"Ja sam i u završnoj riječi podsjetio da sam ne jednom tokom posljednjih nekoliko mjeseci kazao da sam spreman da respektujući da postoji nepovjerenje na jednom dijelu parlamentarne scene Crne Gore prema performansama izbornog sistema i prema onome što je sadašnja izborna praksa da sam spreman da otvorim mogućnost da ostvarimo dodatnu kontrolu nad spornim pitanjima. Dva su sporna pitanja. Jedno su birački spiskovi, a drugo je zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe", rekao je predsjednik Vlade.

Na pitanje da li se boji izbora, Đukanović je odgovorio ni slučajno.

"Podsjetiću vas da sam takođe nekoliko mjeseci prije poziva za NATO kazao da primjećujem krizu u funkcionisanju vladajuće koalicije, da sam smatrao da bi bilo neracionalno to pitanje otvarati prije nego ispunimo najvažnije državni cilj Crne Gore u 2015. godini – to je dobijanje pozivnice za NATO, a da sam nakon toga spreman da odmah idemo na izbore i da krizu u vladajućoj koaliciji na taj način razriješimo", rekao je Đukanović.

Premijer je dodao da će u skladu sa novim izbornim pravilima Crna Gora biti spremna za izbore najkasnije u septembru i da tu "nema nikakvog spora".

"Do tada, kao odgovornom čovjeku savjest mi nalaže da uradim ono što mogu, a to je da izložim Vladu provjeri povjerenja u Parlamentu i kao što smo već kazali Vlada je to povjerenje dobila i ja sam našao za shodno da učinim potez kojeg ste prokomentarisali, da otvorim Vladu za učešće parlamentarne opozicije. Ponavljam, to nije iznuđen potez. U više navrata sam govorio da se ne slažem sa opozicijom, da su izbori u Crnoj Gori neregularni, ne salažem se sa opozicijom da ima krađe izbora, nije nijedan izbori proces u Crnoj Gori protekao da nije bio nadziran od OEBS-a odnosno od DRA i Savjeta Evrope. U svim izvještajima na kraju tih izbornih procesa je konstatovana regularnost izbornog procesa. Dakle, ja mislim da je riječ o slabostima gubitnika na izborima koji ne želi da se suoči sa vlastitim slabostima, već pokušava da u ambijentu pronađe razloge svog poraza. Ali, šta god da je kazao sam: u zajedničkom interesu je da otklonimo sumnje", rekao je Đukanović.

Đukanović je na pitanje novinara da li je ponudom četiri ministarska mjesta opoziciji ponudio više nego što je ona očekivala odgovorio da ne misli tako, jer je opozicija očekivala mjesto premijera i cijelu Vladu pri čemu je, kako je rekao dio opozicije, odnosno Demokratski front smatrao da to treba da realizuju nasiljem.

"To nasilje smo, kao što se sjećate, krajem oktobra zaustavili. Nakon toga je uslijedio zahtjev drugog dijela opozicije – prelazna Vlada koju bi formirali oni. Dakle, da osvoje vlast bez izbora. To nije logično posebno ako imamo regularne izbore koje je konačno sertifikovao i nalaz OEBS-a i Savjeta Evrope. Ali, umjesto svega toga, ako imate zaista sumnji i ako imate potrebu da provjerimo zajedno o čemu se radi kada su u pitanju državni reusri – izvolite u Vladu", rekao je on.

Đukanović je istakao da nije zbog prirode izlaganja u završoj riječi želio da elaborira ponudu do kraja, već da je nešto ostavio procesu razgovora za koji vjeruje da će biti nastavljen već narednih danas.

Na pitanje da li je ponudom na neki način uspio da posvađa opoziciju, Đukanović je odgovorio da se tokom rasprave mogla čuti teza da Demokratska partija socijalsta vlada zapravo na podjela i na svađama.

"Ja zaista ne mislim da je riječ o tome. Odgovorno vam kažem, ako šta javna riječ više znači u balkanskom političkom i društvenom životu, da se Demokratska partija socijalista na čijem sam čelu nikada nije bavila pitanjima niti jedne druge partije. Imamo dovoljno svojih problema i otvorenih pitanja koja moramo da rješavamo i ne bavimo se pitanjima organizacije i funkcionisanje opozicije. Prema tome, nije naša orijenatacija bila niti da usitnjavamo opoziciju, niti da tražimo novog partnera i isključujemo postojećeg. Dosadašnji partner se isključio sam", ocijenio je on.

SDP sama izašla iz vlasti

Na pitanje da prokomentariše motive kojima se vodila Socijaldemokratska partija u odluci da baš u ovom trenutku napusti vladajuću koaliciju, Đukanović je rekao da se ne bi upuštao u pretpostavke.

"Oslonio sam se na fakta, a fakta su: Socijaldemokratska partija je kao sastavni dio vladajuće koalicije kazala da je ova Vlada "izgubila politički legitimitet", dakle, da je u pitanju "tehnička Vlada". Kazao sam: u redu, hajde da dobijemo pozivnicu za NATO pa ćemo to provjeriti. I ako odgovoran čovjek to sam odmah provjerio. Prethodno sam kazao socijaldemokratama: mislim da bi bio red da sada vi pokrenete inicijativu za ispitivanje povjerenja Vladi, i ako to vi ne uradite to ću ja uraditi. Pošto to oni nijesu uradili ja sam uradio i naravno pokazalo se ono što smo znali i što smo već imali u najavi: oni neće podržati ovu Vladu. Oni su, dakle, odlučili da se sele u opoziciju. Koji su motivi – neke o tome oni sude. Ja sam bio apsolutno ubijeđen, samo na bazi rezultata koje smo ostvarili, da će ova Vlada dobiti većinsku podršku. Ako jedna Vlada za tri godine obeća i ostvari da će zemlju dovesti do članstva u NATO-u, ako obeća i ostvari da će imati intenzivne pregovore sa Evropskom unijom i zadržati poziciju lidera u pregovorima sa 22 otvorena poglavalja, ako jedna vlada obeća da će imati ekonomski rast koji se stalno povećava, u ovoj godini je 4,3 odsto, a u trogodišnjem prosjeku 3,2 odsto, i ako pokrene razvojne projekte koji su najvredniji u ukupnoj istoriji Crne Gore kao što je autoput -  ja mislim da poslanici nijesu ljudi sa druge planete i da koliko se god politički ne slagali sa vama teško je kazati ne rezultatima koje ostvari bilo ko, a u ovom slučaju je riječ o aktuelnoj Vladi", kazao je predsjednik Vlade.

Naglašene emocije Krivokapića

Na tvrdnje predsjednika Skupštine Crne Gore i Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića da je "kupio dva ministra", premijer je prokomentarisao riječima da o tome nema govora i da je riječ o "naglašenoj emociji lidera SDP-a zbog onoga što se dogodilo nakon kongresa njegove partije“.

"Nakon kongresa Socijaldemokratska partija se podijelila. Formira je druga partija koja se zove Socijaldemokrate Crne Gore. Ono što nije moje da objašnjavam, pogledajte spisak ljudi koji su u Socijaldemokratama, i vidjećete da je dobar, dobar dio osnivača Socijaldemokratske partije i ljudi koji su na neki način obilježili politički život Socijaldemorkatske partije sada u drugoj partiji, u Socijaldemokratama. To pominjem samo da to nije palo s neba, nego su u pitanju konkretni ljudi, sa konkretnim političkim biografijama i pečatima u političkom životu Crne Gore. I šta se dogodilo – dogodilo se da je uslijedio zahtjev Krivokapića da ja dovojicu ljudi koji su sa njihove liste, odnosno preciznije sa naše zajedničke liste, jer smo mi imali predizbornu koalciju 2012. godine, sada udaljimo iz Vlade. Ja sam kazao: ne, to neću da uradim iz nekoliko razloga. Prvi je zato što mislim da nije neophodno da pravimo rekonstrukciju Vlade u susret očekivanju pozivnice za NATO. Drugo, nije riječ o ljudima koji su nepoznati, niti o ljudima koji nijesu učestvovali u našoj izbornoj pobjedi. Naprotiv, bili su visoko pozicionirani na našoj zajedničkoj listi, i ljudi su koji imaju makar par decenija staža u političkom životu Crne Gore. Moje pravo kao premijera je da predlažem ili ne predlažem promjene u sastavu Vlade. Pravo Parlamenta je da kada ne izađemo u susret takvom očekivanju eventualno iz tog razloga smijeni Vladu", rekao je Đukanović.

Premijer je u intervjuu za N1 TV kazao, da je Crna Gora nažalost podijeljena.

"Ali, ne smijemo prenebregnuti činjenicu da te podjele sežu u duboku prošlost", kazao je on.

Na pitanje ko stoji iza te druge Crne Gore, one koja se protivi članstvu u NATO, premijer je kazao da se tu, u značajnoj mjeri radi o podudaranju sa onima koji su bili protiv nezavisnosti Crne Gore.

Đukanović to tumači i kao otpor prema namjeru Crne Gore da ide putem usvajanja novih vrijednosti.

"Danas Crna Gora pokazuje potupno aritkulisanu odlučnost da krene putem euroatlantskih integracija, da pripadnemo vrijednostima savremenih demokratija. Dobar dio javnosti se suprotstavlja tom zaokretu prema novim vrijednostima", kazao je on.

Dio opozicije sarađuje sa Rusijom

Na pitanje da li protivnici NATO-a u Crnoj Gori sarađuju sa Rusijom, Đukanović je rekao da ne želi da uopštava iz poštovanja i prema ljudima sa kojima se politički razlikuje u Crnoj Gori i prema Rusiji kao značajnoj državi i tradicionalnoj saveznici Crne Gore kroz istoriju, bez obzira na današnja neslaganja.

"Dakle, ne bih išao sa takvim ocjenama, ali u to nema nikakve sumnje, jer su takođe javne izjave. Dio opozicije koja je van parlamenta, koja je pokušala nasilno da ruši institucije države Crne Gore, sama se poziva na to da to radi u interesu Rusije, da to rade sa ruskom podrškom i sa ambicijom da Crna Gora "ostane neutralna" uz rusku garanciju te neutralnosti. Dakle, nema nikakvog prostora za pretpostavke, jer ljudi sve govore sami", dodao je on.

Premijer je ponovio tezu da je odlika našeg regiona nestabilnost i da iskustvo i istorija pokazuju da kada god naš region ostane izvan globalnih intergracionih tokova Evrope i evroatlantske zajednice da se ovdje događaju problemi i da region kontinuirano zaostaje. S toga je izrazio uvjerenje da Balkan mora prestati da se ponaša autistično i da mora prepoznati evropske tokove i "zajedno sa Evropom plivati u jednom smjeru, jer je to najbolja garancija i stabilnosti i razvoja".