"Kreatori "rata za mir" čak 20 mirnodopskih godina nijesu uspjeli da toj renomiranoj instituciji do kraja unište međunarodni ugled i dođu joj glave. Prekjuče su, izgleda, u tome konačno uspjeli. Za 10 miliona eura. Za mrvicu njegove stvarne vrijednosti. Samo da i njih iz nekog budžeta namaknu u planiranih šest mjeseci", kazao je Đurović.

Prema njegovim riječima, odluku su smjestili u orkestriranu mutljavinu kontroverzi oko pozivnice za članstvo u NATO, istrage dvadesetogodišnjih "poslovnih" poteza budvanskih, barskih i inih DPS/SDP funkcionera (o čemu, izuzev njih,odavno svi sve znamo) i simulacije poništenja ugovora o privatizaciji bolnice Meljine (već ih mnogo košta a ne doprinosi ni finansijski ni glasački). Stratezi uništenja crnogorske privrede i sopstvenog bogaćenja i dalje računaju na podršku onih koje potkupljuju sa 50 ili 50 miliona naših eura, ili nekom građevinskom dozvolom, ili ne slanjem inspekcija, ili diplomatskim namještenjem, kreditima, opraštanjem poreza, komisijama, odborima...

"No, nije baš sve tako crno za Igalo. Pošto decenijama svjesno ne rješavaju komunalne i druge probleme oko Instituta (da mu cijena slučajno ne poraste i da strateški investitori slučajno ne nabasaju u naše krajeve) možda je došlo vrijeme da se, o trošku građana, poslije 20 godina uklone barake Energoprojekta, parkirane mašine, građevinski šut i slični otpadi decenijama deponovani u okruženju ovog SPA centra. Da im vile koje planiraju izgraditi budu vrijednije kad se budu prodavale", ističe Đurović, i dodaje:

Možda sada Igaljani umjesto parka Titove vile dobiju prskalice i zelenu travu oko IWG vila i izdrže desetogodišnju gradnju, prekid norveškog i drugih programa, prazne ulice, butike, restorane...? Ali možda im za uzvrat Fondovi pomognu da prekvalifikuju doktore i fizioterapeute u građevince? Možda i Igalo dobije savremeni sistem prečišćavanja otpadnih voda? O prečišćavanju političkih otpadnih voda i novim društvenim vrijednostima još se dogovaramo dok oni 25 godina odrađuju posao za sebe i sebivrijednosno bliske ljude.

"Crna Gora postaje na svakom metru svoje površine politički, vlasnički i katastarski sve upitnija. No, možda i tome dođe kraj na narednim izborima", zaključuje Đurović.