„Prema trenutno raspoloživim podacima, vršiće se usklađivanje penzija naviše. Za narednu godinu su u budžetu obezbijeđena sredstva za zaštitu najugroženijih penzionera, odnosno onih koji imaju najniže penzije, kroz socijalno-humanitarna davanja koja se odnose na jednokratne novčane pomoći, subvencije za oporavak penzionera, kao i za zimnicu, te participaciju u dijelu stambene izgradnje“, rekao je ministar.

Vlada je, dodaje Žugić, u punoj mjeri posvećena pitanju životnog standarda penzionera i predano radi na iznalaženju novih vidova finansiranja koji će ublažiti ranjivosti kako penzijskog, tako i cjelokupnog fiskalnog sistema.

Na pitanje Kada je realno očekivati da bude ukinut krizni porez Žugić je odgovorio da imajući u vidu da je uvođenje tzv. kriznog poreza prepoznato kao efikasna mjera fiskalne konsolidacije, naročito u kontekstu obezbjeđivanja stabilnijeg finansijskog sistema i održivosti javnih finansija, stava su da se još nijesu stvorili uslovi za njegovo potpuno ukidanje. 

„Svjesni, međutim, da je riječ o nepopularnoj mjeri, u Vladi smo se odlučili za model postepenog smanjivanja visine kriznog poreza, pa je tako, podsjećam, u dva navrata došlo do korigovanja sa 15 na 13 odsto i po aktuelnom predlogu sa 13 na 11 odsto u 2016. godini. Po isteku naredne godine, sagledaće se realni uslovi za njegovo ukidanje“, naglasio je on. 

Žugić je podsjetio da su poslanici u prethodnom periodu donosili odluke koje su rezultirale značajnim opterećenjem budžeta. 

„To se odnosi na jednostrane, odnosno odluke koje su donijete bez prethodnog analiziranja njihovog fiskalnog uticaja i bez pribavljanja mišljenja Vlade. Takve primjere vidimo u zakonima o socijalnoj i dječijoj zaštiti, o izmirenju obaveza prema radnicima KAP-a, o penzijskom i invalidskom osiguranju, o poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao i o saradnji sa iseljenicima.

Prilikom pripreme nacrta budžeta za 2016. godinu sačinili smo procjenu uticaja zakona, koji je nedavno na ovakav način usvojio parlament i došli do podatka da će njihova primjena godišnje koštati 27 miliona eura.

Imajući u vidu da posvećeno nastavljamo rad na svim elementima fiskalne konsolidacije, smatram odgovornošću svih relevantnih organa da zajedničkim djelovanjem i jedinstvenim stavom doprinesemo kreiranju dugoročno održivih politika“, rekao je on između ostalog.