Prema njihovim riječima, ovakva politika Vlade je prethodnih godina poreske obveznike skupo koštala, jer su preko 181 milion eura palih garancija već platili kroz veće poreze, uvođenje novih taksi ili zamrzavanje penzija.

"Vlada planira da u narednoj godini izda garancije za kredit od 20 miliona eura koji će Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) uzeti kod Njemačke razvojne banke za potrebe izgradnje elektroenergetske infrastrukture na poluostrvu Luštica, kao i za kredit Željezničke infrastrukture kod Evropske investicione banke od šest miliona eura, koji je namijenjen rekonstrukciji željezničke infrastrukture", saopšteno je iz MANS-a.

Stanje duga po izdatim garancijama domaćim i inostranim kreditorima na kraju prošle godine, kako ističu, iznosilo je nevjerovatnih 307 miliona eura, a do početka ove godine iz državne kase je po osnovu garancija isplaćeno preko 181 miliona, zbog čega je nastao manjak u državnoj kasi, pa se Vlada ne samo nepovoljno zaduživala da bi punila rupe u budžetu, već je i građanima uvodila nove namete.

Iz MANS-a podsjećaju da su najveće garancije plaćene za kredite KAP-a, Željezare Nikšić, Rudnika boksita, ali i novinskog preduzeća Pobjeda, zatim Fabrike elektroda u Plužinama, te barskog preduzeća Primorka i nikšićke kompanije Mi-Rai. Zatim dodaju da nijedna od izdatih garancija nije bila obezbijeđena kvalitetnim kontragarancijama, a vrijeme je pokazalo da nijesu pomogle ekonomski opstanak kompanija i stvaranje novih ili očuvanje postojećih radnih mjesta.

S tim u vezi, kako ističu, frapantna je upornost Vlade da nastavi pogubnu politiku izdavanja novih državnih garancija, posebno kada su u pitanju projekti koji su u privatnom, a ne javnom interesu, kakav je nesporno projekat Luštica na istoimenom poluostrvu, gdje strani investitor gradi turistički kompleks.

"Zvaničnici Ministarstva finansija još uvijek nijesu objasnili zašto bi gradnja elektroenergetske infrastrukture na poluostvu Luštica za potrebe privatnog projekta imala prioritet u odnosu na gradnju takve infrastrukture na bilo kojem drugom mjestu u državi, a od čega bi građani imali koristi, a ne dominantno privatni investitor, te šta će biti obezbjeđenje planiranog kredita od 20 miliona eura. Ovo i iz razloga što je nedavno CGES jedva obezbijedio obezbijeđenje za ovogodišnji kredit od 40 miliona eura za gradnju dalekovoda ka Pljevljima, kao dijela projekta podmorske interkonekcije između Crne Gore i Italije", saopštili su iz tog resora.

Pored toga, kako dodaju, Predlog zakona o budžetu sadrži i niz drugih zakonski problematičnih rješenja, pa tako Vlada projektuje veća sredstva za isplatu bruto zarada u iznosu od 13 miliona eura na osnovu Predloga zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, iako taj zakonski akt još nije ni upućen u skupštinsku proceduri, a kamoli usvojen.

Prema njihovim riječima, samo ovih nekoliko segmenata iz Predloga zakona o budžetu za 2016. godinu pokazuju da je Vlada veoma problematično projektovala određene budžetske stavke, a da bi zbog pojedinih ceh ponovo mogli platiti građani kroz uvećane fiskalne namete.

Predlog zakona o budžetu će biti razmatran sjutra na skupštinskom Odboru za ekonomiju finansije i budžet.