Na predstavljanju izvještaja „Urušavanje sloboda: Mediji i prikrivena cenzura u Crnoj Gori" objašnjeno je da on osvijetljava selektivan pristup u javnom finansiranju koje se zloupotrebljava kako bi se nagradili oni mediji koji pozitivno izvještavaju o radu vlasti, a kaznili mediji koji preispituju zvanične politike i prakse.

"Stoga je izvještavanje medija polarizovano i podstiče novinarstvo lošeg kvaliteta koje nije od pomoći u društvenim debatama. Kao rezultat takve prakse, kredibilitet medija je znatno oslabljen", istaknuto je danas na predstavljanju izvještaja. 

Prikrivena cenzura, ili indirektna cenzura, se definiše kao „pokušaj vlasti da utiču na medijsko izvještavanje kroz različite oblike pritisaka, a bez upotrebe zakonske zabrane, otvorene cenzure sadržaja vijesti ili direktne fizičke represije prema medijima i novinarima".

Direktor Odsjeka za slobodu medija WAN-IFRA Endru Heslop kazao je da ovo istraživanje dokazuje da se u Crnoj Gori najmanje priča o prikrivenoj cenzuri, ali da ista služi kao najefikasnije sredstvo kontrole sadržaja medija.

"Uticaj zloupotrijebljenih javnih sredstava na malom tržištu medija prepunog medijskih kuća je jednostavno ogroman”, istakao je on.

Na predstavljanju ovog izvještaja u Podgorici saopšteno je da je posljednjih godina prikrivena cenzura drastično uzela maha, te da sada pokazuje dugoročne negativne posljedice po medijske kuće u zemlji.  

"Tragični primjeri „otvorene cenzure" medija u Crnoj Gori, kao što je nerasvijetljeno ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, iz maja 2004, ali i drugi prijavljeni slučajevi napada na novinare i svojinu medija, najbolje ilustruju skoriju prošlost crnogorskih štampanih medija obilježenu nasiljem. Indirektni, česti finansijski pritisci, sa ciljem da oslabe kapacitete ili da čak ugroze održivost određenih medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti, postali su uobičajena praksa", saopštili su iz WAN IFRA, CIMA i CGO.

Analiza koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo na osnovu obimnog istraživanja i razgovorima sa urednicima i ekspertima iz oblasti medija, kako je saopšteno sadrži oblike i mapira obim prikrivene cenzure od strane crnogorskih državnih i javnih institucija.

"Dok javna potrošnja u medijima ostaje neregulisana, politički akteri vrše kontrolu i ogroman pritisak na sadržaj i održivost medija takvom distribucijom sredstava", rečeno je na predstavljanju izvještaja.

Preporuke sadržane u izvještaju pozivaju na akciju kako bi se zaustavilo urušavanje slobode medija u Crnoj Gori i unaprijedili izgledi za razvoj slobodnih, nezavisnih i pluralističkih medija. 

U izvještaju se navodi da treba obezbijediti punu primjena zakona i propisa koji spriječavaju miješanje države u poslovanje, aktivnosti i izvještavanje medija, a da se u isto vrijeme obezbijede i jednake šanse za sve medije prilikom raspodjele javnih sredstava i oglašavanja, kako bi se dostigli evropski standardi.

"Ukupan proces demokratizacije i evropeizacije Crne Gore opterećen je ograničenjima koja se nameću u pogledu slobodnog razvoja nezavisnih medija čiji je opstanak ugrožen nelojalnom konkurencijom i miješanjem države“, izjavila je izvršna direktorka CGO-a  Daliborka Uljarević.

Transparentnost u vlasničkim strukturama bi, kako je saopšteno, trebalo biti obavezna, kao i javno objavljivanje mogućih konflikta interesa. 

Shodno istraživanju, potrebno je strogo se pridržavati novinarskog kodeksa i odgovarajućih mehanizama odgovornosti zbog kršenja istog, a koji bi bili pod nadzorom kredibilnog samoregulatornog tijela.

"Ako Crna Gora nastavi sa neregulisanom dodjelom javnih sredstava za oglašavanje i netransparentnim praksama, biće veoma teško da se riješi prikrivene cenzure“, kazao je Don Podesta, menadžer i urednik u CIMA.