"Naime, prema podacima iz Izvještaja DRI „Izdaci iz budžeta Crne Gore za sudske sporove po osnovu radnih odnosa“, država Crna Gora je u periodu 2012 - 2015. godina, kao tužena strana u parničnim postupcima pred nadležnim sudovima, imala izdatak od čak 71.305.707,00 € na teret poreskih obveznika. Iz navedenog je jasno ne samo da se radi o izdatku koji je enorman, već i da je isti ostvaren u samo četiri godine, i to one ključne, koje se vode kao period strukturnog prilagođavanja privrede Crne Gore tržišnim uslovima privređivanja i nastojanjima za uspostavljanje pouzdanog sistema vladavine prava. To što javnosti nije poznato koliko je za ovu vrstu izdataka isplaćeno iz budžeta Crne Gore i u godinama koje prethode navedenom izvještajnom periodu, dozvoljava različite projekcije, nagađanja, pa čak i ocjene o tome da je neekonomično upravljanje i neracionalno trošenje državne uprave stanje, a ne tek sporadična pojava u Crnoj Gori", navodi se u saopštenju.

Iz Unije poslodavaca ističu da je država Crna Gora najveći pojedinačni poslodavac u našoj zemlji, što upućuje na povećani senzibilitet i posebnu pažnju u postupcima analize funkcionisanja sistema radnih odnosa koji postoje na relaciji državni službenik, odnosno namještenik – poslodavac.

"To uključuje provjeru primjene propisa crnogorskog pozitivnog prava (koji regulišu njihova međusobna prava, obaveze i odgovornosti), normiranog sistema upravljanja i odgovornosti u organima državne uprave (Zakon o državnoj upravi), postojećih institucionalnih mehanizama (kao što su Upravna inspekcija i Agencija za mirno rješavanje radnih sporova), kao i poslovne etike. Međutim, nešto je u sistemu očito zatajilo. Da je tako govori nam i poslovna praksa čiji smo svjedoci, a po kojoj privredni subjekti iz realnog sektora trpe skoro svakodnevna beskompromisna kažnjavanja od strane nadležnih inspekcijskih organa, dok za iste takve propuste u javnom sektoru važe drugačiji aršini – i kad je u pitanju kažnjavanje i pozivanje na odgovornost koja je u ovom slučaju definitivno zakazala", ocijenili su iz UPCG.

Prema njihovim riječima da je tako potvrđuje i sledeće: "obim isplaćenih sredstava iz budžeta Crne Gore odnosi se na sporove po osnovu radnih odnosa, što je podatak koji dodatno zabrinjava ako se ima u vidu zakonsko i podzakonsko uređenje radnih odnosa u državnoj upravi koje je „pokriveno“ ne samo opštim propisima o radu, već i nizom posebnih propisa".

U tom dijelu kako dodaju iz UPCG neizostavno treba navesti Zakon o državnim službenicima i namještenicima kojim se, već u osnovnim odredbama, potencira zakonitost, stručnost i efikasnost državnih službenika odnosno namještenika, dok bliža razrada slijedi i u drugim odredbama koje, između ostalog, uključuju i pitanja nadzora od strane upravnog inspektora, naročito povodom ocjenjivanja rada državnih službenika i namještenika.

"Zato UPCG s pravom pita: Ko je u javnom sektoru zakazao, nedomaćinski se ponašao i dozvolio situaciju koja traje dugi niz godina, a rezultira ogromnim minusom u budžetu koji samo u navedenom periodu premašuje iznos od 70 miliona eura za isplate za sudske sporove po osnovu radnih odnosa? Ko je u javnoj upravi preuzeo postupke usljed kojih su sudski troškovi čak i dodatno uvećavani neblagovremenim izvršenjem pravosnažnih sudskih odluka? Ko je dozvolio da izostane pozivanje na odgovornost za navedeno nečinjenje?Uz navedeno, UPCG ne može a da ne primijeti da su ovakva i slična ponašanja postala praksa na koju niko u državi ne reaguje i, što je posebno zabrinjavajuće, ne odgovara. Državni novac se nemilice prosipa, a mi ipak ostajemo uskraćeni za brojne važne informacije, poput onih o mogućem djelovanju iz nadzora upravnih inspektora (postupci ocjenjivanja rada državnih službenika i namještenika saglasno čl.155 Zakona o državnim službenicima i namještenicima), o povredi odredaba čl.40 stav 4 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti od strane pojedinih budžetskih izvršilaca, kao i povredi Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika", navodi se u saopštenju.

Kako dodaju iz UPCG svjedoci smo ustaljene prakse i izrazite ažurnosti u postupcima koji rezultiraju prebacivanjem tereta na leđa građana, a posebno privrede koja se vadi kao „kec iz rukava“ i postaje tzv. „spasonosno rješenje“ za kao kažu peglanje minusnog salda uzrokovanog nebrigom javne administracije.

"Ravnoteža koja podrazumijeva postojanje pravila, ali i pripadajuće odgovornosti i sankcija očigledno zaobilazi javni sektor, a važi samo u odnosu na preduzeća iz realnog sektora kojima se iz dana u dan uvode novi nameti, takse i davanja – i na nacionalnom i lokalnom nivou. Tako dolazimo u apsurdnu situaciju po kojoj se neodgovornost za očite propuste dozvoljava, a kazne trpe oni koji stvaraju, zapošljavaju i obezbjeđuju održivost javnih finansija", navodi se u saopštenju.

"Umjesto da crnogorska javnost uporno proziva i prepoznaje realni sektor kao dežurne krivce za postupanja iz osnova radnih odnosa, čini se da je konačno došlo vrijeme da svi shvatimo ono što je odavno poznato, prećutkuje se, a glasi: najveći broj sudskih procesa po osnovu povrede prava iz radnog odnosa bilježi javni sektor. Nažalost, po osnovu podataka iz Izvještaja DRI, takav odnos pojedinih organa državne uprave preskupo košta građane, ali i privredu Crne Gore. Zato neće začuditi ako se „račun“ za ove izdatke ponovo ispostavi privrednicima, a time na njih prelije sav teret finansiranja tekuće potrošnje i zarada, održivosti budžetskih prihoda i javnih finansija. Pitanje je samo do kada će i da li će ovako oslabljena privreda sve to moći da izdrži", poručuju iz UPCG.