Kako je saopšteno iz Krivokapićevog kabineta, konferencija je fokus stavila na migracije, posebno iz ugla doprinosa rješavanju brojnih izazova po tom pitanju država JJI.

“Ocijenjeno je da uzrok migracija ne leži u zemljama JJI, ali da ova regija mora naći zajednički odgovor i pružiti pomoć svima kojima je potrebna, i to u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima”, stoji u saopštenju.

Učesnici konferencije naglasili su da migracioni procesi nijesu samo humanitarni, već i evropski bezbjednosni problemi.

“Hvala Republici Hrvatskoj što je još 2001. godine shvatila značaj parlamentarne dipomatije, demokratije i time dala jači doprinos JJI.  Svi mi iz ove regije smo bili narodi koji se iseljavaju ili narodi izbjeglice. Ekonomska kriza pravi narode izbjeglice, čak i Italija pod pritiskom krize ostaje bez mladosti koja ide ka Americi i ostalim državama. Mi gubimo mladi i najškolovaniji dio društva” poručio je predśednik Krivokapić.

Prema njegovim riječima, seobe naroda su neumitan tok istorije, i takoreći matematička rezultanta.

“Ako vidite Mediteran, onda vidite da na jednoj strani imate 0,5 milijarde mladih i siromašnih, a sa druge strane pola milijarde razvijenih, a sve starijih. Zato danas treba dosta hrabrosti da bi se u EU otvorila bolna politička pitanja. Crna Gora iako mala zemlja imala je sposobnosti da primi izbjeglice tokom 90-ih – pa je u jednom trenutku imala 25 % izbjeglica u ukupnom broju stanovnika. Brojevi nijesu glavni problem, glavni problem su politike. Izgubili smo ono najvrjednije što smo imali, a to su ljudi.”, saopštio je Krivokapić.

Kako je naveo, govoriti o evropskom mealtingpotu je rizična stvar, ali je mnogo rizičnije ne govoriti o tome. Dodaje da parlamenti moraju tražiti dovoljno hrabre odgovore i politike koje će biti održive na duge staze.

“Ovo mora biti novi poziv na okupljanje, jer ništa tako snažno ne okupi kao zajednička muka. Ovo je šansa za Evropu da iskorači u novo jednistvo i nove saradnje. Nadam se da ćemo svi biti dovoljno hrabri da otvorimo ova pitanja u našim parlamentima” poručio je Krivokapić.

On se tokom konferencije u Splitu sastao sa hrvatskim, italijanskim i slovenačkim kolegama.

U razgovoru sa predsjednikom hrvatskog Sabora, Željkom Reinerom, Krivokapić je ocijenio da odnosi Crne Gore i Hrvatske mogu biti primjer ostalima u regionu.

“Posebno nam je važna saradnja sa Hrvatskom kako bismo koristili iskustvo iz evro-atlantskih integracija, i kako bismo naše građanje dodatno zbližavali i socio-ekonomski ih integrisali”, poručio je Krivokapić.

Reiner je, istakao da Hrvatska snažno podržava crnogorski put u EU i NATO, i da će joj nesebično pružiti svaki vid podrške i pomoći na tom putu.

“Što će najvidljivije biti u veoma brzom procesu ratifikacije sporazuma o članstvu Crne Gore u NATO u Saboru”, dodao je Reiner.

U razgovoru sa italijanskom koleginicom Laurom Boldrini, Krivokapić je informisao o Parlamentarnom dijalogu i njegovim rezultatima.

"On je istakao da Sporazum može i treba dovesti do parlamentarnih izbora koji će imati manje spornosti i čiji će rezultati biti prihvaćeni od strane svih učesnika", navodi se u saopštenju.

Boldrini je, istakla da postoji velika zainteresovanost za produbljivanjem i intenziviranjem saradnje i odnosa sa Crnom Gorom.

Ona je naglasila da su ključne obaveze država evro-atlantskih integracija iskorjenjavanje korupcije i jačanja vladavine prava, u čemu posebnu ulogu imaju parlamenti.

“Iz parlamenta Italije je ocijenjeno da crnogorska Skupština bilježi velike rezultate u jačanju svojih ustavnih nadležnosti”, stoji u saopštenju.

Tokom susreta sa predsjednikom parlamenta Slovenije Milanom Brglezom, Krivokapić je istakao tradicionalno dobre odnose dvije države i zahvalio Sloveniji na podršci koju kontinuirano pruža crnogorskom evroatlantskom putu.

“Socio-ekonomske teme su danas ključne za države našeg regiona, jer bez održive ekonomije i realnog rasta ne možemo očekivati ni političku stabilnost”,saopštio je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, to je posebno važno pitanje u državama koje su iz socijalizma ušle u tržišnu tranziciju i time izgubile ogromne proizvodne resurse.

“Naš primarni cilj mora biti stvaranje ambijenta putem jačanja vladavine prava, u kojem ćemo imati investitore koji će stvarati novo dobro i donositi nova znanja. Samo tako ćemo zadržati našu mladost i obezbijediti im perspektivu” ocijenio je Krivokapić.

Brglez je poručio da njegova država ostaje posvećeni prijatelj Crne Gore i da će biti dobar advokat na njenom evro-atlantskom putu. Dodao je da će Parlament Slovenije već prije ljeta, odmah nakon potpisivanja pristupnog protokola, započeti postupak ratifikacije članstva naše države u NATO.