Ministri vanjskih poslova 28 država članica Alijanse na sastanku u sjedištu NATO-a u Briselu početkom decembra jednoglasno su donijeli odluku da Crnoj Gori bude upućen poziv za članstvo u NATO, prenosi Anadolija. 

Sredinom decembra na Međuvladinoj konferenciji u Briselu odlučeno je da budu otvorena poglavlja 35 o normalizaciji odnosa sa Prištinom i 32 o finansijskoj kontroli, a dvije strane, Srbija i EU, razmijenile su pregovaračke pozicije.

I dok su vlasti u Crnoj Gori pozivnicu za NATO, kao i vlasti u Srbiji otvaranje prvih poglavlja za članstvo u EU ocijenili istorijskim poduhvatima za dvije države koji ih "vraćaju u sistem evropskih vrijednosti", te tim povodom organizirali spektakularne proslave i prijeme, opozicija u obje države izrazila je rezervu. 

U Crnoj Gori još od 27. septembra povremeno se održavaju protesti dijela opozicije okupljene oko Demokratskog fronta, koji traže uspostavu prelazne vlade i raspisivanje prijevremenih izbora. Opozicija je čak mjesec dana šatorima blokirala prometovanje glavnom ulicom u Podgorici gdje su smještene zgrade Skupštine Crne Gore, ali i kancelarije predsjednika te u neposrednoj blizini i Vlade Crne Gore.

Još od početka protesta dijela opozicije u Crnoj Gori navodi se kako oni imaju isključivu vezu sa ulaskom te države u NATO, odnosno pokušajima opozicionih partija koje su još 2006. godine bile protiv referenduma i osamostaljivanja Crne Gore da to sada učine i kada je u pitanju NATO.

Za razliku od Crne Gore, u Srbiji nije bilo protesta zbog otvaranja prvih poglavlja u pregovorima sa EU, ali je jedan dio opozicije predvođene nekadašnjom jednom od vladajućih partija Demokratskom strankom Srbije bivšeg lidera Vojislava Koštunice pozvao na raspisivanje referenduma o tom pitanju. 

Godinu za nama, između ostalog, obilježilo je i potpisivanje sporazuma o granici sa BiH i Kosovom, to je bilo povod za brojne proteste u Prištini.

Kad je riječ o Hrvatskoj, ova godina u Hrvatskoj će ostati upamćena i po izboru Kolinde Grabar - Kitarović kao prve žene predsjednice od osamostaljenja Hrvatske i to u iznenađujućem drugom krugu.

I parlamentarni izbori u Hrvatskoj donijeli su promjenu stanja s obzirom na to da vlast po prvi put nakon izbora nisu mogli formirati blokovi stranaka okupljenih oko SDP-a, ali ni HDZ-a Hrvatske.

U Hrvatskoj se po prvi put desilo da je Nezavisna lista Most kao treća opcija postala faktor koja odlučuje o sudbini sastava nove hrvatske vlade. 

 Na regionalnom planu 2015. ostaće upamćena i kao godina u kojoj je "balkanska ruta" migracijskog procesa proširena na Hrvatsku i Sloveniju, a nakon što je u drugoj polovini godine Mađarska na granici podigla žicu i time onemogućila prelazak preko njene teritorije migranata prvo iz Srbije, a potom i Hrvatske.

Iako se ove godine očekivalo da se Kosovo pridruži ostatku Zapadnog Balkana u smislu ukidanja viznog režima za slobodno putovanje u Evropsku uniju to se nije desilo. Naime, Evropska unija odlučila je krajem godine da Kosovo treba ispuniti još osam preostalih uslova kako bi došlo do vizne liberalizacije. 

Ova godina ostaće zabilježena i po spektakularnom Samitu Oragnizacije za sigurnost i saradnju (OSCE) u Beogradu s obzirom da Srbija u 2015. godini predsjedava tom međunarodnom organizacijom na kojem se okupilo 1.000 predstavnika delegacija i 44 ministra spoljnih poslova među kojima i državni sekretar SAD-a Džon Keri i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

Takođe, u drugoj polovini ove godine, tačnije krajem septembra, postavljen je kamen temeljac za projekat 'Beograd na vodi' čime je zvanično počela izgradnja projekta vrijednog 3,5 milijardi eura što je najavljeno kao najveća investicija na Balkanu.