Crna Gora spremna za eventualni priliv izbjeglica
Foto: AA

Novi talas migranata kuca na vrata Evrope

Crna Gora spremna za eventualni priliv izbjeglica

Nadležne službe Crne Gore tvrde kako su spremne za eventualni priliv izbjeglica. U blizini graničnog prelaza Božaj, koji vodi iz pravca Crne Gore prema Albaniji, u mjestu Nikine Uvale, uređen je prostor na kojem će u slučaju većeg priliva izbjeglica u Crnu Goru biti sagrađeno šatorsko naselje.

Centar za tražioce azila ima 80 mjesta, prihvatilište za strance ima 50 mjesta i JU "Ljubović" 25 mjesta, što čini 155 raspoloživih mjesta. Iz Vlade Crne Gore je ranije saopšteno da će se adaptiranjem objekata policije Krenza kod Podgorice i Zoganje kod Ulcinja dobiti oko 500 mjesta,prenosi Anadolija.

"U navedenim smještajnim objektima, bilo bi obezbijeđeno oko 650 mjesta. Takođe, formirala bi se šatorska naselja od 1000 mjesta na različitim lokacijama shodno procjeni situacije. Imajući u vidu dosadašnja kretanja izbjeglica i migranata, može se očekivati da bi najveći broj lica u Crnu Goru došao iz pravca Albanije, Kosova i Srbije, na graničnim prelazima Božaj, Kula, Sukobin, Dobrakovo, Jabuka, Dračenovac", ocijenila je crnogorska Vlada u informaciji o izbjegličkom talasu.

Slobodan Raščanin iz UNHCR-a kazao je da se u periodu od 2011. do 2015. broj tražilaca azila u Crnoj Gori kretao i do nekoliko hiljada na godišnjem nivou, po čemu je bila u vrhu zemalja regiona po broju tražilaca azila u odnosu na broj stanovnika.

"U periodu od januara do juna 2015., preko 1500 ljudi podnijelo je zahtjev za azil u Crnoj Gori. Međutim, od jula 2015. godine, kada je BJR Makedonija izmijenila svoj Zakon o azilu, uspostavljena je ruta preko Makedonije i Srbije, zbog čega su brojke sa kojima se srećemo u Crnoj Gori značajno manje u odnosu na prethodni period", rekla je Raščanin.

Marokanci najčešći tražioci azila u Crnoj Gori

U januaru ove godine je ukupno 58 osoba zatražilo azil u Crnoj Gori.

"U najvećem broju radilo se o licima iz Maroka, koja su, kao i većina ostalih, u Crnu Goru došla preko Albanije, nakon određenog vremena provedenog u Grčkoj, dok su u značajno manjem broju azil tražila lica iz Somalije, Ukrajine, Palestine... Iz zemalja koje su pogođene ratnim sukobima i iz kojih dolazi najviše izbjeglica, poput Sirije, Afganistana i Iraka, u proteklih par mjeseci bilo je tek nekoliko osoba koji su zatražile azil u Crnoj Gori", kazao je Raščanin.

Većina tražilaca azila napušta Crnu Goru ubrzo nakon podnošenja formalnog zahtjeva za azil.To je prva grupa izbjeglica iz ratom zahvaćenih zemalja Bliskog istoka koje su nakon nekoliko dana pauze propuštene balkanskom izbjegličkom rutom, nakon što su prošli proces registracije na makedonsko-grčkoj granici, provjere u Šidu u Srbiji, potom u Hrvatskoj, i doputovali u Sloveniju, javlja Anadolija. 

Migracijski pritisak ne jenjava

Na grčkoj granici prema Makedoniji, na prelazak čeka nekoliko hiljada izbjeglica uglavnom iz Sirije, Iraka i Afganistana.

Migracijski pritisak na evropske zemlje, a time i na zemlje Zapadnog Balkana kroz koje prolaze, ne jenjava. Pokušaji usklađenog pristupa prema izbjeglicama koje prolaze na putu ka zapadnoevropskim državama rezultirali su nedavnim potpisivanjem sporazuma između čelnika policija pet zemalja na balkanskoj ruti čija je primjena počela ove sedmice.

Šefovi policija Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije i Austrije dogovorili su sporazumom uvođenje zajedničke registracije izbjeglica na grčko-makedonskoj granici i organizovanju njihovog prevoza do Austrije. Kroz taj proces biće obavljena identifikacija i uzeti biometrijski podaci migranata, kako bi se odredilo da li dolaze iz zemalja u kojima im je život ugrožen, poput Sirije, Iraka i Afganistana. Njima se neće odmah na grčko-makedonskoj granici davati status tražilaca azila, već će to biti učinjeno u Austriji ili u nekoj drugoj zemlji u koju su krenuli.

Nastavak na proljeće

"Pomno pratimo izjave iz Austrije, Slovenije i Hrvatske. S druge strane, imamo saznanja da će Vlada Makedonije, čim dođe do promjena na sjevernoj granici, odmah zatvoriti južnu i to je stav makedonske Vlade od početka izbjegličke krize", istakao je predstavnik UNHCR-a u Makedoniji Mohamed Arif.

On smatra da će se izbjeglički talas nastaviti i na proljeće i ljeto ukoliko ne dođe do okončanja sukoba u zemljama Bliskog istoka.

"Naravno, proljeće dolazi, doći će i ljeto, i to je jedan od faktora koji utiču na to da li će biti još ljudi. Međutim, činjenica da sukobi ne jenjavaju ni u Siriji, ni u Iraku, niti u Afganistanu, znači da će se izbjeglički talas nastaviti",kazao je predstavnik UNHCR-a u Makedoniji.

U ovoj zemlji postoje dva prihvatna centra za izbjeglice, na južnoj i na sjevernoj granici, koji kao i oni u Hrvatskoj i Sloveniji, služe samo za tranzit.

"Oni tamo mogu provesti 6-12 sati, maksimalno do 18 sati, i imaju dobre uslove. Kapacitet za smještaj izbjeglica je oko 2 000, u prihvatnom centru Vinojug 1 500 i u Tabanovcima 500", istakao je Arif.

U susjednoj Srbiji nadaju se da će potpisani sporazum osigurati lakšu proceduru prolaska izbjeglica kroz zemlje na balkanskoj ruti.

"Važno je da se ustanovi jedinstvena politika, jer sada u Srbiji imamo situaciju da imamo jedan broj ljudi koji, recimo, prevodioci na Hrvatskoj granici nisu pustili, jer su oni procijenili da oni nisu Avganistanci ili Sirijci, što svakako nije dobra praksa, jer ne možemo da se složimo sa tim da prevodioci mogu da određuju ko jeste Avganistanac ili Sirijac, a ko ne, tako da ova jedinstvena isprava, koja treba da zaživi, će da riješi tu situaciju", smatra državni sekretar Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Nenad Ivanišević.

Nijedna zemlja ne smije zabraniti prolazak 

Dodao je da ako je bilo ko od izbjeglica dokazao svoje porijeklo i dolazi iz zemlje zahvaćene ratom te ako ima svu potrebnu dokumentaciju, nijedna zemlja ne bi smjela unilateralno donijeti odluku da ta osoba ne može proći kroz njenu teritoriju, odnosno da ne dođe do Austrije, Njemačke ili neke druge zemlje u koju je krenula.

"Naša očekivanja su da ćemo poslije osam mjeseci napokon imati jedinstvenu evropsku odluku po tom pitanju, što bi značilo da u Srbiji ne bi trebalo da bude dužeg zadržavanja izbjeglica, kao što ih nije bilo ni do sada. Ako zaživi taj jedinstveni način profilisanja, mislim da ne bi trebalo da se dešavaju onakve scene kakve smo imali prilikom zatvaranja jedne, druge ili treće granice", naveo je Ivanišević.

Ukoliko Evropa nastavi sa politikom otvorenih granica, da migranti mogu da dolaze u neograničenom broju, i Srbija svakako očekuje povećanje njihovog broja, jer je i prošlog proljeća migracija krenula velikim intenzitetom od dana kada se ta politika obznanila, napomenuo je Ivanišević i dodao: "Ali, sve zavisi od odluka Austrije, Njemačke, o broju ljudi koje mogu i žele da prime ove godine, od čega će vjerovatno zavisiti i priliv tih ljudi".

Izbjeglice iz Srbije dalje nastavljaju put prema Hrvatskoj. Privremeni izbjeglički centri u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj i oni u Sloveniji prethodnih dana bili su skoro prazni. 

"Od početka migracijske krize, kroz Hrvatsku je prošlo više od 650 000 migranata. U zadnje vrijeme, priliv migranata je nešto smanjen. Vrlo je teško sada decidirano spominjati da li je riječ o vremenskim uslovima ili su u pitanju neki drugi razlozi. Sedmicu prije, priliv migranata je bio od 2500 do 3000 dnevno. Centar je kapaciteta oko 4000 migranata. Preporučen je za boravak 24 sata, međutim, migranti se ne zadržavaju duže od tri sata", kazala je u utorak Kata Nujić, glasnogovornica Policijske uprave Brodsko-posavske, za vrijeme boravka ekipe Anadolije u Zimskom tranzitnom centru u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj, koji je počeo sa radom 3. novembra prošle godine i kroz koji je od tada prošlo 350 hiljada migranata.

Pripreme u BiH i na Kosovu

Bosna i Hercegovina i Kosovo, iako nisu dio dosadašnje balkanske rute kretanja izbjeglica i migranata, pomno prate situaciju, i kako tvrde njihove vlasti, spremaju se za evenutalnu promjenu ili proširenje sadašnje rute. 

BIH vlasti tvrde kako za sada nema naznaka da bi izbjeglice koje se kreću dobro organizovanom i kontrolisanom balkanskom rutom mogle početi prelaziti granicu BiH.

Vijeće ministara BiH oformilo je Koordinaciono tijelo za pitanja migracija koje od 29. septembra funkcioniše kao operativni štab. Entitetski predstavnici zaduženi za oblasti migracija, od viza, azila, granične policije do iseljeništva, od tada rade koordinisano i prate situaciju u zemljama okruženja, kazala je pomoćnica ministra sigurnosti BiH za migracije Murveta Džaferović.

Ona tvrdi kako BiH trenutno ima dovoljno kapaciteta za određen broj izbjeglica, a ukoliko bi došlo do masovnog priliva smještaj bi se rješavao stavljanjem u funkciju pet kasarni koje spadaju u tzv. neperspektivnu vojnu imovinu.

"Trenutno imamo 150 mjesta za tražitelje azila, on se može brzo povećati za 150 mjesta. Za izbjeglice imamo 250 mjesta i može se uvećati za 100 mjesta. Azilantski centar se nalazi u Delijašu i on zadovoljava sve standarde, readmisioni centar i centar za izbjeglice nalaze se u Salakovcu, dok je migracioni centar u Istočnom Sarajevu. Činjenica je da bi za pomenute kasarne trebala značajna finansijska sredstva, postoje definisane lokacije ,ali sada ulagati u takve objekte nije racionalno", istakla je Džaferović.

Prema saznanjima BIH vlasti, ruta Grčka - Makedonija - Srbija - Hrvatska - Slovenija - Austrija je dobro organizovana i kontrolisana i nema osnova da će doći do njene promjene.

"Prema našm saznanjima, ova ruta neće ići preko BiH, jer nije realno i nema osnova da bi se mijenjala. Mislim da nas eventualna ruta ne bi nespremne dočekala. Činjenica je da BiH ima finansijkih problema kao i zemlje regiona, trebaju sredstva, ali što se tiče procesa upravljanja situacijom, mislim da je BiH spremna", naglasila je Džaferović.

Valon Krasniqi, direktor Direktorijata za džavljanstvo, azil i migracije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova kaže da nizak nivo ekonomskog razvoja čini Kosovo neatraktivnim za tražioce azila. 

Ipak, kao i druge zemlje regiona, Kosovo bi moglo biti zemlja tranzita izbeglicama, a u prilog tome govori podatak da je Kosovo prošle godine imalo 70 tražilaca azila, većinom iz Sirije, koji nisu izrazili interesovanje da ostanu na Kosovu.

I Kosovo je počelo pripreme za slučaj dolaska većeg broja migranata i krajem prošle godine je izgrađen plan reagovanja koji predviđa korake koje treba da preduzmu institucije, kao i budžetske troškove.

Grčka - Albanija - Crna Gora kao nova ruta

"Identifikovali smo i određen broj objekata, koji bi pored Centra za azil, koji ima ograničen kapacitet za 100 ljudi, bili prikladni za smještaj izbeglica", kazao je Krasniqi.

Vlasti prate situaciju, jer ukoliko bi došlo do zatvaranja granica nekih zemalja, dodaje Krasniqi, talas izbeglica bi mogao doći i do Kosova.

"Ipak, zbog geografskog položaja verujemo da bi Kosovo posljednje bilo pogođeno talasom izbjeglica, jer i da se promijeni aktuelna ruta, postoje šanse da oni krenu primorskom linijom od Grčke ka Albaniji, pa preko Crne Gore i drugih zemalja", kazao je zvaničnik MUP-a Kosova.

Ove godine je, napominje Krasniqi, azil na Kosovu zatražilo 14 osoba, uglavnom iz Sirije, ali ih je trenutno samo četvoro u Centru za azilante u Maguri, nedaleko od Prištine. On podsjeća da je zamjenik premijera Hašim Tači izjavio da Kosovo može da primi oko 500 izbjeglica i da im omogući integraciju u društvo, ali to je za slučaj dogovornog prijema izbjeglica, dok bi u slučaju da izbjeglice u velikom broju dođu same, bio aktiviran pripremljeni plan reagovanja.

Anadolija

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.