Region mora ostati u fokusu Evropske unije - sve manje kao problem, a sve više kao dio rješenja.

Nakon sedam godina od početka globalne finansijske krize, naveo je, evropska ekonomija nastavlja da se suočava sa teškoćama, a niske cijene nafte, monetarni stimulansi i predah u primjeni restriktivnih mjera nisu donijeli dinamičniji ekonomski rast…

"Bez obzira na sve izazove, države Zapadnog Balkana vjeruju u ujedinjenu Evropu. Vjerujemo da smo kao Evropljani izvukli pouke iz nekih istorijskih lekcija, od kojih su u vrlo svježem sjećanju upravo balkanske. I da će Evropa naći rješenja da obnovi svoju snagu i vitalnost", kazao je Đukanović.

On je dodao da je integracija Zapadnog Balkana u  EU dugoročan proces u kojem treba da unaprijedimo vladavinu prava, da ojačamo institucije, da reformišemo naša društva, i da ubrzamo ekonomski razvoj. 

"To je crnogorsko iskustvo iz procesa integracije. Za nepunih deset godina od obnove nezavisnosti ostvarili smo veliki napredak. Prva smo država koja je, sredinom 2012., otvorila pristupne pregovore sa EU sa najzahtjevnijim poglavljima 23. i 24. Napredak u reformama je prepoznat kroz otvaranje više od polovine pregovaračkih poglavlja. Kruna reformskih napora je decembarski poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO, i prije nedelju dana započeti pregovori o pristupanju. Cijenimo da je to važan doprinos i jačanju stabilnosti, a samim tim i razvoju Zapadnog Balkana. Crna Gora je napravila istorijsku prekretnicu prihvatanjem sistema vrijednosti evroatlantske zajednice. Posvećenost politici dobrosusjedstva naš je permanentni cilj. U prošloj godini potpisali smo prve sporazume o razgraničenju na prostorima bivše Jugoslavije – sa Bosnom i Hercegovinom i sa Kosovom", kazao je premijer u Londonu.
Đukanović je kazao da Vlada strpljivo radi na stvaranju uslova za privlačenje investicija, za novo zapošljavanje i unapređenje kvaliteta života.

"Dostigli smo najviši dohodak po glavi stanovnika u državama regiona, koji iznosi oko 6 hiljada eura. Dinamičan je i proces konvergencije. Nivo dohotka per capita mjeren paritetom kupovne moći porastao je sa 30% prosjeka EU 2000. godine, na oko 43% prošle godine. U posljednjem izvještaju o humanom razvoju Ujedinjenih nacija Crna Gora je svrstana u kategoriju veoma razvijenih država", kazao je on.

Predsjednik Vlade je kazao da su ti rezultati iako vrijedni, ipak nedovoljni. 

"Zato smo u Crnoj Gori svu našu energiju, pored integracionih procesa, usmjerili na ubrzanje ekonomskog razvoja. U prethodne tri godine Vlada je bila posvećena jačanju makroekonomske stabilnosti, strukturnim reformama, unapređenju poslovnog ambijenta i realizaciji kapitalnih infrastrukturnih projekata.", kazao je Đukanović.

On je naveo da su investitori prepoznali otvorenost i atraktivan poslovni ambijent, i nastavili da ulažu u crnogorsku ekonomiju. 

"U kontinuitetu tokom posljednje decenije strane direktne investicije čine oko 19% BDP Crne Gore. Veliki projekti se realizuju, posebno u sektorima turizma i energetike. Privatne investicije su uz dobru turističku sezonu doprinijele ubrzanju ekonomskog rasta, koji je u 2015. iznosio preko 4%.", rekao je Đukanović.
Dodao je da je za brži i održiv ekonomski rast na dugi rok potrebno da se Crna Gora i region više približe i bolje uvežu sa razvijenom Evropom. 

Prema njegovim riječima, ključ jeste u tješnjoj i efikasnijoj regionalnoj saradnji, ali, u našem regionu podrška međunarodnih finansijskih institucija i investitora je krucijalno važna pretpostavka tog procesa.

Premijer se osvrnuo na važne projekte koji mogu biti predmet saradnje sa EBRD-om.

Istakavši da je nedovoljno razvijena infrastruktura naše osnovno razvojno ograničenje, kao rješenje je naveo to što  Zapadni Balkan treba da iskoristi svoj strateški položaj u Evropi i da svoje putne i željezničke saobraćajnice učini sastavnim dijelom Trans-evropske transportne mreže (TEN-T). 

"Dobro osmišljeni saobraćajni projekti sa TEN-T perspektivom mogli bi izgledno računati na strukturne fondove EU i EBRD, jer bi bili u funkciji i lokalnih, i ekonomije EU. Mi smo započeli pripremu, ili realizaciju krupnih infrastrukturnih projekata koji će Crnu Goru i region povezati međusobno i približiti Evropi. Od brojnih, pomenuću pet: podmorski energetski kabal sa Italijom, izgradnja prioritetne dionice auto puta Bar-Boljare-Beograd, modernizacija željezničke pruge Bar-Beograd-Budimpešta, Jadransko-jonski saobraćajni koridor koji bi povezao Grčku na jugu preko Zapadnog Balkana sa Austrijom i Italijom na sjeveru, i Jadransko-jonski gasovod (IAP), kao nastavak transjadranskog projekta (TAP)", kazao je Đukanović.
Podjsetio je i na projekat podmorskog kabla koji se realizuje sa italijanskom kompanijom Terna, koji će, kako je kazao, energetski povezati Crnu Goru i region sa Italijom i Zapadnom Evropom. 

"Već je položeno 140 km kabla u Jadransko more. U Crnoj Gori se gradi prateća infrastruktura koja treba da poveća kapacitet prenosne mreže, i da nas bolje poveže sa susjednim državama. Projekat će biti završen do kraja naredne godine. Njegovom realizacijom hidro izvori električne energije na Zapadnom Balkanu imaće mnogo veću vrijednost. Crna Gora je spremna da odmah započne konkretne pregovore sa susjednim državama radi postizanja dogovora o upravljanju slivovima rijeka koje protiču kroz susjedne zemlje, i o zajedničkoj izgradnji hidroelektrana. Pozivam međunarodne finansijske institucije, uključujući i EBRD, da uzmu učešća u ovom unosnom biznisu", pouručio je crnogorski premijer u Londonu.

Podsjetio je i da je započeta izgradnja prioritetne dionice auto puta, koja treba da bude završena do 2018, a koji će poveati Luku Bar preko Beograda sa Budimpeštom i Centralnom Evropom.Naveo je i da je model finansiranja za preostale manje zahtjevne dionice tema za razgovor sa investitorima i međunarodnim finansijskim institucijama. 

Đukanović je kazao i da su za modernizaciju zeljezničke pruge Beograd-Bar-Budimpešta i za nastavak gradnje Jadransko-jonskog saobraćajnog koridora su potrebni stabilni finansijski mehanizmi Evropske uniije i evropskih finansijskih institucija. 

"Zajedno s našim partnerima iz Albanije, BiH, Hrvatske i Azerbejdžana, uključeni smo u dogovore o izgradnji Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), kao nastavka Trans-jadranskog projekta (TAP). Zapadno balkanski investicioni okvir (WBIF) finansira izradu Master plana gasifikacije Crne Gore, koji će biti završen u aprilu. Crna Gora i Albanija su upravo aplicirale kod WBIF i za izradu glavnog projekta", rekao je premijer.
Đukanović je naveo i da je Zapadnom Balkanu potreban strateški koncipiran program većih investicija u „čvrstu” i „meku” infrastrukturu i projekte koji vode povećanju zaposlenosti, posebno mladih ljudi. To je pravi put da naš region postane dio razvijene Evrope - zaključio je on.