Ona je na regionalnoj konferenciji "Volontiranje i zakonski okvir - dobre prakse i EU standardi", koju je organizovala TASCO kancelarija u Crnoj Gori, najavila i izradu novog zakona o volonterizmu, od naredne godine.

"Po nalazu EK, naša je obaveza da početkom 2016. godine krenemo u izradu novog zakona o volonterizmu", dodala je Kovačević.

Ona navodi da, volonterski rad daje neprocjenjivi doprinos društvu, jer je povezan sa aktivnim građanstvom, koje predstavlja ključni osnov demokratije na lokalnom i nacionalnom nivou. Osim toga, naglasila je, volonterizam može imati značajnu ulogu u smanjenju nezaposlenosti mladih i dugoročno nezaposlenih osoba.

"Volonteri stiču važna iskustva i znanja koja se traže na tržištu rada, grade mrežu kontakata i imaju mogućnost da se oprobaju u raličitim socijalnim uslugama, da nauče da donose prave odluke, rješavaju probleme, da se prilagođavaju raznim kulturama i da demonstriraju osjećaj za pravdu", saopštila je Kovačević.

Šef TACSO kancelarije u Crnoj Gori Goran Đurović kazao je da zakonska i institucionana rješenja za razvoj volonterizma u pojedinim zemljama regiona, pa i u Crrnoj Gori, još nijesu dovoljno podsticajna.

Đurović je pojasnio da se zakonskim rješenjima u toj oblasti dominantno regulišu način i uslovi obavljanja volonterskog kao besplatnog oblika rada, umjesto da se uredi volontiranje kao način partiipacije građana i podrške građanina i civilnog sektora razvoju zajednice.

"Zakonska rješenja su više usmjerena na zabrane i birokratizaciju načina učešća građanina u volontiranju", saopštio je on.

Prema njegovim riječima, umjesto napora da se tvrdo regulišu svi oblici volontiranja i insistiranju na kažnjavanju prekršioca, bolje je da se zakonskim rješenjima pristupi sa namjerom afirmisanja volontiranja.

"Ponekad smo suočeni sa paradoksima da zakon, na primjer, zabranjuje zaposlenima da se i maloljetnicima ispod 15 godina da volontiraju, čak i u slučajevima da volontersku akciju organiizuje škola ili je u funkciji obrazovanja djece, dok s druge strane država, odnosno obrazovne ustanove, imaju razvijene fakultativne i obavezne izborne sadržaje pod nazivom Volonterski i humanitarni rad, koji predviđaju praktično volontiranje", kazao je Đurović.

Kako dodaje, postavlja se ključno pitanje pred donosioce odluka–da li se želi razvijati kultura davanja, odnosno angažovanja svih društvenih potencijala za dobrobit zajednice i njen razvoj, ili samo sprječavati moguće zloupotrebe.

"Ukoliko se zakonom stvaraju dodatna finansijska opterećenja, i NVO stavljaju u još nepovoljniju ulogu (obavezno zdravstveno osiguranje, boravišne dozvole stranim volonterima), onda se više može govoriti o barijerama, nego o podsticajima", zaključio je on.

Izvršni direktor Asocijacije za demokratski prosperitet Zid Igor Milošević kazao je da ta organizacija već 15 godina figurira kao nacionalni volonterski servis u Crnoj Gori.

"Od ove godine, volonterizam moramo da nazovemo novim imenom i da promovišemo novi koncept. Volontiranje je dobrovoljni aktivizam u zajednici", kazao je Milošević.

Prema njegovim riječima, postavlja pitanje ko je krivac što je danas volontiranje krivično djelo u nekim zemljama regiona, kao što je to slučaj u Makedoniji, te dodao da u civilnom sektoru nijesu očekivali da su zemlje u regionu spremne da jednu tako značajnu vrijednost, koja podstiče mnoge druge, toliko zlonamjerno stave u funkciju devijantnog funkcionisanja sistema.

On navodi sa su u Crnoj Gori, napravljeni određeni pomaci u oblasti volonterizma, koji ohrabruju.

"Ono što destimuliše je činjenica da od dana donošenja Zakona, svaki naredni korak donosioca odluka obeshrabruje volontiranje i stimuliše njegovu neadekvatnu upotrebu", smatra Milošević.

On je upozorio da je u većini zemalja zapadnog Balkana, institucionalni oblik pogrešno postavljen.

"U većini država nadležnost nad tom temom ima ministarstvo rada. Mislim da je to pogrešno, i da taj segment javne politike mora da preuzme ministarstvo koje je nadležno za participaciju, za građane, za civilni sektor", ističe on.

Kako je kazao, da bi se razvijalo volontiranje, ono mora da se stimuliše, strategijom i zakonskim aktima.

"U Crnoj Gori je urađena kompletna studija u čijoj su izradi učestvovala ministarstva rada i prosvjete. Ona je spremmna da se prihvati, ukoliko se jednog dana izvadi iz fioke", kazao je on. 

Šefica regionalne TACSO kancelarije iz Sarajeva Jasenka Perović kazala je da je volonterizam važno pitanje u cijelom regionu.

"Ono još više dobija na značaju, jer je Evropska unija razvila dokument Smjernice EU za podršku razvoju civilnog društva u periodu 2014-2020. Taj dokument prati nekoliko parametara vezanih za razvoj civilnog društva", rekla je Perović.

Kako navodi, u dijelu koji se tiče zakonskog okvira, volonterizam je jedan od parametara koji se prati.

"EU će koristiti te smjernice za praćenje napretka zemalja u regionu, po svim parametrima koji su sadržani u dokumentu, samim tim i zakonski okvir povezan sa volonterizmom. Ova konferencija samim tim dobija na značaju, jer pokreće ova pitanja na adekvatan način", kazala je Perović.