Prvi dan rasprave obilježile su žestoke polemike koalicionih partnera Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP).

Premijer Milo Đukanović poručio je da nakon današnje sjednice neće više biti mjesta za one koji su se navikli da istovremeno budu i vlast i opozicija, misleći na SDP. Đukanović je i kazao da kakav god bude ishod glasanja, Crna Gora će ostati stabilna.

Na drugoj strani, lider SDP-a Ranko Krivokapić je ocijenio da "ova Vlada traži podjelu parlamenta, poslušnike, a ne poslanike".

U uvodnom izlaganju, premijer Đukanović je rekao da je povod za iniciranje provjere povjerenja Vladi nije nešto što je neočekivano. Podsjetio je da je od završetka predsjedničkih izbora 2013. vidljiv poremećaj u funkcionisanju vladajuće koalicije.

Posljedice nesporazuma između koalicionih partnera nosile su doze rizika po ostvarivanju vitalnih državnih interesa Crne Gore.

"One su se prevashodno ogledale u odlaganju ili otkazivanju jednog broja izvjesno usaglašenih investicionih aranžmana. Logično, to je značilo gubitak više stotina radnih mjesta u turizmu", rekao je, između ostalog, Đukanović.

Kriza odnosa u vladajućoj koaliciji odrazila se, kaže premijer, i na funkcionisanje političkog sistema u državi, i podsjeća da je od tekućeg mandata 2012. Crna Gora bila najstabilnija država u regionu.

Premijer je podsjetio i na stvaranje novih većina u parlamentu, koje su uslovile izglasavanje seta izbornih zakona, uvešćanje budžetske potrošnje, a kreirana su skupa socijalna i zaštita prava.

"A takođe su odbijani vladini predlozi za realizaciju razvojnih projekata, koji bi značili valorizaciju neiskorišćenih resursa i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta", kazao je Đukanović.

"Slijed političkih događaja pojačao je nepovjerenje u odnosima DPS-SDP. Ovakvo nekonzistentno funkcionisanje vlasti tolerisao sam samo zarad dobijanja pozivnice za NATO", istakao je Đukanović, naglašavajući da je poseban kamen spoticanja u odnosima sa SDP-om bio na polju značajnih investicija. 

Đukanoviću najviše smeta to što naša politička scena nije u zadnje vrijeme postavila jasnu linija između opozicije i vlasti.

"Svi su postali vlast- neko regularno principom izbora, neko neregularno. I svi su postali izvršna vlast", istakao je Đukanović.

Poručuje i da ispitivanje povjerenja Vlasti ne može ugroziti demokratske procese društva.

"Više puta sam čuo lansirane i iskonstruisane optužbe da je to potez koji će ugroziti započeti politički dijalog. To su tendiciozne, izmišljenje ocjene. Još nisam čuo ocjenu zašto bi imali tajni motiv za pokretanje povjerenja vladi. To je neodgovorna galama partija kojima ne odgovara raščišćavanje političke magle. Jasno je da nakon ove sjednice neće imati mjesta za uloge oni koji su se navikli da istovremeno budu i vlast i opozicija. Preciznije da budu vlast zbog svih pogodnosti koje im taj status donosi i istovremeno nevješto prikrivena podrška svima koji tu vlast podrivaju", jasan je premijer.

Odgovarajući na komentare opozicije, Đukanović je kazao da ne vidi razlog za zebnju da će se nakon glasanja o povjerenju, promijeniti uslovi u Crnoj Gori, jer je kako kaže Crna Gora bezbjednosno i politički stabilna i to kako kaže ne može biti dovedeno u pitanje glasanjem o Vladi.

On je saopštio i da je inicijativa pokrenuta iz moralne i političke odgovornosi kao odgovor na kritike da Vlada nema legitimitet.

"Provjerićemo ovdje da li Vlada ima legitimitet... Nema plana "B", ozbiljni smo ljudi želimo da provjerimo legitimitet Vlade", kazao je Đukanović i poručio da je nakon toga cilj da se stvore uslove za slodobno izjašnjavanje građana na izborima i da se nastavi sa ekonomskim razvojem.

Lider SDP-a Ranko Krivokapić poručuje da Ustav Crne Gore ne poznaje jednu vlast, već tri.

"U ovoj državi građanin je suveren i on. Sve to ova Vlada nije shvatila. Ova Vlada traži podjelu parlamenta, poslušnike, a ne poslanike. To je neznanje, koje vodi u korupciju. Mi smo tu da budemo ne opozicija vlasti, već dogovora što parlament mora biti", kazao je Krivokapić. 

Ipak, poručuje premijeru, kada svi odu on će biti tu da brani sva Đukanovićeva dostignuća.

"Ja ću biit posljednji koji ću odustati da branim ono što ste stvorili gospodine Đukanoviću. Kada svi odu ja ću bit tu da branim Vaša dostignuća. Ovoj Crnoj Gori treba ime Mila Đukanovića, ali koji nije ugrožen od Mila Đukanovića. Onog Mila Đukanovića koji je donio istorijske stvari Crnoj Gori, a koga ugrožava ovaj Milo Đukanović. To je moja državna dužnost, a ne lična. A Vi idete u besmisao", kazao je Krivokapić.

Lider Pozitivne Darko Pajović cijeni da je jedino moguće rješenje prevazilaženja političke krize učešće svih u vlasti.

"Mi nikoga ne ucjenjemo. Ovo je najbolji način da prevaziđemo političku krizu. Ovi nije moguće realzovati ako nemamo podršku u Vladi. Zahtjevi možda jesu zahtjevni", kazao je Pajović.

Ranije je na Kolegijumu predsjednika parlamenta dogovoreno da izlaganja poslanika koji učestvuju u raspravi traju po deset minuta. Vlada je 28. decembra prošle godine odlučila da Skupštini podnese zahtjev za glasanje o povjerenju.

Crnogorska Vlada je izabrana 4. decembra 2012. godine, glasovima parlamentarne većine koalicije formirane uoči i nakon poslednjih parlamentarnih izbora.

„U većem dijelu trogodišnjeg mandata, posebno nakon predsjedničkih izbora 2013. godine, nije bilo jasne i kontinuirane političke podrške te parlamentarne većine Vladi, koja je njenom voljom izabrana“, kaže se u obrazloženju zahtjeva da se glasa o povjerenju Vladi.

Takva promjena odnosa među parlamentarnim partijama, kako se navodi, zamaglila je jasnu liniju odgovornosti između vlasti i opozicije u parlamentu, ugrozila i Ustavom propisani model podjele vlasti i optimalnu funkcionalnost Vlade, time i političkog sistema u cjelini.

Ističe se da je kriza u odnosima partnera u vladajućoj koaliciji (DPS- SDP) kulminirala ocjenama da je Vlada tehnička i da je njeno trajanje politički racionalno do trenutka donošenja odluke o pozivu NATO za otpočinjanje pristupnih pregovora sa Crnom Gorom.

"Kako je taj najvažniji prioritet državne politike Crne Gore u 2015. godini uspješno obavljen, stekli su se uslovi da se na Ustavni način provjeri politički legitimitet Vlade i da se političkim partijama koje smatraju da nema podršku parlamentarne većine, pruži prilika da glasanjem protiv delegitimišu izvršnu vlast u državi", kaže se u obrazloženju.

Pitanje svog povjerenja Vlada, kako se navodi, postavlja sa željom da pokaže odgovoran odnos prema izbornoj volji građana na parlamentarnim izborima 2012. godine.

"To je primjerena odgovornost nakon što su poslednjih godina saopštene teške političke ocjene o radu Vlade i od jednog koalicionog partnera koji je njen konstituent od 1998. godine", navodi se u zahtjevu Vlade da u Skupštini Crne Gore postavi pitanje svog povjerenja.

Nakon izlaganja premijera, šefovi predstavničkih klubova krenuli su sa izlaganjima. Planirano je da svi prisutni poslanici danas učestvuju u raspravi, a predviđeno je da Skupština danas zasijeda do 18 časova. Za sjutra je najavljeno glasanje o povjerenju Vladi.

Pod­no­si­lac ini­ci­ja­ti­ve, u kon­kret­nom slu­ča­ju pre­mi­jer Đukanović, mo­ra za iz­gla­sa­va­nje po­vje­re­nja Vla­di da obez­bi­je­di po­dr­šku naj­ma­nje 41 po­sla­ni­ka. Đu­ka­no­vić za­jed­no sa ko­a­li­ci­o­nim part­ne­ri­ma Bo­šnjač­kom stran­kom (BS), Hr­vat­skom gra­đan­skom ini­ci­ja­ti­vom (HGI), Li­be­ral­nom par­ti­jom (LP), po­sla­ni­ci­ma al­ban­skih stra­na­ka i dvo­ji­com pred­stav­ni­ka So­ci­jal­de­mo­kra­ta Cr­ne Go­re, ima 39 glasova. Zbog pogoršanja odnosa na relaciji DPS-SDP, poslanici SDP-a, kojih je u ovom trenutku pet u crnogorskom parlamentu, kazali su da će glasati protiv Vlade. 

Uko­li­ko Vla­da iz­gu­bi po­vje­re­nje, pred­sjed­nik Skup­šti­ne o to­me od­mah oba­vje­šta­va pred­sjed­ni­ka Cr­ne Go­re, što je pr­o­pi­sa­no čla­nom 197. Po­slov­ni­ka Skup­šti­ne. Par­la­men­tar­ne iz­bo­re ras­pi­su­je pred­sjed­nik Cr­ne Go­re.

Anadolija/Cdm