Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, zajedno sa institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Misijom OEBS-a u Crnoj Gori i NVO "Građanska alijansa", organizovala je konferenciju o migracijama i izbjegličkoj krizi.

Hiljade izbjeglica iz Sirije, Iraka i Avganistana koje se svakodnevno kreću prema zemljama EU, prelazeći kroz teritorije zemalja Zapadnog Balkana u nekoj od varijanti mogle bi krenuti i prema Crnoj Gori. Da li je Crna Gora spremna da prihvati talas izbjeglica, u slučaju da dođe do promjene migrantske rute, diskutovano je danas u glavnom gradu Crne Gore, prenosi agencija Anadolija.

Iz Vlade Crne Gore stiglo je uvjerenje da "su spremni za eventualni priliv izbjeglica". Iz institucija EU obećana je pomoć, dok nevladin sektor smatra da je iskustvo Crne Gore sa izbjeglicama bogato, ali da je bilo i negativnih momenata.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković iznio je stav da Vlada Crne Gore spremno dočekuje eventualni priliv izbjeglica.

"Vlada Crne Gore je u novembru usvojila plan djelovanja u slučaju mogućeg priliva izbjeglica i migranata, koji ima za cilj da obezbijedi najveći stepen ljudskih prava izbjeglica i migranata, i da se preduzmu sve mjere kako bi se ostvarila saradnja sa susjednim zemljama, zemljama krajnje destinacije, kao i sa zemljama porijekla, gdje se to smatra potrebnim. Planom su obuhvaćeni svi aspekti mogućeg priliva izbjeglica, lokacija, logistički centri, evidencija, ljudski resursi, smještajni kapaciteti, bezbjedonosna pitanja, kao i pravo na pomoć. Vlada Crne Gore spremno dočekuje eventualni priliv izbjeglica", uvjeren je Marković.

Da će Crna Gora imati pomoć od EU u slučaju da izbjeglice krenu prema Crnoj Gori, obećao je danas šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič.

"Pitanje migracija je globalni problem, koji zahtijeva kolektivne odgovore i solidarnost. Da bi sanirala posljedice izbjegličke krize, Evropska komisija  se obavezala da izdvoji 200 miliona eura humanitarne pomoći u 2015. godini. Što se Crne Gore, EU je već pružila 2,63 miliona eura podrške za aktivnosti čiji je cilj da se tražiocima azila i migrantima obezbijedi adekvatna zaštita. Dodatnih 20 miliona eura je planirano u narednom periodu za podršku integrisanom upravljanju granicama", kazao je Drobnič.

Iako je Crnu Goru do sada zaobišao migrantski talas, postoji mogućnost preusmjeravanja migrantske rute. U toj situaciji, prema izbjeglicama se mora postupati humano, poručio je ombudsman Šućko Baković.

"Neke zemlje Evrope i Balkana nijesu odgovorile na pravi način, pribjegavajući mjerama koje nisu humane. Ne mogu, a da ne pomenem žalosne prizore kakve smo mogli vidjeti kao što su policijsko batinanje i disciplinovanje na graničnim prelazima, upotreba suzavca, zatvaranje granica, podizanje ograda, držanje izbjeglica na otvorenom. Najblaže rečeno, ovo su neprihvatljivi postupci i zaslužuju svaku osudu. Na sreću, neke druge zemlje su postupale veoma humano i u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom", kazao je Baković.

Istakao je da "Crna Gora ne može sama da se nosi sa masovnim valom izbjeglica, i potrebna joj je pomoć i podrška EU".

Da je iskustvo Crne Gore sa izbjeglicama bogato, mišljenja su u nevladinom sektoru.

"Devedesetih godina prošlog vijeka smo otvorili vrata izbjeglicama iz bivše Jugoslavije. U jednom trenutku smo u Crnoj Gori imali 143 hiljade izbjeglica, što je činilo oko 20 odsto ukupnog stanovništva. To je primjer koji danas treba da slijede razvijene države Evrope. S druge strane, imamo i primjer koji predstavlja mrlju u našoj istoriji, a riječ je o deportacijama bosanskih izbjeglica. Ova mrlja nažalost dodatno je potamnjena. Nismo sproveli efikasnu istragu koja bi vodila otkrivanju, procesuiranju i adekvatnom sankcionisanju svih odgovornih. Porodice žrtava i dalje čekaju da im ukažemo poštovanje i pokušamo vratiti dostojanstvo", kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse.

Anadolija