Ona je, u intervjuu za Pobjedu, kazala da sumnja da su pojedine žene zloupotrijebile ovo pravo kroz navode nepostojećih bolesti. Kovačević je naglasila da sumnja da je bilo sijaset prevara u slučaju svih vrsta naknada i materijalnih davanja i poručila da će svi koji su se oglušili o legislativu biti oštro sankcionisani.

"Primijetili smo da je nakon što je smanjen broj materijalnih davanja da se znatno povećao broj zahtjeva za tuđu njegu, sa 10.000 na 14.000. Formirali smo komisiju, uz podršku ministra zdravlja Budimira Šegrta, u kojoj su i medicinski eksperti. Oni će ići po terenu i na licu mjesta se uvjeravati da li su objektivni nalazi i dijagnoze ljekara. Interesantno je da je većina dijagnoza demencije ili šizofrenije kod starih osoba, odnosno osoba kojima je potrebna tuđa njega. Nama je sve to sumnjivo, tako da ćemo provjeriti rad ljekara. Uradićemo kontrolu rješenja ljekara. Sumnjamo i u zloupotrebe materijalnih davanja, koja smo sveli sa 14.900 na 11.900. Vjerujemo da još dosta ljudi prima ova davanja iako nemaju prava na njih tako što nijesu sprovedeni ostavinski postupci nakon smrti roditelja", rekla je Kovačević.

Osim što ovaj zakon smatra diskriminatorskim, Kovačević je odgovorila i na pitanje šta još zamjera.

"Pored stava da odredbe zakona imaju elemente diskriminacije, one su u koliziji sa članom 6 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim je propisano da je svako dužan da radom, prihodima i imovinom stvori uslove za zadovoljavanje životnih potreba, kao i za sprečavanje socijalne isključenosti članova porodice, posebno djece i drugih članova koji nijesu u mogućnosti da se sami o sebi brinu. Međutim, naknada za žene koje su rodile troje ili više djece ostvaruje se bez uslova u pogledu prihoda i imovine porodice. Radni staž ne može biti osnov za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite, jer se socijalna žaštita ostvaruje po socijalno-zaštitnim kriterijumima (invalidnost, nesposobnost za rad i privređivanje, nepostojanje zakonske obaveze izdržavanja, imovinskog cenzusa i drugih posebnih obilježja socijalne ugroženosti). Zaštita materinstva i obezbjeđivanje pozitivnih demografskih trendova je oblast koja ima dodirnih tačaka sa skoro svim sistemima u državi (obrazovanje, zdravlje, finansije i drugo)", rekla je ona.

Kako je dodala, zakon daje akcenat samo na rađanje djece, bez obzira ko je vodio brigu o djeci, čime daje mogućnost da pravo ostvaruju i žene koje nijesu vodile brigu o djeci već su ih samo rodile, a o djeci brine otac ili su na porodičnom smještaju-hraniteljstvu ili u ustanovi.

"U tekstu zakona koristi se termin ,,radni staž“, koji ne postoji u Zakonu o radu i propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Predlagač zakona nije napravio procjenu fiskalnog uticaja na budžet Crne Gore. Do perioda početka primjene zakona nijesmo imali odgovarajuće inpute da sačinimo precizniju procjenu potrebnih fiskalnih sredstava. Nema zakonske obaveze da Zavod za zapošljavanje vodi evidenciju o broju djece žena koje su na evidenciji Zavoda, Fond PiO i poslodavci, takođe, nemaju obavezu da vode evidenciju o broju djece žena penzionerki i zaposlenih.

Zbog svega toga nije bilo moguće obezbijediti potrebne statističke podatke za precizniju fiskalnu procjenu. Prema podacima MONSTAT-a, sa popisa stanovništva od 2011. godine evidentirana je oko 81.000 žena starijih od 15 godina koje imaju troje ili više djece", navodi Kovačević.

Pobjeda