„U 2015. godini Preporod je bio adresa na kojoj je pomoć zatražilo preko 60 zavisnika/ca. Ovdje mislimo isključivo na nove ljude. Znači, ovoj brojci treba dodati i 15-ak zavisnika/ca koji su recidivirali. I ako to posmatramo na način da se sedmično prosječno javljalo više od jednog novog zavisnika, bojim se da možemo govoriti o baš velikom problemu”, kazao je Bulajić, a prenosi Rtcg.

On je poručio da je bitno razumjeti da je riječ o osobama koje su tražile pomoć da bi izašle iz problema zavisnosti.

„Ovo je bitno napomenuti zbog činjenice da postoje programi smanjenja štete koji se primarno ne bave izlaskom iz problema, već kako samo ime govori, smanjenjem štete, u smislu preveniranja prenosa krvlju i polno prenosivih infekcija kod intravenskih korisnika droga“, kazao je Bulajić agenciji Mina.

On je pojasnio da je to isključivo internu statistiku iz Preporoda. „I ona nam govori da bilježimo rast interesovanja i potražnje za tretmanima koje pružamo i obezbjeđujemo“.

„Mnogo je veći broj muškaraca u odnosu na broj žena koje potražuju pomoć. I to nužno ne mora da znači da je proporcionalno u odnosu na stvaran broj zavisnika. Ubjeđenja sam da ta razlika najviše ima veze sa socijalnim okolnostima koje se specifično vežu za pol osobe koja je zavisna“, kazao je Bulajić.

On, kako je rekao, prevashodno misli na način dolaska do novca za kupovinu droge.

„Neminovno je da kroz vrijeme osobe koje su zavisne uđu u svijet kriminala da bi došli do novca za kupovinu droge. I dok muškarci najčešće posežu za krađama, pljačkama i otimačinama, cure se nažalost sve češće obru u (teško dokazivoj) prostituciji. I na prvi pogled, manje trpe, pa se zbog toga i rjeđe javljaju za pomoć“, kazao je Bulajić.

On se, kako je naveo, što se mlađe populacije tiče, boji da stvari ne idu u dobrom pravcu.

„I istraživanja govore da je bojazan opravdana. Naime, jedino relevantno (makar što se mog doživljaja tiče) istraživanje koje govori o stanju među srednjoškolskom populacijom, a radio ga je Institut za javno zdravlje, i zove se ESPAD, takođe govori o blagom rastu, u zavisnosti o kojoj se supstanci radi“, kazao je Bulajić.

On je rekao da je Preporod prošle godine počeo primjenjivati Unplugged program primarne prevencije koji je već u sedam država Evropske države donio vidljive i mjerljive pomake na bolje kada su srednjoškolci u pitanju, a taj se program prvi put primjenjuje u Crnoj Gori.

„Što se gradova tiče, Podgorica, Nikšić i Bar su, makar prema našoj statistici, tri grada sa najvećim problemom. I čini mi se da je sjever države malo manje opterećen problemom nego što je to slučaj sa centralnim i južnim dijelom“, saopštio je Bulajić.

On je, kako je rekao, siguran da još nema zvaničnih podataka niti brojki iz registra zavisnika i da odgovor na pitanje „kada će“ treba potražiti od Ministarstva zdravlja.