Istraživanje o korupciji u zdravstvu je sprovedeno na uzorku od 1.090 ispitanika, u periodu od 15. decembra prošle godine do 15. januara ove godine u 18 crnogorskih opština.

Direktorica Odjeljenja za istraživanje javnih politika CeMI, Ana Selić, podsjetila je da je ta organizacija sprovela slično istraživanje 2013, i da se podatak o prisutnosti korupcije u zdravstvenom sistemu nije značajno pomijenio u odnosu na taj period.

„Na pitanje u kojoj mjeri je korupcija prisustna u zdravstvenom sistemu Crne Gore, 42,3 odsto ispitanika je odgovorilo da je prisutna ili je u velikoj mjeri prisutna. Ako govorimo u kojim odnosima se pojavljuje korupcija, kako 2013, tako i sada, najveća korupcija se primjećuje u odnosu pacijent-ljekar gdje čak 37,8 odsto ispitanika prepoznaje najveći stepen korupcije“, kazala je Selić u PR Centru.

Prema njenim riječima mito se najčešće daje, kao i 2013, hirurzima, u 43 odsto slučajeva dok su nešto niži postoci su kod izabranog ljekara i ginekologa.

„Kada se govori na koji način se vrši neformalno plaćanje, uglavnom se to vrši nakon obavljene procedure i uglavnom su pacijenti znali unaprijed tarifu koju će da plate. To je izjavilo 46,8 odsto ispitanika koji su dali novac“, navela je Selić.

Ona je objasnila da su razlozi zbog kojih su ispitanici davali neformalna plaćanja uglavnom u cilju bolje zdravstvene usluge.

„Za razliku od 2013, gotovo nemamo ispitanike koji kao metod plaćanja navode sitne poklone. Više nemamo poklone kao što su bombonjere i kafe, već se govori o konkretnim novčanim davanjima“, istakla je Selić.

Veliki procenat građana je, kako je kazala, dalo novac na sopstvenu inicijativu, njih 35,1 odsto.

„Veliki problem predstavlja to što ljekari i dalje upućuju pacijente na privatnu zdravstvenu praksu, što se dešava u 31 odsto slučajeva“, upozorila je Selić.

Ona je kazala da 31 odsto ispitanika tvrdi da su ih ljekari uputili u privatnu kliniku, gdje su morali da plate pregled koji je inače pokriven zdravstvenim osiguranjem.

„Ovo je izuzetno problematično, pogotovo ako uzmemo u obzir nedavno usvojeni Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji dopušta ljekarima da rade van mreže zdravstvenih ustanova.  Ukoliko smo ove rezultate imali kad ljekarima nije dopušteno da rade van sistema zdravstvenih ustanova, postavlja se pitanje šta će se desiti tek sad kad im je dopušteno i kad uz odobrenje direktora ustanove i ministra mogu da vrše privatnu praksu“, upozorila je Selić.

Ona je kazala da kao tri najvažnija činioca za korupciju u zdravstvenom sistemu Crne Gore, građani prepoznaju male plate zdravstvenih radnika kao najveći uzrok, poštovanje profesionalnih dužnosti i posebnosti kulture.

„Posebno je zabrinjavajuće što najveći broj građana, svaki treći, ne zna kome bi se obratio kada se suoči sa korupcijom u zdravstvenom sistemu, 18,4 odsto građana bi se obratilo Ministarstvu zdravlja, 13 odsto upravi zdravstvene ustanove i deset odsto Upravi za antikorupcijsku inicijativu, koja više ne postoji“, navela je Selić.

Ona je najavila da će sledeće sedmice CeMI angažovati advokatski tim koji će pružati pravnu pomoć pacijentima koji imaju problema sa zdravstvenim sistemom, a da će promotivni materijal sa brojevima telefona biti distribuiran u svim zdravstvenim institucijama u Crnoj Gori.

Metodološkinja istraživanja, Ivana Vujović, je govoreći o pravima pacijenata, kazala da tu ne dolazi do porasta percepcije upoznatosti sa njihovim pravima, čak do blagog pada u odnosu na 2013. godinu.

„57,9 odsto ispitanika kažu da nisu upoznati uopšte, ili su vrlo malo upoznati sa svojim pravima i tek sedam odsto onih koji kažu da su u potpunosti upoznati sa pravima koja imaju kao pacijenti“,  rekla je Vujović.

Ona je istakla da građani ne prepoznaju institucije kojima bi se mogli javiti ukoliko dođe do kršenja njihovih prava, i da u vrlo niskom broju prepoznaju kome bi se mogli javiti. „Svega 37,4 odsto ispitanika kaže da bi znalo kome da se obrati ukoliko se ne poštuju njihova prava“.

„Kada je u pitanju percepcija kvaliteta zdravstvene zaštite i odnosa ljekara i medicinskog osoblja prema pacijentima, tu se kao najveći problem ističe dugo čekanje na određene preglede. Iako su uloženi određeni napori u okviru zdravstvene zaštite, nije došlo do adekvatnog  pada u percepciji dugog čekanja na preglede“, kazala je Vujović.

Pozitivne ocjene kada su u pitanju ljekari ispitanici su, kako je navela, dali za nekoliko postavljenih pitanja.

„Prije svega za pitanje da li su ljekari kompetentni i ljubazni prema pacijentima. Takođe, građani smatraju da su ljekari kompetentni i obučeni i da jednostavnim jezikom objašnjavaju njihovo zdravstveno stanje“, rekla je Vujović.

Građani, njih 43,3 odsto,  smatraju da ljekarsko osoblje čuva povjerljive informacije o zdravstvenom stanju pacijenata.

„Najveći problem koji je u ovom istraživanju jeste da su duge liste čekanja za pojedine zdravstvene usluge, što se prepoznaje kao jedan od rizika za nastajanje korupcije u zdravstvu“, navela je Vujović.

Ovo istraživanje je finansirano kroz grant Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, Biroa Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL).

Projekat je podržan kroz program Criminal justice civil society program (CJCSP), finansiranog od ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Pr Centar