Taj teret može biti riješen samo zajedničkim i strateškim prikupljanjem dokaza, zaštiti svjedoka, izručivanju počinilaca. To su akcenti današnje konferencije o procesuiranju ratnih zločina „Suzbijanje nekažnjivosti za ratne zločine“, koja se održava u Podgorici, prenosi Anadolija.

Tea Gorjanc-Prelević, direktorica nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), poručila je da nema mirne budućnosti dok se kazne svi zločini iz prošlosti.

„Jučerašnja istorijska presuda kojom je za masovne i sistematske zločine tokom devedesetih godina u BiH osuđen Radovan Karadžić, civilni i vojni lider Republike Srpske, podsjetila je da je mirna budućnost na našim prostorima zabluda sve dok ne utvrdimo i ne kaznimo sve zločine iz prošlosti, dok se kao civilizovano društvo zasnovano na vladavini prava ne odredimo prema događajima i nedjelima koja su ostavila iza sebe bar 130 hiljada poginulih i nestalih, više miliona izbjeglica, na razne načine unesrećenih“, kazala je Gorjanc-Prelević. 

Ona smatra da jučerašnja presuda Karadžiću podsjeća i na regionalne veze zločina, kao i na činjenicu da sada kada Haški tribunal završava sa radom, da je na državnim tužiocima i sudijama u svakoj od država regiona teret moralne i profesionalne odgovornosti daljeg ostvarivanja pravde.

„Taj teret može biti riješen samo zajedničkim i strateškim prikupljanjem dokaza, zaštiti svjedoka, izručivanju počinilaca“, kazala je Gorjanc-Prelević. 

Ivica Stanković, Vrhovni državni tužilac Crne Gore, izjavio je na konferenciji da je Crna Gora donijela strategiju za borbu protiv ratnih zločina, kojom je definisan dvostruki pristup ovoj materiji.

„Identifikacija događaja, u kojoj su možda bili umiješani potencijalni osumnjičeni crnogorski državljani. Identifikacija crnogorskih državljana koji su možda učestvovali u paramilitarnim grupama koje su bile aktivne u toj oblasti tokom rata“, objasnio je sadržinu strategije Stanković. 

On je istakao da Tužilaštvo za ratne zločine Crne Gore sarađuje sa kolegama iz regiona.

„Postupajući po zahtjevu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, Tužilštvo BiH obavijestilo nas je da u tom tužilaštvu postoje dva predmeta u fazi istrage, koja bi bila pogodna za ustupanje našem tužilaštvu, jer su u tim predmetima među osumnjičenim licima nalaze dva crnogorska državljanina. U toku je postupanje po zamolnici Tužilaštva BiH, kojom je traženo prikupljanje podataka u vezi sa istragom koja se vodi protiv jednog lica za krivično djelo ratni zločini protiv civilnog stanovništva. Treća aktivnost odnosi se na Republiku Srbiju. Naime, Tužilaštvo Srbije za ratne zločine uputilo je nadležnim organima Crne Gore zahtjev za krivično gonjenje protiv jednog lica, crnogorskog državljanina, za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Predmet se nalazi u fazi analize dostavljenih dokaza“, istakao je Stanković. 

On je još kazao da je strategijom planirano da se izvrše pregledi starih predmeta ratnih zločina u Crnoj Gori, među kojima su Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz i deportacija, kako bi se provjerilo da li je moguće identifikovati još neke osumnjičene, uzimajući u obzir sve modele krivične odgovornosti. 

Konferencija u Podgorici okupila je državne tužioce regiona, sudije, kao i advokate uključene u predmete ratnih zločina.