Legalno je ono što je po zakonu, legitimno je ono što po zakonu pripada, jedna je od definicija kojima se objašnjava razlika između legalnog i legitimnog. Političke teorije novijeg vremena prednost daju legitimnosti. Zašto je to bitno?

Pitanje povjerenja Vladi Mila Đukanovića, odnosno potraga za većinom koja bi je podržala ili ne, otvara pitanje povjerenja nosiocima svih državnih funkcija proizašlim iz većine koja više ne postoji. Ta većina dovela je do toga da je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, na državnoj funkciji predsjednika crnogorskog Parlamenta. Činjenica da je SDP, koja je u koaliciji sa DPS-om doživjela punoljetstvo u crnogorskoj Vlasti, istupila iz većine koja je podržavala Vladu premijera Đukanovića, otvara pitanje legitimiteta funkcije koju pokriva Ranko Krivokapić.

Ako se glasa o povjerenju Vladi onda bi bilo politički ispravno i da se glasa o povjerenju predsjedniku Parlamenta. Legalitet Vlade Mila Đukanovića i funkcije Ranka Krivokapića, počiva u istoj većini koje više nema. Pri tom, te većine nema jer tako hoće Krivokapić.

Međutim, Đukanović je tražio da se glasanjem potvrdi legitimitet njegovoj Vladi. Krivokapić to za svoju funkciju nije tražio. Niko ne spori da je Ranko Krivokapić legalan šef crnogorskog Parlamenta, na tu funkciju je izabran u zakonski propisanoj proceduri. Pitanje je da li će biti legitiman kada se bude glasalo o povjerenju Vladi?

Ako Vlada Mila Đukanovića dobije neku novu većinu, u kojoj neće biti SDP-a, onda je i funkcija koju pokriva predsjednik SDP-a nelegitimna. Ta neka hipotetička većina ima pravo da pokrije i sve one funkcije koje se baziraju na toj, novoj, većini.

Ako Vlada Mila Đukanovića ne dobije većinu, to znači i da predsjednik Parlamenta nema većinu za obavljanje svoje funkcije, jer je ista većina dala mandat  i njemu i Đukanoviću.  Teško je povjerovati da SDP neće dati podršku DPS-u za povjerenje Vladi, a da DPS pruži podršku SDP-u za šefa Parlamenta. Druge opcije i prekompozicije većine, u slučaju predsjednika Parlamenta ne postoje.

Zato bi bilo najrealnije i politički najkorisnije, iako možda ne bi bilo po poslovniku Skupštine, da se u dnevni red sjednice na kojoj će se glasati o povjerenju Vladi uvrsti i pitanje povjerenja šefu Parlamenta. Samo poslije toga, ko dobije većinu, može legitimno nastaviti da obavlja funkciju koju ima u crnogorskom političkom i društvenom životu.