Da je nešto trulo na crnogorskom Univerzitetu, to su ovih dana priznali i njegovi čelnici. I rektorka Radmila Vojvodić poručila je da Univerzitetu, a sa njim i crnogorskom visokom školstvu, treba temeljita reforma. Na stranu to što mnoge katedre drže gostujući profesori i što Univerzitet duguje kako njima , tako i svojim zaposlenim i državi, bolonjska reforma negativno se odrazila na kvalitet i način studiranja u Crnoj Gori.

I dok se u rukovodstvu Univerziteta  lome koplja kako treba da izgleda put prosječnog crnogorskog studenta do diploma i zvanja, studenti  Ekonomskog fakulteta obratili su se našoj redakciji da, na primjeru jednog predmeta, prikažu sve nedostatke bolonjskog procesa na Univerzitetu Crne Gore.

Njihov najveći problem jeste matematika, koju je ove godine prijavilo za polaganje 994 studenta. Pomislićete da je, gledajući ovu cifru, ogroman broj studenata ekonomije, ali nije. Od njih 994 njih 239  se prvi put pojavilo na ispitu. Ostatak, njih 755, na sopstvenoj koži uče latinsku poslovicu po kojoj  je ponavljanje majka nauke. Sa tim što ponavljanje ispita košta, u konkretnom slučaju 83 eura. To je, što bi student rekli , po Bolonji.

Na kolokvijum ih je izašlo 754 ili 75% od onih koji su prijavili ispit. Od njih je na kolokvijumu 25 ili više poena osvojilo njih tek  20% ili 150 studenata. To, što bi student rekli, nije po Bolonji.

Prema ECTS pravilima ocjenjivanja koja se primjenjuju u bolonjskom procesu,  normalna raspodjela ocjena predviđa sljedeću strukturu:

 OCJENA A približno 10% ukupnog broja studenata;

 OCJENA B približno 25% ukupnog broja studenata;

OCJENA C približno 30% ukupnog broja studenata;

OCJENA D približno 25% ukupnog broja studenata;

 OCJENA E približno 10% ukupnog broja studenata,

Ta se pravila u crnogorskom visokom, bolonjskom, obrazovanju ne primjenjuju. Pa da se statistika i zanemari. Postavlja li tu ko odgovornost profesora? Da li njih više stotina ne može da savlada gradivo ili je kvalitet nastave u pitanju? Posebno ako se zna da veći dio tog gradiva oni koji su pohađali gimnaziju su već učili.

Pa tako, na primjeru matematike na Ekonomskom fakultetu dolazimo do zaključka da je samo njih 20% zadovoljilo na kolokvijumu. Ostatak ide na popravni  koji je, kažu student koji su nas kontaktirali, uvijek teži i sa još manjom stopom prolaznosti. Studenti, u strahu da bi mogli imati problema u daljm toku studija, boje se da upravi fakulteta i Univerziteta postave ova pitanja.

Pitaju se da li njih hiljadu, od kojih mnogi idu na privatne časove koje dodatno plaćaju,  ne znaju matematiku ili su kriterijumi visoko postavljeni. Ili se sve vrti oko novca  za privatne časove ili uplate Ekonomskom Fakultetu jer samo prijava ispita koji je ponovilo  njih 755 donijelo je fakultetu prihod od preko 60 hiljada eura. A gdje je tu Bolonja?