Zabrinjava činjenica da imamo 175 lica koja su zvanično predložena za prijem u počasno državljanstvo a koje nijesu predložili zakonski predlagači, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje.

CGO je dobio odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave (MUP) na upit o imenima lica koja je predložio predsjednik Vlade Crne Gore za prijem u počasno državljanstvo, kao i broj i spisak preostalih lica koja ne spadaju u one koja su predložili za počasno državljanstvo Zakonom propisani predlagači.

Nakon objavljivanja izvještaja CGO-a "Počasna državljanstva – kako se i kome dodjeljuju?", MUP je reagovao navodeći da predsjednik Vlade nije predložio 195 nego 26 osoba.

Iz CGO podsjećaju da je od predsjednika države i predsjednika Skupštine dobio precizne podatke o broju i imenima predloženih osoba.

"S obzirom da Zakon o crnogorskom državljanstvu prepoznaje samo tri predlagača - predsjednici države, Skupštine i Vlade - CGO je zaključio da se razlika od 195 odnosi na predsjednika Vlade. MUP je to, u svom reagovanju, negirao navodeći da je predsjednik Vlade predložio samo 26 lica, što je otvorilo pitanje i koja su to lica koja nijesu u skladu sa Zakonom predložena. U rješenju MUP-a se navodi 26 lica predloženih od strane dva predsjednika Vlade Crne Gore od maja 2008. do jula 2015, od čega je Igor Lukšić predložio 9 i svih 9 prijedloga je usvojeno, a Milo Đukanović 17, od čega je usvojeno 13, odnosno 4 Đukanovićeva prijedloga nijesu prošla (Asil Dahlan, Hadil Dahlan, Firas Dahlan i Fadil Dahlan), a odnose se na dio porodice Mohameda Dahlana koji je sa suprugom dobio crnogorsko počasno državljanstvo 2010", saopštili su iz CGO.

Sa spiska od preostalih 175 osoba koje su predložene za počasno državljanstvo od strane predlagača koje Zakon ne prepoznaje u tom svojstvu, 173 su, kako navode iz CGO, dobile počasno državljanstvo, odnosno nijesu ga dobile samo Snežana Damjanac i Milena Krivokapić, a jedno lice je bilo predloženo i od ovlašćenog predlagača.

Napominju da član 12 propisuje da "punoljetno lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona.
O prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave na osnovu predloga Predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore ili predsjednika Vlade Crne Gore. O prijemu u crnogorsko državljanstvo iz stava 1 ovog člana odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave uz mišljenje organa uprave nadležnog za oblast iz stava 1 ovog člana

MUP se u svom rješenju br. 03- UPI-211/15/6060 poziva na čl. 12 st. 3 Zakona o crnogorskom državljanstvu a ignoriše stav 2 u kojem jasno stoji ko su ovlašćeni predlagači, nezavisno od organa uprave koji može inicirati postupak, ali nema zakonom prepoznatu mogućnost predlaganja. Uostalom, inicijativa, koje je po prirodi stvari šira, suštinski može biti pokrenuta od bilo koga, ali prijedlog koji je početak formalno-pravne procedure mora doći od ovlašćenog predlagača", stoji u saopštenju.

CGO smatra da je tumačenje MUP-a pogrešno, "jer oni stav 3 ovog člana tumače zapravo kao zaseban član, što je suprotno svakoj poznatoj pravnoj teoriji i praksi".

"Postupak predviđen članom 12 je jasan: on daje uslove u kojima predlagači postupka dobijanja počasnog državljanstva mogu isključivo biti – predsjednici države, Skupštine i Vlade. Svaki drugi postupak koji nije počeo ovom inicijacijom je nezakonit, a samim tim je upitna i zakonitost 172 počasna državljanstva", zaključuju iz CGO.