Prema njenim riječima javne rasprave se uošte ne organizuju, ili traju kraće nego što je propisano Zakonom, a tekst o kojem se navodno raspravlja često se ne objavljuje, dok izvještaji sa pristiglim predlozima za unapređenje se ne pripremaju ili su nepotpuni.

"Ovo su samo neki načini kršenja propisa koji uređuju ovu oblast, a najskoriji primjeri su nedostatne rasprave o nacrtima strategija za razvoj javnih nabavki, reformu javne uprave, kao i o programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU)", kazala je Marović.

Ona ističe da Ministarstvo finansija i Uprava za javne nabavke nisu organizovali javnu raspravu o Nacrtu strategije za razvoj sistema javnih nabavki za period 2016-2020. godine.

"Organizovan je set konsultacija o čijem održavanju nije bilo informacija na internet prezentacijama ovih organa. Štaviše, tekst nacrta strategije nije bio javno dostupan tokom ovih konsultacija, pa se postavlja pitanje svrsishodnosti ovakvih događaja. Najzad, budući da nije organizovana javna rasprava u skladu sa odredbama relevantne uredbe, nadležni organi nisu u obavezi da uzmu u razmatranje bilo koji izneseni predlog, niti da o njima sačine zvaničan izvještaj. Iako su o tekstu Nacrta strategije reforme javne uprave za period 2016-2020. godine organizovane dodatne konsultacije, ne možemo biti optimisti kada je unapređenje ovog teksta u pitanju. Naime, nakon prvobitne javne rasprave, sprovedene tokom godišnjih odmora (tokom avgusta i početkom septembra), Ministarstvo unutrašnjih poslova je u izvještaj sa javne rasprave uključilo samo "dopadljive" predloge, bez obrazloženja zašto drugi komentari nisu prihvaćeni ili obuhvaćeni izvještajem", pojasnila je Marović.

Dodaje da je Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je predstavilo Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2016-2018. godine, a dokument objavilo tek nakon prezentacije.

"Iako je, navodno, još uvijek moguće dostaviti komentare na ovaj tekst, samim tim što nije objavljen prije događaja na kojem je predstavljen spriječena je otvorena diskusija o njemu", isitiče Marović.

Ovi primjeri kako kaže pokazuju da se, više od tri godine nakon usvajanja uredbi o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave i načinu uključivanja NVO predstavnika u proces izrade akata, ovi propisi uporno izigravaju od strane državnih organa.

"Uz nedvosmislenu želju marginalizovanja prostora za uticaj zainteresovanih strana, Vlada na ovaj način ne usvaja nužno i najbolja rješenja i sprečava građane da doprinesu izradi propisa, koji regulišu za njih značajna pitanja", zaključila je Marović.