Doktori u Crnoj Gori u slobodno vrijeme mogu da cijepaju drva, molerišu, friziraju ili taksiraju za pare, ali ne i da rade ono za šta su se godinama školovali da liječe ljude. To je, između ostalog, kako pišu Vikend novine, predviđeno Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima se definiše dopunski rad ljekara, a koje su u skupštinskoj proceduri.

Iako većina ljekara iz državne i privatne prakse, kao i vlasnika privatnih ordinacija u Crnoj Gori, neumreženih i umreženih u javni zdravstveni sistem, smatraju da su na taj način doktori diskriminisani u odnosu na druge profesije za Vikend novine ne žele zvanično da govore.

Ipak, pokrenuli su inicijativu u skupštini za amandmansko djelovanje na najavljene izmjene i dopune zakona i najavili osporavanje njegove ustanovnosti pred Ustavnim sudom ukoliko bude usvojen u parlamentu. Da su u namjeri odlučni govori i podatak da je za samo 24 sata inicijativu potpisalo više od 270 ljekara.

"Kada doktorska plata bude dovoljna da obezbijedimo socijalnu egzistenciju porodice onda država može da traži da ne radimo dopunski. Način na koji država misli da nam zabrani da dopunski radimo je definitivno neustavan, i ukoliko zakon usvoje, Ustavni sud će presuditi u korist svih, pa i doktora da imaju pravo da u slobodno vrijeme rade sve pod zakonskim uslovima”, jednoglasni su sagovornici Vokend novina koji su zahtijevali anonimnost.

Pri tome, smatraju, da država treba da razlikuje jedino to da li neko radi u nelegalnoj ordinaciji ili u legalno registrovanoj zdravstvenoj ustanovi bez obzira da li je umrežena u javni zdravstveni sistem ili ne.

"Razdvajanjem privatnih ordinacija na one koje su umrežene i one koje nijesu, ove druge dovode u neravnopravni položaj, kao i ljekare specijaliste koji dopunski u njima ordiniraju. Vlasnik ne može da ispoštuje zakon ni prema doktoru kojeg drži na crno, daje mu honorar i ne uplaćuje doprinose, ni prema državi kojoj ne uplaćuje poreze koje bi inače uplaćivao da nije natjeran na suprotno”, smataju privatnici van mreže javno zdravstvenih ustanova.

Od 1.400 ljekara zaposlenih u javnom sektoru najviše 200 mogu da rade i privatno, jer u svakoj specijalnosti, postoji desetak doktora kod kojih na kraju završe najteži pacijenti, a oni i njihovo znanje moraju biti posebno nagrađeni.

Ukoliko Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti budu usvojene u Skupštini ljekari, smatra predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović, imaju osnova da se žale Ustavnom sudu.

"Logično je da se pokrene jedna takva inicijativa, ukoliko taj zakon bude zaista i donešen, pa neka Ustavni sud konačno odluči o tome da li su, na taj način, povrijeđena prava ljekara i da li oni zaista imaju pravo da nakon završenog posla obavljaju dopunski rad u nekim drugim zdravstvenim ustanovama", kazao je Begović i dodao da je opravdana takva njihova želja i namjera.

Doktori koji se svakodnevno bore za zdravlje i život svojih pacijenata zaslužuju da imaju veće plate, smatra predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović.

On ističe da treba obezbjediti i da država ne bude zakinuta, odnosno da ima određene benefite od takvog rada da se plaća određena nadoknada u vidu poreza.