U fazi nadzora je i postupanje Savjeta za građansku kontrolu policije, koji je na sajtu objavio lične podatke o pripadnicima Specijalne antiterorističke jedinice.

Nedavno je objavljeno da je prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova najviše kršilo Zakon o zaštiti ličnih podataka, te da je zbog zloupotreba fotografija sa ličnih karata pojedinih učesnika na protestima u toku postupak nadzora koji je naložio Savjet AZLP. Kada će se znati rezultati tog nadzora?

"Postupak je u toku i Savjet Agencije javnost će obavjestiti o rezultatima u formi odluke koja će biti objavljena na našem sajtu. Izjava člana Savjeta Radenka Lacmanovića u dnevnim novinama "Dan" pod naslovom "Sprema se prijava protiv Konjevića" objavljena 9. januara, u kojoj je navedeno da je MUP institucija koja je u 2015. godini najviše kršila Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, nije zvaničan stav Savjeta, već njegov lični. Shodno unutrašnjim aktima Agencije isključivo predsjednik Savjeta AZLP ima diskreciono pravo da obavještava javnost o radu ovog tijela, a ja ga nijesam ovlastio da to čini, posebno u slučajevima u kojima je obavljen inspekcijski nadzor", kaže Đokaj.

On kaže i da Agencija nije pravila analize niti tabelarne prikaze o tome koji je državni organ najviše kršio Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. "Dobar je prijedlog da ubuduće kroz tabelarni prikaz svih državnih organa saopštavamo koliko ko poštuje Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Zakona o slobodnom pristupu informacijama", smatra Đokaj.

Kako dodaje pravo privatnosti jedno je od složenijih društvenih pravnih pitanja u okviru kojeg je i pravo na zaštitu ličnih podataka.

"U Crnoj Gori je to relativno nova oblast. Svijest o pravu da se štite lični podaci nije na zadovoljavajućem nivou. Stoga više pažnje treba posvetiti podizanju stepena svijesti građana o bitnosti zaštite njihovih ličnih podataka. Agencija redovno edukuje kako rukovaoce zbirki podataka i pruža punu podršku osobama čiji se podaci obrađuju. Pravo na privatnost jedno je od osnovnih ljudskih prava i podrazumijeva sve one situacije našeg privatnog života u kojima je opravdano očekivati mir ili neometanje. Ipak, nemoguće je postaviti granicu između privatnog i javnog života. To podrazumijeva dio našeg života koji nam je posebno i svet i ne podliježe sudu javnosti niti institucionalnim pravilima, a uživa i zakonsku zaštitu", kaže Đokaj.

Kako objašnjava, jedna od opasnosti koje vrebaju na internetu je mrežna krađa identiteta koja se najčešće obavlja putem imejl poruka.

"Nije preporučljivo pokretati bilo kakav sadržaj koji je primljen sa nepoznate adrese. Ne treba odgovarati na imejl poruke nepoznatog pošiljaoca u kojima nas najčešće obavještavaju da smo dobitnici na lutriji ili nasljednici pozamašne sume novca. Vođenjem dalje prepiske pošiljalac će pokušati da dođe u posjed vaših ličnih podataka, prije svega broja bankovnog računa. Zatražiće uplatu određene sume novca čime će doći do novčane transakcije, a nakon toga će vas upućivati na lažne veb sajtove koji po sadržini i formi podsjećaju na servis koji koristimo. Na taj način je izvršena mrežna krađa identiteta i naši lični podaci će se dalje nezakonito obrađivati", navodi Đokaj.

On ističe i da se zloupotreba ličnih podataka može obaviti i putem društvenih mreža, pa se posebno mora obratiti pažnja na takozvanu politiku privatnosti korisnika.

"Budući da su pametni telefoni u velikoj mjeri zamijenili računare, time je opasnost još veća za pristup nepoznatim sajtovima ili otvaranje takozvane cukies kao mamac da se pristupi vašim ličnim podacima. Poznato je da u našim pametnim telefonima imamo koncentrisano najviše ličnih podataka i informacija stoga se mora voditi računa kojim aplikacijama pristupamo korišćenjem (smart) pametnih telefona. Agencija je nadležna da reaguje samo kada se radi o obradi ličnih podataka iz zbirki koje su uspostavljene u skladu sa zakonom, što u predmetnim situacijama nije uvijek slučaj", kaže Đokaj.

Kako savjetuje, građani moraju voditi računa kome i na koji način čine dostupnim svoj matični broj, pogotovo što se na tržištu javlja sve veći broj privrednih subjekata koji nude usluge ili povoljnosti za privilegovane potrošače i tom prilikom obrađuju znatan broj ličnih podataka pa i JMB bez zakonskog osnova.

"U tom slučaju lice daje svoj JMB samo ukoliko je to izraz njegove slobodne volje, a ne uslovljena radnja. JMBG predstavlja individualni i neponovljivi identifikacioni broj, odnosno lični podatak, te stoga uživa posebnu zaštitu, jer je upravo on ključ za otkrivanje mnogobrojnih drugih podataka o ličnosti", navodi Đokaj.