Svjetska banka (SB) očekuje snaženje rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini, saopštili su danas predstavnici te finansijske institucije i dodali da zbog izgradnje autoputa neće doći do smanjenja javnog duga do 2018.

Viši ekonomista Svjetske banke za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju, Sanja Madžarević-Šujster, kazala je da u ovoj godini očekuje snaženje rasta crnogorske privrede, jer se planira početak većih radova na autoputu.

„U prošloj godini došlo je do velikog ulaganja u izgradnju autoputa koji će neminovno voditi do rasta javnog duga. Ne očekujemo promjenu trenda do 2018. godine, bez obzira na stope rasta, jer su te stope rasta upravo vođene spoljnim zaduživanjem za izgradnju autoputa. Aritmetika je takva da do 2018. godine sigurno neće doći do smanjenja javnog duga“, kazala je Madžarević-Šujster.

Ona je, na video konferenciji SB na kojoj je predstavljen deveti Izvještaj o ekonomskim kretanjima u zemljama jugoistočne Evrope koji obuhvata šest zemalja, kazala da je potrebno da crnogorska Vlada poradi na konsolidaciji tekućeg dijela javne potrošnje, kako bi se napravio fiskalni prostor za investicije.

Ona je upozorila da Crna Gora treba biti oprezna kod politika koje su donijete u posljednjih nekoliko mjeseci, a koje vode u dalju stimulaciju javne potrošnje.

„Imali ste nekoliko odluka koje vode ka povećanju tekućih izdataka. To su povećanje plata za javnu upravu, uvođenje doživotnih naknada za majke sa troje i više djece i povećanje minimalnih penzija što će neminovno dovesti do povećanja javnih rashoda“, rekla je Madžarević-Šujster.

Ona je kao potencijalnu opasnost navela da će se veliki broj žena u potpunost skloniti sa tržišta rada, zbog stimulansa koji doživotna naknada omogućava.

Naknada za majke sa troje i više djece će, kako je upozorila, imati dugoročno prilično negativne učinke na tržište rada, jer će se jedan veliki broj žena izdvojiti sa tržišta na duže vrijeme, u zemlji koja inače ima nisku stopu zaposlenosti žena.

SB za Crnu Goru za ovu godinu predviđa rast od 3,7 odsto, a za narednu 3,1 odsto.

U izvještaju za zemlje jugoistočne Evrope se navodi da projekcije rasta za Kosovo iznose 3,6 procenata, a za Bivšu jugoslovensku republiku Makedoniju 3,7 procenata, dok za Srbiju, zemlju koja je bila najteže pogođena poplavama iz 2014, procjenjuje se da je ostvaren rast od 0,8 procenata, što je više od prvobitno predviđenog.

"Veći rast u 2015. je doveo do otvaranja novih radnih mjesta u privatnom sektoru, što je svakako ohrabrujuće. Nova radna mjesta i niža inflacija su povećali prihod domaćinstava i smanjili siromaštvo. U Albaniji, BJR Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, procijenjena prosječna stopa siromaštva je opala za 2 procenta između 2013. i 2015, što znači da je oko 140.000 ljudi u te četiri zemlje izbjeglo siromaštvo", navodi se u izvještaju SB i ističe da uprkos proširenju ekonomske aktivnosti i zaposlenosti koja je konačno počela da prati ekonomski rast, prosječna stopa nezaposlenosti u regionu je i dalje neprihvatljivo visoka u iznosu od 21,5 procenata u prosjeku.

Primjetno oživljavanje investicija potpomoglo ekonomski rast, naročito privatnih investicija – uključujući i strane i domaće.  Izvoz takođe pomaže podsticanju ovog rasta. Ova dva izvora rasta su u  većini zemalja preuzeli domininantu ulogu u odnosu na domaću potrošnju, iako je ona još uvijek značajan ekonomski pokretač u regionu. Ovaj preokret s potrošnje podstaknute doznakama prema privatnim investicijama i izvozu pokazuje rani napredak u pravcu postepenog, ali neophodnog uspostavljanja ravnoteže kod izvora rasta.

“Ohrabrujuće je vidjeti u zemljama jugoistočne Evrope ove rane znake pomaka u pravcu rasta vođenog investicijama i izvozom,” kaže Elen Goldstin, regionalna direktorica Svjetske banke. “Ovo uspostavljanje ravnoteže mora biti podržano na dugi rok kroz produbljivanje ekonomskih reformi i preokretanje trenda opadajuće produktivnosti nakon svjetske ekonomske krize.”

Poboljšanje produktivnosti je i dalje od ključnog značaja za osnaživanje rasta u regionu. Kako je navedeno u izvještaju, održivi rast se može ostvariti fokusiranjem na dugoročni program reformi usmjeren na pet stubova. Konkretno, eliminisanje destimulansa i barijera za formalno zapošljavanje, unaprijeđenje poslovne klime i upravljanja, smanjenje veličine državne administracije uz istovremeno povećanje kvaliteta pružanja usluga građanima, produbljivanje trgovinskih i finansijskih integracija i osiguranje održivog korišćenja prirodnih resursa.

Iako obnovljene investicije i rast predstavljaju povoljne znake, značajni rizici su i dalje prisutni. Spor oporavak u Evropi i širom svijeta, veća spoljna nestabilnost na finansijskim tržištima, kao i promjene cijena nafte stvaraju rizike u pogledu izgleda za region. Veliki udio nekvalitetnih zajmova može takođe smanjiti budući rast kredita. Dosljedna implementacija ekonomskih reformi će pomoći u ublažavanju postojećih rizika po oporavak.

Izvor:PR Centar