Za Pobjedu govori o ekonomskoj budućnosti Crne Gore, šta je dobro, a šta loše odrađeno u ekonomiji za ovih deset godina od nezavisnosti i koliko borba protiv korupcije utiče na buduće investitore.

"U ovom času, predviđa se da ove godine nijedna balkanska privreda, uključujući i grčku, neće biti u recesiji. Oporavak će biti neravnomjeran, jer se sa nižim stopama rasta računa u Srbiji i Hrvatskoj, od jedan do dva odsto, dok bi ostale mogle da ostvare rast do tri odsto ili oko te cifre. Na to utiču povoljne spoljnoekonomske okolnosti, prije svega blagi oporavak u Evropskoj uniji, a i niže cijene nafte, gasa i sirovina. Uz to, slabiji euro, u odnosu na dolar i niske kamate u eurozoni, povoljno utiču na balkanske zemlje koje su sve evroizirane. Rastu, međutim, rizici zbog političke nestabilnosti u čitavoj regiji", rekao je Gligorov.

Prema njegovim riječima, praktično cio balkanski prostor prolazi kroz krizu legitimnosti, koja je različitog intenziteta u pojedinim zemljama doduše. Tako da, ističe, predstoji ciklus izbora, prijevremenih i redovnih, neki od kojih su neizvjesni ne toliko po ishodu koliko po sposobnosti da obnove političku legitimnost.

"Ovo zato što se u većini zemalja na dnevnom redu nalaze ustavna, dakle fundamentalna pitanja, pa jedni izbori ne moraju da budu dovoljni. A tu su i regionalni problemi i veoma spor napredak u evropskim integracijama, ili rast nezadovoljstva njima, što povećava neizvjesnost. Tako da se ne može očekivati neki privredni uzlet u regiji uz sve te političke neizvjesnosti", dodao je on.

Gligorov smatra da su prve godine, nakon sticanja nezavisnosti, u ekononomskom smislu bile bolje od onih koje su slijedile, prije svega zbog izbijanja krize.

"Suficiti iz boljih godina su pokrili deficite iz kriznih, tako da je privredna aktivnost održana i privredni je rast nastavljen. Reforme i privredne i političke su trpjele, a spor je bio proces evroatlantskih integracija. Tako da je sada potreban novi podsticaj i političkoj stabilnosti i institucionalnim promjenama i integracijama. No, imajući u vidu sa koliko se skepse gledalo na sposobnost Crne Gore da očuva nezavisnost i da napreduje, čini mi se da je najvažniji ispit položen – teško je demokratskim sredstvima osporiti samostalnost zemlje", naglasio je on.

U parlamentu je izglasano povjerenje Vladi. Dio opozicionih poslanika i dalje bojkotuje parlament, a izbori su izvjesni. Na pitanje koliko se u tako politički izazovnoj godini može raditi predano na reformama u ekonomiji, Gligorov odgovara da je realno očekivati da će glavni zadatak Vlade sada biti da obezbijedi slobodne i fer izbore.

"Nema sumnje da je potrebno da izbori obezbijede političku stabilizaciju. Ukoliko bi tako bilo, ono što se izgubi u mjesecima prije izbora, nadoknadiće se bržim reformama poslije izbora. Izbori nijesu tu da se gubi vrijeme, kako se često komentariše u balkanskoj regiji, već upravo suprotno da se dobije vrijeme da se sprovede program za koji građani glasaju", kazao je Gligorov.