On je dodao da je sada na listi čekanja 870 pacijenata. Lazović je pojasnio da se čekanjem smatra prvi pregled pacijenta i operativna intervencija, a da kontrola, drugi, peti ili sedmi pregled po istom osnovu nije lista čekanja i ona postoji i u mnogo razvijenijim državama, prenosi Rtcg.

On je naveo da je 11. maja uveden dopunski rad angažovanjem doktora da rade subote, nedjelje i praznike u dvije smjene.

„Rezultat je da smo sa liste čekanja skinuli 12.346 pacijenata. Tako da smo uspjeli da sada imamo najmanje liste čekanja u regionu“, saopštio je Lazović na konferenciji za novinare.

On je dodao da u KCCG imaju višak nemedicinskog kadra i manjak ljekara.

„Evropski stanadardi kažu da je optimalan broj doktora 3,3 na hiljadu stanovnika, a mi imamo 2,27 u ovom momentu“, naveo je Lazović.

Prema njegovim riječima, KCCG pruži oko 55 odsto zdravstvenih usluga na nivou države, a u budžetu participira sa 31,5 odsto sredstava. „Tražio sam na Odboru za zdrastvo da u budžetu treba da participiramo proporcionalno broju pruženih usluga. Na taj način bi se omogućilo optimalno funkcinisanje u ovoj instituciji“, rekao je Lazović.

On je naveo da je jedan od probema u KCCG nedostatak kreveta. Lazović je dodao da je ukinuo donacije toj instituciji u novcu zbog transparentnosti.

On je ukazao na činjenicu da su standardi zaposlenih veliki problem. „Stadard zaposlenih je ispod dozvoljenog nivoa, i sestara i ljekara“.

Prema riječima Lazovića, za osam mjeseci njegovog mandata nije došla nijedna prijava, ni usmena ni pismena, da je neko uzeo novac za određeni vid zdravstvene usluge ili tražio bilo kakvu protivuslugu. Kako je rekao, najbolja antikoruptivna mjera je plata.

Kad je u pitanju transplantacija, Lazović je rekao da su 2013. godine sa Hrvatskom, na nivou dva ministarstva, postali član evropskog Eurotransplanta.

„Dosad je pod ovim krovom urađeno 25 transplantacija bubrega. U Zagrebu su napravljene dvije transplantacije jetre i jedna srca“, saopštio je on.

Lazović kazao da je zaštitniku prava pacijenata KCCG, za godinu pristigla 791 žalba.

„Najveći broj njih se odnosio na nejavljanje na telefonski poziv, čekanje u ambulanti, odnos sa osobljem. Najmanje pritužbi je bilo na kvalitet zdravstvene usluge“, pojasnio je Lazović.