Najviše njih odabralo je da budu kozmetičari, računovođe, administratori, zaštitari imovine i lica, turistički vodiči, kuvari, konobari, recepcioneri, tesari i rukovodioci građevinskih mašina, piše Pobjeda.
Iz zavoda naglašavaju da su visokoškolci pored kvalifikacija unaprijedili i preduzetnička, informatička, kao i znanja engleskog, ruskog, njemačkog i italijanskog jezika.
Zbog izražene disproporcije između ponude i tražnje na tržištu rada i rasta broja nezaposlenih visokoškolaca od 2003. godine, u Zavodu su, kako kažu, organizovani programi neformalnog obrazovanja i aktivne politike zapošljavanja.
"Osnovni cilj realizacije programa obrazovanja i osposobljavanja je usklađivanje odnosa ponude i tražnje na tržištu rada kroz povećanje zapošljivosti nezaposlenih, posebno onih koji su u najnepovoljnijoj situaciji", objasnili su iz Zavoda.
U tim programima, kako dodaju, prošle godine učestvovalo je 892 nezaposlena, od kojih je njih 717 bilo u programima sticanja stručnih kvalifikacija, a 175 u programima sticanja vještina (informatičke, poznavanje stranih jezika, preduzetničke i druge) potrebnih za obavljanje poslova određenog zanimanja.
Po stečenoj stručnoj kvalifikaciji, 25 odsto onih koji prođu obuke, odnosno kvalifikuju se za nova znimanja, dobije posao, pokazala je statistika koja se izvodi na pola godine.
Komentari