Prva NVO u Crnoj Gori koja se bavi problemima  siromaštva, gladi i bacanja viškova hrane, skoro svakodnevno se suočavala sa teškim ljudskim sudbinama.

- Siromaštvo nije problem samo našeg društva već spada u globalni problem pa  kao takav zaslužuje  ozbiljnu pažnju i sistemski pristup  rješavanja istog. Siromaštvo nije ljudska bolest, ali se od njega umire, razaraju se porodice, uništava moral, nada  i vjera  da je dostojanstven život moguć. Zbog siromaštva se lako pređe  linija ka  sivom tržištu, porodično nasilja eskalira, alkoholizam postaje učestaliji, dolazi do prosjačenja, kriminala, prostitucije, narkomanije", upozoravaju iz ove humanitarne fondacije.

Sumirajući rezultate navode da su tokom postojanja realizovali 749 konkretnih akcija, prikupili i podijeliili 162,3  tone hrane i pomogli 12 400 porodica sa 51 750 članova.

Dodaju da su sarađivali sa 182 organizacije, a u njihovim humanitarnim akcijama učestvovalo je 2 530 volontera.

Banka Hrane se isključivo bavila najugroženijim građanima Crne Gore, bez obzira na njihovu naciju, vjeru ili političku pripadnost.

"Veoma često smo javno ukazivali na teške socijalne prilike u kojima živi sve veći broj naših sugrađana i upozoravali  nadležne državne institucije da se siromaštvo ubrzano širi i da država nema  još uvijek adekavatna rešenja za suzbijanje ovog zabrinjavajućeg problema društva.Zahvaljujući našem predanom radu, podršci medija i povjerenju koje smo stekli kod građana i  kompanija donatora, skrenuli smo pažnju javnosti , što je jedan od razloga postojanja svih  Banaka hrane u svijetu, i otvorili ovu temu koja je dugo vremena bila tabu , skrivana od očiju javnosti", navode iz BH.

Ističu da se nekada sa stidom govorilo o siromaštvu zbog patrijahalne sredine i tradicionalnog vaspitanja te da su u prošlost uglavnom rođaci i kumovi  preuzimali ulogu darodavaca.Sada je,kažu, sutuacija drugačija.

"Malo  je danas onih koji  mogu, zbog  ekonomskih razloga, pomagati drugima u kontinuitetu. Ugroženi   su  danas  shvatili da siromaštvo nije sramota  jer nije nastalo njihovom krivicom  već je do njega došlo usled  društvenih promjena u kojima  su neki  bili žrtve tranzicije  ili se  nisu u toku nje najbolje  "snašli" .Na žalost i dalje je veoma važan faktor pri zapošljavanju " veza " ili " politička pripadnost " a ne kvalitet kandidata. Sigurno je da je najmanje onih koji imaju razloga da  se zapitaju da li su svojim činjenjem  ili ne činjenjem došli u tešku životnu situaciju i našli se u zoni siromaštva.Na žalost ,najveći broj ovih ljudi žali što nisu pravovremeno otišli  iz zemlje u potrazi za poslom  i dostojanstvenim životom", navode iz ove NVO.

Razlozi zbog kojih su mnogi  našli  u  zoni siromaštva, kažu, su mnogobrojni : gašenje firmi, tehnološki viškovi, nemogućnost zaposlenja zbog  godina života, strukovnog disbalansa ponude i tražnje na tržištu rada, kreditna zaduženosti, bolesti, neodgovornog odnosa poslodavaca ,niskih  plata  i penzija ...

Ističu da posebno zabrinjava ciklično siromaštvo koje se uočava u mnogim porodicama.

"Jednom kada uđete u zonu siromaštva sporo ili nikako ne izlazite iz nje. Posebno je loše što se prenosi iz generacije na generaciju", upozoravaju humanitarci.

Banka Hrane je svojim akcijama upalila svjetlo , ohrabrila ljude da javno pričaju o svom siromaštvu i podstakla osjecaj solidarnosti i empatije u našem društvu prema najugroženijim sugrađanima.

"Zaista smo zadovolji kako  smo pomogli brojnim porodicama da promijene svoje živote na bolje.Osim hrane porodice su dobijale  garderobu,namještaj,novac, ponekada i ponude za posao a ono što smatraju najvrednijim je podrška u borbi za bolju budućnost.Njihov život danas nije isti.", kažu iz ove organizacije zahvaljujući svima koji su učestvovali u akcijama.

Banka Hrane nema svoje prostorije, hranu smještaju u privremene  magacine a volonteri i menadžement organizacije  sve aktivnosti obavljaju bez ikakve novčane  nadoknade. Sami snose troškove telefona,goriva ; hranu prevoze svojim automobilima ili uz pomoć kompanija donatora.

Ističu da za razliku od drugih zemalja u regionu i Evropi, nemaju  podršku države  iako je evidentan  društveno korisni rad  koji obavljaju i rezultati istog.

Sve veći broj građana im se obraća za pomoć u hrani pojašnjavajući svoj položaj  u društvu kao  ranjiv ,nezaštićen i bespomoćan.

Apeluju na sve strukture društva, a posebno na kreatore javnih politika, da je stanje alarmantno i daleko lošije nego što to pokazuju statistika 

"Banka Hrane je javno pozivala Vladu da se otvori narodne kuhinje u svim većim gradovima, da se otvore socijalne prodavnice, da se obezbjedi paket besplatne električne energije za najsiromašnije, da se omogući besplatan obrok za djecu u školama, da se otvore skloništa za beskućnike, da se donacije hrane oslobode poreza, da se sankcioniše bacanje viškova hrane u hipermarektima, hotelima, restoranima, da korisnici socijalne pomoći imaju prednost prilikom zapošljavanja i da se poslodavcima obezbijede neke povlastice. 
Nijesu nas čuli, na žalost socijalno ugroženih porodica u našoj državi", kažu iz organizacije, upozoravajući da se siromaštvo širi i produbljuje.

Dodaju da se i pored nevjerovatnih rezultata postignutih volonterskim radom, Banka Hrane ne može biti zadovoljna jer se svakim danom "suočavaju sa bespomoćnim očajnim pogledima majki koja nemaju hranu za svoju djecu, ugaslim nadama, preplašenim okicama gladne djece koja se ozare kada prvi put u životu pojedu čokoladu ili vide  igračku, skršenim prstima na rukama punih žuljeva očeva koji ne mogu da zarade za hljeb i mlijeko svojoj djeci".

Upozoravaju da djeca iz siromašnih porodica  lako skliznu u  devijantna ponašanja, jer im društvo nije dalo podršku, šansu da se obrazuju, rade i žive pošteno od svog rada.

"Mislimo da su ovo zadaci za sve i da se tiču svih nas .Oni su tu oko nas , nisu brojke koje mogu čekati  već živi ljudi i njihovi životi.", apeluju iz ove NVO.

"Osnovni uzrok siromaštva je nezaposlenost i sve dok se država ozbiljno, strateški ne pozabavi pitanjem ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta koja su adekvatno plaćena, siromaštvo će kao rđa nagrizati porodicu kao armaturu svakog stabilnog društva, a cijenu ćemo platiti svi", navode iz Banke Hrane.

Poručuju da država,mediji i NVO moraju raditi sihronizovano na gašenju požara i podršci najugroženijim sugrađanima kojima prijeti glad.

"Humanost i solidarnost su vrijednosti koje moramo čuvati a da ih zaista ima u Crnoj Gori potvrđuje postojanje upravo Banke hrane Crne Gore i dobri ljudi koji sa nama sarađuju na razne načine doprinoseći podsticanju apatije i stvaranju društva jednakih šansi za sve", zaključuju iz organizacije.