Predsjednik SDP Ranko Krivokapić kazao je da je to odlučeno, jer se inicijativom za glasanje o povjerenju Vladi ugrožava parlamentrni dijalog, navodeći da ne može podržati Vladu u kojoj se nalaze dva ministra koja su tu zahvaljujući političkoj korupciji.

Krivokapić je kazao da ta partija već duži niz godina ima teške ocjene na rad Vlade i tvrdi da ona nema legitimitet.

"Radi se sve na micanju glasova za nepovjerenje, oni mogu doći do željenog broja, ali nemaju legitimitet", rekao je Krivokapić.

Na pitanje da li će, ukoliko Vlada dobije povjerenje, on i Raško Konjević podnijeti ostavke na mjesta predsjednika Skupštine i ministra unutrašnjih poslova, Krivokapić je kazao da ne osjećaju moralnu odgovornost da to učine.

"Pozicija predsjednika Parlamenta je jedna od onih koje se biraju na tajnom glasanju. Kroz parlamentarni dijalog doživio sam punu podršku vlasti i opozicije. Ja sam već dva puta stavljao takve inicijative na red, u mom vođenju parlamenta naći će se na dnevnom redu u skladu sa poslovnikom. Ostavke se podnose kad postoji moralna odgovornost i lični osjećaj odgovornosti. Ja i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević znamo da smo radili dobar posao, a na premijeru je da pokrene pitanje razrješenja ministra. Ministar će se obratiti premijeru ako bude inicijative za ostavke", naglasio je Krivokapić.

Nakon odluke Demokrata da povuku svog predstavnika Nevena Gošovića iz Radne grupe za fer izbore, Krivokapić misli da će ona prestati sa radom, prenosi CdM.

"Ni SDP, a ni drugi subjekti ne žele da simuliraju proces dok se ne donese odluka na susretu predsjednika partija. Ključna riječ od posljednjih izbora u Crnoj Gori je povjerenje, a ono se sad ruši potezom jedne partije i dovodi sve na početak procesa. Vidjećemo koliko će trajati skupštinska rasprava. Orjentaciono će trajati dva dana", naglasio je on.

Na pitanje šta će biti sa strategijom koju su pokrenuli zajedno sa DEMOS-om i Građanskim pokretom URA i šta konkretno ona sadrži, Krivokapić je precizirao da je to sve pokušaj da se održi parlamentarni dijalog. 

"Alternativa dijalogu je ono što smo već vidjeli-nemiri na ulicama, vladanje pendrekom, prebijanja i nemiri. Oni koji su pokušali da prekinu dijalog snose odgovornost za to. Prelazna vlada je trebalo da bude pitanje konsenzusa, a DPS želi da podijeli i zavadi. Jasno je šta je tu motiv: zadržati ovakav model kada građani ne ostvare svoje osnovno ustavno pravo. DPS udara u temelje ove države, odnosno u pravo građana da slobodno odluče ko će voditi državu i ova inicijativa gađa u tu metu", konstatuje Krivokapić. 

Kako cijeni, politička scena Crne Gore je takva da krivi gone prave "da ne bi odgovorali krivi".

"Dijalog je stvar svih političkih subjekata. Ministarska funkcija mimo potpisanog sporazuma mene i Đukanovića, zavedenog u državnoj komisiji je velika razlika. To je nepoštovanje suštinskog zakonskog akta", smatra Krivokapić.

On je dodao da podržava vaninstitucionalna djelovanja, ali istakao da će se potruditi da do protesta ne dođe.

"Pokušaćemo da kroz parlament i dalje rješavamo sva pitanja. Sjedio sam u Miloševićevoj parlamentu i borio sam se tamo da predstavljam građane Crne Gore i boriću se za građane čak i ako parlament postane Miloševićev tip, to jest da ne bude izraz volje građana nego političke korupcije. Ali i tu postoji granica, pa treba iskoristiti sve mogućnosti parlamentarnog života. Iskoristićemo sve mehanizme da ostanemo duže u parlamentu", poručio je Krivokapić.

Podsjećamo crnogorski parlament će raspravljati o zahtjevu za glasanje o povjerenju Vladi na prvoj vanrednoj sjednici u ovoj godini, koja je zakazana za 25. januar. Vlada Crne Gore je 28. decembra prošle godine odlučila da Skupštini podnese zahtjev za glasanje o njenom povjerenju. Zahtjev je podnesen na inicijativu premijera Mila Đukanovića, zbog pogoršanih odnosa na relaciji koalicionih partnera Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP). 

Crnogorska Vlada je izabrana 4. decembra 2012. godine, glasovima parlamentarne većine koalicije formirane uoči i nakon poslednjih parlamentarnih izbora.

Pod­no­si­lac ini­ci­ja­ti­ve, u kon­kret­nom slu­ča­ju pre­mi­jer Đukanović, mo­ra za iz­gla­sa­va­nje po­vje­re­nja Vla­di da obez­bi­je­di po­dr­šku naj­ma­nje 41 po­sla­ni­ka. Đu­ka­no­vić, za­jed­no s ko­a­li­ci­o­nim part­ne­ri­ma Bo­šnjač­kom stran­kom (BS), Hr­vat­skom gra­đan­skom ini­ci­ja­ti­vom (HGI), Li­be­ral­nom par­ti­jom (LP), po­sla­ni­ci­ma al­ban­skih stra­na­ka i dvo­ji­com pred­stav­ni­ka So­ci­jal­de­mo­kra­ta Cr­ne Go­re, ima 39 glasova.

Uko­li­ko Vla­da iz­gu­bi po­vje­re­nje, pred­sjed­nik Skup­šti­ne o to­me od­mah oba­vje­šta­va pred­sjed­ni­ka Cr­ne Go­re, što je pr­o­pi­sa­no čla­nom 197 po­slov­ni­ka Skup­šti­ne. Par­la­men­tar­ne iz­bo­re ras­pi­su­je pred­sjed­nik Cr­ne Go­re.