"U slučaju da Vlada dobije povjerenje 25. januara, a poslanici SDP-a glasaju protiv, bilo bi za očekivati da lider te stranke podnese ostavku na funkciju predsjednika parlamenta. Ukoliko Krivokapić to ne učini, realno je da ga na tom mjestu zamijeni neko iz redova partija koje konstituišu izvšnu vlast ili joj pružaju podršku",  smatra profesor na FPN-u Ivan Vuković.

On kaže da ovo pitanje ne doživljava naročito značajnim i pogotovo ne „krajnjim ciljem" inicijative premijera Mila Đukanovića.

Pobjedin sagovornik podsjeća da smo i od visokih funkcionera SDP-a u proteklom periodu, u više navrata čuli ocjene o tome da je legitimitet aktuelne Vlade upitan i da je ona po svojoj prirodi tehnička.

Govoreći o potencijalnoj odluci stranke Darka Pajovića Vuković smatra da je pred poslanicima Pozitivne Crne Gore teška odluka.

"Izbori, na kojima je DPS najavila samostalan nastup, su praktično „iza ćoška“, tako da ostaje nejasno na koji način bi Pozitivna u slučaju glasanja ZA politički profitirala, odnosno šta bi konkretno dobila pristajući na navodnu političku korupciju. S druge strane, umjesto što bi se, u borbi za dostizanje cenzusa, narednih pola godine iscrpljivali u pokušajima da ubijede birače da podrška izvršnoj vlasti u ovom trenutku znači odgovoran politički stav, Pajović i kolege bi komotno mogli glasati drugačije i tako, ne samo „prigrabiti" zasluge za pad Đukanovićeve Vlade, već i sebi obezbijediti počasno mjesto u nekim novim koalicijama čije je formiranje, po svemu sudeći, uveliko u toku", kaže Vuković, komentarišući aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori.

Novi standard

Ukoliko ne daju povjerenje Vladi, Vuković kaže da će to biti legitimna i, izvjesno, politički oportuna odluka poslanika opozicione Pozitivne Crne Gore. 

Ukoliko, pak, glasaju drugačije, a u skladu s opštim programskim načelima partije na koja njihovi politički konkurenti nimalo slučajno zaboravljaju, postaviće novi standard u političkoj kulturi našeg društva smatra Vuković. 

Iako postoje nagovještaji da bi poslanici Pozitivne Crne Gore mogli glasati za povjerenje Vladi, on kaže da je moguć i scenarij da poslanički klub ove partije bude uzdržan prilikom izjašnjavanja o ovom pitanju, odnosno da njegovi članovi glasaju različito.

Trud

Vuković smatra da je politička situacija u kojoj se Crna Gora nalazi već neko vrijeme daleko od poželjne za jednu državu koja je još uvijek na početku procesa društveno-političkog konstituisanja, institucionalne izgradnje i integracije u međunarodne političko-bezbjednosne i ekonomske tokove.

"Ako zanemarimo dnevno-politički aspekt ove priče i fokusiramo se na vitalne interese crnogorskog društva i države, postaje jasno da ovakvom razvoju odnosa između DPS-a i SDP-a najviše razloga da se raduju imaju oni koji Crnu Goru, de jure ili de facto, žele da vrate u period koji je prethodio formiranju vladajuće koalicije. Zašto se, u posljednje vrijeme, pojedinci iz vladajućih partija svim silama trude da im u tome pomognu, pitanje je za njih", kaže Vuković.

Funkcionisanje države bitnije od Radne grupe

Na tvrdnje SDP-a da je pitanje o povjerenju Vladi pokrenuto da bi se obesmislio parlamentarni dijalog vlasti i opozicije, Vuković kaže da je pitanje funkcionisanja države, koje, između ostalog, podrazumijeva i neupitni politički legitimitet Vlade, puno značajnije od funkcionisanja bilo koje radne grupe u okviru bilo koje državne institucije.

On smatra da treba dati punu podršku nastojanjima parlamentarnih stranaka da unaprijede ambijent za političko nadmetanje u Crnoj Gori, sve dok to ne izlazi iz okvira našeg ustavno-pravnog sistema.

"Međutim, u djelovanju pojedinih aktera tog procesa prepoznajem želju da, sljedstveno interesima partija koje predstavljaju, postojeće državne institucije supstituišu ad hoc stvorenim tijelima, o čijem bi sastavu sami odlučivali. Tako bi Vladu, u susret narednim izborima, zamijenila tzv. prelazna vlada čiji bi članovi bili birani iz redova partija koje su osvojile mandate na navodno neregularnim parlamentarnim izborima, rad parlamenta bi se u suštini sveo na djelovanje radne grupe za pripremu izbora, u čijem radu značajnu ulogu igraju i stranke koje nikada nijesu učestvovale na izborima, dok bismo umjesto Državne izborne komisije dobili ekspertsko tijelo koje bi činili i „istaknuti pojedinci iz društvenog života“, što god to značilo", poručuje Vuković.