Močnik je za Atlas TV kazao, da Slovenija ne može biti odgovorna za zatvaranje granice za migrante prema Hrvatskoj, jer je ona na prvoj liniji Šengena.

"Ako se smatra da je odgovorna ona država koja je na prvoj liniji Šengena, to baš i nije tačno, jer prvim ulaskom migranata, bilo da oni imaju ekonomske interese, bilo da traže azil, mora i država Evropske unije da sa njima izvede neki postupak, a ne samo država koja je na frontnoj liniji Šengena, pa je tu isto bio spor", ističe on.

Slovenija od ponoći, ponovo u potpunosti primjenjuje Šengenski sporazum na svojoj granici sa Hrvatskom, jer je to u skladu sa dogovorom o zatvaranju balkanske migrantske rute, koji je postignut na samitu u Briselu između Evropske unije i Turske, u ponedjeljak.

Močnik je odgovarajući na kritike da postupak Slovenije nije human i u skladu sa ljudskim pravima, kaže da će vrijeme pokazati da li će migrantski talas biti zaustavljen.

"Mislim da će vrijeme pokazati kako će taj migrantski val biti zaustavljen, ako bude. Zvanične izjave svih naših predstavnika pokazuju da je migrantski put sad zaustavljen. Međutim, postoji velika opasnost da će u Grčkoj biti taj 'džep' oko 50.000 migranata, ako ne i više", objašnjava Močnik.

Slovenački ambasador kaže i da su različite informacije o promjeni balkanske rute kojom izbjeglice iz Sirije i drugih zemalja sa Bliskog istoka, idu ka zapadnoj Evropi. Dodaje da je moguće da neki migranti dođu i do Crne Gore.

"Koliko je Albanija spremna da ide u koštac sa tim problemom, ne znam. Znam koliko je Crna Gora. Koordinacija je napravljena, a i UNHCR je uključen. Migrante možemo očekivati u zavisnosti od toga koliko će migranata ići preko grčkih ostrva i kakav će biti njihov smještaj u Grčkoj", kaže Močnik.

On je govorio i o ekonomskoj saradnji Crne Gore i Slovenije i o primjedbama slovenačkih privrednika na poslovanje u Crnoj Gori, navodeći da je u tom odnosu problem duga procedura, ali da, što je najvažnije, nije bilo žalbi na korupciju.

Slovenačke investicije u Crnoj Gori u 2014. godini, prema riječima ambasadora, iznosile su 166 miliona eura, a robna razmjena, 90 miliona eura.