Predsjednik OO DNP Bijelo Polje Svetislav Perišić, posebno brine alarmantna stopa nezaposlenosti, koja je danas u Bijelom Polju i dalje najveća u Crnoj Gori, a glavni krivac za takvu situaciju je Vlada Crne Gore, koja je katastrofalnom ekonomskom politikom uništila bjelopoljsku privredu, a Bjelopoljce ostavila bespomoćne da se bore za golu egzistenciju.

"Nakon gašenja fabrika i proizvodnih pogona u Bijelom Polju, dosad ništa nije učinjeno u pronalaženju investitora, koji bi pokrenuo proizvodnju, i radnike vratio u proizvodne hale. Osim preduzeća, koje je kupila „Franca“, sve privatizacije u Bijelom Polju uglavnom su izvršene na sumnjiv način i, što je najgore, sve su imale negativne posljedice po radnike, koji su listom završili na Birou rada i ulici, u rangu socijalnih slučajeva. Posle takvih pogubnih procesa privatizacije čak je i mijenjana osnovna  djelatnost preduzeća, a mnoga su odmah po višestruko većim cijenama od kupovne rasprodata", saopštio je Perišić.

On dodaje, da se sve radi na štetu radnika najbolje govori i stanje u pojedinim preduzećima, koja su i nakon procesa privatizacije imala razvojne perspektive, kao što je „Bjelasica – Rada“, a koju namjerno uništavaju, jer se ispostavilo da vlasnik ima veću ekonomsku računicu da se bavi uvozom kisjele vode iz Srbije, nego da prerađuje besplatnu sirovinu u Bijelom Polju, što zvuči zapanjujuće. 

"Osim infrastrukturnih objekata tipa zaobilaznice, puteva, mostova i vrtića, od kojih se ne može živjeti, a koje je uglavnom finansirala lokalna uprava, u Bijelom Polju u proteklih dvadeset godina Vlada Crne Gore nije konkretno ništa preduzela da poboljša životni standard stanovništva. Zato danas u ovom gradu, osim državnih organa, javnih ustanova i preduzeća, čiji je osnivač opština Bijelo Polje, rade samo kafići i kladionice, po kojima mladi bez radnog angažmana, nažalost, provode najbolje dane svog života", kazao je Perišić.

Prema njegovim riječima, ova vlast nije ni imala namjeru da pomogne građanima Bijelog Polja, iako je za to imala vremena, pa će Bjelopoljci morati sačekati dolazak nove vlasti nakon demokratskih promjena, koja mora krenuti u cjelovit ekonomski oporavak Opštine.