Crna Gora jedina na Jadranu nema naftne bušotine
Ilustracija

Hrvatska, Italija i Albanija istražuje naftu i gas preko 50 godina

Crna Gora jedina na Jadranu nema naftne bušotine

Crna Gora je jedina država na Jadranskom moru koja nema aktivnosti proizvodnje i istraživanja, dok Hrvatska, Italija i Albanija istražuje naftu i gas preko 50 godina.

Od ukupno 1.500 istražnih bušotina na Jadranu Italija je izbušila 1.358, od kojih ima oko 100 gasnih platformi i 38 naftnih bušotina, pišu Dnevne novine.

Hrvatska je izbušila 133 istražne bušotine i trenutno ima 18 gasnih platformi na sjevernom Jadranu. Albanija aktivno proizvodi naftu i gas od 1960-tih najviše na kopnu, a ima i proizvodnju u Jadranskom moru na Durresi bloku.

Naša država je koncipirala svoj sistem ubiranja prihoda od kompanija koje posluju u industriji istraživanja i proizvodnje nafte i gasa na porezu i na naknadama za proizvedenu naftu i gas. I to na progresivan način, odnosno da uzima najviše od kompanija kada imaju najviše novca, tj. kada počnu da ostvaruju profit i što više proizvode, plaćanju višu (progresivnu) stopu naknade za proizvedenu naftu i gas. Ovaj pristup je u skladu sa odgovornom politikom upravljanja resursima, gdje se od koncesionara kroz povećanje fiskalnih nameta traži da upravljaju državnim resursima na isti način.

Ukupna zarada koju će država ubirati od budućeg istraživanja i proizvodnje nafte i gasa kreće se od 62 do 68 procenata prihoda kompanija u ovom sektoru.

Naftne kompanije su dužne da u periodu proizvodnje nafte i gasa plaćaju porez od 54 procenta na neto dobit od aktivnosti koji proizilaze iz istraživanja i proizvodnje nafte i povezane imovine i devet odsto na dividende, kapitalne dobitke. Na to ih obavezuje Zakon o oporezivanju. Sve ovo pokazuje da su ukupni zahvati države od budućeg istraživanja nafte i gasa od 62 do 68 posto upstream industrije ugljovodonika.

Prihodi ostvareni od ovog poreza ne idu svi u tekuću budžetsku potrošnju, nego 85 procenata tih prihoda ide u poseban fond koji će se osnovati u skladu sa posebnim zakonom, a 15 procenata ide u tekuću budžetsku potrošnju. Model posebnog naftnog fonda je uzet iz primjene u Kraljevini Norveškoj, gdje postoji sličan fond. Fond će imati striktna pravila ulaganja sredstava, koja podliježu nadzoru. 

Vlada je početkom februara usvojila ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljovodonika u crnogorskom podmorju, čime je završen tehnički dio procesa u cilju započinjanja tog biznisa u Crnoj Gori. Prema riječima ministra ekonomije Vladimira Kavarića, koncesioni ugovori su zaključeni sa italijanskoruskim konzorcijumom, koji čine kompanije Eni i Novatek, čija je tehnička ponuda ocijenjena kao najbolja.

“Kompanije su se ugovorom obavezale da će izvršiti tri obavezne i jednu uslužnu bušotinu. To je radni program koji u prvom periodu istraživanja ima vrijednost od 85 miliona eura, a u drugom 12 miliona", naveo je Kavarić.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.