Na evidenciji ZZZCG, trenutno ima registrovanih 6.967 visokoškolaca, od kojih je 4.211 posredstvom Vladinog programa, upućeno na Stručno osposobljavnje. Višak je zanimanja ekonomske i pravne struke, te prosvjetnih radnika.
“Zadnjih nekoliko godina uočeno je otežano zapošljavanje visokoškolaca iz više razloga. Zapošljavanje je prvenstveno usporeno zbog ekonomske krize. Zatim, jedan od problema je i povećana hiperprodukcija visokoškolaca, a taj trend će se nastaviti i u narednim godinama, imajući u vidu, broj studenta na završnim godinama studija, što dodatno povećava ponudu visokoškolaca u odnosu na tražnju i mogućnost zapošljavanja. Na birou rada se trenutno nalazi 10.034 nezaposlena lica sa srednjom stručnom spremom, od čega najviše ima maturanata gimnazije, ekonomskih tehničara, turističkih tehničara, elektrotehničara, mašinskitehničara”, rekla je u izjavi za CdM portparolka ZZZCG Danka Ćetković.
Odložen problem nemogućnosti zapošljavanja nakon srednje škole sada se diže na veći i teži nivo. Uz svakim danom provedenim na evidenciji Zavoda, znanje nezaposlenog lica zastarijeva, te se nesklad između onoga što on zna i onoga što treba praksi drastično uvećava.
“Od ukupnog broja nezaposlenih čak 56,55 odsto njih zaposlenje traži duže od godinu, a zaposlenje duže od tri godine traži 31,45 odsto nezaposlenih lica. Kada se govori o deficitu, dominantan je deficit primjenjivih znanja i vještina na svim nivoima obrazovanja, kao i deficit raznih dodatnih znanja npr. znanja stranih jezika, rada na računaru kao i znanja aktivnog traženja zaposlenja “, rekla je Ćetković .
Činjenica da do 90 odsto svršenih srednjoškolaca upisuje fakultete, jasan je signal crnogorskoj privredi da je hiperprodukcija visokoškolaca na crnogorskom tržištu uzela maha. U UPCG, hiperprodukciju visokoškolaca vide kao rezultat neusklađenosti upisne politike fakulteta i zahtjeva tržišta rada.
“Fakulteti prilikom kreiranja upisne politike ne "konsultuju“ u dovoljnoj mjeri tržište rada, i svoje ciljeve u pogledu broja studenata koji se upisuju na pojedine studijske programe ne definišu u skladu sa realnim potrebama poslodavaca, analizirajući deficitarna i suficitarna zanimanja na tržištu rada. Na fakultetima je, takođe, da u okviru svoje upisne politike jasnije definišu kriterijume prohodnosti iz srednjih škola na visokoškolsku ustanovu. Treba imati u vidu da na značajan priliv visokoškolaca na tržište rada utiče i kadar koji je svoju kvaalifikaciju stekao na visokoškolskim ustanovama van Crne Gore“, rekla je u izjavi za CdM savjetnik za obrazovanje u UPCG, Ana Maraš.
U CGO smatraju da je hiperprodukcija visokoškolaca na tržištu rada jedino dobra u slučaju da se uskladi sistem upisne politike na prirodnim i društvenim naukama .
“S druge strane, ovakva hiperprodukcija visokoškolaca na tržištu koja za cilj ima jedino stvaranje diplomaca društvenih nauka radi punjenja budžeta Univerziteta Crne Gore UCG od školarina, dovodi samo do lošeg kvaliteta školovanog kadra i povećanog stepena nezaposlenosti intelektualaca, jer je tržište prenatrpano ekonoministima , pravnicima i politikolozima”, rekla je u izjavi za CdM, koordinatorka programa u CGO-u Snežana Kaluđerović.
Godinama već Crna Gora rapidno gubi srednji stručni kadar i majstorska zanimanja. Tako na crnogorskom tržištu radne snage vlada veliki disbalans ponude i tražnje, posebno u turizmu i ugostiteljstvu. Posljednjih godina osjetan je nedostatak kvalitetnog ugostiteljskog kadra kao, a sve kao posljedica neusaglašenosti između obrazovnog sistema i vještina potrebnih na tržištu rada. Zato, u UPCG ističu da država treba više da animira mlade ljude da upišu srednje stručne škole.
“Popularizacijom stručnih i zanatskih zanimanja treba podsticati upis u srednje stručne škole pogotovo na profilima III stepena. Praktičnu nastavu u srednjim stručnim školama treba učiniti kvalitetnijom, a učiniti je i sastavnim i obavezujućim dijelom studijskih programa. Generalno gledano, potrebno je raditi na jačanju koncepta „učenja kroz rad“ gdje važnu ulogu igraju upravo poslodavci, a koja će mladim ljudima omogućiti da budu spremni za posao odmah nakon završetka školovanja“, istakla je Maraš.
Međutim, u CGO-u ističu da je veliki broj srednjoškolaca koji biraju kojim poslom će da se bave, ili pak, odbijaju poslove koje im nudi ZZZCG.
“U tradiciji crnogorskog naroda vaspitanjem je uvriježeno i kreće se cirkularno stanovište da svi treba da budu na nekom “višem nivou” sa po mogućnošću što manje truda. To je danas dovelo do situacije da i srednjoškolci bez obzira na završenu stručnu spremu biraju i neće da rade posao za koji su školovani pod opravdanjem da su tu struku završili tek radi zvanja, pa im je jednostavnije da kući odmaraju i ne rade ništa preživljavajući i zadužujući roditelje. Naravno problem je sistemski odnos učenici, roditelji , država u odnosu na školu i odnos prema poslu”, rekla je Kaluđerović.
U ZZZCG ističu da lica sa srednjom školom ne izbjegavaju programe osposobljavanja i obuke.
“Međutim, finansijska sredsva, oprijedijeljena Zavodu za ove namjene su višestruko smanjena, tako da jako mali broj nezaposlenih može biti uključen u neki od programa obuka i obrazovanja. Dok sama nezaposlena lica nijesu u mogućnosti da sama sebi plaćaju slične programe”, istakla je Danka Ćetković.
Naši sagovornici su saglasni: učenici se , dobrom kampanjom, medijskom edukacijom i motivisanošću, trebaju ohrabriti da u budućnosti upisuju one škole i fakultete koji će smanjiti deficitarni kadar, odnosno čije bi zanimanje bilo neophono na tržištu rada.
(Izvor:CDM)
