Dokazani i izuzetni stručnjaci iz okruženja zdravstvene usluge pružaće u Crnoj Gori i istovremeno biti edukatori naših doktora. Kadrovsko jačanje državnih zdravstvenih institucija omogućiće, smatra ministar Šegrt, i odredba novog zakona kojom se dopunski rad ljekara ograničava na matične medicinske ustanove. 

„U zdravstvenom sistemu Crne Gore je zaposleno blizu 8.000 ljudi. To je sistem koji funkcioniše 24 sata, 365 dana u godini. U njemu rade izuzetno posvećeni ljudi - profesionalci. To je sistem koji, kao i svi drugi, ima nedostataka i problema, ali je potencijalima sposoban da radi najzahtjevnije i najsloženije procedure u medicini, kao što su, između ostalih, kardiohirurgija i transplantacija organa“, kazao je Šegrt u intervjuu Pobjedi.

Prema njegovim riječima u posljednjih sedam godina nijedan pacijent nije upućen van Crne Gore zbog kardiodijagnostike ili operacija na otvorenom srcu. 

„Naš zdravstveni sistem, međutim, ima i puno problema, u smislu neracionalnosti, nepotrebne potrošnje ili neadekvatne organizacije. S tog aspekta mi smo, da se izrazim medicinski, postavili dijagnozu i odredili terapiju. Ima i hroničnih bolesti i akutnih stanja. Što se tiče akutnih stanja probali smo sa šok terapijom i pokazalo se prilično uspješno, naročito kada su u pitanju bila bolovanja i potrošnja ljekova. Sve analize i pokazatelji iz ,,Montefarma“ i Fonda zdravstva govore da će u ovoj godini, u dijelu potrošnje ljekova biti uštede, samim tim i u finansijskom iznosu“, istakao je on.

Kada je u pitanju zloupotreba bolovanja, kroz eksterne kontrole bilo je i suspenzija i disciplinske odgovornosti. 

„O tome se duže vrijeme nije vodilo računa. Doktori sada vrlo oprezno propisuju bolovanja, strogo se pridržavajući odredbi pravilnika“, dodao je Šegrt.

On smatra da su hronična stanja, koja žestoko ugrožavaju zdravlje zdravstvenog sistema, prije svega odsustvo planskog i sistematskog pristupa permanentnoj edukaciji zdravstvenih radnika. 

„Zbog toga kao posljedicu imamo veliki odliv sredstava i do 15 miliona eura, koliko je u ovoj godini izdvojeno za liječenje van državnog zdravstvenog sistema, koje podrazumijeva upućivanje u privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori i u zdravstvene centre van Crne Gore, sa kojima Fond ima potpisane ugovore. To se dešava jer ne posjedujemo određene medicinske tehnologije (PET skener, gama nož...), kao i zbog nedovoljne obučenosti kadra i neposjedovanja stručnog iskustva, ili i jednog i drugog. Zbog dugog vremenskog roka koji je potreban da se ovaj problem prevaziđe napravićemo „baj pas“ angažmanom dokazanih i izuzetnih stručnjaka iz okruženja, koji će zdravstvene usluge pružati u Crnoj Gori. Pri tome, oni će biti i edukatori naših doktora. Prvi put, nakon dužeg vremena, budžetom je predviđena posebna stavka, koja će u 2016. godini biti opredijeljena za ovaj vid edukacije“, rekao je Šegrt.

Nova odredba u Prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti koja se odnosi na dopunski rad izazvala je veliko negodovanje kod ljekara. 

„Lično sam ubijeđen, kada je u pitanju odredba koja se odnosi na dopunski rad, da je otpor, koji se javio posljedica nepoznavanja suštine problema, a ne zato što je nekome ne- što uskraćeno ili zabranjeno. Ova odredba predstavlja promociju institucionalnog i personalnog kvaliteta zdravstvene usluge. U savremenom svijetu sve institucije, pa i zdravstvene, reklamiraju se kvalitetnim stručnjacima, a mi smo dosadašnjim rješenjem prava na dopunski rad tjerali najkvalitetnije ljude iz državnih institucija. Nije mi jasno zašto. Nije problem da dopunski rad ostane kao zakonska norma, ali namjera mjere predviđene novim zakonom, jeste isključivo njihova promocija i nuđenje veće zarade u svojoj kući. Vrijeme će pokazati ko je bio u pravu“, pojasnio je ministar.

Odgovarajući na pitanje u kojoj mjeri niske zarade u zdravstvu utiču na kvalitet usluge, odnosno da li je moguće zadržati i motivisati kvalitetan kadar Šegrt je ocijenio da zdravstveni radnici nemaju adekvatna primanja, a to je najteži posao koji ljudi mogu da rade, posebno kada je u pitanju srednji medicinski kadar. 

„Nedovoljno su plaćeni i to je problem koji traje duže vrijeme. Sve ćemo uraditi, što je u granicama objektivnih finansijskih mogućnosti, da se u bližoj perspektivi taj status popravi. Sljedeće godine budžetom je za plate predviđena veća količina sredstava, u odnosu na prethodnu. I to govori o namjeri i države i Ministarstva zdravlja da se popravlja materijalni status zaposlenih“, istakao je on.