Tu informaciju je danas saopštio ministar zdravlja Budimir Šegrt na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, navodeći da se radi o preliminarnoj ocjeni, prenosi agencija MINA.

Šegrt je sa članovima Odbora razgovarao o aktuelnoj situaciji u zdravstvu, povodom ovogodišnjem izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa EHCI po kojem se Crna Gora našla na posljednjem mjestu na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema.

On je ponovio da nije iznenađen izvještajem EHCI, i da je svjestan problema u crnogorskom zdravstvenom sistemu, ali je naglasio da su u međuvremenu napravljeni određeni pozitivni pomaci u toj oblasti.

Šegrt je podsjetio da je, u vrijeme njegovog dolaska na funkciju "eskalirao problem u vezi sa porodilištem u Bijelom Polju", i da je kao jednu od prvih mjera pozvao eksperte UNICEF-a da, po istoj metodologiji po kojoj su radili 2012. godine, procijene kakvi su trenutni uslovi u crnogorskim porodilištima.

Prema njegovim riječima, preliminarna ocjena iz izvještaja UNICEF-a je da su "unaprjeđenja u perinatalnoj njezi u Crnoj Gori impresivna".

"To je preliminarna ocjena, rezultati će biti gotovi do kraja mjeseca, i kada ih dobijemo biće objavljeni“, kazao je Šegrt.

On je rekao da su eksperti obišli Klinički centar Crne Gore i bolnice u Beranama i u Nikšiću.

"To su, otprilike, tri bolnice gdje se u toku godine obavlja više od dvije trećine porođaja“, pojasnio je Šegrt.

On je najavio da će metodologija koju koriste eksperti UNICEF-a biti primijenjena i u drugim segmentima crnogorskog zdravstva.

"Mi želimo da naš zdravstveni sistem upoređujemo sa evropskim, i zato nam Evropa nije uhvatila muštuluk kad su nam rekli gdje smo“, kazao je Šegrt.

On je naglasio da ne sumnja u ozbiljnost organizacije koja je crnogorski zdravstveni sistem pozicionrala na posljednje mjesto, iako, kako je kazao, ne zna koju su metodologiju koristili prilikom izrade Izvještaja.

Nabrajajući pozitivne pomake u zdravstvenom sistemu on je, između ostalog, kazao i da je konačno stabilizovano tržište ljekova.

"Kao što vidite, ukidanjem ugovora sa privatnim apotekama, nije se desila kataklizma u zdravstvu Crne Gore“, rekao je Šegrt.

On je kazao da je u ponedjeljak završen tender, i određeni su svi dobavljači i vrste i količine ljekova koje će biti isporučene za građane Crne Gore preko recepata, i za sve zdravstvene ustanove do kraja godine.

"Ove godine apsolutno ne očekujem da će biti bilo kakvih problema u snabdijevanju građana i pacijenata ljekovima i medikamentima“, naglasio je Šegrt.

On je rekao da se, prilikom ocjenjivanja stanja u zdravstvu, mora znati šta čini crnogorski zdravstveni sitem.

"Gabariti zdravstvenog sistema Crne Gore su 18 domova zdravlja, sedam opštih i tri specijalne bolnice, KCCG, Institut za javno zdravlje, Zavod za transfuziju krvi, Hitna medicinska pomoć i Montefarm“, precizirao je Šegrt.

On je kazao da bi za mišljenje o zdravstvenom sistemu trebalo pitati građane koji žive po mjestima širom Crne Gore „za koja je malo ko i čuo“.

"To su mjesta gdje ni poštar ne dolazi, a dolaze ljekari zdravstvenog sistema Crne Gore“, kazao je Šegrt.

To je, kako je naveo, sigurno nešto što nije svojstveno standardima i načinu organizacije zdravstva u Evropi.

"To je ogromna obaveza, veliki trošak, ali i ponos primarne zdravstvene zaštite, da u ambulantama ili priručnim objektima ljekari svih domova zdravlja Crne Gore pružaju medicinske usluge. Nijesam ubijeđen da je bilo ko od anketara pomislio da je to velika regija gdje su ljudi zadovoljni pružanjem zdravstvene zaštite“, kazao je Šegrt.

On je naglasio da mala ulaganja u zdravstvo ne mogu biti opravdanje za sve probleme u zdravstvenom sistemu.

"Zdravstvo, i na ovom nivou finansiranja, mora da bude mnogo kvalitetnije“, poručio je šegrt.

Poslanik Socijaldemokratske partije Izet Bralić ocijenio je da su finasije glavni problem crnogorskog zdravstva.

Drugi problem je, kako je naveo, takozvani tenderski način vođenja zdravstva. 

"Naročito je to usvojeno u Fondu zdravstva, gdje smo imali silne tendere, i pričalo se samo o tenderima a ne o bolesnim, živim ljudima. Tu se nešto mora mijenjati“, smatra Bralić.

Prema njegovim riječima, sljedeći razlog za loše stanje u zdravstvu je „kadrovanje“.

"Veoma dugo stoje neki ljudi, a zdravstvo nam tone. Tu se nešto mora promijeniti, jer ti ljudi ne osjećaju potrebu da se bilo šta mijenja, pa čak ni da se sami promijene“, pojasnio je Bralić.

Poslanik Demokratske partije socijalista, Halil Duković, kazao je da je zdravstvo živi sistem koji stalno treba dograđivati i unapređivati.

On je rekao da je zdravstveni radnik nosilac zdravstvenih usluga ali je, kako je naveo, mnogo drugih subjekata koji i finansijski i materijalno opterećuju zdravstveni sistem, što ga čini izuzetno skupim. 

"Glavno pitanje je da li mi možemo sa ovakvim ulaganjem u zdravstveni sistem  više izvući iz njega“, kazao je Duković.

On smatra da je sa onim što je uloženo u njega, zdravstveni sistem dao svoj maksimum.

"Pitanje je da li sa ovolikim izdvajanjem možemo još opteretiti zdravstveni sistem, da ga ne dovedemo u situaciju kada ne može više da pruži“, naveo je Duković.

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović kazao je da je jasno da je „u zdravstvenom sistemu Crne Gore nešto trulo“.

"Mi smo uglavnom lideri na zapadnom Balkanu u mnogim oblastima, ali smo u zdravstvu na začelju“, ocijenio je Popović, dodajući da se boji da je slična situacija i u prosvjeti.

On je kazao da je evidento da su napravljeni određeni koraci otkad je Šegrt došao na funkciju ministra.

"Ali, svi moramo da se zapitamo šta i kako dalje, kako da se poboljšato stanje“, dodao je Popović.

Predsjednik Odbora Zoran Jelić zatražio je od Šegrta da prokomentariše upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije na opasnost od virusa Zika.

Šegrt je kazao da nije uznemiren zbog tih upozorenja, i da Crnoj Gori ne prijeti opasnost od tog virusa.

"Crna Gora nije takvo područje, osim dio Skadarskog jezera, a ne sumnjam da se vodi računa o prskanju. Razloga za upozorenje ili neku veliku zabrinutost u Crnoj Gori nema“, zaključio je Šegrt.

CDM/Mina