rdquo;, naveutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Sat, 03 Feb 2024 09:30:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/13/thumbs/6551faa3-fab8-4a57-ba0f-87690a0a0a65-jakovmilatovicpredsjednikme-small.jpg</image></item><item><title>Preminuo crnogorski pjesnik</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/292197/preminuo-crnogorski-pjesnik</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/292197/preminuo-crnogorski-pjesnik</guid><description>Mali&amp;amp;scaron;i&#x107; je ro&#x111;en 1936. u Danilovgradu, a srednju &amp;amp;scaron;kolu zavr&amp;amp;scaron;io u Vr&amp;amp;scaron;cu. Vi&amp;amp;scaron;e godina je boravio u Francuskoj, gdje je zasnovao porodicu. 

Po povratku u Crnu Goru radio je kao direktor Kulturnog centra u Kotoru i bio veoma zaslu&#x17E;an za njegovu obnovu poslije zemljotresa. Osnovao je Ogranak Matice crnogorske u Danilovgradu, njime rukovodio deset godina, do 201utf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Thu, 01 Feb 2024 19:04:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/02/01/thumbs/65bbde6a-4c1c-47a3-a63c-4f340a0a0a65-ARKO-small.jpg</image></item><item><title>Preminuo knji&#x17E;evnik &#x17D;arko Mali&#x161;i&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/292181/preminuo-knjizevnik-zarko-malisic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/292181/preminuo-knjizevnik-zarko-malisic</guid><description>Mali&amp;amp;scaron;i&#x107; je ro&#x111;en u Danilovgradu, a srednju &amp;amp;scaron;kolu zavr&amp;amp;scaron;io u Vr&amp;amp;scaron;cu. Vi&amp;amp;scaron;e godina je boravio u Francuskoj, gdje je zasnovao porodicu. Po povratku u Crnu Goru radio je kao direktor Kulturnog centra u Kotoru i bio veoma zaslu&#x17E;an za njegovu obnovu poslije zemljotresa. Osnovao je Ogranak Matice crnogorske u Danilovgradu, njime rukovodio deset godina, do 2019. godine utf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Thu, 01 Feb 2024 13:59:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/02/01/thumbs/65bb95eb-6714-4e26-9f6c-4ddb0a0a0a65-o19033061024-small.jpg</image></item><item><title>Izlo&#x17E;ba "Najljep&#x161;e vode Crne Gore" u Evropskoj ku&#x107;i: Nagra&#x111;eni &#x17D;ugi&#x107;, Pepi&#x107; i Ili&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/292114/izlozba-najljepse-vode-crne-gore-u-evropskoj-kuci-nagradeni-zugic-pepic-i-ilic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/292114/izlozba-najljepse-vode-crne-gore-u-evropskoj-kuci-nagradeni-zugic-pepic-i-ilic</guid><description>U Evropskoj ku&#x107;i u Podgorici sino&#x107; je otvorena izlo&#x17E;ba fotografija &amp;amp;bdquo;Najljep&amp;amp;scaron;e vode Crne Gore- &#x10C;ista voda, &#x10D;ista umjetnost&amp;amp;ldquo;. Rije&#x10D; je o radovima nastalim u okviru nagradnog foto konkursa Uprave za vode Crne Gore sprovedenog u decembru pro&amp;amp;scaron;le godine.

Od ukupno 956 pristiglih radova, stru&#x10D;ni &#x17E;iri odabrao je 40, a za prvorangirana tri rada obezbije&#x111;ene su nov&#x10D;ane nagrautf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Wed, 31 Jan 2024 19:44:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/01/31/thumbs/65ba9706-b9f0-4e14-91f2-4a2e0a0a0a65-FOTOIZLOBA-small.jpg</image></item><item><title>Preminuo pisac i akademik Goran Petrovi&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/291739/preminuo-pisac-i-akademik-goran-petrovic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/291739/preminuo-pisac-i-akademik-goran-petrovic</guid><description>Goran Petrovi&#x107; je ro&#x111;en u Kraljevu 1. jula 1961. godine. Njegovi romani i zbirke pri&#x10D;a objavljeni su u vi&amp;amp;scaron;e od 130 izdanja, od &#x10D;ega je 60 izdanja u prevodima na 15 jezika, pi&amp;amp;scaron;e RTS.

Na knji&#x17E;evnu scenu stupio je knjigom kratke proze Savjeti za lak&amp;amp;scaron;i &#x17E;ivot 1989. godine. Od tada je objavio romane &amp;amp;quot;Atlas opisan nebom&amp;amp;quot;, &amp;amp;quot;Opsada crkve Svetog Spasa&amp;amp;quot;, &amp;amp;qutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Fri, 26 Jan 2024 19:42:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/01/26/thumbs/65b3fd22-8af8-42c4-97f7-4c2e0a0a0a65-goranpetrovic31Copy675x900675x900-small.jpg</image></item><item><title>Ambasada Italije obilje&#x17E;ava Me&#x111;unarodni dan sje&#x107;anja na &#x17E;rtve Holokausta</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/291727/ambasada-italije-obiljezava-medunarodni-dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/291727/ambasada-italije-obiljezava-medunarodni-dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta</guid><description>Film sa Rikardom Skamar&#x10D;om i Benedetom Porkaroli u glavnoj ulozi bi&#x107;e prikazan u 20 &#x10D;asova u Sali &amp;amp;quot;Gojko Kastratovi&#x107;&amp;amp;quot;

Lu&#x10D;ano je veteran Prvog svjetskog rata koji vodi restoran u provincijskom italijanskom gradu. Krajem je tridesetih godina pro&amp;amp;scaron;log vijeka, i iako je Lu&#x10D;ano simpatizer fa&amp;amp;scaron;izma, on i dalje zadr&#x17E;ava izvjesnu unutra&amp;amp;scaron;nju nezavisnost, dok posmatra sviutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Fri, 26 Jan 2024 16:03:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/01/26/thumbs/65b3c9de-7444-4f68-aad4-4a3d0a0a0a65-hhhhhjj-small.jpg</image></item><item><title>Vujovi&#x107;: Dokazana opravdanost finansijske pomo&#x107;i komercijalnim medijima da proizvode teme od javnog zna&#x10D;aja</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/291647/vujovic-dokazana-opravdanost-finansijske-pomoci-komercijalnim-medijima-da-proizvode-teme-od-javnog-znacaja</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/291647/vujovic-dokazana-opravdanost-finansijske-pomoci-komercijalnim-medijima-da-proizvode-teme-od-javnog-znacaja</guid><description>Ona je, na konferenciji, na kojoj su predstavljeni rezultati istra&#x17E;ivanja Agencije za elektronske medije, o u&#x10D;incima Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, kazala da je kroz taj Fond do sada podijeljeno skoro 1.7 miliona eura, ali da javnost nije dovoljno upoznata sa postojanjem Fonda.

- Istra&#x17E;ivanje o u&#x10D;incima Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrstnosti medija, medijiutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Thu, 25 Jan 2024 12:31:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/13/thumbs/6551c32b-0150-4d24-a652-84590a0a0a65-TamaraVujovic1-small.jpg</image></item><item><title>Preminula Ivana Mrvaljevi&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/291637/preminula-ivana-mrvaljevic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/291637/preminula-ivana-mrvaljevic</guid><description>Mrvaljevi&#x107; je ro&#x111;ena 26 septembra 1976. godine na Cetinju.

Diplomirala je na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, odsjek-gluma, u klasi profesora Bora Stjepanovi&#x107;a

Magistrirala je na univerzitetu u Torinu kinematografsku i TV produkciju i cross medijalne komunikacije na temu: Projekat Montenegro Film Comission.

Od 2007. do 2008. bila je umjetni&#x10D;ka direktorica Kraljevskog pozori&amp;autf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Thu, 25 Jan 2024 11:51:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/01/25/thumbs/65b23d73-d0f8-41c7-b832-4dae0a0a0a65-5544507ivanamrvaljevic2ls-small.jpg</image></item><item><title>Vujovi&#x107; &#x2013; Herasimenko: Kultura kao most solidarnosti u vrijeme ratnih izazova</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/291347/vujovic-herasimenko-kultura-kao-most-solidarnosti-u-vrijeme-ratnih-izazova</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/291347/vujovic-herasimenko-kultura-kao-most-solidarnosti-u-vrijeme-ratnih-izazova</guid><description>Kultura nije luksuz, ve&#x107; temelj ljudskog bi&#x107;a &amp;amp;ndash; ne samo da &#x10D;ini da se osje&#x107;amo &#x17E;ivima, ve&#x107; nam pru&#x17E;a i osje&#x107;aj identiteta, zajedni&amp;amp;scaron;tva i normalnosti, &#x10D;ak i u najizazovnijim vremenima, zaklju&#x10D;ak je susreta izme&#x111;u ministarke kulture i medija&amp;amp;nbsp;Tamare Vujovi&#x107;&amp;amp;nbsp;i ambasadora Ukrajine u Crnoj Gori&amp;amp;nbsp;Oleha Herasimenka.

Uprkos izazovima koje name&#x107;u aktuelna ratna de&amp;amp;scaroutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sat, 20 Jan 2024 20:09:00 +0100</pubDate><image>/storage/2024/01/20/thumbs/65ac1a9a-8478-4067-beed-426e0a0a0a65-vvv-small.jpg</image></item><item><title>Po&#x10D;inje snimanje filma o kralju popa: Glumi&#x107;e ga bratanac D&#x17E;afar</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/290808/pocinje-snimanje-filma-o-kralju-popa-glumice-ga-bratanac-dzafar</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/290808/pocinje-snimanje-filma-o-kralju-popa-glumice-ga-bratanac-dzafar</guid><description>Kralja popa tuma&#x10D;i&#x107;e pjeva&#x10D;ev 27-godi&amp;amp;scaron;nji bratanac. Film pod nazivom Majkl, koji je najavljen pro&amp;amp;scaron;le godine, sti&#x17E;e u bioskope &amp;amp;scaron;irom svijeta 2025. godine.

Reditelj Antoan Fuka (58), poznat po filmovima &amp;amp;lsquo;Training Day&amp;amp;rsquo; i &amp;amp;lsquo;The Righteous&amp;amp;rsquo;, pro&amp;amp;scaron;log januara je otkrio planove za biografski film o kralju popa, a glavnu ulogu dodijelio je bratancu putf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Sat, 13 Jan 2024 12:14:00 +0100</pubDate><image>/storage/2014/06/26/thumbs/53ac88aa-6ab8-4900-b20e-2c455bfa64d2-majkldzekson-small.jpg</image></item><item><title>U Novoj godini promijeni&#x107;e i naziv i status</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/289965/u-novoj-godini-promijenice-i-naziv-i-status</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/289965/u-novoj-godini-promijenice-i-naziv-i-status</guid><description>&amp;amp;nbsp;U skladu s novim zakonom o bibliote&#x10D;koj djelatnosti, dodaje Denda, koji &#x107;e se u Skup&amp;amp;scaron;tini Crne Gore razmatrati 2024. godine, ova ustanova promijeni&#x107;e i naziv i status.

&amp;amp;ndash; Novi naziv koji je predvi&#x111;en i u Nacionalnoj strategiji razvoja kulture za period od 2023 - 2027 i Akcionim planom za naredne dvije godine, bi&#x107;e Biblioteka pristupa&#x10D;nih formata Crne Gore, a nadamo se da &#x107;utf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sat, 30 Dec 2023 15:18:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/12/30/thumbs/659026fa-b1d8-4449-9ae9-4f290a0a0a65-sl-small.jpg</image></item><item><title>Preminuo slikar Marko Lukovac</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/289514/preminuo-slikar-marko-lukovac</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/289514/preminuo-slikar-marko-lukovac</guid><description>Magistar slikarstva i kustos Marko Lukovac ro&#x111;en je u Podgorici, 1981. godine.

Srednju likovnu &amp;amp;scaron;kolu &amp;amp;bdquo;Petar Lubarda&amp;amp;ldquo; zavr&amp;amp;scaron;io je na Cetinju, gdje je potom upisao Fakultet likovnih umjetnosti i diplomirao 2004. godine na odsjeku Slikarstvo u klasi prof. Branislava Sekuli&#x107;a.

Nakon zavr&amp;amp;scaron;enih osnovnih studija, magistrirao je na istom odsjeku, kod prof. Ratka Outf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sun, 24 Dec 2023 13:01:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/12/24/thumbs/65881e0b-3a00-4be2-8af5-4edf0a0a0a65-LUKOVAC-small.jpg</image></item><item><title>Po&#x10D;eo festival Ubrzaj; Uljarevi&#x107;: Filmovi nas podsje&#x107;aju koliko je borba za ljudska prava va&#x17E;na</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/288535/poceo-festival-ubrzaj-uljarevic-filmovi-nas-podsjecaju-koliko-je-borba-za-ljudska-prava-vazna</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/288535/poceo-festival-ubrzaj-uljarevic-filmovi-nas-podsjecaju-koliko-je-borba-za-ljudska-prava-vazna</guid><description>Tradicionalno na startu festival uru&#x10D;ene su godi&amp;amp;scaron;nje nagrade za afirmaciju ljudskih prava i gra&#x111;anskog aktivizma koje dodjeljuje CGO. Nagradu za aktivizam su ove godine dobili Udru&#x17E;enje za pomo&#x107; i podr&amp;amp;scaron;ku bolesnima od cisti&#x10D;ne fibroze, Akcija za ljudska prava i posthumno Rifat Rastoder.

Uru&#x10D;uju&#x107;i nagrade direktora CGO Daliborka Uljarevi&#x107; je kazala da&amp;amp;nbsp;

magla simbolizujeutf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Sun, 10 Dec 2023 21:55:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/12/10/thumbs/6576264b-ced8-401e-8dff-4ff70a0a0a65-o18927601024-small.jpg</image></item><item><title>Muzika koja kao rijeka te&#x10D;e vremenom i prostorom</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/288363/muzika-koja-kao-rijeka-tece-vremenom-i-prostorom</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/288363/muzika-koja-kao-rijeka-tece-vremenom-i-prostorom</guid><description>Crnogorska akademija nauka i umjetnosti od ju&#x10D;e je bogatija za vi&amp;amp;scaron;e originalnih partitura i dokumentacije kompozitora Red&#x17E;a Muli&#x107;a (Gusinje, 18. mart 1923 - Pri&amp;amp;scaron;tina, 11. februar 1982), a koje je ovoj najvi&amp;amp;scaron;oj crnogorskoj nau&#x10D;noj instituciji poklonila njegova k&#x107;erka Vesna Muli&#x107;. Tim povodom ju&#x10D;e je u CANU uprili&#x10D;en i oma&#x17E; Red&#x17E;u Muli&#x107;u koji je moderirao akademik Pavle Goranutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Fri, 08 Dec 2023 17:47:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/12/08/thumbs/657349b9-473c-4b76-8e2c-46710a0a0a65-dd-small.jpg</image></item><item><title>Fondacija Milo&#x161; Karadagli&#x107; dodjeljuje &#x10D;etiri vrijedne stipendije za mlade talente</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/288277/fondacija-milos-karadaglic-dodjeljuje-cetiri-vrijedne-stipendije-za-mlade-talente</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/288277/fondacija-milos-karadaglic-dodjeljuje-cetiri-vrijedne-stipendije-za-mlade-talente</guid><description>&amp;amp;ldquo;Ve&#x107; dugo u meni raste &#x17E;elja da, pou&#x10D;en svojim iskustvom, na konstruktivan i direktan na&#x10D;in dam svoj doprinos razvoju umjetnosti i napretku dru&amp;amp;scaron;tva u Crnoj Gori. Na svom putu, u svim klju&#x10D;nim momentima &#x17E;ivota srijetao sam ljude koji su me vjerom, podr&amp;amp;scaron;kom, znanjem i ljubavlju oja&#x10D;avali i usmjeravali, daju&#x107;i mi krila da ostvarim svoje ambicije, ideje i ciljeve. Ja ne bih bioutf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Thu, 07 Dec 2023 14:42:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/12/07/thumbs/6571cc41-60e4-4dd9-b22e-4c370a0a0a65-J86A23051000x5552-small.jpg</image></item><item><title>Poraz pod teretom nebrige, lo&#x161;ih namjera, nerada i neznanja</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/288244/poraz-pod-teretom-nebrige-losih-namjera-nerada-i-neznanja</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/288244/poraz-pod-teretom-nebrige-losih-namjera-nerada-i-neznanja</guid><description>I to je samo jedna od radikalnih posljedica desetogodi&amp;amp;scaron;njeg haosa u za&amp;amp;scaron;titi na&amp;amp;scaron;e ba&amp;amp;scaron;tine, haosa &#x10D;ija je glavna lokomotiva &amp;amp;ndash; projekat revalorizacije. Da je to ta&#x10D;no, crnogorska lai&#x10D;ka i stru&#x10D;na javnost mogla se uvjeriti u proteklih godinu dana &#x10D;itaju&#x107;i tekstove Pobjede, u kojima se novinar bavio nelegalnim radovima u manastirima Duga, &#x17D;upa, Kosijerevo, Mora&#x10D;nikutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Thu, 07 Dec 2023 08:33:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/12/07/thumbs/65717582-fd64-42d0-97e1-4a3f0a0a0a65-1701929511tx2nhtiuiuw2gzyci1118x745-small.jpg</image></item><item><title>Kad redovna radna obaveza postane unosan honoraran posao</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/288119/kad-redovna-radna-obaveza-postane-unosan-honoraran-posao</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/288119/kad-redovna-radna-obaveza-postane-unosan-honoraran-posao</guid><description>U periodu kada se tokom 2013. godine po&#x10D;elo govoriti o realizaciji projekta revalorizacije, &#x110;or&#x111;ije Vu&amp;amp;scaron;urovi&#x107; je bio na &#x10D;elu Centra za konzervaciju i arheologiju. Tada&amp;amp;scaron;nje ministarstvo kulture tra&#x17E;ilo je da se za ovaj projekat anga&#x17E;uju i zaposleni Centra.

Prvi dopis Centru, prema svjedo&#x10D;enju Vu&amp;amp;scaron;urovi&#x107;a, dostavio je tada&amp;amp;scaron;nji ministar kulture Branislav Mi&#x107;unovi&#x107;, butf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Tue, 05 Dec 2023 12:36:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/12/05/thumbs/656f0b73-e344-4acb-8e6e-4b610a0a0a65-1701773354clanicajednogodtimovazarevalorizacijuupreobrazenskojcrkvi1i960x600-small.jpg</image></item><item><title>Vujovi&#x107;: Bajagi&#x107; &#x107;e doprinijeti promociji crnogorske kulture i umjetnosti na najve&#x107;oj svjetskoj smotri umjetnosti</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/287497/vujovic-bajagic-ce-doprinijeti-promociji-crnogorske-kulture-i-umjetnosti-na-najvecoj-svjetskoj-smotri-umjetnosti</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/287497/vujovic-bajagic-ce-doprinijeti-promociji-crnogorske-kulture-i-umjetnosti-na-najvecoj-svjetskoj-smotri-umjetnosti</guid><description>Ona je, u prisustvu direktora Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG) i komesara Paviljona Crne Gore, dr Vladislava &amp;amp;Scaron;&#x107;epanovi&#x107;a, ugostila Darju Bajagi&#x107; i izrazila zadovoljstvo &amp;amp;scaron;to &#x107;e upravo njen rad predstavljati na&amp;amp;scaron;u zemlju.

Ministarka je ukazala da je pristup u procesu odabira umjetnika bio transparentan, a &#x17E;iri me&#x111;unarodni, sa jasnim pravilima i standardima aplutf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Sun, 26 Nov 2023 17:28:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/26/thumbs/656372a1-b40c-4b5d-8975-4ba50a0a0a65-1701015111gardasevicphotographyimg5444i960x600-small.jpg</image></item><item><title>Odr&#x17E;ana komemoracija povodom smrti Gorana Bulaji&#x107;a</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/287339/odrzana-komemoracija-povodom-smrti-gorana-bulajica</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/287339/odrzana-komemoracija-povodom-smrti-gorana-bulajica</guid><description>Vesna Vujo&amp;amp;scaron;evi&#x107;-Labovi&#x107;, umjetni&#x10D;ka direktorica CNP-a istakla je da je velika odgovornost govoriti o Goranu, jer su njegova djela, priznanja i nagrade za ta djela- brojne, &amp;amp;ldquo;a tek se ne da prebrojati ljude koji sa po&amp;amp;scaron;tovanjem govore o njemu.&amp;amp;rdquo;

&amp;amp;bdquo;Jednom kada na&#x111;e&amp;amp;scaron; svoje mjesto u pozori&amp;amp;scaron;tu, vi&amp;amp;scaron;e povratka nema. Kada sastavi&amp;amp;scaron; no&#x107;i i dane utf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Fri, 24 Nov 2023 17:41:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/24/thumbs/6560d27a-0904-42e9-9d74-4bff0a0a0a65-goran-small.jpg</image></item><item><title>&#x17D;arko Lau&#x161;evi&#x107; sahranjen u Beogradu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/287011/zarko-lausevic-sahranjen-u-beogradu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/287011/zarko-lausevic-sahranjen-u-beogradu</guid><description>Lau&amp;amp;scaron;evi&#x107; je preminuo u 63. godini, od raka plu&#x107;a.

Cijela gluma&#x10D;ka scena Srbije i regiona do&amp;amp;scaron;la je da se oprosti od voljenog kolege i prijatelja.

Glumci su donosili crvene i bijele ru&#x17E;e, mnogi misle da je to zbog &#x17D;arkove maestrale uloge Petra u filmu &amp;amp;quot;Oficir sa ru&#x17E;om&amp;amp;quot;, u kom je uvijek nosio dvije ru&#x17E;e, jednu za Ljiljanu, drugu za Matildu.

Prije ispra&#x107;aja, odr&#x17E;anutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Mon, 20 Nov 2023 20:10:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/15/thumbs/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-small.jpg</image></item><item><title>Preminuo reditelj Goran Bulaji&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/286883/preminuo-reditelj-goran-bulajic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/286883/preminuo-reditelj-goran-bulajic</guid><description>&amp;amp;ldquo;Crna Gora je od danas siroma&amp;amp;scaron;nija za jednog velikog stvaraoca - dramaturga i reditelja. Napustio nas je Goran Bulaji&#x107;&amp;amp;rdquo;, navode iz Zetskog doma.

Goran Bulaji&#x107; ro&#x111;en je 1957. godine u Nik&amp;amp;scaron;i&#x107;u. Tokom duge karijere re&#x17E;irao je vi&amp;amp;scaron;e desetina pozori&amp;amp;scaron;nih komada &amp;amp;scaron;irom Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.

Osim teatra, re&#x17E;irao je i broutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sun, 19 Nov 2023 13:54:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/19/thumbs/655a05f8-0b5c-4e66-a86d-f3400a0a0a65-BULAJIC-small.jpg</image></item><item><title>Vujovi&#x107;- Marsela: U planu novi program saradnje u oblasti kulture Crne Gore i Italije</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/286819/vujovic-marsela-u-planu-novi-program-saradnje-u-oblasti-kulture-crne-gore-i-italije</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/286819/vujovic-marsela-u-planu-novi-program-saradnje-u-oblasti-kulture-crne-gore-i-italije</guid><description>To je zaklju&#x10D;eno na sastanku ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujovi&#x107;, i ambasadorke Italije u Crnoj Gori, Nj.E. Andreine Marsele.

Ministarka Vujovi&#x107; istakla je i va&#x17E;nost predstavljanja Crne Gore na 60. Me&#x111;unarodnoj izlo&#x17E;bi savremene umjetnosti u Veneciji 2024. godine, nagla&amp;amp;scaron;avaju&#x107;i potrebu za podr&amp;amp;scaron;kom Ambasade Italije i italijanskog Ministarstva,&amp;amp;nbsp; kako bi Crna Gorautf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Sat, 18 Nov 2023 16:07:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/18/thumbs/6558d376-acd8-484a-857e-e2d20a0a0a65-o18876471024-small.jpg</image></item><item><title>Ispra&#x107;aj i kremacija &#x17D;arka Lau&#x161;evi&#x107;a 20. novembra na Novom groblju u Beogradu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/286689/ispracaj-i-kremacija-zarka-lausevica-20-novembra-na-novom-groblju-u-beogradu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/286689/ispracaj-i-kremacija-zarka-lausevica-20-novembra-na-novom-groblju-u-beogradu</guid><description>Lau&amp;amp;scaron;evi&#x107; je preminuo u 64. godini poslije kratke i te&amp;amp;scaron;ke bolesti. Bio je jedan od najpoznatijih i napriznatijih jugoslovenskih glumaca druge polovine osamdesetih godina.

Ve&#x107; 1982, sa 22 godine, dobio je prvu filmsku ulogu i od tada je svake sezone imao neku filmsku, televizijsku ili pozori&amp;amp;scaron;nu premijeru.

Ro&#x111;en je 19. januara 1960. godine na Cetinju. Diplomirao je glumutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Fri, 17 Nov 2023 08:56:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/15/thumbs/6554c0d7-8858-4e7a-a996-ada50a0a0a65-677z381lausevicfoto-small.jpg</image></item><item><title>Evo kako &#x107;e Njego&#x161;ev dan biti obilje&#x17E;en u Baru</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/286382/evo-kako-ce-njegosev-dan-biti-obiljezen-u-baru</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/286382/evo-kako-ce-njegosev-dan-biti-obiljezen-u-baru</guid><description>Ovim povodom, u organizaciji Op&amp;amp;scaron;tine Bar, JU Kulturni centar i Ministarstva kulture i medija Crne Gore, bi&#x107;e realizovano nekoliko programskih sadr&#x17E;aja. Najprije &#x107;e, u ponedjeljak, 13. novembra sa po&#x10D;etkom u 12 &#x10D;asova biti odr&#x17E;an gradski turnir u bilijaru, u &amp;amp;quot;Infinity Billiards Club&amp;amp;quot;-u. Istog dana &#x107;e biti realizovano i predavanje o spjevu &amp;amp;bdquo;Lu&#x10D;a Mikrokozma&amp;amp;ldquo; diplomirautf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sun, 12 Nov 2023 19:55:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/12/thumbs/655120de-7b40-4eac-829b-7c5c0a0a0a65-o18864961024-small.jpg</image></item><item><title>Vujovi&#x107;: Njego&#x161;ev dan prilika da osvijestimo zna&#x10D;aj nacionalne kulture kao &#x10D;vrstog stuba Crne Gore</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/286351/vujovic-njegosev-dan-prilika-da-osvijestimo-znacaj-nacionalne-kulture-kao-cvrstog-stuba-crne-gore</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/286351/vujovic-njegosev-dan-prilika-da-osvijestimo-znacaj-nacionalne-kulture-kao-cvrstog-stuba-crne-gore</guid><description>To je poruka ministarke kulture i medija&amp;amp;nbsp;Tamare Vujovi&#x107;, koja je istakla da ro&#x111;enje velikana Petra II Petrovi&#x107;a Njego&amp;amp;scaron;a 13. novembra 1813. godine u selu Njegu&amp;amp;scaron;i nije samo zapis u kalendarima, ve&#x107; dan kada Crna Gora proslavlja svoj dr&#x17E;avni praznik kulture.

&amp;amp;rdquo;Skup&amp;amp;scaron;tina Crne Gore je dostojanstveno odlu&#x10D;ila da Dan Njego&amp;amp;scaron;evog ro&#x111;enja postane dr&#x17E;avni praznik utf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Sun, 12 Nov 2023 13:20:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/12/thumbs/6550c371-9aa8-4685-9d55-77e20a0a0a65-MinistarkaTamaraVujovicfotoscaled-small.jpg</image></item><item><title>Idejno rje&#x161;enje Kova&#x10D;a novi vizuelni identitet Muzeja savremene umjetnosti</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/286320/idejno-rjesenje-kovaca-novi-vizuelni-identitet-muzeja-savremene-umjetnosti</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/286320/idejno-rjesenje-kovaca-novi-vizuelni-identitet-muzeja-savremene-umjetnosti</guid><description>U saop&amp;amp;scaron;tenju isti&#x10D;u da je komisija, koju su &#x10D;inili predsjednica prof. mr Ana Mati&#x107; i &#x10D;lanovi prof. mr Bo&amp;amp;scaron;tjan Kenda, prof. mr Rastko &#x106;iri&#x107;, direktor Muzeja savremene umjetnosti prof. dr Vladislav &amp;amp;Scaron;&#x107;epanovi&#x107;, te prof. dr um Zdravko Deliba&amp;amp;scaron;i&#x107;, odluku donijela jednoglasno.

U obrazlo&#x17E;enju isti&#x10D;u da rje&amp;amp;scaron;enje Kova&#x10D;azadovoljava sve predlo&#x17E;ene kriterijume, te da autf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Sat, 11 Nov 2023 17:47:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/11/thumbs/654fb064-441c-41be-bd79-6ad30a0a0a65-1699716505img1956i960x600-small.jpg</image></item><item><title>Scenaristi otkrili prvu scenu pete sezone popularne serije "Stranger Things"</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/286127/scenaristi-otkrili-prvu-scenu-pete-sezone-popularne-serije-stranger-things</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/286127/scenaristi-otkrili-prvu-scenu-pete-sezone-popularne-serije-stranger-things</guid><description>Oni su na dru&amp;amp;scaron;tvenoj mre&#x17E;i X objavili uvodnu scenu kojom po&#x10D;inje peta sezona.

&amp;amp;quot;Sezona 5. Poglavlje 1. Scena 1. Zvuk hladnog vjetra. Zavijanje stabala. I&amp;amp;hellip; Dje&#x10D;iji glas. Pjeva poznatu pjesmu&amp;amp;quot;, pi&amp;amp;scaron;e u objavi.



#strangerthingsday pic.twitter.com/sREWwbHkdo
&amp;amp;mdash; Stranger Things (@Stranger_Things) November 7, 2023



Ova objava je podstakla brojna nagautf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Thu, 09 Nov 2023 11:47:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/09/thumbs/654cb8dc-09e8-4f6e-a227-47620a0a0a65-o18857151024-small.jpg</image></item><item><title>&#x10C;ijoj kulturi pripada Njego&#x161;: Evo &#x161;ta misle u Crnoj Gori, a &#x161;ta u Srbiji</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/285788/cijoj-kulturi-pripada-njegos-evo-sta-misle-u-crnoj-gori-a-sta-u-srbiji</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/285788/cijoj-kulturi-pripada-njegos-evo-sta-misle-u-crnoj-gori-a-sta-u-srbiji</guid><description>Naime, kako je pokazalo istra&#x17E;ivanje koje je sproveo Centar za gra&#x111;ansko obrazovanje, 47,9 odsto ispitanika smatra kako Njego&amp;amp;scaron; pripada samo crnogorskoj kulturi.

Sa druge strane, njih 36,3 procenata misli da je Njego&amp;amp;scaron; dio i crnogorske i srpske kulture, a 15,8 odsto da on pripada samo srpskoj kulturi.

U Srbiji su rezultati istra&#x17E;ivanja prili&#x10D;no druga&#x10D;iji.

Naime, tamo 65 odutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sat, 04 Nov 2023 19:20:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/06/30/thumbs/649eaf50-7ae4-4803-9e25-411b0a0a0a67-PetarIIPetrovicNjegose1605098006336505x900-small.jpg</image></item><item><title>Nikoli&#x107;: Da vam nije palo na pamet</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/285639/nikolic-da-vam-nije-palo-na-pamet</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/285639/nikolic-da-vam-nije-palo-na-pamet</guid><description>K&#x107;erka Vitomira Vita Nikoli&#x107;a, Danica Nikoli&#x107; reagovala je povodom planova da se na festivalu &amp;amp;bdquo;Pod lipom&amp;amp;rdquo; u Nik&amp;amp;scaron;i&#x107;u odr&#x17E;i pjesni&#x10D;ko ve&#x10D;e posve&#x107;eno njenom ocu, jednom od najve&#x107;ih crnogorskih pjesnika.

Njeno reagovanje prenosimo integralno:

&amp;amp;ldquo;S obzirom na to da je izvjesni Art klub &amp;amp;bdquo;Prvo pismo&amp;amp;ldquo; iz Nik&amp;amp;scaron;i&#x107;a odlu&#x10D;io da podmuklo, bez konsultacija sa mutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Thu, 02 Nov 2023 15:02:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/11/02/thumbs/6543ac46-1544-4987-83eb-08de0a0a0a65-1692554692nouw14hi9kb8svnoi1118x745-small.jpg</image></item><item><title>Vi&#x161;e od 150 radnika u kulturi potpisalo: Krajnje uvrjedljivo i degradiraju&#x107;e predlo&#x17E;iti za ministarku osobu bez referenci</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/285351/vise-od-150-radnika-u-kulturi-potpisalo-krajnje-uvrjedljivo-i-degradirajuce-predloziti-za-ministarku-osobu-bez-referenci</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/285351/vise-od-150-radnika-u-kulturi-potpisalo-krajnje-uvrjedljivo-i-degradirajuce-predloziti-za-ministarku-osobu-bez-referenci</guid><description>U saop&amp;amp;scaron;tenju su poru&#x10D;ili da to nije usmjereno li&#x10D;no na predlo&#x17E;enu kandidatkinju - Tamaru Vujovi&#x107; iz reda Demokrata - ve&#x107; na partitokratski princip delegiranja javnih slu&#x17E;benika koju je nova vlast preuzela od prethodnih u neizmijenjenoj formi, uprkos predizbornim obe&#x107;anjima.

- Ovakav odnos doveo je do izostanka brige o na&amp;amp;scaron;em i svjetskom kulturnom i umjetni&#x10D;kom naslje&#x111;u (UNESCO utf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sun, 29 Oct 2023 14:41:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/10/29/thumbs/653e61a2-8bcc-4f86-963f-09fc0a0a0a65-kull-small.jpg</image></item><item><title>Preminula Bosiljka Pu&#x161;i&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/284914/preminula-bosiljka-pusic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/284914/preminula-bosiljka-pusic</guid><description>U&#x17E;ivala je ogroman ugled me&#x111;u svojim &#x111;acima. Objavila je preko 20 romana, knjiga poezije i knjiga za djecu.

Bosiljka Pu&amp;amp;scaron;i&#x107; ro&#x111;ena je u 1936. godine u &#x106;upriji. U Jagodini zavr&amp;amp;scaron;ava osnovnu &amp;amp;scaron;kolu i gimnaziju, a u Beogradu,&amp;amp;nbsp; na Filozofskom fakultetu, odsjek za jugoslovensku i svjetsku knji&#x17E;evnost.

Zbirku &amp;amp;lsquo;Krila iste ptice&amp;amp;rsquo; objavila je 1970. godine, a zatutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Mon, 23 Oct 2023 18:29:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/10/23/thumbs/6536a023-f1fc-469c-9383-0b370a0a0a65-asas-small.jpg</image></item><item><title>Fanovi su slo&#x17E;ni: Di Kaprio treba da dobije Oskara za posljednju ulogu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/284742/fanovi-su-slozni-di-kaprio-treba-da-dobije-oskara-za-posljednju-ulogu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/284742/fanovi-su-slozni-di-kaprio-treba-da-dobije-oskara-za-posljednju-ulogu</guid><description>Ova epska krimi-zapadna saga prati seriju ubistava unutar Osage naroda u Oklahomi 1920-ih.

Na prelazu iz 20. vijeka, Osage su postali najbogatiji narod na svijetu nakon &amp;amp;scaron;to je nafta prona&#x111;ena na njihovoj teritoriji. Bogatstvo ovih Indijanaca odmah je privuklo bijele uljeze, koji su manipulisali, iznu&#x111;ivali i ukrali &amp;amp;scaron;to su vi&amp;amp;scaron;e novca mogli prije nego &amp;amp;scaron;to su pribjeutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Sat, 21 Oct 2023 14:40:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/10/21/thumbs/6533c710-db94-4fba-81ea-08bf0a0a0a65-Untitled391000x555-small.jpg</image></item><item><title>Premijera predstave &#x201C;Nobelovci&#x201D;, autora Obrada Nenezi&#x107;a, 2. oktobra u Centru za kulturu u Bijelom Polju, u 20 &#x10D;asova.</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/283223/premijera-predstave-nobelovci-autora-obrada-nenezica-2-oktobra-u-centru-za-kulturu-u-bijelom-polju-u-20-casova</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/283223/premijera-predstave-nobelovci-autora-obrada-nenezica-2-oktobra-u-centru-za-kulturu-u-bijelom-polju-u-20-casova</guid><description>O predstavi: Obrad Nenezi&#x107;: &amp;amp;ldquo;Ono &amp;amp;scaron;to prvo dramaturg nau&#x10D;i jeste da pozori&amp;amp;scaron;te mora da nas se ti&#x10D;e, bez obzira kom pravcu, vrsti i &amp;amp;scaron;koli pripada, a znamo da se u teatru poslije avangarde desio &amp;amp;lsquo;veliki prasak&amp;amp;rsquo;, pa danas postoji pravaca koliko i autora, te je i avangarda ve&#x107; decenijama klasika kako tvrde vode&#x107;i teoreti&#x10D;ari. Ako nas se pozori&amp;amp;scaron;te ne ti&#x10D;eutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sat, 30 Sep 2023 19:36:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/09/30/thumbs/65185cf6-01ac-47dd-84cb-4ac70a0a0a67-plakatNobelovci676x1024-small.jpg</image></item><item><title>Snima se film o podmornici "Titan"</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/283180/snima-se-film-o-podmornici-titan</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/283180/snima-se-film-o-podmornici-titan</guid><description>Film, koji se trenutno zove &amp;amp;ldquo;Salvaged&amp;amp;ldquo; (&amp;amp;ldquo;Spaseni&amp;amp;ldquo;), dolazi od producenta E. Brajana Dobinsa, &#x10D;ija je poslednja zasluga bila horor-komedija &amp;amp;ldquo;The Blackening&amp;amp;ldquo;.

On &#x107;e sara&#x111;ivati sa MindRiot Entertainment, kompanijom koja tako&#x111;e snima dokumentarne serije o Kajlu Bingemu, biv&amp;amp;scaron;em direktoru misije OceanGate-a, kompanije koja stoji iza podmornice.

&amp;amp;ldquoutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Fri, 29 Sep 2023 21:37:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/06/22/thumbs/64949ef6-ff7c-4456-a4c3-4d580a0a0a67-549813820230621t050310z1721627950rc29m1ajas3xrtrmadp3titanicsubmersible2ls-small.jpg</image></item><item><title>&#x110;e nestado&#x161;e Crnogorci mog djetinjsta?</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/283089/de-nestadose-crnogorci-mog-djetinjsta</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/283089/de-nestadose-crnogorci-mog-djetinjsta</guid><description>&amp;amp;quot;Kad se vrati&amp;amp;scaron; u Crnu Goru ,na&#x107;i &#x107;es nekog kr&amp;amp;scaron;nog Crnogorca&amp;amp;quot; -re&#x10D;enica mog biv&amp;amp;scaron;eg na rastanku.
Za&#x10D;udila bih se da je jednom u &#x17E;ivotu bio u pravu.

Od kr&amp;amp;scaron;nih Crnogoraca,desila su se dva kr&amp;amp;scaron;a do sada.
&#x110;e su nestali oni ljudi pored kojih sam odrastala?
Sa kakvim sam ponosom pri&#x10D;ala o njima dok sam bila u Beogradu!
Ako je ovo &amp;amp;quot;skrivena kamerautf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Thu, 28 Sep 2023 15:05:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/09/28/thumbs/65157541-69bc-4629-884d-4a130a0a0a67-crnogorka-small.jpg</image></item><item><title>Vje&#x10D;iti ma&#x161;tar i dje&#x10D;ak koji izmi&#x10D;e konvencijama</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/282815/vjeciti-mastar-i-djecak-koji-izmice-konvencijama</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/282815/vjeciti-mastar-i-djecak-koji-izmice-konvencijama</guid><description>Tim rije&#x10D;ima je direktor Gradskog pozori&amp;amp;scaron;ta, crnogorski scenarista i dramaturg&amp;amp;nbsp;Stevan Koprivica&amp;amp;nbsp;opisao reditelja&amp;amp;nbsp;Jago&amp;amp;scaron;a Markovi&#x107;a.

Pozori&amp;amp;scaron;ni reditelj preminuo je prekju&#x10D;e u 57. godini &#x17E;ivota, a bio je, smatraju mnogi, jedna od najuticajnijih li&#x10D;nosti kulturne scene u regionu.

Markovi&#x107; je ro&#x111;en u Podgorici 1966. godine i va&#x17E;io je za jednog od najistaknuutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sun, 24 Sep 2023 14:54:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/09/24/thumbs/6510327d-9b54-48fb-a05d-470a0a0a0a67-jagssmarkovic3460x0-small.jpg</image></item><item><title>Budva nije Evropska prijestonica kulture: Titula pripala Skoplju</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/282622/budva-nije-evropska-prijestonica-kulture-titula-pripala-skoplju</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/282622/budva-nije-evropska-prijestonica-kulture-titula-pripala-skoplju</guid><description>Skoplje i crnogorska prijestonica turizma, Budva u&amp;amp;scaron;li su u u&#x17E;i izbor na konkursu za titulu Evropske prijestonice kulture 2028. iz zemalja EFTA/EEA, kandidata ili potencijalnih kandidata za EU.

Titulu evropske prijestonice kulture Skoplje &#x107;e dijeliti sa gradom &#x10C;e&amp;amp;scaron;ke Budejovice i jo&amp;amp;scaron; jednim mjestom u Francuskoj, &#x10D;ije se nominovanje o&#x10D;ekuje u decembru.

Zamisao zapo&#x10D;eta utf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Wed, 20 Sep 2023 17:15:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/05/10/thumbs/645b5a6f-4dec-44b8-b340-43c10a0a0a67-budva1-small.jpg</image></item><item><title>Prva futuristi&#x10D;ka duhovita drama</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/281991/prva-futuristicka-duhovita-drama</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/281991/prva-futuristicka-duhovita-drama</guid><description>Ova duhovita drama je, jo&amp;amp;scaron; kad je napisana, prije dvadesetak godina, progla&amp;amp;scaron;avana prvom futuristi&#x10D;kom duhovitom dramom kod nas. Tada je prevedena na slovena&#x10D;ki i engleski jezik i objavljena u Sloveniji i Sjedinjenim Ameri&#x10D;kim Dr&#x17E;avama. Imala je javna &#x10D;itanja u Ljubljani na festivalu &amp;amp;bdquo;Preglej na glas&amp;amp;ldquo; i na Sterijinom pozorju u Novom Sadu (tada pod nazivom &amp;amp;bdquo;Le&amp;amputf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sun, 10 Sep 2023 10:41:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/09/10/thumbs/64fd817f-f940-435e-b39d-46130a0a0a67-1694328313nobelovcii960x600-small.jpg</image></item><item><title>&#x201C;Mali bra&#x10D;ni zlo&#x10D;ini&#x201D; na  IX Me&#x111;unarodnom festivalu alternativnog teatra Korifej</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/280655/mali-bracni-zlocini-na-ix-medunarodnom-festivalu-alternativnog-teatra-korifej</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/280655/mali-bracni-zlocini-na-ix-medunarodnom-festivalu-alternativnog-teatra-korifej</guid><description>Autori predstave &amp;amp;ldquo;Mali bra&#x10D;ni zlo&#x10D;ini&amp;amp;rdquo; su glumci Marija &#x110;uri&#x107; i Pavle Bogojevi&#x107; a stru&#x10D;ni konsultanti glumac Marko Ba&#x107;ovi&#x107; i rediteljka Du&amp;amp;scaron;anka Belada, koja je birala i muziku za predstavu. Scenografkinja je Ivanka Vana Prelevi&#x107;, kostimografkinja Mia &#x110;urovi&#x107; a izvr&amp;amp;scaron;ni producent Danilo Milatovi&#x107;.

Savremeni francuski pisac &amp;amp;Scaron;mit u ovoj &amp;amp;quot;velikoj aferi &#x17E;ivotutf8</description><author>S,D,</author><pubDate>Tue, 15 Aug 2023 12:46:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/08/15/thumbs/64db582c-e4f4-4596-8c3a-f1690a0a0a67-malibracnizlocini052325911536x1024-small.jpg</image></item><item><title>Zavr&#x161;ni koncerti XII &#x201C;Ljetnjeg kamp za kamernu muziku&#x201D; pokazali rasko&#x161;ni talenat nikad ve&#x107;eg broja polaznika </title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/280335/zavrsni-koncerti-xii-ljetnjeg-kamp-za-kamernu-muziku-pokazali-raskosni-talenat-nikad-veceg-broja-polaznika</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/280335/zavrsni-koncerti-xii-ljetnjeg-kamp-za-kamernu-muziku-pokazali-raskosni-talenat-nikad-veceg-broja-polaznika</guid><description>Osim impresionirane publike, svoje odu&amp;amp;scaron;evljenje finalnim proizvodom &amp;amp;ldquo;Ljetnjeg kamp za kamernu muziku&amp;amp;rdquo; nisu krili ni profesori i mentori koji su od 30. jula vrijedno radili sa nikad ve&#x107;om grupom prijavljenih mladih instrumentalista.&amp;amp;nbsp;

&amp;amp;ldquo;Ja sam kao mentor u&#x10D;esnik kampa od 2015. godine i negdje mi se &#x10D;ini, a i po rije&#x10D;ima organizatora, da je ovo najbrojniji kamp do utf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Tue, 08 Aug 2023 10:56:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/08/08/thumbs/64d2039c-5ca4-4148-9b21-40000a0a0a67-LjetnjikampkamernemuzikeKoncert2-small.JPG</image></item><item><title>Usvojen Nacionalni program razvoja kulture Crne Gore; Vlaovi&#x107;: Kultura Crne Gore je usmjerena na razvoj</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/280135/usvojen-nacionalni-program-razvoja-kulture-crne-gore-vlaovic-kultura-crne-gore-je-usmjerena-na-razvoj</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/280135/usvojen-nacionalni-program-razvoja-kulture-crne-gore-vlaovic-kultura-crne-gore-je-usmjerena-na-razvoj</guid><description>Na sjednici je uz NPRKCG usvojen i Akcioni plan za 2023. i 2024. godini.

Ministarka kulture i medija, Ma&amp;amp;scaron;a Vlaovi&#x107;, tim povodom je kazala, da je izuzetno ponosna &amp;amp;scaron;to je Crna Gora dobila najva&#x17E;niji dokument kojim se ure&#x111;uje razvoj kulture.

&amp;amp;ldquo;Njegova posebna vrijednost je &amp;amp;scaron;to je nastao u &amp;amp;scaron;irokom inkluzivnom procesu kroz koji smo adresirali male i velike proutf8</description><author>A.R.</author><pubDate>Thu, 03 Aug 2023 11:50:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/08/03/thumbs/64cb7913-5bd4-43e1-a483-40f60a0a0a67-0151320x733-small.jpg</image></item><item><title>Nakon &#x161;to je vijekovima bilo izgubljeno u Rimu prona&#x111;eni ostaci pozori&#x161;ta cara Nerona </title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/279953/nakon-sto-je-vijekovima-bilo-izgubljeno-u-rimu-pronadeni-ostaci-pozorista-cara-nerona</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/279953/nakon-sto-je-vijekovima-bilo-izgubljeno-u-rimu-pronadeni-ostaci-pozorista-cara-nerona</guid><description>Lokalni mediji su objavili da su ostaci pozori&amp;amp;scaron;ta rimskog cara Nerona otkriveni tokom arheolo&amp;amp;scaron;kih iskopavanja u dvori&amp;amp;scaron;tu palate Rovere u blizini Vatikana.

Privatno pozori&amp;amp;scaron;te koje je izgradio Neron, koji je bio rimski car od 54. do 68. godine u starom Rimu, znalo se da postoji jer se njegovo ime spominje u drevnim tekstovima.

Tokom iskopavanja, arheolozi su proutf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sun, 30 Jul 2023 10:08:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/07/30/thumbs/64c61c5d-05bc-4432-9371-41e90a0a0a67-rim-small.jpg</image></item><item><title>Ema Popivoda i makedonski kamerni orkestar Profundis na KotorArtu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/279912/ema-popivoda-i-makedonski-kamerni-orkestar-profundis-na-kotorartu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/279912/ema-popivoda-i-makedonski-kamerni-orkestar-profundis-na-kotorartu</guid><description>Publika &#x107;e imati priliku slu&amp;amp;scaron;ati kompoziciju Varijacije na temu Franka Brid&#x17E;a, op.10 kompozitora Bend&#x17E;amina Britna (1913 &amp;amp;ndash; 1976), kao i Supersoni&#x10D;ne komade, me&#x111;u kojima i Skoplje no&#x107;u, Vje&#x10D;nost, Dub piano, Himna i Tokata Eme Popivode (1980).

Partneri koncerta su Ministarstvo kulture Sjeverne Makedonije i Yamaha-Euro Unit.

&amp;amp;ldquo;Ovogodi&amp;amp;scaron;nja Pjaca od d&#x17E;eza bila je bogautf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sat, 29 Jul 2023 09:43:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/07/29/thumbs/64c4c7c9-2cec-4397-886d-445a0a0a0a67-EmaPopivodafoto1-small.jpg</image></item><item><title>&#x110;urovi&#x107; sjutra uru&#x10D;uje Trinaestojulske nagrade</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/278930/durovic-sjutra-urucuje-trinaestojulske-nagrade</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/278930/durovic-sjutra-urucuje-trinaestojulske-nagrade</guid><description>Sve&#x10D;anost povodom uru&#x10D;enja najve&#x107;eg dr&#x17E;avnog priznanja bi&#x107;e uprili&#x10D;ena u Vili &amp;amp;bdquo;Gorica&amp;amp;ldquo;, u ponedjeljak, 10. jula 2023. godine, sa po&#x10D;etkom u 18.00 sati.
</description><author>A.R.</author><pubDate>Sun, 09 Jul 2023 10:37:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/07/09/thumbs/64aa71e2-e72c-4d10-85a2-49250a0a0a67-danijela11320x733-small.jpg</image></item><item><title>Cukero u Dvorcu Kralja Nikole</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/278580/cukero-u-dvorcu-kralja-nikole</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/278580/cukero-u-dvorcu-kralja-nikole</guid><description>Tokom boravka na Cetinju Cukero je posjetio Biljardu i Dvorac Kralja Nikole odakle su i slike koje objavljuje Portal Pobjeda.

Cukero bi, kako isti&#x10D;e, volio da se upozna detaljnije sa vezama kraljevskih porodica Petrovi&#x107; i Savoja. Kao &amp;amp;scaron;to je poznato, k&#x107;erka kralja Nikole, Jelena Petrovi&#x107; Savojska, bila je &#x17E;ena italijanskog kralja Vitorija Emanuela i posljednja izalijanska kraljica.&amp;amutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sun, 02 Jul 2023 18:18:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/07/02/thumbs/64a1a39a-e4d4-4153-8470-4c400a0a0a67-1688312177cukeroudvorcukraljanikole1i960x600-small.jpg</image></item><item><title>Ovo je najskuplja slika na svijetu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/277898/ovo-je-najskuplja-slika-na-svijetu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/277898/ovo-je-najskuplja-slika-na-svijetu</guid><description>Ovu sliku je naslikao Klimt 1917. godine i jo&amp;amp;scaron; je bila na &amp;amp;scaron;tafelaju u ateljeu u vreme njegove smrti u februaru 1918. godine.Ulje na platnu prikazuje nepoznatu &#x17E;enu, iako postoje razli&#x10D;ite teorije o tome ko je zapravo ova &amp;amp;#39;dama&amp;amp;#39;, smatra se da je rije&#x10D; o Johani &amp;amp;Scaron;taude, jednoj od Klimtovih omiljenih manekenki.

Motivi u pozadini i na ogrta&#x10D;u na slici &amp;amp;quot;Dama sa lutf8</description><author>J.M.</author><pubDate>Mon, 19 Jun 2023 18:54:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/06/19/thumbs/64908982-a528-4304-88e1-4b3e0a0a0a67-slikaaaa-small.jpg</image></item><item><title>Lara Dragovi&#x107; osvojila nagradu za najbolju mladu glumicu na festivalu u Konjicu </title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/277721/lara-dragovic-osvojila-nagradu-za-najbolju-mladu-glumicu-na-festivalu-u-konjicu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/277721/lara-dragovic-osvojila-nagradu-za-najbolju-mladu-glumicu-na-festivalu-u-konjicu</guid><description>
Pozori&amp;amp;scaron;na predstava &amp;amp;ldquo;Druga stana vjetra&amp;amp;rdquo; ra&#x111;ena je u koprodukciji JU Centar za kulturu Tivat i Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja.

U predstavi pored Lare igraju i Ognjen Sekuli&#x107;, Mirjana Spai&#x107;, Danica Rajkovi&#x107;, Nemanja Todorovi&#x107;, Stefan Vukovi&#x107; i Pavle Bogojevi&#x107;. Re&#x17E;iju i dramatizaciju potpisuje Branko Ili&#x107;.

Ova predstava postavljena je 2020. godine i od tada jeutf8</description><author/><pubDate>Fri, 16 Jun 2023 20:00:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/06/16/thumbs/648ca415-5c04-444a-b5af-4e3e0a0a0a67-lara-small.jpg</image></item><item><title>Vlaovi&#x107;: Sanacijom tvr&#x111;ave &#x160;panjola nastavlja se ulaganje u kulturnu ba&#x161;tinu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/277631/vlaovic-sanacijom-tvrdave-spanjola-nastavlja-se-ulaganje-u-kulturnu-bastinu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/277631/vlaovic-sanacijom-tvrdave-spanjola-nastavlja-se-ulaganje-u-kulturnu-bastinu</guid><description>Ministarka kulture i medija Ma&amp;amp;scaron;a Vlaovi&#x107; kazala je da &#x107;e u narednom periodu jedan od prioriteta saradnje biti i obezbje&#x111;ivanje sredstava za uspje&amp;amp;scaron;nu realizaciju predvi&#x111;enih aktivnosti i naglasila da MKM nastoji da koristi raspolo&#x17E;ive me&#x111;unarodne fondove za realizaciju ovakvih projekata.

&amp;amp;ndash; Raduje nas &amp;amp;scaron;to je MKM u proteklom periodu bilo nosilac posla, te finansiraloutf8</description><author>A.P.</author><pubDate>Thu, 15 Jun 2023 12:12:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/06/15/thumbs/648ae45d-9a98-441b-bfa0-48770a0a0a67-o18563981024-small.jpg</image></item><item><title>Najmasovnije okupljanje crnogorskih umjetnika: Bazar Art po&#x10D;inje danas u Kuslevovoj ku&#x107;i</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/277526/najmasovnije-okupljanje-crnogorskih-umjetnika-bazar-art-pocinje-danas-u-kuslevovoj-kuci</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/277526/najmasovnije-okupljanje-crnogorskih-umjetnika-bazar-art-pocinje-danas-u-kuslevovoj-kuci</guid><description>Nakon nekoliko godina pauze, zbog nemogu&#x107;nosti da se realizuje projekat koji okuplja veliki broj ljudi uslijed atmosfere koju je izazvao koronavirus, Bazar Art ovog juna donosi potpuno nove pri&#x10D;e renomiranih crnogorskih umjetnika, sa ciljem da se uspostavi veza izme&#x111;u stvaralaca i &amp;amp;scaron;to ve&#x107;eg broja publike, koji nisu nu&#x17E;no iz kulturnog miljea.

Izlo&#x17E;ena djela 20 istaknutih akademskih umutf8</description><author>A.R.</author><pubDate>Tue, 13 Jun 2023 14:51:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/06/13/thumbs/64886677-4ff4-4648-b44b-490a0a0a0a67-35138083019196728317496936345160253591877308n700x555-small.jpg</image></item><item><title>Afirmisao najbitnija obilje&#x17E;ja govora crnogorskog jezika</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/277473/afirmisao-najbitnija-obiljezja-govora-crnogorskog-jezika</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/277473/afirmisao-najbitnija-obiljezja-govora-crnogorskog-jezika</guid><description>Nedavno je crnogorska filologija ostala bez autora po kojemu se cijela jedna njezina disciplina prepoznavala u mnogom pogledu. Profesor dr Novak Kilibarda svoju je devet decenija dugu &#x17E;ivotnu stazu skon&#x10D;ao u Podgorici, &#x111;e je 23. maja u prisustvu &#x10D;lanova u&#x17E;e familije i sahranjen.&amp;amp;nbsp;

Novak Kilibarda ro&#x111;en je u znamenitome crnogorskom plemenu Banjanima godine 1934. &amp;amp;Scaron;kolovao se u Nik&amp;utf8</description><author>A.R.</author><pubDate>Mon, 12 Jun 2023 16:46:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/06/12/thumbs/64873013-8f94-45e1-88d4-4eb20a0a0a67-1686504067novakkilibarda12122018dobrilomalidzan10zaportali960x600-small.jpg</image></item><item><title>Vlaovi&#x107;: Vi&#x161;e novca u kulturi, zna&#x10D;i i vi&#x161;e novca za institucije i konkurse</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/276932/vlaovic-vise-novca-u-kulturi-znaci-i-vise-novca-za-institucije-i-konkurse</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/276932/vlaovic-vise-novca-u-kulturi-znaci-i-vise-novca-za-institucije-i-konkurse</guid><description>Vlaovi&#x107; je, na potpisivanju ugovora sa dobitnicima Konkursa, kazala da je Ministarstvo u prethodnoj godini uradilo mnogo.

Nakon pove&#x107;anja budzeta od 6 miliona, uslijedilo je Granski kolektivni ugovor, kojim smo svim zaposlenima u kulturi pove&#x107;ali platu do 25 odsto u ukupnom iznosu. Vi&amp;amp;scaron;e novca u kulturi, zna&#x10D;i i vi&amp;amp;scaron;e novca za institucije i konkurse -&amp;amp;nbsp;kazala je Vlaovi&#x107;.&amp;amputf8</description><author/><pubDate>Fri, 02 Jun 2023 20:30:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/06/02/thumbs/647a35b2-5a60-4e1f-a738-40170a0a0a67-o18453571024-small.jpg</image></item><item><title>Izlo&#x17E;ba Rosande Ju&#x161;kovi&#x107; u Bijelom Polju</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/276402/izlozba-rosande-juskovic-u-bijelom-polju</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/276402/izlozba-rosande-juskovic-u-bijelom-polju</guid><description>Rosanda Ju&amp;amp;scaron;kovi&#x107; je ro&#x111;ena 1997. godine na Cetinju, gdje je zavr&amp;amp;scaron;ila osnovnu i srednju &amp;amp;scaron;kolu. Osnovne akademske studije je zavr&amp;amp;scaron;ila na Fakultetu vizuelnih umjetnosti, Univerzitet Mediteran 2016. godine u Podgorici - studijski program: Dizajn vizuelnih komunikacija. Specijalisti&#x10D;ke(2019) i magistarske studije (2020) je zavr&amp;amp;scaron;ila na Fakultetu vizuelnih umjetnostutf8</description><author>A.R.</author><pubDate>Wed, 24 May 2023 10:03:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/05/24/thumbs/646dc51b-6c78-49b4-a9cd-4e5b0a0a0a67-ROSABD1272x900-small.jpg</image></item><item><title>Na Sajmu o kandidaturi Budve za Evropsku prijestonicu kulture 2028.</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/275863/na-sajmu-o-kandidaturi-budve-za-evropsku-prijestonicu-kulture-2028</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/275863/na-sajmu-o-kandidaturi-budve-za-evropsku-prijestonicu-kulture-2028</guid><description>Kako je saop&amp;amp;scaron;teno iz Narodne biblioteke Budve, o ovoj temi &#x107;e govoriti doc. dr Predrag Zenovi&#x107;, predsjednik Savjeta za kulturu Op&amp;amp;scaron;tine Budva, a putem videa bi&#x107;e prenijeto izlaganja Nemanje Milenkovi&#x107;a, direktora fondacije &amp;amp;bdquo;Novi Sad &amp;amp;mdash; Evropska prestonica kulture&amp;amp;rdquo; i Monike Bilbije, doktorke umjetnosti i arhitektkinje.

&amp;amp;quot;Prepoznajuci vaznost i zna&#x10D;aj ideje Eutf8</description><author>A.R.</author><pubDate>Sun, 14 May 2023 09:36:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/05/14/thumbs/64608fce-5cb4-4e3a-ab12-40530a0a0a67-1683915325900x900-small.jpg</image></item><item><title>Po&#x10D;inje da radi Akademija Milovan &#x110;ilas</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/275845/pocinje-da-radi-akademija-milovan-dilas</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/275845/pocinje-da-radi-akademija-milovan-dilas</guid><description>O Akademiji i prvom skupu Akademije govori&#x107;e prof. dr Vladimir Vojinovi&#x107; predsjednik Nevladinog udru&#x17E;enja Dru&amp;amp;scaron;tvo crnogorskih izdava&#x10D;a i koordinator projekta, Petar &#x110;ukanovi&#x107; programski direktor u Centru za gra&#x111;ansko obrazovanje (CGO) i prof. Jelka Malovi&#x107; portparolka Akademije.

Prvi skup Akademije &amp;amp;bdquo;Milovan &#x110;ilas&amp;amp;ldquo;, u organizaciji NVU DCI, bi&#x107;e odr&#x17E;an u Hotelu &amp;amp;bdquo;Sato&amp;utf8</description><author>A.R.</author><pubDate>Sat, 13 May 2023 18:14:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/05/13/thumbs/645fb792-617c-457c-9d6c-4f0c0a0a0a67-13232482x900-small.jpg</image></item><item><title>Koronavirus 'tjerala' duvanskim dimom, a sada dolazi na mjesto direktorice podgori&#x10D;ke biblioteke?</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/275469/koronavirus-tjerala-duvanskim-dimom-a-sada-dolazi-na-mjesto-direktorice-podgoricke-biblioteke</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/275469/koronavirus-tjerala-duvanskim-dimom-a-sada-dolazi-na-mjesto-direktorice-podgoricke-biblioteke</guid><description>To mjesto je pri raspodjeli kvota pripalo Demokratskom frontu, a da bi Ilin&#x10D;i&#x107; mogla postati nova direktorica izvijestio je Dan.

Ilin&#x10D;i&#x107;, koja je du&#x17E;nost direktorice Direktorata obavljala u mandatu biv&amp;amp;scaron;e ministarke Vesne Brati&#x107;, poznata je po brojnim, ne ba&amp;amp;scaron; svakida&amp;amp;scaron;njim stavovima na dru&amp;amp;scaron;tvenim mre&#x17E;ama.

Svojevremeno je LGBT populaciju &amp;amp;#39;optu&#x17E;ivala&amp;amp;#39; da &amp;utf8</description><author>A.R.</author><pubDate>Sun, 07 May 2023 15:53:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/05/07/thumbs/6457adda-23e0-46bd-b1ff-4e5e0a0a0a67-1675077660nfhghidjdykplce7i1118x745-small.jpg</image></item><item><title>Kati&#x107;: Mi smo mnogo vi&#x161;e od nacija kojima pripadamo</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/275052/katic-mi-smo-mnogo-vise-od-nacija-kojima-pripadamo</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/275052/katic-mi-smo-mnogo-vise-od-nacija-kojima-pripadamo</guid><description>Dok su prolazili kroz foaje hotela &amp;amp;bdquo;Ramada&amp;amp;ldquo;, dva mlada glumca Beogradskog dramskog pozori&amp;amp;scaron;ta povikali su: &amp;amp;bdquo;Volimo te, Branka&amp;amp;ldquo;, vidjev&amp;amp;scaron;i svoju koleginicu Branku Kati&#x107; koja je tog jutra razgovarala sa novinarom Pobjede. Nije im ova jedinstvena umjetnica ostala du&#x17E;na, prekinula je intervju, pohvalila ih i rekla da bez njih predstava &amp;amp;bdquo;Tiho te&#x10D;e Misisipi&amp;utf8</description><author>A.R.</author><pubDate>Sun, 30 Apr 2023 09:51:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/04/30/thumbs/644e1e58-7934-4237-9564-4ff00a0a0a67-1682836578f2euktphhv8sbme4i1118x745-small.jpg</image></item><item><title>Vlaovi&#x107;: Primjena savremenih tehnologija u slu&#x17E;bi o&#x10D;uvanja kulturne ba&#x161;tine</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/274761/vlaovic-primjena-savremenih-tehnologija-u-sluzbi-ocuvanja-kulturne-bastine</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/274761/vlaovic-primjena-savremenih-tehnologija-u-sluzbi-ocuvanja-kulturne-bastine</guid><description>Ona je danas, na sastanku povodom prezentacije savremenih tehnologija digitalizacije i modernizacije muzejskih zbirki kulturne ba&amp;amp;scaron;tine, razgovarala sa ambasadorom Luksemburga&amp;amp;nbsp;Filipom Donkelom i izvr&amp;amp;scaron;nom direktoricom kompanije iz te dr&#x17E;ave &amp;amp;quot;Artec 3d Adriatic Anastasiom Khaytul&amp;amp;quot;.

- Muzejske zbirke koje su izlo&#x17E;ene u nacionalnim i lokalnim ustavnovama u Crnoj Gori utf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Tue, 25 Apr 2023 14:37:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/04/25/thumbs/6447c9cf-6f64-4b2a-9117-44fd0a0a0a67-KULTURA-small.jpg</image></item><item><title>Predstava &#x201E;Bajka o elektricitetu&#x201D; sjutra u Plu&#x17E;inama</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/273408/predstava-bajka-o-elektricitetu-sjutra-u-pluzinama</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/273408/predstava-bajka-o-elektricitetu-sjutra-u-pluzinama</guid><description>Scenografiju i kostime za predstavu radila je Vesna Su&amp;amp;scaron;i&#x107;, muziku Sara Mi&#x107;unovi&#x107; i Luka Jovanovi&#x107;, asistent reditelja je Matija Jovanovi&#x107;, koji ujedno potpisuje i video dizajn, saop&amp;amp;scaron;tili su iz Nik&amp;amp;scaron;i&#x107;kog pozori&amp;amp;scaron;ta.

U gluma&#x10D;koj podjeli su: Nikola Vasiljevi&#x107;, Matija Memedovi&#x107;, Kristijan Ble&#x10D;i&#x107;, Maja Stojanovi&#x107; i Milica Keki&#x107;.

&amp;amp;bdquo;Nema ve&#x107;e &#x10D;asti za pozori&amp;amp;utf8</description><author>A.R.</author><pubDate>Tue, 04 Apr 2023 10:35:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/04/04/thumbs/642be493-0d78-4c89-93b6-4de60a0a0a67-004A9338600x900-small.jpg</image></item><item><title>Izvo&#x111;enjem balade Bladi mun&#x201E;Na&#x161;i dani&#x201C; u Beogradskom dramskom pozori&#x161;tu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/273242/izvodenjem-balade-bladi-mun-nasi-dani-u-beogradskom-dramskom-pozoristu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/273242/izvodenjem-balade-bladi-mun-nasi-dani-u-beogradskom-dramskom-pozoristu</guid><description>Nakon izvo&#x111;enja na Danima komedije u Jagodini gdje je glumac Stevan Vukovi&#x107; dobio nagradu za najboljeg mladog glumca, predstava je i u BDP-u nai&amp;amp;scaron;la na odli&#x10D;an prijem publike.
Direktor BDP-a Jug Radivojevi&#x107; izrazio je zahvalnost na naporu koji je CNP na&#x10D;inilo. &amp;amp;bdquo;Znamo da nije nimalo jednostavno u ova vremena organizovati dolaske sa velikim brojem predstava i u&#x10D;esnika i mi koji to rutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sat, 01 Apr 2023 13:53:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/04/01/thumbs/64281ca9-7f38-4b43-ab8f-42d60a0a0a67-BMHD-small.jpg</image></item><item><title>Stevan Vukovi&#x107; i &#x201C;Bladi mun&#x201D; nagra&#x111;eni na 49. &#x201C;Danima komedije&#x201D; u Jagodini</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/272892/stevan-vukovic-i-bladi-mun-nagradeni-na-49-danima-komedije-u-jagodini</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/272892/stevan-vukovic-i-bladi-mun-nagradeni-na-49-danima-komedije-u-jagodini</guid><description>&#x17D;iri festivala, koji su &#x10D;inili Dragan Petrovi&#x107; Pele, glumac, Borka Golubovi&#x107; Trebje&amp;amp;scaron;anin, novinarka Politike, i &#x17D;eljko Jovanovi&#x107;, dramaturg i pozori&amp;amp;scaron;ni kriti&#x10D;ar, donio je odluku da nagradu za najboljeg mladog glumca dodijeli Stevanu Vukovi&#x107;u za ulogu Stefana u predstavi &amp;amp;ldquo;Bladi mun&amp;amp;rdquo;, saop&amp;amp;scaron;teno je iz CNP-a.

U&#x10D;e&amp;amp;scaron;&#x107;e CNP-a na &amp;amp;ldquo;Danima komedije&amp;amp;rdqutf8</description><author/><pubDate>Mon, 27 Mar 2023 11:18:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/03/27/thumbs/64215fb4-5660-4bee-9d66-4a440a0a0a67-BMHD1320x733-small.jpg</image></item><item><title>Muzika raspolo&#x17E;enja: Budvanska publika u&#x17E;ivala u nastupu &#x10D;elistkinje Ane Rucner</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/272831/muzika-raspolozenja-budvanska-publika-uzivala-u-nastupu-celistkinje-ane-rucner</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/272831/muzika-raspolozenja-budvanska-publika-uzivala-u-nastupu-celistkinje-ane-rucner</guid><description>&amp;amp;bdquo;Ovaj koncept koji su zamislili gospodin Milan Stupar i Turisti&#x10D;ka organizacija op&amp;amp;scaron;tine Budva da u ovom zimskom vremenu, na prelazu u prolje&#x107;e u&#x10D;inimo no&#x107;i u Budvi zanimljivijim je potpuno uspio! Mi smo izuzetno zadovoljni&amp;amp;ldquo;, isti&#x10D;e predstavnica TO Budve, Tijana Kotarac.&amp;amp;nbsp;

Kotarac smatra da je nastup Ane Rucner privukao najve&#x107;u pa&#x17E;nju zbog popularnosti taletnovane &#x10D;eliutf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Sun, 26 Mar 2023 12:26:00 +0200</pubDate><image>/storage/2023/03/26/thumbs/64201eb2-a514-4adf-96f6-4ee20a0a0a67-KoncertAneRucner-small.jpg</image></item><item><title>&#x201E;Kanda, Kod&#x17E;a i Neboj&#x161;a&#x201C; i &#x201E;Letu &#x160;tuke&#x201C; poja&#x10D;avaju Festival kulture Zabjelo</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/272642/kanda-kodza-i-nebojsa-i-letu-stuke-pojacavaju-festival-kulture-zabjelo</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/272642/kanda-kodza-i-nebojsa-i-letu-stuke-pojacavaju-festival-kulture-zabjelo</guid><description>Ve&#x107; najavljenoj kultnoj jugoslovenskoj rok i pank grupi &amp;amp;bdquo;Zabranjeno pu&amp;amp;scaron;enje&amp;amp;ldquo; pridru&#x17E;uju se heroji beogradskog asfalta i regionalne alter rok scene &amp;amp;bdquo;Kanda, Kod&#x17E;a i Neboj&amp;amp;scaron;a&amp;amp;ldquo; i vode&#x107;e alter pop ime regiona, sarajevski bend &amp;amp;bdquo;Letu &amp;amp;Scaron;tuke&amp;amp;ldquo; koji &#x107;e nastupiti u samom finalu mjeseca rokenrola u Podgorici, 9. i 10. juna stadionu &amp;amp;bdquo;Nikola &amp;amp;utf8</description><author>S.D.</author><pubDate>Thu, 23 Mar 2023 13:47:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/03/23/thumbs/641c4cc2-7758-404d-9576-46500a0a0a67-KULTURA-small.jpg</image></item><item><title>FDU u Crnogorskoj kinoteci: Na repertoaru &#x201E;Pomoz Bog&#x201C;, &#x201E;Balkan Blues&#x201C;, &#x201E;Pathos&#x201C;...</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/272492/fdu-u-crnogorskoj-kinoteci-na-repertoaru-pomoz-bog-balkan-blues-pathos</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/272492/fdu-u-crnogorskoj-kinoteci-na-repertoaru-pomoz-bog-balkan-blues-pathos</guid><description>Program nastao u okviru saradnje Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje sa JU &amp;amp;bdquo;Crnogorska kinoteka&amp;amp;ldquo; ima za cilj da prika&#x107;e studentske radove u pet programskih cjelina u pet nedelja zaredom.

Kako je saop&amp;amp;scaron;teno iz ove obrazovne&amp;amp;nbsp;ustanove, u drugoj nedjelji projekta, planirani su filmovi nekada&amp;amp;scaron;njih i sada&amp;amp;scaron;njih studenata:Lumpen (re&#x17E;ija: Nikola Vu&#x10D;ini&#x107;), Pathoutf8</description><author>A.R.</author><pubDate>Tue, 21 Mar 2023 12:47:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/03/21/thumbs/64199996-add8-4c88-beed-49760a0a0a67-ucgg-small.jpg</image></item><item><title>Komedija &#x201E;Everything Everywhere All at Once&#x201C; pobjednik ovogodi&#x161;njeg Oskara</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/271961/komedija-everything-everywhere-all-at-once-pobjednik-ovogodisnjeg-oskara</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/271961/komedija-everything-everywhere-all-at-once-pobjednik-ovogodisnjeg-oskara</guid><description>Komedija kombinuje akciju, tinejd&#x17E;erski humor i nau&#x10D;nu fantastiku, a u ulozi vlasnice perionice je Mi&amp;amp;scaron;el Jeo koja je neo&#x10D;ekivano pozvana da spase mno&amp;amp;scaron;tvo paralelnih univerzuma od zle sile &amp;amp;ndash; alter ega svoje depresivne &#x107;erke.

Vlasnica perionice mora da koristi svoje moc&#x301;i iz razli&#x10D;itih alternativnih &#x17E;ivota, tako da posjec&#x301;uje &#x10D;esto potpuno lude svjetove, gdje neki ljudi, nutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Mon, 13 Mar 2023 08:50:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/03/13/thumbs/640ed6d2-1340-4ba2-ae00-40280a0a0a67-1678687560Tan20230313044521574750x500-small.jpg</image></item><item><title>Preminuo glumac Tanasije Uzunovi&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/271808/preminuo-glumac-tanasije-uzunovic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/271808/preminuo-glumac-tanasije-uzunovic</guid><description>Tanasije Uzunovi&#x107; je ro&#x111;en u Ni&amp;amp;scaron;u 1942. godine. Pozori&amp;amp;scaron;nu akademiju zavr&amp;amp;scaron;io je u klasi profesorke Ljiljane Krsti&#x107;.

Osim u pozori&amp;amp;scaron;tu, igrao je u preko 50 filmova i TV drama. Najpoznatiji je po ulozi Rajka Male&amp;amp;scaron;evi&#x107;a iz televizijske serije &amp;amp;ldquo;Moj ro&#x111;ak sa sela&amp;amp;ldquo;.

Dobitnik je Sterijine nagrade i Oktobarske nagrade grada Beograda.
utf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Fri, 10 Mar 2023 14:52:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/03/10/thumbs/640b36f7-e7d8-4558-ad86-4a100a0a0a67-tanasije-small.jpg</image></item><item><title>Odr&#x17E;an tradicionalni kotorski maskenbal (VIDEO)</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/271458/odrzan-tradicionalni-kotorski-maskenbal-video</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/271458/odrzan-tradicionalni-kotorski-maskenbal-video</guid><description>Prema odluci &#x17E;irija najbolja maska u pojedina&#x10D;noj kategoriji je &amp;amp;ldquo;Don karanpan&amp;amp;rdquo;, drugo mjesto pripalo je maski &amp;amp;ldquo;Venecijanska Bela&amp;amp;rdquo;, dok je tre&#x107;u nagradu osvojila maska pod nazivom &amp;amp;ldquo;Venecijanski pajaci&amp;amp;rdquo;.

U grupnoj kategoriji &#x17E;iri je za najbolju masku odabrao &amp;amp;ldquo;Kazino pompadar&amp;amp;rdquo;,druga nagrada pripala je maski &amp;amp;ldquo;Kotorski &#x111;ir&amp;amp;rdquo; dok je tre&#x107;uutf8</description><author>VV</author><pubDate>Sat, 04 Mar 2023 12:13:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/03/04/thumbs/64032955-4bd4-4f4f-acf9-40470a0a0a67-330776052717564659915529857802175864478480n-small.jpg</image></item><item><title>Pri&#x161;tinska umjetnica podigla buru kontraverznim radom: Vu&#x10D;i&#x107; i Kurti se ljube u usta</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/270679/pristinska-umjetnica-podigla-buru-kontraverznim-radom-vucic-i-kurti-se-ljube-u-usta</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/270679/pristinska-umjetnica-podigla-buru-kontraverznim-radom-vucic-i-kurti-se-ljube-u-usta</guid><description>Rad visine tri metra i &amp;amp;scaron;irine 1.60 metara, predstavlja Vu&#x10D;i&#x107;a i Kurtija kako se ljube u usta. Orange Girl je pored fotografije ovog rada na svom Instagram profilu napisala slede&#x107;i tekst:

&amp;amp;ldquo;Od poljupca se o&#x10D;ekuju sve&#x10D;anost i poni&#x17E;enje. Poljubac je izraz, ali nikada neutralan. On dobija zna&#x10D;enje u zavisnosti od konteksta, gdje i za&amp;amp;scaron;to je razmijenjen. Istorija u svojoj arhivutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Sat, 18 Feb 2023 17:14:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/02/18/thumbs/63f0fa39-dba0-4b91-a991-4e560a0a0a67-16767339831676731090orangegirl1024x576750x422-small.jpg</image></item><item><title>Predstava  &#x201C;Proces&#x201D; sjutra na Sceni u 20h</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/270557/predstava-proces-sjutra-na-sceni-u-20h</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/270557/predstava-proces-sjutra-na-sceni-u-20h</guid><description>Dramatizaciju teksta potisuju Jovan Bo&amp;amp;scaron;kovi&#x107; i Du&amp;amp;scaron;anka Belada, scenograf je Jovan Bo&amp;amp;scaron;kovi&#x107;, kostimografkinja Gordana Bulatovi&#x107;, kompozitorka Marija Mitrovi&#x107;, a izvr&amp;amp;scaron;na producentkinja Janja Ra&#x17E;natovi&#x107;.

U predstavi igraju: Vukan Pejovi&#x107;, Jelena Mini&#x107;, Jovan Dabovi&#x107;, Pavle Bogojevi&#x107; i Stefan Vukovi&#x107;, isti&#x10D;u u saop&amp;amp;scaron;tenju.&amp;amp;nbsp;

&amp;amp;ldquo;Osnovnu ideju predstavutf8</description><author>A.R.</author><pubDate>Thu, 16 Feb 2023 12:54:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/02/16/thumbs/63ee198d-38f0-448f-8d93-4bdf0a0a0a67-domkulture-small.jpg</image></item><item><title>Raznovrstan kola&#x17E; klasi&#x10D;nih i duhovitih nota: ,,Zimski kapric&#x201C; Budvanima do&#x10D;arao duh Brodveja </title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/270293/raznovrstan-kolaz-klasicnih-i-duhovitih-nota-zimski-kapric-budvanima-docarao-duh-brodveja</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/270293/raznovrstan-kolaz-klasicnih-i-duhovitih-nota-zimski-kapric-budvanima-docarao-duh-brodveja</guid><description>Imaju&#x107;i u vidu popularnost, sada ve&#x107; tradicionalnog koncerta klasi&#x10D;ne muzike, koji se po&#x10D;etkom ove godine odr&#x17E;ao ispred zidina Starog grada, Turisti&#x10D;ka organizacija op&amp;amp;scaron;tine Budva (TO Budva) potrudila se da nastavi tim tempom i svojim sugra&#x111;anima ponudi kvalitetan umjetni&#x10D;ki zimski program.

,,Prepuna sala je dokazala da smo i te kako &#x17E;eljni ovakvih de&amp;amp;scaron;avanja. Kao izvr&amp;amp;scaron;niutf8</description><author>Kodex</author><pubDate>Sun, 12 Feb 2023 09:49:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/02/12/thumbs/63e8a897-80e4-4229-bd02-4b550a0a0a67-Naslovna-small.jpg</image></item><item><title>Preminula Branka Veselinovi&#x107;, nastarija glumica na svijetu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/270083/preminula-branka-veselinovic-nastarija-glumica-na-svijetu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/270083/preminula-branka-veselinovic-nastarija-glumica-na-svijetu</guid><description>&amp;amp;ldquo;Ja sam 1918. godi&amp;amp;scaron;te, potpuno bez nao&#x10D;ara, bez slu&amp;amp;scaron;nog aparata, pi&amp;amp;scaron;em, slikam, ja sam zavr&amp;amp;scaron;ila srednju slikarsku &amp;amp;scaron;kolu. Imam uslove za slikanje, imam ba&amp;amp;scaron;tu. Najve&#x107;i uspjeh mi je da mogu da zabavljam narod&amp;amp;ldquo;, rekla je glumica uo&#x10D;i svog 104 ro&#x111;endana za N1.

Glumila je u vi&amp;amp;scaron;e od 100 predstava u pozori&amp;amp;scaron;tu,i vi&amp;amp;scaron;e od 50 teutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Wed, 08 Feb 2023 14:01:00 +0100</pubDate><image>/storage/2023/02/08/thumbs/63e39db1-e34c-461e-a61d-4d410a0a0a67-1663262381BrankaVes4elinovic750x422-small.jpg</image></item><item><title>Crna Gora mo&#x17E;e biti atraktivna za velike holivudske projekte</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/269230/crna-gora-moze-biti-atraktivna-za-velike-holivudske-projekte</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/269230/crna-gora-moze-biti-atraktivna-za-velike-holivudske-projekte</guid><description>Primjer je, ka&#x17E;e Bo&#x17E;ovi&#x107;, velika holivudska akciona fran&amp;amp;scaron;iza, &#x10D;iji je posljednji nastavak trebao da se snima ba&amp;amp;scaron; u Crnoj Gori. Me&#x111;utim do realizacije tog projekta nije do&amp;amp;scaron;lo, a u javnosti se pretpostavlja da se radi o filmu &amp;amp;ldquo;Fast and Furios&amp;amp;rdquo;, iako to Filmski centar nije potvrdio.

&amp;amp;ldquo;Samo u toku pripreme, dok su organizovani brojni obilasci lokacija inostutf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Fri, 20 Jan 2023 09:29:00 +0100</pubDate><image>/storage/2017/12/27/thumbs/5a43e5ce-3b24-4aaa-a141-40f40a0a0a67-film-small.jpg</image></item><item><title>Tu&#x17E;na vijest iz Hrvatske: Preminuo Massimo Savi&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/268104/tuzna-vijest-iz-hrvatske-preminuo-massimo-savic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/268104/tuzna-vijest-iz-hrvatske-preminuo-massimo-savic</guid><description>Potvrdila su to njegova supruga i k&#x107;erka&amp;amp;nbsp;putem njegove zvani&#x10D;ne Facebook stranice.

&amp;amp;quot;Na&amp;amp;scaron; tata, suprug, ponos i ljubav, Massimo Savi&#x107;, napustio nas je nakon kratke, ali herojske borbe. Iako je oti&amp;amp;scaron;ao s ovoga svijeta, u na&amp;amp;scaron;im &#x107;e du&amp;amp;scaron;ama &#x17E;ivjeti vje&#x10D;no; nasmijan, topao, sna&#x17E;an, pun ljubavi i satkan od umjetnosti. Zauvijek &#x107;emo biti tvoje cure. Eni i Mirna&amp;amutf8</description><author> MM</author><pubDate>Fri, 23 Dec 2022 19:01:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/12/23/thumbs/63a5edcf-8620-4017-a64e-45470a0a0a67-th2-small.jpg</image></item><item><title>Sarajevo se vratilo u &#x2019;84: Snimaju se poslednje scene serije &#x201C;Toma&#x201C;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/267983/sarajevo-se-vratilo-u-84-snimaju-se-poslednje-scene-serije-toma</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/267983/sarajevo-se-vratilo-u-84-snimaju-se-poslednje-scene-serije-toma</guid><description>U srcu Ba&amp;amp;scaron;&#x10D;ar&amp;amp;scaron;ije, snimaju se poslednje masovne scene za seriju o &#x17E;ivotu Tome Zdravkovi&#x107;a. Skoro &#x10D;etiri sata materijala, koje publika nije imala priliku vidjeti u filmu, vidje&#x107;e u seriji.

&amp;amp;ldquo;Upozna&#x107;emo sve Tomine &#x17E;ene. Upozna&#x107;emo mnogo drugih likova, situacija &#x17E;ivotnih, koji zbog trajanja filma i zbog koncepta, smo morali u filmu da presko&#x10D;imo, a sama serija ide kontinuirautf8</description><author> M. B.</author><pubDate>Wed, 21 Dec 2022 19:48:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/12/21/thumbs/63a355c0-bd70-40cb-9a82-47860a0a0a67-1671643719toma750x422-small.jpg</image></item><item><title>Preminuo pisac Dejan Tiago Stankovi&#x107;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/267958/preminuo-pisac-dejan-tiago-stankovic</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/267958/preminuo-pisac-dejan-tiago-stankovic</guid><description>Ro&#x111;en je u Beogradu 1965, gdje je &#x17E;ivio dok nije diplomirao arhitekturu kojom se, kako je naveo u svojoj biografiji, nikada nije bavio.

&#x17D;ivio je i volio Lisabon, pa je dobio i njihovo dr&#x17E;avljanstvo, a spisateljski zanat je, kako je sam govorio, nau&#x10D;io od najboljih, prevode&#x107;i knji&#x17E;evna djela.

Kako pi&amp;amp;scaron;u srpski mediji, datum i mjesto sahrane Dejana Tiaga Stankovi&#x107;a bi&#x107;e naknadno saoputf8</description><author>MM</author><pubDate>Wed, 21 Dec 2022 12:24:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/12/21/thumbs/63a2ed9f-529c-483c-ae90-41cf0a0a0a67-keri-small.jpg</image></item><item><title>Evo ko su novi vanredni, redovni i inostrani &#x10D;lanovi CANU</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/267830/evo-ko-su-novi-vanredni-redovni-i-inostrani-clanovi-canu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/267830/evo-ko-su-novi-vanredni-redovni-i-inostrani-clanovi-canu</guid><description>Za vanredne &#x10D;lanove CANU izabrani su: prof. dr Ranko Lazovi&#x107;, ljekar, prof. dr Ilija Vuja&#x10D;i&#x107;, politikolog i prof. dr Vesna Kilibarda, filolo&amp;amp;scaron;kinja.

Za redovne &#x10D;lanove izabrani su dosada&amp;amp;scaron;nji vanredni &#x10D;lanovi CANU: prof. dr Aleksandar &#x10C;ilikov, istori&#x10D;ar umjetnosti i dr Pavle Goranovi&#x107;, knji&#x17E;evnik.

Za inostrane &#x10D;lanove izabrani su: Vlatko Gili&#x107;, filmski re&#x17E;iser; prof. Branislautf8</description><author> MM</author><pubDate>Sun, 18 Dec 2022 19:08:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/12/18/thumbs/639f576a-a1c0-4059-bab0-42d90a0a0a67-1671385551qvhtyvrdqyfu4hepi1118x745-small.jpg</image></item><item><title>Previ&#x161;e gre&#x161;aka koje nas ni&#x10D;emu ne u&#x10D;e</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/266990/previse-gresaka-koje-nas-nicemu-ne-uce</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/266990/previse-gresaka-koje-nas-nicemu-ne-uce</guid><description>S obzirom na to da su postavljeni u javnom prostoru, spomenici su svakodnevno izlo&#x17E;eni sudu javnosti &amp;amp;ndash; reakcije su neminovne i vrlo &#x10D;esto dijametralno suprotne &amp;amp;ndash; od odu&amp;amp;scaron;evljenja i prihvatanja do potpunog odbacivanja. Vajari&amp;amp;nbsp;Ivana Radovanovi&#x107;, Risto Radmilovi&#x107;, Velibor Pavi&#x107;evi&#x107; i Marko Petrovi&#x107; Njego&amp;amp;scaron;&amp;amp;nbsp;i istori&#x10D;arka umjetnosti&amp;amp;nbsp;Ljiljana Zekovi&#x107;&amp;amp;nbsp;saglautf8</description><author> MM</author><pubDate>Mon, 05 Dec 2022 09:08:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/12/05/thumbs/638da7c1-e228-4a43-912a-ccc10a0a0a67-spomenikprincezi1000x555-small.jpg</image></item><item><title>&#x160;ekularac: Svakih 30 godina moramo da se borimo za nekakvu istinu i pravdu</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/266935/sekularac-svakih-30-godina-moramo-da-se-borimo-za-nekakvu-istinu-i-pravdu</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/266935/sekularac-svakih-30-godina-moramo-da-se-borimo-za-nekakvu-istinu-i-pravdu</guid><description>Predan istra&#x17E;iva&#x10D;ki rad i promi&amp;amp;scaron;ljanje ovog znamenitog nau&#x10D;nika donijeli su opse&#x17E;nu studiju koja &#x107;e, kao &amp;amp;scaron;to je nedavno naglasio i na promociji u Matici crnogorskoj, ponajvi&amp;amp;scaron;e biti od koristi onima koji se profesionalno bave pro&amp;amp;scaron;lo&amp;amp;scaron;&#x107;u Crne Gore. U ukupnom zbiru, ovo je tre&#x107;a knjiga na kojoj je radio u posljednje dvije godine, nakon &amp;amp;scaron;to je za &amp;amp;scaron;tautf8</description><author> MM</author><pubDate>Sun, 04 Dec 2022 08:47:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/12/04/thumbs/638c5216-e408-41ce-b0f5-bfaf0a0a0a67-1670097422bozidarsekularacistoricar25112022ivamandic4i960x600-small.jpg</image></item><item><title>Ja&#x10D;e od ti&#x161;ine: Festival Ubrzaj od 10. do 14. decembra</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/266773/jace-od-tisine-festival-ubrzaj-od-10-do-14-decembra</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/266773/jace-od-tisine-festival-ubrzaj-od-10-do-14-decembra</guid><description>Centralni program ovogodi&amp;amp;scaron;njeg Festivala bi&#x107;e realizovan od 10. do 14. decembra u Muzi&#x10D;kom centru i Crnogorskoj kinoteci u Podgorici, a prate&#x107;a izdanja u Kino &amp;amp;bdquo;Boka&amp;amp;ldquo; u Kotoru od 11. do 12. decembra i u Kulturnom centru u Beranama od 13. do 14. decembra 2022. godine.

XIII izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ, kao i uvijek, donosi isklju&#x10D;ivo premijeutf8</description><author> MM</author><pubDate>Wed, 30 Nov 2022 17:01:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/11/30/thumbs/63877e84-7efc-4331-a598-8f790a0a0a67-ubrzajcover1320x733-small.jpg</image></item><item><title>Pripremljen Predlog elaborata o osnivanju Muzeja savremene umjetnosti</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/266768/pripremljen-predlog-elaborata-o-osnivanju-muzeja-savremene-umjetnosti</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/266768/pripremljen-predlog-elaborata-o-osnivanju-muzeja-savremene-umjetnosti</guid><description>Za potrebe izrade Elaborata o opravdanosti transformacije Javne ustanove Centar savremene umjetnosti Crne Gore u Javnu ustanovu Muzej savremene umjetnosti, Ministarstvo kulture i medija je anga&#x17E;ovalo eksperta, saradnika prof. dr Dragana Bulatovi&#x107;a, profesora muzeologije, koji je uradio Analizu ispunjenosti uslova i procjenu opravdanosti transformacije Javne ustanove Centar savremene umjetnostiutf8</description><author> MM</author><pubDate>Wed, 30 Nov 2022 16:17:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/11/30/thumbs/63877473-138c-4ccf-8684-8f350a0a0a67-foto13769x555-small.jpg</image></item><item><title>Kako se &#x17E;ivjelo na crnogorskom dvoru</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/266068/kako-se-zivjelo-na-crnogorskom-dvoru</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/266068/kako-se-zivjelo-na-crnogorskom-dvoru</guid><description>Povodom 70 godina postojanja Zavi&#x10D;ajnog muzeja Pljevlja i obilje&#x17E;avanja Dana op&amp;amp;scaron;tine Pljevlja u okviru Novembarskih sve&#x10D;anosti, bi&#x107;e uprili&#x10D;ena izlo&#x17E;ba &amp;amp;ldquo;&#x17D;ivot na crnogorskom dvoru&amp;amp;rdquo;. Izlo&#x17E;bu organizuje Zavi&#x10D;ajni muzej, u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, a otvaranje je zakazano za ve&#x10D;eras u 19 sati.

Postavka izlo&#x17E;be &#x17D;ivot na crnogorskom dvoru je zami&amp;amp;scaron;ljena kaoutf8</description><author> MM</author><pubDate>Sat, 19 Nov 2022 08:41:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/11/19/thumbs/6378892c-8100-4377-9710-46990a0a0a67-Zavicajnimizej900x555-small.jpg</image></item><item><title>Zbog povrede glumca: Otkazano gostovanje beogradskog &#x201E;Leta iznad kukavi&#x10D;jeg gnezda&#x201C; u Podgorici</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/265874/zbog-povrede-glumca-otkazano-gostovanje-beogradskog-leta-iznad-kukavicjeg-gnezda-u-podgorici</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/265874/zbog-povrede-glumca-otkazano-gostovanje-beogradskog-leta-iznad-kukavicjeg-gnezda-u-podgorici</guid><description>&amp;amp;bdquo;Crnogorsko narodno pozori&amp;amp;scaron;te &#x107;e nastojati da po&#x10D;etkom naredne godine realizuje planirano gostovanje Beogradskog dramskog pozori&amp;amp;scaron;ta, o &#x10D;emu &#x107;e javnost biti blagovremeno obavije&amp;amp;scaron;tena.

Povrat novca od kupljenih ulaznica mo&#x17E;e se izvr&amp;amp;scaron;iti na biletarnici pozori&amp;amp;scaron;ta, svakog radnog dana od 9h do 20h. Broj biletarnice je 020/274-009&amp;amp;ldquo;, saop&amp;amp;scaron;tili sutf8</description><author> MM</author><pubDate>Tue, 15 Nov 2022 12:33:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/11/15/thumbs/6373798f-1ec0-4e45-8b08-4c450a0a0a67-1668511312j2yhvgewcvvr5owgi1118x745-small.jpg</image></item><item><title>Bjelopoljka Sara Kurga&#x161; najbolja mlada glumica</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/265761/bjelopoljka-sara-kurgas-najbolja-mlada-glumica</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/265761/bjelopoljka-sara-kurgas-najbolja-mlada-glumica</guid><description>Na festivalu odr&#x17E;anom u Srbiji na Ubu od 1. do 10. novembra, na kojem je u&#x10D;estvovalo &amp;amp;scaron;est najboljih predstava iz&amp;amp;nbsp;Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije, stru&#x10D;ni &#x17E;iri, koji su &#x10D;inili: &#x17D;eljko Huba&#x10D;, dramski pisac (predsjednik), i &#x10D;lanovi, Vladan Gajovi&#x107;, prvak Drame Narodnog pozori&amp;amp;scaron;ta u Beogradu, i Petar Strugar, glumac Narodnog pozori&amp;amp;scaron;ta, mlautf8</description><author> Kodex </author><pubDate>Sat, 12 Nov 2022 21:49:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/11/12/thumbs/637008c4-e790-4bb7-bd4c-4c460a0a0a67-1668281023vt08sdx7gtd8jrpei1118x745-small.jpg</image></item><item><title>Dostojanstveno predstavljanje Crnogorske manjine na prvom festivalu nacionalnih manjina u Albaniji</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/265462/dostojanstveno-predstavljanje-crnogorske-manjine-na-prvom-festivalu-nacionalnih-manjina-u-albaniji</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/265462/dostojanstveno-predstavljanje-crnogorske-manjine-na-prvom-festivalu-nacionalnih-manjina-u-albaniji</guid><description>&amp;amp;nbsp;U svom pozdravnom govoru, pravni zastupnik crnogorske manjine u Odboru Marinko &#x106;ulafi&#x107; &#x10D;estitao je organizatorima ovog festivala, dok je generalna sekretarka udru&#x17E;enja ZCGa Ru&#x17E;ica Ra&amp;amp;scaron;ovi&#x107; dala je detaljan opis tradicionalnog crnogorskog ruha.

Na kraju aktivnosti,&amp;amp;nbsp;&#x106;ulafi&#x107;u je gradona&#x10D;elnik op&amp;amp;scaron;tine Fini&#x107;&amp;amp;nbsp;Kristo Kico uru&#x10D;io priznanje za u&#x10D;e&amp;amp;scaron;&#x107;e Crnogorske mautf8</description><author>VV</author><pubDate>Mon, 07 Nov 2022 08:22:00 +0100</pubDate><image>/storage/2022/11/07/thumbs/6368b2ba-3aec-402c-800f-4f7b0a0a0a67-IMG20221106WA0066-small.jpg</image></item><item><title>Cenzori ukazali na stra&#x161;ni sud na&#x161;e svakodnevice</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/264470/cenzori-ukazali-na-strasni-sud-nase-svakodnevice</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/264470/cenzori-ukazali-na-strasni-sud-nase-svakodnevice</guid><description>&amp;amp;quot;Ovakvi pristupi ne doprinose evropeizaciji crnogorskog dru&amp;amp;scaron;tva, a &#x10D;iji sastavni dio jeste kriti&#x10D;ko promi&amp;amp;scaron;ljanje, intelektualna i umjetni&#x10D;ka provokacija koja stavlja pod lupu i donosioce odluka i njihov rad. Istovremeno, izra&#x17E;avamo &#x17E;aljenje i &amp;amp;scaron;to nadle&#x17E;no Ministarstvo kulture i medija, koje je kofinansiralo ovaj projekat, nije stalo iza umjetnika, &#x10D;ime je dalo i svoj utf8</description><author>MM</author><pubDate>Thu, 20 Oct 2022 15:25:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/10/20/thumbs/63514cb9-0614-4905-b0c6-4dca0a0a0a67-ZlatkoPakovic-small.jpeg</image></item><item><title>Gradona&#x10D;elnik Prijestonice Cetinje sa saradnicima posjetio JU Narodnu biblioteku i &#x10D;itaonicu Njego&#x161;</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/264161/gradonacelnik-prijestonice-cetinje-sa-saradnicima-posjetio-ju-narodnu-biblioteku-i-citaonicu-njegos</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/264161/gradonacelnik-prijestonice-cetinje-sa-saradnicima-posjetio-ju-narodnu-biblioteku-i-citaonicu-njegos</guid><description>Direktorica biblioteke Ana Radonji&#x107; iskazala je zadovoljstvo zbog posjete i interesovanja nove gradske uprave za stanje u kojem se biblioteka nalazi i njenim problemima, i zahvalila se u svoje ime i ime zaposlenih.

Gradona&#x10D;elnik Nikola &#x110;ura&amp;amp;scaron;kovi&#x107; istakao je da je javna ustanova Narodna biblioteka i &#x10D;itaonica &amp;amp;ldquo;Njego&amp;amp;scaron;&amp;amp;rdquo; kulturna ustanova od velikog zna&#x10D;aja za Prijestoutf8</description><author>MM</author><pubDate>Fri, 14 Oct 2022 11:23:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/10/14/thumbs/63492aac-04fc-47f6-86a6-494e0a0a0a67-biblioteka1000x555-small.jpg</image></item><item><title>Otkriven spomenik Aleksandru Lesu Ivanovi&#x107;u na Cetinju</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/264106/otkriven-spomenik-aleksandru-lesu-ivanovicu-na-cetinju</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/264106/otkriven-spomenik-aleksandru-lesu-ivanovicu-na-cetinju</guid><description>Na prigodnoj sve&#x10D;anosti govorio je gradona&#x10D;elnik Prijestonice Cetinje Nikola &#x110;ura&amp;amp;scaron;kovi&#x107;, nakon &#x10D;ega je sa gospodinom Bo&#x17E;idarom Bonjom Ivanovi&#x107;em, pjesnikovim sinom, otkrio spomenik.

&amp;amp;ldquo;Cetinje je grad o kojem je na&amp;amp;scaron; veliki Aleksandar Leso Ivanovi&#x107; uvijek pisao, kojim se ponosio i koji je rijetko kada napu&amp;amp;scaron;tao. U to ime, postavljanjem ovog spomenika dajemo skroman doutf8</description><author> VV</author><pubDate>Thu, 13 Oct 2022 15:45:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/10/13/thumbs/63481753-c374-4275-b12d-4e540a0a0a67-Lesomediji-small.jpg</image></item><item><title>Predstava "Djeca sunca" sjutra Velikoj sceni CNP-a</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/264031/predstava-djeca-sunca-sjutra-velikoj-sceni-cnp-a</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/264031/predstava-djeca-sunca-sjutra-velikoj-sceni-cnp-a</guid><description>Adaptaciju teksta potpisuju Dimitrije Kokanov i Jovana Tomi&#x107;, dramaturg je Dimitrije Kokanov, scenografkinja Jasmina Holbus, kostimografkinja Selena Orb, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatovi&#x107;, kompozitor Luka Mejd&#x17E;or, koreograf Igor Koruga, a izvr&amp;amp;scaron;na producentkinja Janja Ra&#x17E;natovi&#x107;.

U predstavi igraju: Mi&amp;amp;scaron;o Obradovi&#x107;, Sanja Vujisi&#x107;, Vanja Jovi&#x107;evi&#x107;, Slavko Kalezi&#x107;. utf8</description><author>MM</author><pubDate>Wed, 12 Oct 2022 13:38:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/10/12/thumbs/6346a79a-6d0c-48b1-8818-47dc0a0a0a67-djecasunca03221018506x900-small.jpg</image></item><item><title>Francuskinja Ani Erno dobitnica Nobelove nagrade za knji&#x17E;evnost</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/263700/francuskinja-ani-erno-dobitnica-nobelove-nagrade-za-knjizevnost</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/263700/francuskinja-ani-erno-dobitnica-nobelove-nagrade-za-knjizevnost</guid><description>Nobelov komitet je saop&amp;amp;scaron;tio da je Erno (82) nagradu dobila zbog &amp;amp;quot;hrabrosti i klini&#x10D;ke o&amp;amp;scaron;trine kojom otkriva korIJene, otu&#x111;enja i kolektivna ograni&#x10D;enja li&#x10D;nog sjec&#x301;anja&amp;amp;quot;.

Stalni sekretar &amp;amp;Scaron;vedske akademije Mats Malm proglasio je pobjednicu danas u Stokholmu.

Ve&#x107; su dodijeljene nagrade za medicinu, fiziku i hemiju, a Nobelova nagrada za mir za 2022. bi&#x107;e dodiutf8</description><author>VV</author><pubDate>Thu, 06 Oct 2022 19:04:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/10/06/thumbs/633f0b37-5524-427b-b985-46280a0a0a67-166505714420221006T114938Z519904594RC2NVW9N0NRJRTRMADP3NOBELPRIZELITERATUREscaled-small.jpg</image></item><item><title>Kada &#x107;e djeca Podgorice dobiti lutkarsko pozori&#x161;te?</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/262868/kada-ce-djeca-podgorice-dobiti-lutkarsko-pozoriste</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/262868/kada-ce-djeca-podgorice-dobiti-lutkarsko-pozoriste</guid><description>U okviru festivala odr&#x17E;ana je i promocija knjige &#x10C;arobni kamen i druge bajke, autora Davora Dragojevi&#x107;a, direktora Festivala.

Na veliko zadovoljstvo organizatora, festivalske predstave je posjetilo oko 2.500 gledalaca. Kao i svake godine, ulaz je bio besplatan - isti&#x10D;u organizatori.

Na Festivalu je uru&#x10D;eno 12 nagrada.

Glumcima najdra&#x17E;a Nagrada koju dodjeljuje Dje&#x10D;ji &#x17E;iri oti&amp;amp;scaron;lautf8</description><author> VV</author><pubDate>Wed, 21 Sep 2022 14:52:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/09/21/thumbs/632b0b0f-5be4-4714-8940-62910a0a0a67-zatvaranje5-small.jpg</image></item><item><title>Tri prve nagrade na takmi&#x10D;enju &#x160;ansona u Moskvi za studente FDU UCG</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/262552/tri-prve-nagrade-na-takmicenju-sansona-u-moskvi-za-studente-fdu-ucg</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/262552/tri-prve-nagrade-na-takmicenju-sansona-u-moskvi-za-studente-fdu-ucg</guid><description>&amp;amp;quot;Usljed minule epidemiolo&amp;amp;scaron;ke situacije u svijetu, trend onlajn formi takmi&#x10D;enja/festivala se nastavlja, a pomenuto takmi&#x10D;enje se odr&#x17E;alo putem veb platforme u dvije etape, od 21. avgusta do 5. septembra 2022. godine. Lara Dragovi&#x107; i Pavle Bogojevi&#x107; su pobijedili u solo nominacijama &amp;amp;bdquo;Vokalna vje&amp;amp;scaron;tina glumca&amp;amp;ldquo; i tako&#x111;e, u jo&amp;amp;scaron; jednoj nominaciji &amp;amp;bdquo;Vokalni utf8</description><author>MM</author><pubDate>Fri, 16 Sep 2022 14:11:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/09/16/thumbs/63246864-f7b4-40d5-bffd-4acf0a0a0a67-1663314457fajwwe9bdxpn9duli1118x745-small.jpeg</image></item><item><title>Matica crnogorska poklonila 1.200 knjiga</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/262032/matica-crnogorska-poklonila-1-200-knjiga</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/262032/matica-crnogorska-poklonila-1-200-knjiga</guid><description>Akcijom su obuhva&#x107;ene Gradska biblioteka i &#x10D;itaonica Kotor, bFilozofskog fakulteta UCG u Nik&amp;amp;scaron;i&#x107;u, Nacionalna biblioteka Crne Gore &amp;amp;bdquo;&#x110;ur&#x111;e Crnojevi&#x107;&amp;amp;ldquo; na Cetinju, biblioteka Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju, Narodna biblioteka &amp;amp;bdquo;Njego&amp;amp;scaron;&amp;amp;ldquo; na Cetinju, biblioteka Centra za kulturu u Kola&amp;amp;scaron;inu, biblioteka Gimnazije &amp;amp;bdquo;Slobodan &amp;amp;Scaron;kerovi&#x107;&amp;amp;utf8</description><author>MM</author><pubDate>Tue, 06 Sep 2022 19:25:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/09/06/thumbs/631782eb-6f80-4f22-b994-59cf0a0a0a67-1662483827image20220906t190229708i960x600-small.jpg</image></item><item><title>Glumcima Benu Stileru i &#x160;onu Penu zabranjen ulazak u Rusiju</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/261968/glumcima-benu-stileru-i-sonu-penu-zabranjen-ulazak-u-rusiju</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/261968/glumcima-benu-stileru-i-sonu-penu-zabranjen-ulazak-u-rusiju</guid><description>&amp;amp;quot;Kao odgovor na li&#x10D;ne sankcije, koje administracija ameri&#x10D;kog predsjednika D&#x17E;ozefa Bajdena uvodi ruskim dr&#x17E;avljanima i stalno ih pro&amp;amp;scaron;iruje, uvedena je trajna zabrana ulaska u Rusiju grupi ljudi me&#x111;u &#x10D;lanovima Kongresa SAD, visokorangiranim zvani&#x10D;nicima, predstavnicima poslovnih i stru&#x10D;nih zajednica, kao i li&#x10D;nostima iz oblasti kulture&amp;amp;ldquo;, isti&#x10D;e se u saop&amp;amp;scaron;tenju.

&amp;amp;utf8</description><author>MM</author><pubDate>Mon, 05 Sep 2022 18:43:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/09/05/thumbs/6316278c-4de0-4e6f-886a-21bd0a0a0a67-w57606757920x560-small.jpg</image></item><item><title>Najavljeno u&#x10D;e&#x161;&#x107;e 59 eminentnih slavista Evrope na Njego&#x161;evim danima od 7. do 10. septembra</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/261961/najavljeno-ucesce-59-eminentnih-slavista-evrope-na-njegosevim-danima-od-7-do-10-septembra</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/261961/najavljeno-ucesce-59-eminentnih-slavista-evrope-na-njegosevim-danima-od-7-do-10-septembra</guid><description>To je saop&amp;amp;scaron;teno na danas odr&#x17E;anoj pres konferenciji u Rektoratu UCG povodom Njego&amp;amp;scaron;evih dana koje organizuju Studijski program za crnogorski jezik i ju&#x17E;noslovenske knji&#x17E;evnosti, Filolo&amp;amp;scaron;ki fakultet i Univerzitet Crne Gore, navodi se na sajtu UCG.

Predsjednica Upravnog odbora UCG prof. dr Rajka Glu&amp;amp;scaron;ica kazala je da Njego&amp;amp;scaron;evi dani sada ve&#x107; predstavljaju tradicutf8</description><author>MM</author><pubDate>Mon, 05 Sep 2022 17:44:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/09/05/thumbs/631619b3-c604-4016-b6d0-1f7d0a0a0a67-tumber11320x733-small.jpg</image></item><item><title>Sve&#x10D;ano otvorene &#x201E;Ratkovi&#x107;eve ve&#x10D;eri poezije&#x201C;.</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/261897/svecano-otvorene-ratkoviceve-veceri-poezije</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/261897/svecano-otvorene-ratkoviceve-veceri-poezije</guid><description>Bogat i sadr&#x17E;ajan program jedne od najzna&#x10D;ajnijih i najdugovje&#x10D;nijih knji&#x17E;evnih smotri u na&amp;amp;scaron;oj dr&#x17E;avi traja&#x107;e tri dana, a manifestaciju je otvorila ministarka kulture i medija Ma&amp;amp;scaron;a Vlahovi&#x107;.

&amp;amp;quot;Rijetko se u na&amp;amp;scaron;em regionu mo&#x17E;e na&#x107;i grad koji &#x17E;ivi u znaku neke knji&#x17E;evne manifestacije, kao &amp;amp;scaron;to je to slu&#x10D;aj sa Bijelim Poljem. Zapravo, Bijelo Polje je crnogorski grutf8</description><author>MM</author><pubDate>Sun, 04 Sep 2022 15:20:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/09/04/thumbs/6314a75a-ee94-4ec3-b81d-5cad0a0a0a67-91b051397cc6f8fd27f5a82ee0c836cf-small.jpg</image></item><item><title>Slobodanu Marunovi&#x107;u nagrada za gluma&#x10D;ku bravuru na Purgatorijama</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/261678/slobodanu-marunovicu-nagrada-za-glumacku-bravuru-na-purgatorijama</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/261678/slobodanu-marunovicu-nagrada-za-glumacku-bravuru-na-purgatorijama</guid><description>&amp;amp;quot;Slobodan Marunovi&#x107; &#x17E;anrovski precizno i vje&amp;amp;scaron;to oblikuje Gospodina &#x110;uri&#x107;a, kao samouvjerenog, beskrupuloznog predstavnika savremenog svijeta, u kome novac i uspjeh predstavljaju najvi&amp;amp;scaron;e vrijednosti, te podvla&#x10D;i simboli&#x10D;ku univerzalnost radnje, uspostavlja sna&#x17E;nu razmjenu sa publikomi na taj na&#x10D;in upotpunjuje sliku kojom se &#x17E;eli predstaviti dru&amp;amp;scaron;tvo u predstavi &amp;amp;bdqutf8</description><author>MM</author><pubDate>Wed, 31 Aug 2022 15:28:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/08/31/thumbs/630f624f-4fec-46db-b1fb-53030a0a0a67-pokojnik0722889-small.jpg</image></item><item><title>Duh stare Podgorice: &#x10C;ardak Krpuljevi&#x107;a</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/261600/duh-stare-podgorice-cardak-krpuljevica</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/261600/duh-stare-podgorice-cardak-krpuljevica</guid><description>,,&#x10C;ardak Krpuljevi&#x107;a je jedna od najstarijih ku&#x107;a u Staroj Varo&amp;amp;scaron;i. Neki podaci ka&#x17E;u da je osnovana u 16. ili 17. vijeku, dok drugi, realniji, govore da je rije&#x10D; o periodu iz 1820 godine. Kako i naziv ka&#x17E;e, pripadala je porodici Krpuljevi&#x107;, i imala je razli&#x10D;itu namjenu,&amp;amp;quot; otkrio je vodi&#x10D; u razgovoru za Mediabiro.

Slu&#x17E;ila je &#x10D;esto za iftar, a osim toga, ljudi su mogli da svrate bezutf8</description><author>VV</author><pubDate>Tue, 30 Aug 2022 12:22:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/08/30/thumbs/630de557-1460-4e32-a4b7-0aaf0a0a0a67-Starodoganjskadamija2-small.jpg</image></item><item><title>Nova potpuna metoda za implementaciju sistema totalnog upravljanja kvalitetom u muzi&#x10D;kim &#x161;kolama</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/261562/nova-potpuna-metoda-za-implementaciju-sistema-totalnog-upravljanja-kvalitetom-u-muzickim-skolama</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/261562/nova-potpuna-metoda-za-implementaciju-sistema-totalnog-upravljanja-kvalitetom-u-muzickim-skolama</guid><description>Ovaj izdava&#x10D;ki poduhvat jedinstven je u svijetu, ne samo u oblasti muzi&#x10D;kog obrazovanja, ve&#x107; i obrazovanja u celini, isti&#x10D;u autori.

Nekoliko godina rada rezultirale su serijom od (za sada) 4 knjige,&amp;amp;nbsp; koju autori nude direktorima i nastavicima muzi&#x10D;kih &amp;amp;scaron;kola svakog tipa, po&#x10D;ev od onih koje &#x10D;ini samo jedan nastavnik, pa do najve&#x107;ih &amp;amp;scaron;kola konvencionisanih sa univerzitetima uutf8</description><author>VV</author><pubDate>Mon, 29 Aug 2022 16:28:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/08/29/thumbs/630cce5c-d4d4-4ffe-99b2-4de10a0a0a67-3COVER-small.jpg</image></item><item><title>Sea Dance: Shouse na festival donosi disko &#x17E;urku sa horskim pjevanjem</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/260435/sea-dance-shouse-na-festival-donosi-disko-zurku-sa-horskim-pjevanjem</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/260435/sea-dance-shouse-na-festival-donosi-disko-zurku-sa-horskim-pjevanjem</guid><description>Sve je po&#x10D;elo tako &amp;amp;scaron;to je Ed Service rije&amp;amp;scaron;io da se preseli sa Novog Zelanda u Australiju. Tamo ga je sa&#x10D;ekao Jack Madin, folk muzi&#x10D;ar koji je navikao da svira pred polupraznim salama. Zajedno su odlu&#x10D;ili da naprave bend, da budu &#x10D;udni i da se igraju sa zvukom. Svoj &amp;amp;bdquo;weird house&amp;amp;ldquo; bend, kako su nazvali svoj &#x17E;anr, rije&amp;amp;scaron;ili su da upotpune &#x10D;udnim imenom, pa su se nautf8</description><author>MM</author><pubDate>Wed, 10 Aug 2022 12:32:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/08/10/thumbs/62f38a06-b530-471f-acab-50340a0a0a67-1660125878yue6ethlpegnwfi1i1118x745-small.jpg</image></item><item><title>Kola&#x161;in dio evropske etno-pri&#x10D;e</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/260305/kolasin-dio-evropske-etno-price</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/260305/kolasin-dio-evropske-etno-price</guid><description>&amp;amp;nbsp;U&#x10D;esnici su bili profesori, studenti i u&#x10D;enici etno-smjerova fakulteta, srednjih i osnovnih &amp;amp;scaron;kola iz Beograda, Banja Luke, Kikinde, Kraljeva, Skoplja, &amp;amp;Scaron;tipa, Podgorice, Petrovca na Moru, Tivta i Kola&amp;amp;scaron;ina.

Tokom radionica tradicionalnog a cappella pjevanja sa povremenim sazvukom sekunde, u&#x10D;eni su napjevi zabilje&#x17E;eni u sjevernom dijelu Crne Gore.

Dio radionica reutf8</description><author>VV</author><pubDate>Mon, 08 Aug 2022 10:35:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/08/08/thumbs/62f0cc09-92a8-446e-9e6a-12ac0a0a0a67-OjJovoJovokolozabiljeenouseluBojiiFotoVedranVujisi-small.jpg</image></item><item><title>Akademski hor Collegium Musicum odu&#x161;evio publiku na Durmitoru</title><link>http://arhiva.kodex.me/clanak/260203/akademski-hor-collegium-musicum-odusevio-publiku-na-durmitoru</link><guid isPermaLink="true">http://arhiva.kodex.me/clanak/260203/akademski-hor-collegium-musicum-odusevio-publiku-na-durmitoru</guid><description>Izborom repertoara za program Glas, najljep&amp;amp;scaron;i instrument muzi&#x10D;ki je zaokru&#x17E;eno podneblje Balkana, te su na Crnom jezeru sino&#x107; odzvanjale pjesme iz Dalmacije, Slovenije, Makedonije, Vojvodine, Krajine, Vla&amp;amp;scaron;ke i naravno Crne Gore- &amp;amp;scaron;aljive minijature poput Cirik ptica ciriktala, prenosi Media Biro.

&amp;amp;quot;Zaista sam veoma zadovoljna prijemom publike, koja nas je onako srda&#x10D;utf8</description><author>MM</author><pubDate>Sat, 06 Aug 2022 13:13:00 +0200</pubDate><image>/storage/2022/08/06/thumbs/62ee4eb6-85ac-491a-8e2f-11620a0a0a67-f482638409a6e51203c43669884abfac-small.jpeg</image></item></channel></rss>