Krivokapić, uvjeren da su svi posvećeni dobru građana Crne Gore, je pozvao na prvi sastanak najviših predstavnika parlamentarnih političkih subjekata u utorak 1. decembra  sa početkom u 12h, u Bijelom salonu Skupštine Crne Gore. Na sastanak su pozvani: Milo Đukanović, predsjednik Demokratska partija socijalista, Rafet Husović, predsjednik Bošnjačka stranka, Andrija Popović, predsjednik Liberalna partija Crne Gore, Raško Konjević, potpredsjednik Socijaldemokratska partija,Srđan Milić, predsjednik Socijalistička narodna partija,. Darko Pajović, predsjednik Pozitivna Crna Gora, Andrija Mandić, predsjednik Nova srpska demokratija,Nebojša Medojević, predsjednik Pokret za promjene, Milan Knežević, predsjednik Demokratska narodna partija, Janko Vučinić, predsjednik Radnička partija, Miodrag Lekić, predsjednik DEMOS, Žarko Rakčević, predsjednik Ujedinjena reformska akcija – URA, Aleksa Bečić, predsjednik Demokratska Crna Gora – Demokrate, Nazif Cungu, predsjednik FORCA, Đerđ Camaj, predsjednik Albanska alternativa, Marija Vučinović, predsjednica Hrvatska građanska inicijativa. Poziv nije poslat predsjedniku Socijaldemokrata Ivanu Brajoviću.

Krivokapić je predložio da se Parlamentarni dijalog odvija u dvije faze :1. Analiza zakonske izborne regulative i njena puna implementacija, kao i razmatranje drugih aspekata unaprjeđenja izbornog procesa u svim oblastima koje utiču na izgradnju izbornog povjerenja; 2. Razmatranje pravno-političkog modela koji će obezbijediti implementaciju dogovorenih rješenja.

"Nivo i način daljeg odvijanja parlamentarnog dijaloga bio bi tema našeg prvog susreta i ovim pismom samo dajem osnovnu tematsku podlogu koja će na bazi vaših dodatnih prijedloga dobiti konačni oblik. Poslije obavljenih razgovora sa predstavnicima civilnog sektora, slobodan sam Vas obavijestiti i o njihovoj spremnosti da stručno doprinesu ovom parlamentarnom dijalogu, a time i dodatnom rastu povjerenja u njegov rezultat", naveo je predsjednik Skupštine.

Krivokapić je u pismu podsjetio da su predsjednički izbori 2013. osporeni u jednom značajnom dijelu javnosti, kako u početnoj fazi tako i prilikom objave rezultata tih izbora. Slijedili su protesti i bojkot rada Skupštine.

"U tim teškim uslovima krenuli smo u mukotrpan proces izgradnje izbornog povjerenja čiji je prvi korak bio konsensualno usvajanje u Skupštini Crne Gore 31. maja 2013. Zaključaka o izgradnji povjerenja u izborni proces.

Višemjesečni rad Radne grupe i Kolegijuma Predśednika rezultirali su usvajanjem, uz široku saglasnost, zakonskih rješenja čiji je cilj unaprijeđenje izborne regulative, sa obavezom formiranja ad-hoc tijela koje će imati nadzor nad radom državnih organa u izbornim pitanjima.

Proces izgradnje povjerenja omogućio je novu koheziju u Skupštini oko ostvarivanja obaveza iz evropskih integracija i doveo do usvajanja XVI Amandmana na Ustav Crne Gore i njihovu implementaciju kroz izbor -kvalifikovanom većinom, sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca.

Dostignuća koja smo ostvarili u ovoj fazi izgradnje povjerenja pokazuju da demokratski i konstruktivno vođen dijalog može da donese ogromne rezultate na ostavrenju prioritetnog državnog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji", navodi se u pismu.

Krivokapić i pismu navodi da je parlamentarna demokratija u Crnoj Gori  dokazala sposobnost da se suoči sa višeslojnim teškim izazovima i da donese boljitak građanima Crne Gore. Kako je kazao, ta dostignuća "nas obavezuju da iz ove krize koja je nastala iz neispunjenih prethodnih obaveza, izađemo sa trajno stabilnom i nespornom izbornom demokratijom"

Konstatuje da je nakon predsjedničkih izbora i posljednjeg kruga lokalnih izbora održanih 2014. godine došlo do pogoršanja povjerenja u demokratski izborni proces koje ima još uvijek snažnu pojavnost kroz: aferu Snimak čije pravno i političko razrješenje nije do kraja okončano, na što nas podsjeća i Evropska Komisija u svojem ovogodišnjem izvještaju, proteste koji se dešavaju posljednjih mjeseci, koji kao svoj proklamovani cilj imaju uspostavljanje prelazne vlade sa zadatkom organizovanja slobodnih izbora, slučajeve antievropskih i nedemokratskih postupanja, sa elementima političke korupcije, na lokalnom, a od skoro i na državnom nivou, medijsku scenu za koju se u izvještaju Evropske komisije konstatuje nedostatak progresa uz pojave “prljave kampanje“  usmjerene prema istaknutim aktivistima civilnog društva i nekim političarima.

"Ovi i pojedini drugi elementi ukazuju na stanje političke krize koje šalje snažne negativne poruke o Crnoj Gori i mogu rezultirati zaustavljanjem naše države u integracionoj reformskoj agendi. Sve to može trajno nanijeti štete ekonomiji, a time u svim aspektima socio-ekonomske pozicije građana", ocijenio je Krivokapić