Prema njenim riječima, Luka Budva već 15 godina ide iz ruke u ruku, zakupac preprodaje zakupcu, ne zna se koliko se koncepcija budvanskog i nautičkog turizma promijenilo, a da građani ništa ne znaju o tome.

"Nećemo da gledamo gotove projekte. Hoćemo vama da pomognemo da vam ne propadaju projekti, naravno u interesu svih nas. Nemojte se zaklanjati iza Vlade i njene podrške investitoru. Izađite sa svojim programima otvoreno i bez straha, da se o njima razgovara u demokratskoj proceduri", kazala je Jelušić.

Jelušić ističe da je razumno ovo što zahtijevaju.

"Samo pominjanje marine u Prostornom planu za morsko dobro nije dovoljan osnov za najavljene planove Strateks grupe, inače izložene u Vašingtonu. Takođe, „razvoj i 
modernizacija" ne podrazumijevaju gradnju, a u ovom slučaju, ako niste obaviješteni, već je određen i podizvođač radova, koji će se baviti bušotinama i penetriranjem kopna i 
mora radi buduće gradnje (o kojoj samo građani ništa ne znaju). Sami znate da je Prostorni plan posebne namjene za obalno područje Budva u fazi nacrta, pa je čudno kako investitor već zna šta će raditi u budvanskoj marini.Sami kažete da je „Dio sektora 43 - Luka Budva" (luka, a ne marina!) u fazi nacrta. Ona tek „treba da razradi viziju marine", za koju su stručnjaci još u staroj Jugoslaviji imali konsenzus da je ne treba graditi u Budvi. Investitor, međutim, opet zna da će je graditi i ima punu podršku Vlade, kako ste sami rekli", kazala je ona.

 Ističe da su, državne studije lokacije (DSL)  jedan od najopasnijih načina planiranja (degradacije) obale. Dodaje da su do sada svaki projekat proglašavale održivim, iako je bio megalomanski,  grandiozan i suštinski neodrživ.

"DSL se uvijek fokusiraju samo na jednu lokaciju, bez uvida i poštovanja cjeline, tako da suštinski mogu osujetiti mogućnost razvoja susjednih 
lokacija i privrede na njima. Takav slučaj se može dogoditi i Budvi. Budva i Ulcinj su primarno kupališni resursi, a marina nije kompatibilna malom akvatorijumu kao što je 
budvanski. Naravno, to će ugroziti razne segmente turističke privrede, pa i brojne građane i njihov pristup ekonomskim mogućnostima", saopštila je Jelušić.  

Izradi svakog nacrta akta, kako navodi, koji je od javnog interesa, shodno evropskoj praksi, treba da prethodi postupak prethodne konsultacije građana, dok je na rasprava mehanizam koji se sprovodi nakon izrade nacrta akta, a čiji je cilj da pomenuti nacrt postane predlog akta. "Između ankete i javne rasprave ste izvršili zamjenu teza, gospodine Ministre".

"Sami ste rekli da je Vlada dala uslovnu podršku, ali to nije vidljivo u izjavama i tekućim aktivnostima investitora. To što su Strateks i Doguš grupa najveći američki investitori, ne obavezuju jednu zemlju da iz temelja mijenja jedan grad i njegov način života. Vodite računa i o tome da je Porto Montengro izgrađen na prostoru 
Arsenala, a da je građanima ostao njihov način života uz more.  I da malo zaoštrimo problem: mogli ste tako dovesti i najveće stručnjake za gradnju nuklearnih elektrana i, 
prema Vašem stavu,  niko ne bi imao pravo da posumnja u ispravnost takve odluke. I kad je već riječ o strategiji, dobro bi bilo da ne prođemo kao svojevremeno svečano otvorena luka Risan, a poznato je i sa kolikim kapacitetom sad radi luka Bar. Zašto li su onda investitori ovako navalili na marinu u Budvi? Možda odgovor mogu dati i brojne zgrade u nekim prilozima planova do kojih smo došli", pita Jelušić.

Prema njenim riječima, planovi MORT-a se,  sada već po pravilu, usvajaju ne na osnovu strukovnog konsenzusa i revidentskih i ekspertskih mišljenja nego na osnovu kupljenih odbornika -  stručnih 
laika, ali politički presudnih činilaca.

"Tako je bilo u slučaju Mamule i Miločera. Zato je očigledno suvišna svaka diskusija, jer se previše toga u državi gradi divlje već dvije decenije. Divlje planiranje je postalo specijalnost konzorcijuma MORT-a, pa nije ni čudno što preskačete odgovor na DSL 44. i na Solanu.MORT mora znati da postoji Zakon o javnim nabavkama, da postoje licitacije, da postoji još neki projektni biro sem RZUP, CAU i MONTECEP. Šta će nam uopšte Arhitektonski fakultet i za koga školujemo arhitekte u CG? Za koga i koji narod se predviđa ovakav rast Crne Gore? Koje ste sve svjetske investitore, projektante dovodili u CG, na koje ste sve festivale investicija išli, graditeljska djela koja su imala saglasnost MORTA-a sve češće završavaju kod Specijalnog tužioca", zaključuje se u saopštenju.