Kada idete u nabavku najčešće se provjerava rok trajanje, oni malo pažljiviji  gledaju i sastav i sirovine od kojih je proizvod napravljen. Drugi pak razmišljaju samo o kalorijama. Dok jedni vole da kupe samo ono što im je udobno od odjeće drugi preferiraju moderno.

No pitanje je koliko se Crnogoraca , kada pođe u nabavku, zapita da li je ovaj proizvod bezbjedan za mene i moju porodicu? Da li ste znali da se na listi opasnih proizvoda, koju Tržišna inspekcija gotovo svakodnevno ažurira, između ostalog nalazi i „ donji dio trenerke , Hello Kity“ ili „ Dječija jakna Cool kids“ ?

Prema Zakonu o nazoru proizvoda postoje različiti nivoi rizika kada se govori o prodaji opasnih proizvoda , prema tome se određuju mjere koje sprovodi Tržišna inspekcija , i to“- naredba za otklanjanje neusklađenosti u određenom roku; naredba za sprečavanje distribucije i prodaje proizvoda i upozorenje korisnika na rizike koje taj proizvod predstavlja;naredba za opoziv proizvoda;naredba za uništenje proizvoda ili vraćanje proizvoda proizvođaču.”, objašnjava za naš portal Milena Ostojić, PR Uprave za inspekcijske proslove.

Unapređenje potrošačkih prava su zahtjevi Evropske unije ukoliko želimo da se priključimo evropskoj porodici, čak će se o njima pregovarati kroz jedno  poglavlje. Tako da je 2015.  Tržišna inspekcija imala pune ruke posla,  “Po naloženim mjerama, u toku 2015.godine je sa tržišta Crne Gore trajno povučeno 86 vrsta opasnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom, u količini od 2.214 komada, dok je  privremeno povučeno (do otklanjanja neusaglašenosti) 115 vrsta opasnih proizvoda koji ne predstavljaju ozbiljan rizik, u količini od 234.599 komada. Opoziv od krajnjih potrošača naređen je za 40 vrsta opasnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom u količini od 1.473 komada (opoziv je objavljen preko dnevnog listaPobjeda i isticanjem obavještenja u maloprodajnimobjektima). Naredba za uništenje opasnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom izvršena je za  24 vrste opasnih proizvoda, u količini od 1.340 komada”, kaže Ostojić.

Kazne za nepoštovanje propisa su različite “Zakonom o opštoj bezbjednosti proizvoda  propisana je kazna za prekršaj – isporuku nebezbjednog proizvoda na tržište, i to za pravna lica u rasponu od 5.000 - 20.000 €, za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice od 300 – 2.000 € i za preduzetnika od 5.000 - 12.000 €. Za prekršaj – neobavještavanje nadležnog organa da je proizvod koji je isporučen na tržište opasan, zakonom je propisana kazna za pravna lica od 2.000 -10.000 €, za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice od 100 – 1.000 €, a za preduzetnika od 2.000 - 6.000 €.”, objašnjava Ostojić.

Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglašenosti  propisana je kazna za prekršaj – neobezbjeđivanje izrade proizvoda u skladu sa propisanim zahtjevima, i to zapravna lica u rasponu od 2.000 - 20.000 €,  za odgovorno lice u pravnom licu I fizičko lice od 500 – 4.000 €, a za preduzetnika od 2.000 - 12.000 €. Za prekršaj – neispunjavanje zahtjeva u vezi sa tijelima za ocjenu usaglašenosti, propisana je kazna za pravna lica u rasponu od 2.000 - 20.000 €, a za odgovorno lice u pravnom licu od 1.000 – 4.000 €.

Iskustvo tržišnih inspektora govori da su do sada privredni subjekti dobrovoljno izvršavali naredbe inspektora.” Ukoliko bi došlo do ponovnog kršenja propisa, pristupilo bi se sankcionisanju i to podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a u određenim slučajevima i  krivičnih prijava”, naglašava Ostojić.

Međutim i pored brojnih aktivnosti Tržišne inspekcije nivo svijesti potrošača I privrednih subjekata po ovom pitanju nije na visokom nivou , smatra Ostojić  I dodaje “Navodimo podatak da su u tekućoj godini potrošači podnijeli samo 1 prijavu o nebezbjednim proizvodima, a da privredni subjekti Upravi za inspekcijske poslove nisu podnijeli nijedno obavještenje o opasnom proizvodu.“

Ipak u tome koja su potrošačka prava, na šta obratiti pažnju, kako , zašto i šta preduzeti kao i koje proizvode i zašto ne kupovati jer su opasni možete naći na sajtu www.ti.gov.me, kao i sajta www.potrosac.me.