Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević rekao je ranije da je odluka o održavanju sjednice Skupštine, na kojoj će biti raspravljano o Inicijativi o razrješenju Krivokapića donijeta shodno Ustavu i Poslovniku, i pojasnio da je parlament od 1. marta u redovnom zasijedanju i da sjednice ne mogu da se zakazuju u roku kraćem od 15 dana, kao što je to slučaj u vanrednom zasijedanju.

Za Vukovića je ovo previše sumnjivo i krajnje isključivo obrazloženje kolega iz SDP-a.

"Sjednica je mogla da bude održana i 10, 12. i 15. marta, dakle daleko prije nego što je danas zakazana za 23. mart. Teško se mogu kolege iz SDP-a tim argumentima braniti, tumačeći Poslovnik na njima svojstven način“, kazao je Vuković za CdM.

Poslovniku jasno precizira procedura zakazivanja sjednica u toku redovnog zasijedanja. Redovno zasjedanje počinje 1. marta, a predsjednik parlamenta odlučuje o sjednicama u toku redovnog zasjedanja. Kada je vanredno zasjedanje u pitanju, tu je njegov prostor za slobodu odlučivanja manji ili ga skoro nema, jer se zakazivanje sjednice mora obaviti u skladu sa zahtjevom, u ovom slučaju poslanika koji su pokrenuli izglasavanje njegovog nepovjerenja.

Pored toga u ovom slučaju, smatra Vuković, predsjednik parlamenta je morao imati u vidu i još dva elementa kada je zakazivao sjednicu.

"Atipičnost političke situacije - činjenicu da je došlo do velikih lomova u političkoj strukturi i u odnosima u parlamentu na čijem je čelu. I drugu činjenicu da je, na kraju krajeva on, kao prvi čovjek parlamenta, jedan od razloga zašto se traži sjednica sa posebnom tačkom glasanja o nepovjerenju predsjedniku Skupštine. Morao je imati više senzibiliteta da iskoristi mogućnosti koje mu poslovnik daje, i zakaže tu sjednicu ranije. Ne možemo se tako komotno ponašati-moramo sanirati odnose u parlamentu“.

Ipak,  Vukoviću više smeta to što je Krivokapić pitanje svog razrješenja stavio kao posljednju tačku dnevnog reda.

"Šta je htio da relativizuje? Da relativizuje naš zahtjev da je to bitno odlučiti da bi znali kako da se vuku sljedeći potezi na saniranju uzburkane političke situacije u parlamentu na osnovu vratolomija poslaničkog kluba SDP-a koji je napustio parlamentarnu većinu? I predsjednik parlamenta i svi mi smo morali da se izdignemo iz ličnog odnosa i pokažemo da smo odgovorni, da smo objektivni kao političari prema značaju jednog takvog čina, koji će sanirati političku situaciju, i odlučivati političke odnose kasnije. Od njega smo dobili komentar tako što je on to stavio pod tačku "tekuća pitanja, razno“. To znači da to za njega nije toliko značajno. Ovo realno rađa sumnje o kakvim se političkim kalkulacijama predsjednika parlamenta i SDP-a sada radi“, kazao je Vuković.

Da li su sumnje opravdane, pokazaće naredni dani.

"I do sada razmišljao o tome da nova opoziciona struktura sinhronizuje aktivnosti, da imaju vrlo direktne veze, i da je to ne samo u obrisima najavljeni plan da se iskoristi jedan ustavni institut kojim bi se onemogućilo da se dovede u red stanje u parlamentu. Da je namjera da se pokrene inicijativa o glasanju o nepovjerenju Vladi direktno povezana sa namjerom da se opstruira naš zahtjev. Krenula je destrukcija na ovaj način", objasnio je Vuković.

Inicijativa DF-a da pokrene pitanje nepovjerenja Vladi za Vukovića je ustavno utemeljena.

"Ukoliko poslanici opozicije sumnjaju da Vlada radi ispravno pa traže da se izglasa nepovjerenje, to je svakako ustavno i demokratsko pravo opozicije. Sa druge strane ovo je besmislena inicijativa. Sve ukazuje da oni nemaju većinu da se to i desi. Pa šta je onda cilj ako nemaju većinu, bila sjednica zakazana 15. marta ili 15. aprila? Maltretiranje, provociranje crnogorske javnosti, unošenje nervoze? Moguće",  samtra Vuković.

A Ustav kaže da kada opozicija pokrene pitanje povjerenja Vlade, parlament se ne može raspustiti.

"Eto neke logike, tu sam vidio sinhronizaciju. Ja mislim da Krivokapić pokušava da kao predsjednik parlamenta uđe u sljedeće izbore", ocijenio je Vuković.

CdM