U tužbi, koju potpisuje stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić, navodi se da je nakon otvaranja stečaja utvrđeno da je CEAC neplanskim zaustavljanjem Fabrike za proizvodnju glinice 24. aprila 2009. godine prouzrokovao ogromne materijalne troškove Kombinatu, pišu Dnevne novine.

"Trošak koji je nastao zbog neplanskog zaustavljanja Fabrike za proizvodnju glinice od 8. jula 2013. do 20. novembra 2015. godine iznosi 20.163.560 eura. Ova odluka dovela je i do znatnog umanjenja ukupne prodajne vrijednosti tužioca i do 50 odsto, odnosno za oko 25 miliona eura. To je smanjilo prodajnu cijenu tužioca, pa je u tom iznosu i umanjena njegova imovina i u konačnom stečajna masa", ukazano je u tužbi.

Kao dokaz za procijenjenu štetu, Perišić je, pored ostalog, dostavio rezultate vještačenja vještaka ekonomsko-finansijske, mašinske i tehnološko-metalurške struke i poslovnu dokumentaciju KAP-a.

Neplansko zaustavljanje Fabrike za proizvodnju glinice, koje je naložio menadžment CEAC-a, dovelo je do podhlađivanja rastvora i suspenzije i taloženja mulja i hidrata u uređajima, rezervoarima, kolektorima i sudovima. Štetu su, kako se navodi u tužbi, pretrpjeli pogoni raščišćavanja, dekantacije i ispiranja, crvene filtracije, bijele filtracije, uparavanja i energana.

"U toku trajanja stečaja postojala je konstantna potreba za finansijskim ulaganjima, prvenstveno zbog velike količine lužine koja je zaostala u sistemu", kaže se u tužbi.

Tužba protiv CEAC-a uslijedila je nakon što je novi vlasnik Kombinata, nikšićki Uniprom, tužio stečajnu upravu podgoričke fabrike jer mu nije predata imovina u skladu sa kupopro dajnim ugovorom.

Kao jedan od razloga za podnošenje tužbe, kojom traže povraćaj 7,8 miliona eura, predstavnici Uniproma navode neplansko gašenje Fabrike za proizvodnju glinice i neutralizaciju lužine koja je zbog toga ostala u tankerima.

Neplansko zaustavljanje Fabrike za proizvodnju glinice, kako se ističe u tužbi, dovelo je do zadržavanja oko 40.000 kubnih metara rastvora slabe lužine u pogonu 232 i u ispiračima više od 10.000 kubika isplake što predstavlja veliku opasnost za životnu sredinu.

KAP, kako se dodaje, nema uslove za bezbjedno skladištenje lužine, a otežanu okolnost predstavlja i zastarjela oprema.

"Zbog toga bismo pogon 232 mogli nazvati još jednom crnom ekološkom tačkom u Crnoj Gori, čij a bi havarija imala velike posljedice po životnu sredinu, a koje bi mogle izazvati uništavanje biljnog i životinjskog svijeta, zaganjenje podzemnih voda, ugrožavanje zdravlja, života i imovine ljudi", naglašeno je u tužbi.

Cdm/Dnevne novine