„Pozivnica se najavljuje sa najviših međunarodnih adresa, tako da su realna naša očekivanja da će ona 2. decembra biti i ozvaničena. Istorijski, Crna Gora će prvi put u istoriji biti članica međunarodne organizacije najrazvijenih zemalja svijeta. Nisam pristalica paradigme Istok-Zapad, ali ako je Balkan označen kao mjesto nestabilnosti, između ostalog, i zato što kroz njega prolazi ta „linija razdvajanja", onda je Crna Gora, u tom smislu, riješila svoju dilemu“, kazao je Marković u intervjuu Dnevnim novinama.

On je istakao da ulazak Crne Gore u NATO ne znači „rušenje mostova iza sebe", naprotiv: nakon što ostvari ovaj ključni multilateralni cilj, Crna Gora će nastaviti da njeguje tradicionalne prijateljske odnose, pa će u vrhu naših bilateralnih prioriteta biti saradnja sa Ruskom Federacijom. 

Marković je naglasio da se ulaskom u NATO obezbjeđuju pretpostavke za ono što se zove „siguran investicioni ambijent". 

„Neko je rekao da je Crna Gora u prošlosti proizvodila najviše istorije po metru kvadratnom. Rekao bih da je sada vrijeme da povećamo bruto društveni proizvod po glavi stanovnika. Za to nam treba sigurnost, a u današnjem vremenu, nje nema bez kolektivnog sistema bezbjednosti“, naveo je on.

Na pitanje da li očekuje da će protivnici NATO-a u Crnoj Gori biti mirni, ili se mogu očekivati novi nemiri  Marković je odgovorio da očekuje izraze neslaganja sa opredjeljenjem za članstvo u NATO, ali ne očekuje manifestacije protivljena poput onih „koje smo imali priliku da gledamo proteklih mjeseci.“ 

„Taj talas se 24. oktobra razbio o stijene nepokolebljivog opredjeljenja legitimnih i legalnih, demokratski izabranih vlasti da čuvaju javni red, mir i ustavni poredak“, naveo je on.

Marković je kazao i da su politički zahtjevi Demokratskog fronta nesrazmjerni njihovoj političkoj snazi. 

„U odsustvu bilo kakvog zajedničkog imenitelja osim rušenja vlasti, činioci ove koalicije, umjesto da se iznutra konsoliduju, izaberu lidera i pripreme politički program sa pozitivnim porukama, konstatno šalju negativne poruke: NE u parlament, NE u NATO, evo sada i najave NE na izbore. Pritom ne čuju NE koje se njima upućuje: prvo od bivšeg lidera, nakon toga od ostalih djelova opozicije uoči protesta, zatim od samih građana koji se nijesu odazvali u očekivanom broju, potom od Države koja im je rekla NE 24. oktobra, i na kraju od Evropske komisije u Izvještaju o napretku, koja je jasno rekla NE vaninstitucionalnoj političkoj borbi. No, imamo još malo strpljenja: na pragu smo redovne izborne godine, kada će se konačno otvoriti pasijans crnogorske političke scene“, zaključio je potpredsjednik Vlade.