Prave valorizacije Durmitora skoro da i nema
Na Durmitoru je i Crna Gora proglašena ekološkom državom

Biser prirode na listi Unesco Svjetske prirodne i kulturne baštine

Prave valorizacije Durmitora skoro da i nema

Danas smo svjedoci masovne gradnje različitih objekata na Žabljaku i devastacije onog što bi trebalo da se valorizuje sa ogromnom pažnjom. Postalo je prestižno imati vikendicu na Durmitoru i rijetkost je izgradnja takvih objekata, ako ne u skladu sa zakonom, a ono u skladu sa prirodom.

Nacionalni park Durmitor osnovan je 1952. godine. Predstavlja biser prirode koji se od 1980. godine nalazi na listi Unesco Svjetske prirodne i kulturne baštine. Taj status je u SFRJ dobio još samo Nacionalni park Plitvice u Hrvatskoj. Na Durmitoru je i Crna Gora proglašena ekološkom državom. U njemu je i šest rezervata prirode koji su posebne zone zaštite.

Iako se proteže na teritoriji pet opština, kad kažemo Durmitor pomislimo na Žabljak. Žabljak je centar Nacionalnog parka Durmitor i njegov turistički domaćin. Sedam godina pošto je proglašen svjetskom baštinom, NP Durmitor je 1987. godine u Lisabonu dobio Svjetsku nagradu Unesco, kao Nacionalni park koji je najbolje spojio turizam i zaštitu životne sredine.

Danas smo svjedoci masovne gradnje različitih objekata na Žabljaku i devastacije onog što bi trebalo da se valorizuje sa ogromnom pažnjom. Postalo je prestižno imati vikendicu na Durmitoru i rijetkost je izgradnja takvih objekata, ako ne u skladu sa zakonom, a ono u skladu sa prirodom.Poseban je slučaj Dragišnica kada je, za potrebe sječe građe na tom lokalitetu, investitor raskrčio skoro 20 kilometara puteva kroz Nacionalni park.

 Darko Stijepović iz NVO Centar za razvoj Durmitora, u svojim čestim, i može se reći oštrim obraćanjima javnosti, tvrdi da je Durmitor preplavljen betonom i rugobnom divljom gradnjom. Stijepović tvrdi i da je na dijelu urbanizacija cijele planine pa i Crnog jezera, najprepoznatljivijeg  žabljačkog toponima. Ako se izuzme doza subjektivnosti nekog ko voli svoj rodni kraj, zapažanja izvršnog direktora Centra za razvoj Durmitora vidljiva su i svakom ko iole poznaje žabljački kraj.

Sa druge strane prave valorizacije Durmitora skoro da i nema. Žabljak kao zimski turistički centar počiva na kapacitetima koji su izgrađeni one godine kad je Durmitor dobio svjetsku nagradu, kao park koji je najbolje spojio turizam i zaštitu životne sredine.Izgrađeno je dosta privatnih kapaciteta ali oni teško mogu da nadomjeste duh koji je Durmitor tada imao a sada ga samo rijetki prepoznaju.  

Kazne sa kojima se suočavaju oni koji devastiraju ekološku državu takve su da ih ne vrijedi ni pominjati. Dovoljno je reći da je firma Trudbenik i njen vlasnik Vuksan Radonjić, koji je probio put kroz Nacionalni park Durmitor do šumskog kompleksa Dragišnice u kojoj je kao koncesionar vršio sječu, nekoliko puta oslobađan odgovornosti,  na različitim sudskim instancama, za svoj postupak. Vrijeme ne može da se zaustavi ali naš odnos prema Svjetskoj prirodnoj baštini mora.

      

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.