Depresija spada u grupu mentalnih poremećaja, gdje su osjećanja emocije, koje su važna psihička funkcija, značajno izmijenjeni, naročito raspoloženje.

Psihijatar dr Borislav Mitrić u razgovoru za Dnevne novine objašnjava da prvo dolazi do ispoljavanja tužnog raspoloženja, osjećanja malaksalosti i otežanog obavljanja poslova.

"Po svom ispoljavanju depresivne epizode mogu biti blage, umjerene i teške, a prema obliku nepsihotične i psihotične, zatim epizodične, povratne, sa ispoljavanjem u nekih pedesetak varijanti", pojasnio je dr Mitrić.

On ističe da poremećaj raspoloženja pogađa sve ljude, ali nešto češće obolijevaju osobe ženskog pola.

Odnos je, dodaje, negdje 2:1, uz češće javljanje kod viših socioekonomskih grupa, te starijih od 65 godina života.

O nastanku depresija postoji više teorija, od nasljednih, biohemijskih, do stresogenih i drugih, kaže dr Mitrić i ističe da je kod poremećaja raspolože nja vrlo važna premorbid na ličnost.

"Kod poremećaja raspoloženja, zavisno od oblika, imamo različite simptome, kao što su oslabljena pažnja i koncentracija, redukcija samopouzdanja i samopoštovanja, sumornost, pesimizam, oslabljeni nagoni i socijalne relaci je do agresivnosti i autoagresivnosti", kazao je dr Mitrić. Kod težih poremećaja, naglašava, javlja se oslabljeni apetit, poremećen san, smanjenje ili povećanje tjelesne mase, uznemirenost, usporenost, tjelesni simptomi, strah, do pojave sumanutosti.

"Čim simptomi postaju izraženiji i duže traju, potrebna je konsultacija ljekara. Što se tiče bolničkog liječenja, ono je relativno rijetko, obično uzrokovano gubitkom samokontrole oboljelog", istakao je dr Mitrić.

Liječenje depresije je danas značajno poboljšano i postižu se, kako kaže, zadovoljavajući uspjesi.

"Tome svakako doprinosi poboljšanje mogućnosti i osavremenjavanje terapije. Pristup liječenju je multidiscipliran od biološke terapije, antidepresiva, psihostabilizatora, zatim okupaciona i radna terapija, psihoterapija. U pomoć oboljelom svakako treba uključiti porodicu i socijalno okruženje", zaključio je dr Mitrić.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje o vanbolničkoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti građani Crne Gore su 2014. manje tražili pomoć ljekara i bolnički liječeni zbog depresije nego 2013. godine.

"Broj posjeta ustanovama vanbolničke zdravstvene zaštite i broj otpusta iz ustanova bolničke zdravstvene zaštite ne može se uzeti kao stvaran broj oboljelih. Prema zakonskom okviru u oblasti evidencija u zdravstvu planirano je uvođenje registra psihoza (uključuje psihotičke poremećaje kao takve i u sklopu drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja), kojim će se obezbijediti dobijanje podataka o broju oboljelih od bolesti koje pripadaju ovoj grupi”, istakli su iz Instituta.

U vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori u 2014. godini, podgrupa oboljenja poremećaji raspoloženja afektivni poremećaji, kojima pripada i depresija i povratni depresijski poremećaj bila je razlog posjete ljekaru u 4.194 slučaja, što čini 21,42 odsto u odnosu na ukupan broj posjeta koje su ostvarene zbog bolesti iz grupe duševni poremećaji i poremećaji ponašanja. U 2013. godini taj podstotak je iznosio 23,11 odsto.

U bolničkoj zdravstvenoj zaštiti 2014. godine, navode iz Instituta, u Crnoj Gori dijagnoza depresije (F32) kao razlog bolničkog liječenja registrovana je kod 91, a povratni depresijski poremećaj kod 146 bolničkih otpusta pacijenata, dok je godinu ranije dijagnoza depresije kao razlog bolničkog liječenja registrovana kod 98 pacijenata, a povratni depresijski poremećaj kod 179 bolničkih otpusta pacijenata.

DN/CdM