"Ovaj trg je mnogo više od proizvoda borbe jedne generacije za svoju državu, u njemu su sadržani svi oslobodilački ratovi koje je Crna Gora vodila kroz istoriju. On simbolizuje i Vučji do i Martiniće i Kruse i Mojkovac i Skadar i Bregalnicu. Simbol je vjekovne težnje za očuvanjem nazavisnosti jednog malog naroda koji je svoju slobodu kroz vjekove plaćao skuplje od svih naroda. Simbol je crnogorske nezavisnosti potvrđene na Berlinskom kongresu, posebno je simbol 13. jula 1941. godine i opštenarodnog ustanka protiv okupatora. I svaki naš grad da ima po jedan trg nezavisnosti opet bi malo bilo", navodi se u saopštenju.

Rabrenović dodaje da ne možemo svi sa istim emocijama da doživljavamo Crnu Goru i njenu istoriju, ali "ne moraju baš sa toliko negativnosti dočekivati sve što ide u pravcu obnavljanja identitetskih obilježja ove države. Možda je upravo ovaj trenutak onaj pravi koji će im pomoći da shvate da niko nema rezervnu domovinu i da ovu koju dijelimo trebamo praviti da bi generacije poslije nas življele bez nepotrebnih podjela."

Navodi da mu je potpuno strana politizacija ovakvih ili sličnih inicijativa, na kraju.

 "Crna Gora se jednom, na referendumu, izjasnila da želi biti nezavisna i to bi trebao biti dovoljan argument da je vremenu podjela došao kraj", zaključuje Rabrenović u saopštenju.