Hrvatski mediji javili su da je sastanku prisustvovao i ambasador pri UNESKO-u Darko Tanasković, bivši ambasador Srbije pri Svetoj Stolici, što je Pobjedi juče potvrđeno u Beogradskoj patrijaršiji.

"O detaljima posjete ćemo kada za njih dođe vrijeme", rečeno je Pobjedi.

Profesor Darko Tanasković rekao je da „nije ovlašćen da o ovoj temi govori za javnost".

O uslovu Srpske crkve za posjetu pape Srbiji pisao je Portal Analitika još 2013. godine uoči obilježavanja Milanskog edikta. Tada je vjerski analitičar Živica Tucić (sada pokojni) rekao da je „Moskovska patrijaršija bila protiv da se u Nišu okupe poglavari cjelokupnog hrišćanskog svijeta, jer se nije željelo da ruski patrijarh Kiril prvi susret sa papom ima u Srbiji“.

Od tada do danas nije se ništa promijenilo. Srpski patrijarh Irinej je prije dvije sedmice za ruski „Sputnjik" izjavio da se ne protivi da papa Franjo posjeti Srbiju, ali da je bitno da li on dolazi kao državnik ili kao rimski episkop.

"I jedno i drugo zna se kako se u crkvi priprema i dešava. Posmatrano sa aspekta crkve i sa mog ličnog, to je za crkvu veliki i značajan događaj, posjeta predstavnika jedne crkve i ja tu ne vidim ništa loše", rekao je patrijarh SPC za „Sputnjik" i nije isključio mogućnost da se sastane sa papom ako dođe u Srbiju.

Prema neimenovanom izvoru „Večernjih novosti", papi je prilikom prošlonedjeljne posjete visokih zvaničnika SPCa prenijeto da se „patrijarh ne protivi njegovoj posjeti u svojstvu šefa države, i ukazano da je za druge forme posjete potrebno zeleno svijetlo Moskovske patrijaršije čiji bi stav mogao da bude presudan".

Ustupci

Poznato je da su papu, u ulozi šefa države da posjeti Srbiju, zvali prvo Svetozar Marović, kao predsjednik SCG, zatim i predsjednici Srbije Boris Tadić i Tomislav Nikolić, ali i da bi papa Srbiju radije posjetio kao poglavar Rimokatoličke crkve. Svi ovi predsjednici su bili u posjeti papi.

U beogradskom Nadbiskupskom ordinarijatu „Pobjedi“ je rečeno da bi posjeta pape Srbiji u svojstvu poglavara Rimokatoličke crkve „za katolike bila veliki događaj“, ali i da bi se tim činom „značajno unaprijedio ekumenski dijalog“. Razloge Moskovske patrijaršije nijesu komentarisali.

Ono što SPC sada najviše brine je proces proglašenja Stepinca za sveca, jer je taj postupak već u proceduri, pošto je on beatifikovan odnosno proglašen za blaženog.

Zbog protivljenja SPC tom činu, odnosno stavu da je velika odgovornost Stepinca za stradanje Srba u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj, papa Franjo je predložio osnivanje komisije od predstavnika SPC-a i Rimokatoličke crkve koja će razmatrati primjedbe u vezi sa Stepincem. Sa ovim se saglasila i SPC. U susret boljem dijalogu papa je u penziju poslao i četiri hrvatska biskupa koji su predstavljali nacionalno konzervativno krilo u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji sa nadom da će novi biskupi zastupati umjerenije stavove u politici. Umirovljeni biskupi su inače i bili pred penzijom.