"Zimi, pa od septembra do kraja decembra imamo od 450 do 2.500 jedinki flamingosa na solani. Broj flamingosa varira u odnosu na period godine i u odnosu na salinitet vode. Ukoliko solana funkcioniše, imamo flamingose zbog toga jer vole zaslanjenu vodu. Ukoliko se taj slani ekosistem zamijeni slatkom flamingosa neće biti", kaže Saveljić.

Kako je istakao Pobjedin sagovornik, od flamingosa koji dolaze dosta ih je prstenovanih. Oni dolaze iz Francuske, Španije, Italije, Alžira, Turske, Grčke itd.

"To ukazuje na veliki međunarodni značaj ulcinjske solane. Flamingosi su magnet za turiste. Što se tiče ostalih karakteristika, ova ptica ništa nije specijalno važna ili ne može da se odvoji od drugih vrsta ptica. Ono što je karakteriše je to ptičje mlijeko. U Crnoj Gori imamo samo golubove i flamingose koji stvarno imaju ptičje mlijeko i opet kažem da je magnet za turiste s obzirom da je ptica raskoših boja, da je visoka i da do sada Evropljani idu u daleke zemlje samo da ih posmatraju", kazao je Saveljić.

Centar za zaštitu i proučavanje ptica je počeo još 2013. godine sa gniježđenjem flamingosa u ulcinjskoj solani i to je bila senzacija u evropskim ornitološkim krugovima.

"To je bilo prvo gniježđenje flamingosa na istočnoj obali Jadrana. Organizovali smo i čuvanje tih jaja kako bi sezona gniježđenja flamingosa bila uspješna, ali tokom noći neko je došao i pokupio ih. To nam je bio jedan od ciljeva kao i povećanje ptica šljukarica. Flamingos je inače ptica iz Aneksa jedan ptičje directive, što znači da je ona na vrhu interesovanja Evropske komisije kada je u pitanju zaštita ove vrste. Od posebnog je interesa za zaštitu na nivou Evropske unije", tvrdi Saveljić.