Specijalna tužiteljka Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, Lidija Vukčević, rekla je da su svi zaključeni sporazumi sa tužilaštvima u okruženju dali velike rezultate. „Kada je u pitanju postupak koji je već pokrenut u drugoj državi onda je bolje koristiti mehanizme ustupanja predmeta“, ocijenila je Vukčević.

Ona je ukazala da je Vrhovno državno tužilaštvo 2007. godine zaključilo sporazum sa Haškim tribunalom, na osnovu kojeg su im dostupni određeni podaci u njemu. 

„Nemamo oficire u vezi, jer Crna Gora ima mali broj predmeta, četiri procesuirana i par koji se nalaze u fazi izviđaja, ali imamo kontakt osobu koja ima šifru i koja može da uđe u bazu podataka Haškog tribunala i pristupi nekim dokumentima“, kazala je Vukčević.

Sudija Vrhovnog suda Hrvatske, Marin Mrčela, ukazao je na rezultate brojnih istraživanja koja su pokazala da su svjedoci najčešći i najnepouzdaniji dokaz, prenosi RTCG.

On je rekao da su oni najčešće nevoljni, sumnjičavi i neprijateljski nastrojeni pogotovo kada u sudu u Srbiji ili Crnoj Gori morate ispitati hrvatske svjedoke. „To zahtjeva posebnu pripremu i sudija i svjedoka“. 
Prema njegovim riječima, međunarodna saradnja se nekada bolje uspostavlja ako između država ne postoje ugovori o saradnji. „Veoma su značajne ambasade i treba ih koristiti ambasade, jer bez njihove pomoći ne bi bilo uspješne saradnje“, dodao je Mrčela. 

On je kazao da svaka država regiona, osim Crne Gore, ima unakrsno ispitivanje sa sugestivnim pitanjima, u kojem je važno uspostaviti odnos ispitivača i svjedoka.

„Dvije stvari su važne. Evropski sud ne voli kada se presude temelje na anonimnim svjedocima i konfrontacijsko pravo okrivljenog, kojeg u Ustavu Crne Gore nema“, kazao je Mrčela.

Zamjenik Tužioca za ratne zločine Srbije, Bruno Vekarić, kazao je da slučaj Štrpci pokazatelj da je saradnja sa Crnom Gorom i BiH dobra.

Kako je naveo, protokoli o ustupanju dokazima su postali prečica za komunikaciju.  „Došli smo do te vrste povjerenja da jedni drugima dajemo informacije u tolerantoj mjeri, a to se kasnije isprati papirom koji zadovoljava formu“, kazao je Vekarić.

On je rekao da su u ovoj godini sa Hrvatskom razmijenjena 173 predmeta, BiH 57, a Crnom Gorom 14.