U organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Koalicije za REKOM, u Podgorici je danas održana druga po redu debata o pomirenju “Kako političari vide proces pomirenja u regionu". 

Oružani sukobi, koji su se desili na prostorima svih država nekadašnje SFRJ, u periodu između 1991. i 2001. godine, izazvali su nesagledive posljedice za cjelokupno postjugoslovensko društvo, koje nije daleko odmaklo u procesu pomirenja, saopšteno je na konferenciji.

Izvršna direktorica CGO, Daliborka Uljarević, kazala je da političari moraju izaći iz okvira dnevno-političke taktike i dijalektike.

„Oni moraju biti sposobni da kreiraju društveni kontekst koji će tražiti pravdu za žrtve, istinu o zločinima, kao i pravičnu kaznu za počinioce i nalogodavce. To je preduslov da društva na Balkanu sebe grade u skladu sa građanskim vrijednostima, pravima i slobodama svakog pojedinca“, kazala je Uljarević.

Ona je dodala da se postavlja i pitanje zaborava, odnosno da li  u njemu mnogi vide rješenje.

„Možda bi političarima zaborav bio najprihvatljiviji. Ali, ko i površno zna istoriju ovih prostora, a u njoj se vijekovima forsiraju i na pijedestal stavljaju sukobi, a ne pozitivni primjeri suživota, zna da je pokušaj zaborava prvi korak ka nekoj sljedećoj tragediji“, kazala je Uljarević. 

Javni zagovarač Koalicije za REKOM u Hrvatskoj, Žarko Puhovski, govoreći o suočavanju s prošlošću, istakao je da je Italija jedina država u Evropi u kojoj niko nije kažnjen za ratni zločin.

„Nasuprot tome, Zapadna Njemačka je spovela najradikalnije suočavanje s prošlošću. Mi u ovom trenutku imamo paradoskalnu situaciju u susjednim državama. U Srbiji su na vlasti ljudi koji su sudjelovali u ratnim zbivanjima, a danas bi da se o tome ne priča mnogo. S druge strane, u Hrvatskoj su na vlasti oni koji nijesu bili u ratu, ali pokušavaju o tome govoriti. Do 2000. godine, službeni stav Srbije je bio da rata u Srbiji nije bilo. Od 2000. godine se govori da je Srbija sudjelovala u ratu. Godine smo izgubili govoreći o stvarima koje su danas očite“, rekao je Puhovski. 

Govoreći o ulozi Crne Gore tokom ratnih devedesetih, predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u Skupštini Crne Gore, Rifat Rastoder, kazao je da je uloga Crne Gore bila specifična.

„I Crna Gora je bila žrtva tokom rata, a jedina država u regonu gdje nije bilo oružanog rata. Crna Gora je bila luka spasa brojnim žrtvama. Skupština Crne Gore je među prvima usvojila Rezoluciju o Srebrenici, a jedina je uz BiH sagradila spomenik žrtvama ratova koji su se dogodili na području bivše Jugoslavije“, kazao je Rastoder, podsjećajući da je u Crnoj Gori formalno-pravno počinjeno pet ratnih zločina. 

Rastoder je predložio da umjesto deklarativnog pomirenja treba formirati dokumentacioni centar, gdje bi se istražili uzroci masovnog stradanja ljudi.

„Uvjeren sam da je to preduslov očuvanju kolektivnog pamćenja, ali i preduslov da se slično stradanje ne ponovi“, istakao je Rastoder. 

Današnja konferencija okupila je predstavnike političkih partija, nevladinih organizacija, vlade, pravosuđa, medija i i diplomatskog kora. 

Anadolija